Biden potpisao 10 covid-uredbi: Test prije leta u SAD, izolacija po dolasku u zemlju
Biden potpisao 10 covid-uredbi: Test prije leta u SAD, izolacija po dolasku u zemlju
Index Vijesti
Screenshot: Bijela kuća
AMERIČKI predsjednik Joe Biden je potpisao deset izvršnih uredbi kojim želi unaprijediti borbu protiv koronavirusa.
Ubrzat će cijepljenje, a uvest će i hitnu promjenu zakona koji će omogućiti pojačanu proizvodnu maski i lijekova za tretiranje covida-19.
Osniva se i Nacionalni odbor za testiranje koji će povećati broj testiranih građana, kao i Radna skupina za zdravstvenu ravnopravnost koja bi trebala osigurati "pravedan" odgovor na pandemiju.
Borbu protiv pandemije se diže na nacionalnu razinu
Za razliku od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, Bidenova politika oslanja se na naconalnu strategiju umjesto da saveznim državama prepušta da odlučuju što je najbolje poduzeti. Trumpova administracija bila je izložena kritikama da se nije dobro nosila s pandemijom.
Izvršnom odredbom će poboljšati dijeljenje i analizu podataka o virusu na razini SAD-a.
"Dosad se nismo mogli osloniti na federalnu vladu, ona nije djelovala hitno, s fokusom i koordinacijom koji su nam potrebni u borbi s pandemijom, a onda smo platili cijenu", rekao je Biden, dodajući kako Amerika posljednjih tjedana bilježi između 3 i 4 hiljade smrtnih slučajeva dnevno.
"Stanje će biti puno gore prije nego što postane bolje. Podatak je da 20% smrtnih slučajeva u cijelom svijetu odlazi na SAD, iako naša zemlja čini samo 4% svjetske populacije", rekao je.
Obavezan test prije puta u SAD, izolacija po dolasku
Američka Uprava za zaštitu na radu će objaviti smjernice za zaštitu od zaraze koronavirusom, te kontrolirati njihovu provedbu.
Pored već najavljenog pravila o obaveznom nošenju maski i držanju distance u zgradama vlade, maske postaju obvezne na aerodromima i na mnogim zrakoplovnim i željezničkim linijama. Svi putnici koji lete u SAD će morati imati negativni test prije leta i ići u karantenu nakon dolaska.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"U svjetlu novih sojeva koronavirusa, uvodimo mjeru za one koji u SAD stižu zrakoplovom iz drugih zemalja", rekao je Biden u govoru kojim je pokrenuo plan svoje administracije za borbu protiv pandemije covida-19.
"Osim nošenja maske, svi koji lete u SAD iz druge zemlje morat će se testirati prije ukrcaja u zrakoplov, prije polijetanja i ići u karantenu kada stignu u Ameriku", rekao je Biden u Bijeloj kući.
Nije pojasnio kako se to misli provesti.
Također je naredio američkim agencijama da s kolegama iz Kanade i Meksika dogovore "javnozdravstvene protokole na cestovnim graničnim prijelazima", uključujući primjenu smjernica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Gotovo sva putovanja koja nisu nužna između SAD-a te Kanade i Meksika zabranjena su do 21. veljače.
100 milijuna doza cjepiva u prvih sto dana
Biden je rekao da je dosadašnja raspodjela cjepiva "bila tužan neuspjeh" i najavio plan o 100 milijuna doza u prvih sto dana na vlasti kao "jedan od najvećih operativnih izazova koje je nacija ikada poduzela".
Na stadionima i u društvenim centrima će se otvoriti centri za cijepljenje, a osigurat će se i jača financijska podrška lokalnim uredima za borbu protiv pandemije.
Također je obećao da će biti transparentan ako u nečemu ne uspije i da će omogućiti da znanstvenici djeluju bez političkog pritiska.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Cilj nove administracije je ponovno otvoriti većinu škola u idućih sto dana, a Biden je naredio izdavanje smjernica za sigurni povratak u djece u škole i vrtiće.
SAD se vraća u WHO
Aktivira se i zakon o proizvodnji koji će ubrzati proizvodnju zaštitne opreme i zaliha nužnih za proizvodnju cjepiva.
Saveznim državama će nadoknaditi sve troškove za osoblje i nužne zalihe poput zaštitnih maski za škole.
Biden je u svom govoru apelirao na Amerikance da nose maske narednih 99 dana. "Nošenje maski je nažalost postalo stranačko pitanje, ali to je patriotski čin", rekao je.
Glavni Bidenov savjetnik za zdravstvo, Anthony Fauci, najavio je još jedan zaokret u odnosu na Trumpa: SAD će podijeliti jedan dio svog cjepiva siromašnim zemljama. Fauci je najavio i da SAD nastavlja financirati WHO te da se poništava Trumpova odluka o napuštanju ove organizacije.
Prema broju smrtnih slučajeva povezanih s koronavirusm, SAD je najpogođenija zemlja s više od 406.000 izgubljenih života, pokazuju podaci sveučilišta Johns Hopkins. Virusom je zaraženo gotovo 24.5 milijuna Amerikanaca.
