Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
KALIFORNIJSKE željeznice objavile su da su tužile saveznu vladu zbog odluke Trumpove administracije da ukine subvenciju od 929 milijuna dolara za gradnju superbrze pruge.
Tužba predana saveznom sudu u Sacramentu dodatno će produbiti sukob između Kalifornije i Trumpove vlade oko projekta koji je tu saveznu državu trebao učiniti predvodnikom u naprednom prijevozu.
Osim tužbe, Kalifornija planira zatražiti privremenu mjeru kojom bi se saveznoj vladi zabranilo da taj novac potroši na druge projekte.
Subvencija vrijedna 929 milijuna dolara nije isplaćena kalifornijskoj agenciji za željeznice, nego su prvi novci trebali stići 2021.
Savezna uprava za željeznički promet ukinula je pomoć uz obrazloženje da je Kalifornija višestruko prekršila sporazum potpisan 2010., što Kalifornija odbacuje.
Trumpova administracija je osim toga najavila da će tražiti povrat dvije i pol milijarde dolara za ultrabrzu željeznicu koje je Kalifornija potrošila do 2017.
0 ( + )
*
Njemačka predala Izraelu dokumente Kafkina najboljeg prijatelja
Njemačka predala Izraelu dokumente Kafkina najboljeg prijatelja
HINA
Foto: EPA
NJEMAČKA policija predala je Izraelu hiljade dokumenata koji su pripadali Maxu Brodu, najboljem prijatelju i izvršitelju oporuke Franza Kafke, čime je zaključena dugogodišnja međunarodna pravosudna saga.
Ovo je "epilog prave kafkijanske priče" i "čin povijesne pravde", ocijenio je izraelski veleposlanik Jeremy Issachroff na svečanosti u Berlinu.
Brod, koji je preminuo 1968., pridonio je posthumnoj slavi češkog autora objavivši neka njegova važna djela.
Živo zanimanje za Kafku
I danas je živo zanimanje za Kafkine rukopise. Veliki dio njegova djela nije bio objavljen za života i svaki nepoznati dokument potencijalni je neobjavljeni tekst slavnog autora na njemačkom jeziku ili bi mogao sadržavati pojedinosti iz njegova života.
Dvojica Izraelaca su 2013. kontaktirali Njemačku nacionalnu knjižnicu u Marbachu i potencijalne privatne kupce te im rekli da posjeduju neobjavljene dokumente koji su pripadali piscu i novinaru Maxu Brodu.
Uhitila ih je njemačka savezna policija kojoj su izraelske vlasti dojavile da se radi o prodaji lažnih djela.
Osumnjičeni su imali skladište u Wiesbadenu. U hrpi lažnih umjetničkih djela otkrili su nekoliko kovčega s dokumentima za koje je utvrđeno da su doista Brodovi.
Istragom je otkriveno da su ukradeni iz doma Brodove tajnice u Tel Avivu između 2009. i 2012. godine.
Sačuvani u bijegu pred nacizmom
Od oko 5000 stranica dokumenata, samo jedan ima Kafkin potpis, razglednica koju je poslao 1910. No drugi rukopisi, među kojima su neobjavljene stranice dnevnika Maxa Broda i pisma koja je razmjenjivao sa suprugom, mogli bi sadržavati pojedinosti iz života Franza Kafke.
Ti će dokumenti biti poslani Izraelskoj nacionalnoj knjižnici koja se dulje od deset godina bori za povrat cjelokupne kolekcije Maxa Broda, sukladno odluci njemačkog suda u Wiesbadenu iz siječnja 2019.
Kafka je prije smrti 1924. tražio do svog prijatelja Broda da nakon njegove smrti spali njegove rukopise, ali Brod ih je sačuvao i odnio u Tel Aviv kada je bježao pred nacizmom.
Brod je sve dokumente oporukom ostavio svoj tajnici Esther Hoffe, koja nije ispoštovala njegove želje i umjesto da ih preda nekoj kulturnoj instituciji, 2007. ih je oporučno ostavila svojim kćerima.
Otada je kolekcija Brod bila predmetom višestrukih sporova koji su završili na izraelskom vrhovnom sudu.
0 ( + )
*
UN-ov institut: Opasnost od nuklearnog sukoba je najviša od 2. svjetskog rata
UN-ov institut: Opasnost od nuklearnog sukoba je najviša od 2. svjetskog rata
HINA
Foto: EPA
OPASNOST od korištenja nuklearnog oružja danas je najviša od Drugog svjetskog rata i tom "hitnom" pitanju svijet mora ozbiljnije pristupiti, ocijenila je UN-ova stručnjakinja za sigurnost.
