Američki potpredsjednik otkazao govor o Kini. Bio bi preoštar?
Američki potpredsjednik otkazao govor o Kini. Bio bi preoštar?
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI potpredsjednik Mike Pence otkazao je planirani govor o Kini koji je trebao biti nastavak oštrog govora održanog u oktobaru, što je potez kojim se želi spriječiti povećavanje napetosti s Pekingom, rekao je dužnosnik Bijele kuće.
Odluka je donesena tjedan dana uoči potencijalno vrlo važnog razgovora američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika XI Jinpinga o američko-kineskom trgovinskom ratu, na rubu summita G20 u japanskoj Osaki.
Dvije su zemlje uvele carine vrijedne stotine milijardi dolara na proizvode svog suparnika, a susret ima za cilj raspravu o tome mogu li daljnje eskalacije u trgovinskom ratu biti izbjegnute.
"Postoji prostor za napredak, čak i ako je malen, ne želimo ugroziti taj potencijal", rekao je dužnosnik Bijele kuće, govoreći uz uvjet anonimnosti o govoru koji je otkazan.
Trump i Xi telefonski su razgovarali u utorak o summitu i formalno dogovorili da će razgovarati o trgovinskom ratu.
"Nakon pozitivnog razgovora s predsjednikom Xijem, predsjednik i potpredsjednik su mislili da bi bilo prikladnije održati govor nakon summita G20", rekao je dužnosnik.
Penceovi su suradnici prvo objavili da će Pence održati drugi govor o Kini 29. svibnja, što je izazvalo zabrinutost u Kini i američkim poslovnim krugovima zbog moguće oštre retorike o ljudskim pravima i drugim pitanjima, što bi moglo ugroziti šanse za smirivanje trgovinskog rata.
0 ( + )
*
Trump i Iran igraju jako opasnu igru. Mogla bi nam se svima obiti o glavu
Trump i Iran igraju jako opasnu igru. Mogla bi nam se svima obiti o glavu
Petar Stošić
Foto: EPA/123rf
IRAN I SAD sinoć su bili na samom rubu otvorenog rata. Američki predsjednik Donald Trump odobrio je vojne udare na Iran u znak odmazde za rušenje bespilotne letjelice vrijedne 130 milijuna dolara, ali ih je otkazao u zadnji tren.
Kako je otkrio New York Times, američki borbeni avioni već su bili u zraku, a kako je danas sam Trump objavio na Twitteru, imali su još 10 minuta do udara kad je on izdao naredbu za obustavu napada. Prema njegovom objašnjenju, učinio je to jer su predviđene žrtve tih zračnih i raketnih udara bile previsoke u odnosu na iranski napad u kojem nije bilo ljudskih žrtava.
"U ponedjeljak su srušili dron bez posade koji je letio iznad međunarodnih voda. Prošle noći bili smo spremni odgovoriti udarom na tri različite mete. Kad sam pitao koliko ljudi će umrijeti, general mi je rekao '150 ljudi, gospodine'. 10 minuta prije udara sam ga zaustavio. To nije proporcionalan odgovor na rušenje drona bez posade. Nisam u žurbi, naša vojska se gradi i spremna je, najbolja na svijetu. Sankcije ih grizu, a sinoć smo ih dodali još. Iran ne smije NIKAD imati nuklearno oružje, ne protiv SAD-a, ne protiv svijeta", napisao je Trump na Twitteru.
Trump prijetio "krajem Irana" ako napadnu, sad napad na dron opravdava kao "pogrešku"
No Trump je u proteklih nekoliko dana već davao naznake da želi pošto-poto izbjeći rat s Iranom. Nakon dugog razdoblja vrlo oštre i agresivne retorike prema Iranu, poput nedavne prijetnje da će "ako se Iran želi boriti, to biti službeni kraj Irana", Trump je sad vidno ublažio ton. Prošlotjedne napade na norveški i japanski tanker za koje je SAD službeno okrivio Iran koji negira odgovornost, nazvao je "vrlo malim" incidentom.