0 ( + )
*
VIDEO Biden se obratio javnosti: Pomaknut ćemo nebo i zemlju da cijepimo ljude
VIDEO Biden se obratio javnosti: Pomaknut ćemo nebo i zemlju da cijepimo ljude
Index Vijesti
Screenshot: PBS
NOVI američki predsjednik Joe Biden obratio se američkoj javnosti povodom predstavljanja plana borbe protiv pandemije koronavirusa.
Bidenovo obraćanje mogli ste pratiti uživo na Indexu
"Pomaknut ćemo nebo i zemlju da besplatno cijepimo što je moguće više Amerikanaca. Ova pandemija nije od jučer, ali pobijedit ćemo ju. Moj plan temelji se na znanosti, a ne na politici", rekao je Biden na početku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Dosad se nismo mogli osloniti na federalnu vladu, ona nije s hitnošću, fokusom i koordinacijom koja nam je potrebna u borbi s pandemijom, a onda smo platili cijenu", rekao je, dodajući kako Amerika posljednjih tjedana bilježi između 3 i 4 hiljade smrti od covida dnevno.
"Stanje će biti puno gore prije nego što postane bolje. 20% smrti u cijelom svijetu odlaze na SAD, iako naša zemlja čini samo 4% svjetske populacije", rekao je.
0 ( + )
*
Biden na ÄŤelu FBI-a Ĺľeli zadrĹľati ÄŤovjeka koji se ÄŤesto sukobljavao s Trumpom
Biden na čelu FBI-a želi zadržati čovjeka koji se često sukobljavao s Trumpom
Hina
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Joe Biden želi zadržati Christophera Wraya na čelu FBI-a jer ima povjerenja u posao koji Wray obavlja, objavila je u četvrtak Bijela kuća.
Wraya je imenovao bivši republikanski predsjednik Donald Trump. Wray je često bio meta Trumpovog gnjeva jer FBI nije htio podržati neutemeljene tvrdnje o izbornoj prevari.
Direktori FBI-a imenuju se na najviše 10 godina, a Wrayu je preostalo još šest godina.
"Biden ima povjerenja u Wraya"
Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki potvrdila je na Twitteru da Biden "planira zadržati direktora FBI-a Wraya u toj ulozi i ima povjerenja u posao koji on obavlja". Psaki je dodala da je u srijedu izazvala "nenamjerno komešanje" kad je rekla da nije još pričala s predsjednikom o Wrayu.
Bidenovu odluku da zadrži Wraya pozdravio je Adam Schiff, demokrat na čelu Odbora za obavještajne poslove u Zastupničkom domu i kritičar Trumpovog rješavanja obavještajnih pitanja.
"Christopher Wray postao je direktor FBI-a u trenutku strahovitih previranja za ured i državu i služio je s velikom profesionalnošću i integritetom. Drago mi je vidjeti da predsjednik Biden planira zadržati direktora Wraya na njegovoj funkciji", rekao je Schiff.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
FBI u prosjeku svakih deset sati otvara novu istragu povezanu s Kinom
Schiff je dodao da se raduje nastavku rada s Wrayom na analizama "obavještajnih i sigurnosnih propusta koji su doveli 6. siječnja do napada na Kapitol te potrebi dramatičnog širenja fokusa i resursa na prijetnje domaćeg terorizma".
Wray je prošlog rujna Odboru za obavještajne službe rekao da se Rusija miješala u predsjedničke izbore 2020. širenjem dezinformacija o Joeu Bidenu.
Wray je također rekao da FBI provodi više istraga protiv nasilnih domaćih ekstremista i da je najveći dio istraga uključivao skupine bijelih supremacista.
Kada je riječ o Kini, Wray je rekao da FBI otvara novu protuobavještajnu istragu povezanu s Kinom "svakih 10 sati".
0 ( + )
*
Bidenov tim bit će najraznolikiji u povijesti. Ovo su ključni ljudi u njemu
Bidenov tim bit će najraznolikiji u povijesti. Ovo su ključni ljudi u njemu
Petar Stošić
Foto: EPA/Guliver
JOE Biden, novi predsjednik SAD-a, imat će kabinet koji će po mnogo čemu biti snažan kontrastu kabinetu, odnosno administraciji bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.
Saslušanja pred potvrdu Bidenovih ministara i direktora agencija u Senatu tek su počela, ali već je jasno da će Bidenov kabinet biti daleko raznolikiji u smislu zastupljenosti žena i pripadnika manjina. Biden je u predizbornoj kampanji i obećao da će sastaviti "najraznolikiji kabinet u povijesti" kako bi adekvatno odražavao šaroliku američku populaciju.
I zaista, ako Bidenovi izbori budu potvrđeni - a trebali bi, budući da njegovi demokrati imaju 50 od 100 mjesta u Senatu, uz potpredsjednicu Kamalu Harris čiji je glas prema Ustavu odlučujući u situaciji kad su glasovi izjednačeni - njegov će kabinet imati najviše žena i pripadnika rasnih i etničkih manjina u povijesti SAD-a, piše američki javni servis PBS.