Renata Dwan, direktorica UN-ova instituta za istraživanje razoružanja (UNIDIR), rekla je da sve države s nuklearnim oružjem imaju programe nuklearne modernizacije. Situacija s kontrolom oružja mijenja se, djelomice i zbog strateškog natjecanja između Kine i Sjedinjenih Država, rekla je.
Tradicionalni dogovori o kontroli naoružanja urušavaju se jer se javljaju novi tipovi ratova, raste broj oružanih skupina i privatnih snaga te zbog novih tehnologija koje brišu granicu između napada i obrane, rekla je.
Sporazum o zabrani
Kako su razgovori o razoružanju u zastoju već dva desetljeća, 122 države potpisale su sporazum o zabrani nuklearnog oružja, djelomice iz frustracije, a djelomice zbog prepoznavanja opasnosti, ističe Dwan.
Vrijeme je da istinski priznamo, a mediji su to pitanje propustili staviti u žižu - da je opasnost od nuklearnog rata sada osobito visoka, a opasnosti od korištenja nuklearnog oružja, zbog nekih od čimbenika koje sam navela, najveće su dosad od Drugog svjetskog rata", istaknula je.
Sporazum o zabrani nuklearnog oružja (Treaty for the Prohibition of Nuclear Weapons) podržala je Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN), dobitnica Nobelove nagrade za mir 2017.
Sporazum je do sada ratificiralo 23 od ukupno 50 država potrebnih da bi stupio na snagu. No sporazumu se oštro protive Sjedinjene Države, Rusija i druge koje posjeduju nuklearno oružje.
Kuba je također ratificirala sporazum 2018., 56 godina od raketne krize u kojoj je svijet bio najbliže nuklearnom ratu. Svijet je tih 13 dana tokom hladnog rata strepio od nuklearnog sukoba između Moskve i Washingtona.
Svijet ne bi smio zanemariti opasnost od nuklearnog oružja, smatra Dwan i ocjenjuje da je to hitno pitanje kojim se Vijeće sigurnosti UN-a ne bavi dovoljno.
0 ( + )
*
Amerikanci pred Vrhovnim sudom prosvjeduju protiv zabrane pobačaja
Amerikanci pred Vrhovnim sudom prosvjeduju protiv zabrane pobačaja
HINA
Foto: EPA
STOTINE aktivista, uključujući kandidate za demokratsku predsjedničku nominaciju, okupile su se danas pred američkim Vrhovnim sudom kako bi prosvjedovali protiv ograničenja prava na abortus u osam saveznih država koje drže republikanci.
Ti će se restriktivni zakoni zasigurno suočiti s pravnim izazovima koje će, nadaju se konzervativci, rezultirati time da najviši sud u zemlju ukine odluku Roe protiv Wadea iz 1973. kojom je zajamčeno pravo žena na prekid trudnoće.
"Nećemo im dopustiti da našu zemlju vrate unatrag", rekla je senatorica Amy Klobuchar, jedna od kandidata za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke.
Radi se o jednom od brojnih prosvjeda u američkim gradovima koje su sazvale udruge za zaštitu građanskih sloboda.
Demonstracije su odgovor na zakone koje su nedavno donijeli parlamenti saveznih država u kojima su na vlasti republikanci i koji uvode ograničenja pobačaja u odnosu na praksu koja u SAD-u traje desetljećima.
"Zaštitite siguran, zakonit abortus"
Alabama je prošlog donijela zakon kojim se zabranjuje pobačaj, uključujući i u slučajevima silovanja i incesta, osim ako nije ugrožen život žene, dok su druge države, poput Ohija i Georgije, zabranile abortus nakon što liječnik otkrije otkucaje srca, što se može dogoditi i prije nego što žena uopće sazna da je trudna.
Prosvjednici su pred Vrhovnim sudom nosili transparente na kojima piše "Nećete nas kažnjavati" i "Zaštitite siguran, zakonit abortus".
"Ova je nacija nastala na leđima i izrasla u maternicama žena. O našim se pravima ne može raspravljati", rekla je kongresnica Ayanna Pressley. Podržavatelji zabrane pobačaja, konzervativci i kršćanske udruge, smatraju da pravo na život nerođenog djeteta nadilazi sva druga prava.