Biden je bio i pod pritiskom progresivnog krila Demokratske stranke i aktivističkih skupina da u kabinet postavi što više žena, Afroamerikanaca i drugih pripadnika manjina.
Prema analizi Institucije Brookings, u posljednje tri predsjedničke administracije (Donalda Trumpa, Baracka Obame i Georgea W. Busha) 72 % članova u prosjeku su bili bijelci, a čak 73 % bili su muškarci. Čak i Obamin kabinet imao je samo jednog ministra crnca i samo sedam žena među 23 ministara. Što se Trumpovog kabineta tiče, ogromnu većinu činili su bijeli muškarci, od potpredsjednika Mikea Pencea do državnog tajnika Mikea Pompea. Jedine žene ministrice bile su Betsy DeVos i Elaine Chao, koje su na kraju mandata podnijele ostavku, a jedini crnac Ben Carson.
Iako je Bidenov budući kabinet raznolikiji i od Obaminog, progresivci su ga svejedno kritizirali kao previše umjerenog, prestarog i s previše članova establišmenta. U svakom je slučaju zanimljivo da gotovo 60 % Bidenovog kabineta čine ljudi koji su služili u administraciji Baracka Obame, u kojoj je i sam Biden bio potpredsjednik, piše Newsweek. U tom pogledu, Biden se očito odlučio za kontinuitet i dokazani kadar, uz rijetke iznimke.
Ministar obrane: Lloyd Austin
Lloyd Austin, umirovljeni general s četiri zvjezdice, završio je svoju vojnu službu 2016. nakon više od četiri desetljeća. Među ostalim, vodio je centralno zapovjedništvo američke vojske i nadgledao strategiju borbe protiv Islamske države. Austin će, ako ga Senat odobri, biti prvi afroamerički ministar obrane u povijesti. Međutim, Austin će za to morati dobiti posebnu dozvolu Kongresa kojom bi se zaobišlo pravilo prema kojem oni koji su se povukli iz vojne službe prije manje od sedam godina ne mogu služiti u vojsci.
Ako Austin bude potvrđen, što je prilično izgledno, bit će tek treći bivši vojni dužnosnik na funkciji ministra obrane, koju u SAD-u i drugim liberalnim demokracijama tradicionalno obnaša osoba iz civilnog miljea. Prije njega su to bili Trumpov ministar obrane James Mattis, koji je izabran 2016. i dao ostavku 2019., te ministar pod Harryjem Trumanom, George Marshall (1950. - 1951.).
Ministar zdravstva: Xavier Becerra
Xavier Becerra nominiran je za ministra zdravstva i ljudskih službi, ključnu poziciju u Bidenovom kabinetu s obzirom na pandemiju covida-19 koja i dalje bjesni u SAD-u, s trenutnim prosjekom od tri hiljade mrtvih na dan i više od 400 hiljada umrlih od početka pandemije. Becerra će, ako bude potvrđen, biti prvi Latinoamerikanac na čelu ovog Ministarstva.
Becerra je trenutno i dalje aktivni državni odvjetnik u Kaliforniji. Na tu je funkciju stupio 2017., a prije toga je od 1993. do 2017. bio kongresnik u američkom Zastupničkom domu. Kao kongresnik se istaknuo svojom ulogom u osiguravanju da Obamin Zakon o pristupačnoj zdravstvenoj skrbi, poznatiji kao Obamacare, bude izglasan u Kongresu 2010., piše PBS.
Državni tajnik / ministar vanjskih poslova: Antony Blinken
Bidenov kandidat za državnog tajnika, što je u američkoj vladi ekvivalent ministru vanjskih poslova, je Anthony Blinken, veteran Obamine administracije u kojoj je bio zamjenik državnog tajnika. Bio je i ključni savjetnik po pitanju odgovora SAD-a na rusku "hibridnu" invaziju na ukrajinski Donbas i aneksiju ukrajinskog Krima.
Biden i Blinken stari su znanci - Blinken je bio član osoblja tadašnjeg senatora Bidena 2002. Također, Blinken je poznat po svom naglašavanju važnosti američkih saveza diljem svijeta i aktivnije, intervencionističke uloge u inozemnim sukobima, po čemu predstavlja dramatičan odmak od Trumpove pretežno izolacionističke vanjske politike, sažete u njegovom sloganu "Amerika prva".
Državni odvjetnik / ministar pravosuđa: Merrick Garland
Sudac Merrick Garland nominiran je za državnog odvjetnika, što je u američkom političkom sustavu istodobno i funkcija ministra pravosuđa. Garland trenutno služi kao sudac Prizivnog suda za Washington D.C., a na toj funkciji je još od 1997.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
No Garland je mnogo poznatiji po tome što ga je Obama 2016. nominirao za suca američkog Vrhovnog suda, nakon što je jedno mjesto u devetočlanom sudu ostalo ispražnjeno smrću konzervativnog suca Antonina Scalije. Budući da je Garland liberalni sudac i da ga je nominirao Obama, republikanski senatori odlučili su se za potez bez presedana i, zahvaljujući većini koju su tada držali, odbili uopće održati raspravu i glasanje o Garlandovoj nominaciji.
Stoga je to mjesto ostalo ispražnjeno dok ga novi predsjednik Trump nije popunio svojim, konzervativnim sucem Neilom Gorsuchem. A iako su republikanci pravdali svoje blokiranje Garlandove nominacije činjenicom da je nominiran u izbornoj godini, to im nije predstavljalo problem kad su, samo tjedan dana prije izbora prošle godine, potvrdili Trumpovu kandidatkinju za sutkinju Vrhovnog suda Amy Coney Barrett.
Pete Buttigieg jedan je od rijetkih Bidenovih protukandidata u stranačkim predizborima koje je pozvao u svoju administraciju. Buttigieg je, štoviše, bio među pet kandidata koji su najbolje prošli na predizborima, iza Michaela Bloomberga, Elizabeth Warren, Bernieja Sandersa i samog Bidena. Nakon što se povukao iz utrke, podržao je Bidena kao kandidata stranke.
Buttigieg će, ako bude izabran, biti prvi deklarirani gej na čelu ministarstva u američkoj povijesti. Ovaj 39-godišnjak je bio gradonačelnik gradića South Bend u Indiani od 2012. do 2020., zbog čega je poznat po nadimku Gradonačelnik Pete.
Ministar obrazovanja: Miguel Cardona
Miguel Cardona, povjerenik za javne škole u Connecticutu i bivši ravnatelj osnovne škole, još je jedan Latinoamerikanac u planiranom Bidenovom kabinetu. On će, ako bude izabran, voditi Ministarstvo obrazovanja, u skladu s Bidenovim obećanjem da će nominirati upravo učitelja za tu poziciju.
Cardona je postao najmlađi školski ravnatelj u Connecticutu 2003., a nakon toga je izabran i za pomoćnika školskog nadzornika u svom okrugu. Cardona se, zanimljivo, nedavno založio za odgovorno otvaranje škola, obrazlažući da se ključni aspekti obrazovanja ne mogu provesti kroz virtualnu nastavu.
Ministrica stanogradnje i urbanog razvoja: Marcia Fudge
Marcia Fudge, demokratska kongresnica za Ohio koja je na toj funkciji od 2008., Bidenov je izbor za ministricu stanogradnje i urbanog razvoja. U Zastupničkom domu je bila na čelu Kluba kongresnika. Prije toga je bila prva gradonačelnica suburbanog naselja Warrensville Heights u okolici Clevelanda. Udruge za ljudska prava lobirale su da bude izabrana za mjesto ministrice poljoprivrede, ali on ju je na kraju izabrao za drugi resor.
Ministrica energetike: Jennifer Granholm
Bivša guvernerka Michigana Jennifer Granholm nominirana je za ministricu energetike. Granholm je bila na čelu Michigana od 2003. do 2011. kao prva žena na toj poziciji. Granholm će, ako bude potvrđena, biti prvi član američkog kabineta rođen u Kanadi.
Kao guvernerka se istaknula promicanjem obnovljivih izvora energije, što ju je i učinilo favoritom za ovu nominaciju, budući da je Biden u svom predizbornom programu naveo smanjenje emisija stakleničkih plinova na nultu razinu do 2050.
Ministrica unutarnjih poslova: Deb Haaland
Deb Haland će, ako bude potvrđena za ministricu unutarnjih poslova, biti prva osoba na tom mjestu indijanskog, odnosno urođeničkog porijekla. To je posebno zanimljivo jer će njen resor uključivati i Biro za indijanske poslove, kao i nadzor nad nacionalnim parkovima i prirodnim resursima, koji su često bili izvor razmirica i sporova između Washingtona i američkih indijanskih plemena, koja imaju ograničeni suverenitet nad teritorijem koji je zakonom priznat kao njihov.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Haland je 2018. izabrana za kongresnicu iz Novog Meksika, a na izborima u studenom ponovo je izabrana (američki kongresnici imaju dvogodišnji mandat, dok senatori imaju šestogodišnji).
Ministar domovinske sigurnosti: Alejandro Mayorkas
Alejandro Mayorkas je još jedan Latinoamerikanac u budućem Bidenovom kabinetu. On će biti i prvi imigrant na čelu Ministarstva domovinske sigurnosti ako bude potvrđen, budući da je rođen na Kubi. Osim što je Latinoamerikanac, Mayorkas je i židovskog porijekla.
Mayorkas je 1998. postao najmlađi savezni tužitelj u Americi, a na toj je funkciji ostao do 2001. Nakon toga je nastavio karijeru kao privatni odvjetnik.
Ministrica financija: Janet Yellen
Janet Yellen, Bidenov izbor za ministricu financija, bivša je ravnateljica Federalne rezerve, odnosno američke centralne banke. Obama ju je, kao prvu ženu na čelu Federalne rezerve, postavio 2014., a na njemu je ostala do 2018. kad ju je Trump smijenio nakon završetka njenog mandata.
Yellen, koja je također židovskog porijekla, prije toga je od 2010. do 2014. bila zamjenica direktora Federalne rezerve, a od 2004. do 2010. bila je predsjednica ogranka Federalne rezerve u San Franciscu. Ako bude potvrđena, Yellen će biti prva žena na čelu Ministarstva financija.