Nakon što je predsjednik Donald Trump imenovao nove suce, Vrhovni sud sada ima pet konzervativnih i četiri liberalna člana.
Ograničenja pobačaja uvedena u 16 saveznih država
Ograničenja pobačaja uvedena su ove godine u 16 država, a četvero guvernera već je potvrdilo zakone o zabrani pobačaja ako se mogu detektirati otkucaji srca kod embrija.
Alabama ide još dalje i zabranjuje pobačaj u bilo kojem slučaju. Osobe koji obavljaju pobačaj kazneno će odgovarati zatvorskom kaznom od 10 do 99 godina zatvora, dok žena koja obavlja pobačaj neće biti kazneno odgovorna.
Zastupnici protiv pobačaja znaju da će zakoni koji se donose sigurno biti osporavani, a sudovi su ove godine već blokirali restriktivan zakon iz Kentuckyja i još jedan zakon iz Iowe donesen prošle godine.
0 ( + )
*
Predsjednik Irana ne želi razgovarati s Amerikancima
Predsjednik Irana ne želi razgovarati s Amerikancima
HINA
Foto: EPA
IRANSKI predsjednik Hasan Rohani danas je odbacio razgovore sa Sjedinjenim Državama pošto je predsjednik Donald Trump najavio da će Iran zatražiti pregovore "ako i kada za njih bude spreman".
Povijesno loši odnosi Irana i SAD-a na najnižoj su razini otkad se predsjednik Trump prije godinu dana odlučio povući iz međunarodnog sporazuma potpisanog 2015. o ograničavanju iranskog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija Teheranu te otkako je u studenom 2018. obnovio gospodarske sankcije Iranu.
Napetosti su dodatno porasle prošlih tjedana kada je SAD poslao u Perzijski zaljev nosač zrakoplova Abraham Lincoln i bombardere B-52 opravdavajući taj potez iranskom "prijetnjom".
"Iranci neće nikada pokleknuti pred nasilnicima"
"Današnja situacija nije pogodna za pregovore i naš jedini izbor je otpor", prenijela je državna novinska agencija IRNA Rohanijevu izjavu.
Trump je jučer rekao da Sjedinjene Države nisu pokušavale pokrenuti dijalog s Iranom i optužio je medije lažnih vijesti da su objavili lažnu informaciju.
"Iran će nas nazvati ako i kada bude spreman", napisao je Trump dajući do znanja da Iran treba učiniti prvi korak. "Do tada će se njihovo gospodarstvo urušavati - to je jako tužno za iranski narod", dodao je predsjednik SAD-a.
Prošli tjedan tri američka dužnosnika rekla su agenciji Reuters da je Trump svojim najvišim savjetnicima rekao da ne želi rat s Iranom.
Kritičari optužuju Trumpa da šalje dvosmislene signale, a sam Iran Trumpovu toplo-hladnu retoriku vidi kao dokaz da predsjednik ne želi rat, ali ga u njega guraju savjetnici jastrebovi kao što je John Bolton, savjetnik za nacionalnu sigurnost.
"Čim su zaprijetili Iranu, morali su reći da ne žele rat", rekao je Rohani pa poručio: "Iranci neće nikada pokleknuti pred nasilnicima."
Gospodarski rat
Rohani je pobijedio na izborima obećanjem da će olakšati međunarodnu izolaciju Irana, no Trumpova odluka da se povuče iz povijesnog nuklearnog sporazuma donesenog 2015. poruka je Irancima da su imali male ili nikakve koristi iz Rohanijeve politike.
Nacionalna valuta rijal izgubila je 60 posto svoje vrijednosti u 2018. pod prijetnjom obnove američkih sankcija, a koje su zatim i obnovljene.
Rohani je rekao da zemlji prijeti "gospodarski rat" i da vlada treba više ovlasti da kontrolira gospodarstvo.
Iran je nakon američkih poteza i jednostranog povlačenja objavio da i on odustaje od nekih odredaba nuklearnog sporazuma pa je četverostruko povećao obogaćivanje uranija. Prema sporazumu, Iranu se dopuštala proizvodnja slabo obogaćenog uranija, s ograničenjem od 300 kilograma i dopuštalo da višak šalje izvan države zbog skladištenja ili prodaje.