Ministar rada: Marty Walsh
Marty Walsh, gradonačelnik Bostona od 2014. do danas, nominiran je za ministra rada. Kao osoba s dugogodišnjim stažem na čelu lokalnog sindikata, a kasnije i bostonskog sindikalnog vijeća građevinara, Walsh je bio logičan izbor Bidena za ovu poziciju.
Walsh je katolik irskog porijekla, kao i sam Biden, koji je inače tek drugi predsjednik SAD-a katoličke vjeroispovijesti - prvi je bio John F. Kennedy. Biden i Walsh također se dugo poznaju - Biden je vodio Walshevu drugu inauguraciju za gradonačelnika Bostona.
Direktor CIA-e: William Burns
Biden je za direktora Centralne obavještajne agencije, daleko poznatije po svom akronimu CIA, odabrao Williama Burnsa, koji je trenutno predsjednik čuvenog američkog vanjskopolitičkog instituta Zaklada Carnegie za međunarodni mir.
Ovaj prekaljeni diplomatski veteran ima 33-godišnji staž u diplomaciji i vanjskim poslovima. Prije odlaska u nevladini sektor bio je član Obamine administracije, na funkciji zamjenika državnog tajnika, od 2011. do 2014. Prije toga je služio kao veleposlanik SAD-a u Jordanu (1998. - 2001.), pomoćnik državnog tajnika za Bliski istok (2001. - 2005.), veleposlanik SAD-a u Rusiji (2005. - 2008.) i zamjenik državnog tajnika za političke poslove (2008. - 2011.).
Burnsov izbor također signalizira promjenu smjera u vanjskoj politici, budući da je u eseju za Atlantic zaključio da sljedeća administracija "morati iznova osmisliti američke saveze i partnerstva i donijeti neke teške - i predugo odgađane - odluke o američkim alatima i uvjetima angažmana diljem svijeta".
Nacionalna obavještajna direktorica (DNI): Avril Haines
Avril Haines će, ako bude potvrđena, biti prva žena na funkciji nacionalnog obavještajnog direktora. I Haines je bivša članica Obamine administracije, gdje je bila zamjenica savjetnika za nacionalnu sigurnost (2015. - 2017), kao i zamjenica direktora CIA-e (2013. - 2015).
0 ( + )
*
Nizozemska uvodi policijski sat, ljudi već smišljaju kako ga izbjeći
Nizozemska uvodi policijski sat, ljudi već smišljaju kako ga izbjeći
Index Vijesti
Foto: EPA/123rf
PRIJEDLOG nizozemske vlade o uvođenju policijskog sata, prvog od Drugog svjetskog rata, prošao je u parlamentu, javlja AFP.
Podsjetimo, vlada je danas predložila uvođenje nacionalnog policijskog sata prvi put od Drugog svjetskog rata te zabranu letova iz Južnoafričke Republike i Velike Britanije, u pokušaju ograničavanja širenja novih sojeva koronavirusa u Nizozemskoj.
Zabrana letenja, za što Rutte kaže da će se odnositi i na sve južnoameričke države, u subotu će stupiti na snagu.
Rutte nije potvrdio vijest koju je ranije u srijedu objavila nizozemska novinska agencija ANP, a u kojoj je pisalo da će se zabrana letova odnositi na sve zemlje koje se nalaze izvan šengenskog prostora, koji broji 26 zemalja.
Policijski sat počinje već u 21
Policijski sat samo ljudima s neodgodivim obvezama dopušta da svoje domove napuste između 21 i 4:30 počevši od petka navečer, rekao je Rutte.
Škole i neesencijalne trgovine već su zatvorene od sredine prosinca, nakon što su se kafići i restorani zatvorili dva mjeseca ranije.
Zatvaranje bi trebalo ostati na snazi barem do 9. veljače, rekao je Rutte prošli tjedan.
Uvođenje prvog noćnog policijskog sata od vremena kad su ga njemački okupatori nametnuli Nizozemcima u Drugom svjetskom ratu vrlo je kontroverzno, ali prijedlog je ipak prošao u parlamentu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ljudi već smišljaju kako zaobići policijski sat
U strahu da će biti uhvaćeni za vrijeme policijskog sata, Nizozemci su se dosjetili kreativnih rješenja da zaobiđu pravila pa se prijavljuju za šetanje pasa i naručuju uniforme poznatih dostavljačkih tvrtki.
Web stranica koja spaja vlasnike pasa s volonterima koji će njihove pse odvesti u šetnju zatrpana je ponudama.
"Obično dobijemo 10 ponuda tjedno, a od utorka i najavljenog policijskog sata zaprimili smo 300", rekao je Jos van Prooijen, voditelj neprofitne stranice www.matcheenleenhond.nl.
Online trgovina Marktplaats.nl obustavila je prodaju jakni i odjeće poznatih dostavljačkih tvrtki kao odgovor na nagli porast potražnje, objavio je list Algemeen Dagblad.
Neki prodavači nudili su prazne kutije za dostavu s početnom cijenom od 50 eura.
Kazna za kršenje policijskog sata je 95 eura.
0 ( + )
*
EP izglasao rezoluciju za pomoć Hrvatskoj nakon potresa, pet zastupnika bilo protiv
EP izglasao rezoluciju za pomoć Hrvatskoj nakon potresa, pet zastupnika bilo protiv
Index Vijesti
IlustracijaFoto: EPA
EUROPSKI parlament izglasao je rezoluciju za ublažavanje i pomoć Hrvatskoj nakon potresa. Glasovalo je 683 zastupnika, a rezolucija je prihvaćena sa 677 glasova "za" i 5 "protiv".
O rezoluciji se raspravljalo na prijedlog hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu. Kako bi se područje Siska, Petrinje i Gline, ali i Zagreba što prije obnovilo nakon potresa - potrebna je i pomoć Europske unije.
"Hvala našoj obitelji u Europskoj uniji na nesebičnoj pomoć, podršci i solidarnosti, ali i svim državama koje su uputile pomoć Hrvatskoj i pokazale važnost brze mobilizacije, snagu ovog instrumenta, ali i zajedništva", rekla je Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ), piše HRT.
Iz Bruxellesa se za javnu televiziju javila Jasna Paro:
"Ova rasprava jutros i sama rezolucija su izraz jedne vrle snažne političke poruke europskog zakonodavnog tijela. Temeljna poruka je da Hrvatska u nevolji nije sama, da postoji briga, solidarnost i spremnost svih država članica da im se pomogne. EP pozvao je EK da Hrvatskoj pomogne iz svih raspoloživih financijskih omotnica te da joj pomogne brzo i odmah. Drugo, EP pozvao je EK da smanji administrativna opterećenja, da se produži rok za korištenje sredstava iz Fonda za solidarnost koje je zasad samo 18 mjeseci. Treće, EP upozorava na moguće neželjene demografske posljedice iseljavanja stanovništva i zato poziva, ne samo na kvalitetnu obnovu kuća već na sveobuhvatnu revitalizaciju te regije kako bi stanovništvo ostalo, istaknula je.
"I ne manje važno, EP poziva da ljudi iz stradalih područja, volonteri i radnici koji im pomažu dobiju prednost pri cijepljenju protiv Covida 19. EP je i u tom kontekstu pozdravio odluke država članica da iz svojih rezervi Hrvatskoj pošalju dodatna cjepiva za područja pogođena potresom", naglasila je.
Šuica: Pri obnovi voditi računa o digitalnoj i zelenoj tranziciji
Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su u četvrtak Europsku komisiju da iskoristi sve raspoložive instrumente da pomogne Hrvatskoj sanirati posljedice potresa i revitalizirati područja koja su i prije potresa bila zapuštena.
"Danas su svi zastupnici od ljevice do desnice ukazivali na važnost članstva u Europskoj uniji i na solidarnost na koju Hrvatska može računati", rekla je Dubravka Šuica, koja je u ime Europske komisije sudjelovala u raspravi.
Ona je istaknula da se pomoć pogođenom području tiče i njezina resora u Komisiji, demografije, jer je pogođeno područje središnje Hrvatske imalo i prije potresa kontinuirani demografski pad.
"Stoga je vrlo važno paralelno s obnovom kuća obnavljati gospodarstvo i infrastrukturu kako bi ljudi mogli ostati na tom području", rekla je Šuica.
Dodala je da pri obnovi treba voditi i digitalnoj i zelenoj tranziciji, sukladno prioritetima EU-a u sljedećem proračunskom razdoblju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Članak 174 Ugovora o osnivanju EU-a govori o kohezijskoj politici i o tome da nijedna regija ne smije biti zapostavljena, posebice one koje imaju kontinuirani demografski pad, a to se upravo odnosi na ovaj dio Hrvatske koji je stradao u zadnjem potresu ali i na cijelu Hrvatsku", rekla je Šuica.
Flego: Hrvatskoj treba pomoć odmah i sada
Začetnik ideje o rezoluciji Valter Flego kaže da je ovaj dokument o kojem će EP glasati iznimno važan jer se od Komisije traži da učini sve da pomogne Hrvatskoj, iz Fonda solidarnosti, sedmogodišnjeg proračuna, Mehanizma civilne zaštite.
"Hrvatskoj treba pomoć odmah i sada, sa što manje birokracije i što više solidarnosti", kaže Flego.
Dodao je kako mu je drago što su ostali hrvatski zastupnici i svi ostali pridružili toj inicijativi da se izglasa rezolucija.
"Ovo je jedinstvena poruka solidarnosti i podrške svima u Hrvatskoj, onima koji su stradali u potresu, hrvatskim vlastima, Hrvatskoj vojsci, volonterima, svima onima koje neprekidno i brzo pružaju pomoć", rekao je zastupnik Karlo Ressler.
On je također govorio o potrebi da se uz obnovu kuća obnovi gospodarstvo i život u pogođenim područjima.