Europski saveznici SAD-a zabrinuti su takvim iranskim ponašanjem, ali i Trumpovim povlačenjem iz nuklearnog sporazuma. Posebnim mehanizmom Europska unija želi nastaviti poslovati s Iranom kako bi zaobišla američke sankcije koje prijete svim tvrtkama koje bi nastavile uvoziti iransku naftu. Međutim, u praksi u tome nisu uspjele, jer tvrtke otkazuju ulaganja u strahu od američkih sankcija, piše Reuters.
0 ( + )
*
Novi ukrajinski predsjednik raspisao prijevremene parlamentarne izbore
Novi ukrajinski predsjednik raspisao prijevremene parlamentarne izbore
HINA
Foto: EPA
NOVI ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij raspisao je danas, dan nakon službenog stupanja na dužnost, prijevremene parlamentarne izbore za 21. srpnja, navodi se u odluci objavljenoj na mrežnoj stranici predsjednikova ureda kojom se službeno potvrđuje raspuštanje parlamenta.
Izbori će se održati za dva mjeseca
Ovim dokumentom se "raspušta parlament koji nije sklon novom predsjedniku i raspisuju prijevremeni parlamentarni izbori za 21. srpnja".
Zelenskij, najmlađi predsjednik postsovjetske Ukrajine, jučer je u inauguracijskom govoru najavio raspuštanje parlamenta izabranog 2014. godine.
Vjeran predizbornom obećanju da će "uništiti sustav" tako se obrušava na političku klasu koja nema povjerenja u političkog novaka koji je najavio da će obnoviti zemlju zahvaćenu ratom i pritisnutu gospodarskim teškoćama.
Premijer najavio ostavku
Zelenskij želi iskoristiti svoju nadmoćnu pobjedu od 73 posto glasova u drugom krugu kako bi pobijedio na prijevremenim parlamentarnim izborima, ne očekujući izbore planirane u oktobaru.
Njegova stranka Narodni sluga, koja zasad zapravo ne postoji, dobiva po najnovijim anketama do 40 posto.
Najavljujući raspuštanje parlamenta, novi predsjednik je pozvao ministre da podnesu ostavku, premda po zakonu vlada ne mora otići prije parlamentarnih izbora. Premijer Volodimir Grojsman koji dužnost obnaša treću godinu odmah je objavio da podnosi ostavku ističući svoje neslaganje s novim predsjednikom.
Odluka o raspuštanju parlamenta, što je veoma zamršena procedura, potaknula je kontroverzu, pa su je neki stručnjaci i političari kritizirali kao neustavnu i pozvali Zelenskog da odustane od te zamisli.
0 ( + )
*
Šef Pentagona: Otklonili smo opasnost iranskih napada
Šef Pentagona: Otklonili smo opasnost iranskih napada
HINA
Foto: EPA
POTEZ Sjedinjenih Država koje su pojačale svoju vojnu prisustvo u Zaljevu omogućio je otklanjanje opasnosti iranskih napada na Amerikance, rekao je šef Pentagona Patrick Shanahan.
"U razdoblju smo visokog rizika i naš zadatak je spriječiti iranske loše poteze", dodao je privremeni ministar obrane koji tokom poslijepodneva treba informirati iza zatvorenih vrata američke parlamentarce o trenutačnim napetostima između Sjedinjenih Država i Irana.
Shanahan je naglasio ozbiljnost informacija Trumpove administracije u opravdanjima slanja na Bliski istok nosača zrakoplova, bombardera B-52 i sustava projektila Patriot.
"Bilo je napada"
"Razgovarali smo o prijetnjama i bilo je napada", rekao je govoreći o nedavnim sabotažama četiriju brodova u Zaljevu, na koje su upozorili Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija.
"Želim naglasiti vjerodostojnost informacija", dodao je. Naše mjere su bile oprezne i otklonili smo opasnost napada na Amerikance.
Na pitanje o izjavama predsjednika Donalda Trumpa koji je u ponedjeljak navečer ublažio izjave i prijetnje koje predstavlja Iran, Shanahan je odgovorio da "opasnost postoji i drže je pod kontrolom".
"To ne znači da su nestale prijetnje koje smo utvrdili", dodao je. "Naš odgovor je oprezan i dao je Irancima vremena da razmisle."
Šef Pentagona Shanahan i šef glavnog stožera general Joe Dunford moraju informirati u utorak zastupnike dvaju domova Kongresa.
Napetosti između Irana i Sjedinjenih Država su se intenzivirale od kada je administracija Donalda Trumpa upisala Čuvare Revolucije na svoj crni popis "terorističkih organizacija" i pojačala sankcije Teheranu.