Željana Zovko pozvala je da se Banovini pomogne na isti način kao i Zagrebu te predložila da se u obnovi koriste i novi instrumenti koje predlaže Komisija, to jest o izgradnji nove ekološki osviještene i sigurne arhitekture. Riječ je o projektu novog europskog Bauhausa.
"Pozivam da se u Hrvatskoj napravi pilot-projekt", rekla je Zovko.
Fred Matić je rekao da je najvažnija poruka rezolucije da svi hrvatski građani mogu vidjeti benefite pripadnosti velikoj europskoj obitelji.
"I da nismo članica EU-a, vjerojatno bismo dobili pomoć, ali kao punopravna članica očekujem da ćemo biti iznimno dobro potpomognuti, a onda na nama da to iskoristimo", rekao je Matić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Picula: Prirodna katastrofa ne smije prerasti u društvenu
Tonino Picula je istaknuo da prirodna katastrofa ne smije prerasti u društvenu katastrofu onoga područja koje takve nepogode zadese.
"Vjerujem da će pomoć doći onima kojima je najpotrebnija i da će biti iskorištena osim za sanaciju posljedica potresa i za obnovu gospodarstva kako bi se na taj način korigiralo ono što je propušteno u obnovi nakon rata", rekao je Picula.
U nacrtu rezolucije poziva se Komisiju da zajedno s europskim i hrvatskim institucijama "osmisle brzi način za raspodjelu potrebne financijske i druge pomoći kako bi se osigurao brzi oporavak pogođenog područja".
Komisiju se pritom poziva da kod odobravanja financijske pomoći vodi računa da se Hrvatska istodobno bori s pandemijom koronavirusa i s cijelim nizom razornih podrhtavanja.
Hrvatsku se poziva da u svom planu za oporavak i otpornost, koji je ključan dokument za povlačenje sredstava iz europskog instrumenta za oporavak EU sljedeće generacije, prioritete stavi na obnovu kuća i zgrada vodeći računa da budu otporne na potrese.
Hrvatske se vlasti poziva da pozorno nadziru obnovu nakon potresa kako bi se osigurali najviši seizmički standardi za sve zgrade i infrastrukturu.
Rezolucija: Obnovu provesti transparentno, voditi računa o demografiji
U nacrtu rezolucije se kaže da se proces obnove i izgradnje treba provesti najbrže što je moguće, transparentno i iz stručni nadzor te da se vodi računa o demografskom aspektu kako bi to područje imalo perspektivu razvoja. Stoga se poručuje da posebnu pozornost treba posvetiti izgradnji infrastrukture koja je nedostajala i prije potresa te da se osigura zadovoljavanje svih osnovnih potreba i usluga u svim dijelovima pogođenog područja.
Komisiju se poziva da razmotri produljenje 18-mjesečnog roka za korištenje sredstava iz Europskog fonda solidarnosti u slučaju snažnog i razornog potresa.
U nacrtu rezolucije pohvaljuju se napori snaga spašavanja, civilne zaštite, hrvatskih oružanih snaga, dobrovoljaca, organizacija civilnog društva, međunarodnih organizacija i lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlasti u spašavanju života i ublažavanju posljedica potresa.
U tekstu se također poručuje da prioritet u cijepljenju protiv covida 19 treba biti pogođeno područje te se potiče hrvatsku vlada da provede najavljenu odluku o preusmjeravanju značajnog broj doza cjepiva u Sisačko-moslavačku županiju. Također se poziva odluka država članica EU-a da dio svojih zaliha cjepiva prepuste Hrvatskoj.
0 ( + )
*
Ĺ vedska po glavi stanovnika ima manje mrtvih od korone nego Hrvatska
Švedska po glavi stanovnika ima manje mrtvih od korone nego Hrvatska
Index Vijesti/S.M.
Foto: EPA
VISOKA stopa smrtnosti i postupno smanjivanje broja zaraženih i hospitaliziranih pacijenata s covidom-19 obilježili su prve tjedne 2021. godine u Švedskoj.
Budući da je ova skandinavska zemlja, već gotovo godinu dana poznata po blažim pandemijskim mjerama od ostatka Europe, nešto kasnije ušla u drugi val, čini se da je vrhunac stope smrtnosti dosegnula tek početkom siječnja, odnosno 20-ak dana nakon Hrvatske. Najviše je oboljelih od covida-19 umrlo 28. prosinca (122), a posljednjih dana Švedska ima prosječno oko 80 smrtnih slučajeva dnevno, no zbog kašnjenja u prikupljanju podataka zasad i tu brojku treba uzeti s rezervom.
Švedska ima manje mrtvih po glavi stanovnika od Hrvatske
Od početka pandemije do četvrtka u Švedskoj je s koronavirusom zabilježen 10.921 preminuli, što u odnosu na broj stanovnika, prema podacima američkog Sveučilišta Johns Hopkins, Švedsku trenutno stavlja na 21. mjesto u svijetu, odnosno četiri mjesta iza Hrvatske. Iako konačni i službeni podaci neće biti objavljeni do 22. veljače, prema švedskom Središnjem statističkom uredu, tokom 2020. godine ukupno je od svih uzroka umrlo 97.164 građana, odnosno 6202 više nego se moglo očekivati prema prosjeku smrtnosti od 2015. do 2019. godine (90.962).
Uzimajući u obzir apsolutne brojke, posljednji put toliko je Šveđana umrlo još 1993. godine (97.008), u vrijeme kad dijagnostika i medicinski tretmani nisu bili na današnjoj razini, ali i kad je Švedska imala dva milijuna stanovnika manje nego danas. Računajući smrtnost kao postotak populacije, u 2020. godini umrlo je 0.92 posto švedskog stanovništva, dok taj postotak za 1993. iznosi 1.1. Smrtnost je 2019. godine bila neuobičajeno niska (0.84 posto), a prethodnih pet godina kretala se od 0.89 do 0.91 posto. Ovisno o izvoru podataka i metodologiji, procjene viška smrtnosti u Švedskoj tokom 2020. kreću se od 4000 do 7000 preminulih. Prosječna dob preminulih od covida-19 u Švedskoj nešto je manja od 85 godina.
Vlada odlučila popustiti mjere koje ionako nisu bile jako stroge
S obzirom na popuštanje zaraze, što je najbolje vidljivo na kontinuiranom smanjenju broja pacijenata s covidom-19 na intenzivnom liječenju (s 389 na 315) te ukupnog broja pacijenata s covidom u bolnicama (s 2998 na 2274) kroz cijeli januar, vlada je odlučila ponešto popustiti ionako ne posebno stroge mjere, pa će se gimnazijalci postupno vraćati na redovnu nastavu, a djeci rođenoj 2005. i kasnije ponovno su omogućene sportske i druge aktivnosti u zatvorenim prostorima.
"Nije razumno održavati nastavu na daljinu cijelo vrijeme u cijeloj zemlji kad okolnosti nisu iste u svim regijama. Nastava na daljinu bila je neophodna jedno vrijeme, ali ipak ima negativne posljedice po učenike", rekla je danas ministrica obrazovanja Anna Ekström.
Odluka o obliku nastave od sedmog do devetog razreda osnovne škole prepuštena je školskim ravnateljima, dok su učenici od prvog do šest razreda redovno dolazili na nastavu tokom cijele pandemije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zatvorene javne i državne ustanove, sve ostalo uglavnom normalno radi
Iako se situacija razlikuje od regije do regije, općenito se može reći da su u Švedskoj zatvorene javne i državne ustanove, dok sve ostalo uglavnom normalno radi. Sve trgovine, šoping centri, restorani, kafići, kina, banke, pošte, javni prijevoz, teretane i slične djelatnosti otvorene su kao i prije pandemije, ali uz ograničenja broja kupaca i posjetitelja koji istodobno mogu boraviti u tim prostorima. Maske i dalje nisu obavezne ni u kojoj prigodi, odnosno preporučene su samo u javnom prijevozu radnim danima od 7:00 do 9:00 i od 16:00 do 18:00.
Imaju gotovo trostruko veću stopu zaraze od Hrvatske, ali...
Karin Tegmark Wisell iz švedskog Zavoda za javno zdravstvo naglasila je da se broj novozaraženih smanjuje u svim dobnim skupinama, a posebice kod mlađih od 29 godina, te kako je sadašnje raznovrsne mjere važno nastaviti da bi se održao pozitivan trend. S trenutačnom incidencijom od 675 zaraženih na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana, Švedska ima gotovo trostruko veću stopu zaraze od Hrvatske (250), ali bitno manju od europskih zemalja s najviše zaraženih u posljednja dva tjedna, Portugala (1324), Češke (1234) i Irske (1178). Ukupno je u Švedskoj od početka pandemije koronavirus imalo 542.952 osobe.
"Nema naznaka kolektivnog imuniteta"
Tegmark Wisell pozvala je Šveđane da se i dalje pridržavaju mjera i preporuka kako se zaraza ne bih ponovno razbuktala kao u nizu zapadnoeuropskih zemalja, te izričito naglasila kako u Švedskoj "nema naznaka kolektivnog imuniteta i kako se nada da će cijepljenje osnažiti imunitet".
Do 17. siječnja ukupno je prvom dozom cijepljeno 146.775 osoba, mahom stanara domova za starije i nemoćne, osoblja tih domova, te medicinskog osoblja koje brine o pacijentima s covidom-19. Cijepljenje ide nešto sporije od očekivanog, kao i u ostalim zemljama Europske unije, ali ohrabruje što se sve veći postotak Šveđana u anketama izjašnjava za cijepljenje. Švedski radio u četvrtak je objavio kako je u anketi instituta Novus rekordnih 77 posto ispitanika izjavilo da se namjerava cijepiti protiv covida-19.
Cijepljenju se protive ekstremni desničari
Anketa je otkrila i zanimljive poveznice stranačkih preferencija i sklonosti cijepljenju. Pokazalo se, naime, da čak 42 posto glasača ekstremno desnih Švedskih demokrata ne želi primiti cjepivo ili nije sigurno hoće li se cijepiti. S druge strane političkog spektra, među pristašama vladajućih socijaldemokrata na isti način razmišlja samo 10 posto ljudi.