Jučerašnje rušenje drona, za koje je Iran preuzeo odgovornost tvrdeći da je ušao u njihov zračni prostor - što SAD negira tvrdeći da je dron srušen u međunarodnom zračnom prostoru, 34 kilometra od iranskog teritorija - Trump je gotovo opravdavao. Prvo je, doduše, na Twitteru zlokobno napisao da je "Iran napravio veliku pogrešku". No onda je taj isti opis "pogreška" počeo koristiti u nešto drukčijem značenju - u smislu da se nije radilo o odluci iranske političke i vojne vrhuške, već o "nekome tko je bio neoprezan i glup toga dana".
"Mislim da je general ili netko drugi pogriješio", zaključio je i odbio reći je li spreman pokrenuti vojnu akciju zbog srušenog drona. "Nismo imali čovjeka u dronu. Bilo bi mnogo, mnogo drukčije (da smo imali)", izvalio je Trump zanemarujući činjenicu da su bespilotne letjelice po definiciji bez ljudske posade.
Pritom valja podsjetiti na dvije stvari. Prva je da se ne radi o običnom dronu, već o najnaprednijem i najskupljem tipu drona kojim američke zračne snage raspolažu, vrijednom 120-130 milijuna dolara, skupljem i od naprednog borbenog lovca F-35 A. Druga je da se iranski napadi uklapaju u dobro dokumentiran obrazac iranske eskalacije kao odmazde za američko povlačenje iz nuklearnog sporazuma i ponovnog nametanja sankcija toj zemlji.
Iran odlučio provjeriti je li Trump pas koji laje, ali ne grize
Analitičar američkog Stratfora Reva Goujon, štoviše, zaključuje da je Iran odlučio isprovocirati američku vojnu akciju predviđajući da će ona biti vrlo ograničena, jer ni Trump, ni američka javnost nemaju apetita za novi rat na Bliskom istoku, i da će je Iran moći podnijeti. Analitičar Washington Posta Aaron Blake, pak, piše da je Iran odlučio provjeriti je li Trump samo pas koji laje, ali ne grize. Ovim rizičnim potezom Iran ustvari računa da će izaći kao pobjednik iz obračuna i natjerati SAD na ustupke.
U svakom slučaju, Trumpovo jučerašnje igranje uloge iranskog odvjetnika zapravo podsjeća na ulogu koju je preuzeo i nakon ubojstva saudijskog novinara Jamala Khashoggija krajem prošle godine. I tada je, naime, tvrdio da su to vjerojatno učinili "odmetnuti ubojice".
No ako je već donekle očekivano - ma koliko cinično - da će Trump zauzimati stranu Saudijske Arabije, američke saveznice koju otvoreno simpatizira, prilično je neshvatljivo zašto sad ublažava odgovornost Irana protiv kojeg već godinama grmi. I upravo je to najbolja ilustracija potpune konfuzije i zbrke koju je Trump unio u američku vanjsku politiku.
A ako je Trumpovo opozivanje naredbe za napad u zadnji tren iznenađujuće, vijest koju je objavio Reuters, o tome da je Trump sinoć preko Omana upozorio Iran da će biti napadnut, naprosto je nevjerojatna. Prema tvrdnji anonimnih iranskih dužnosnika, Trump im je preko Omana poručio da ne želi rat, pokušavajući ih valjda odvratiti od napada, i dodao da želi razgovarati s Teheranom. Iranski dužnosnici su mu, kažu, odgovorili da će svaki napad imati "regionalne i međunarodne posljedice". A Trump je, slučajno ili ne, nakon toga otkazao napad.
Vojne akcije ipak nema - zasad
Za protivnike rata između SAD-a i Irana kojih je sve više i među američkim saveznicima, posljednji razvoj događaja ipak predstavlja olakšanje. No znači li to da američke vojne akcije uopće neće biti? Kako će reakcija Irana na takav napad izgledati i hoće li se taj sukob izroditi u totalni rat? Tko je ustvari kriv za ovu eskalaciju - je li Iran zaista isprovocirao Ameriku drskim i opasnim napadima na tankere trećih zemalja i na američke dronove (jedan su pokušali srušiti i nakon napada na tankere prošlog tjedna, ali bezuspješno) ili je ipak Iran žrtva američkih provokacija i podvala kojima se želi opravdati rat?
Doduše, argument protiv potonjeg objašnjenja je i sama Trumpova odluka da odustane od napada. Drugim riječima, da je sve ovo vrijeme tražio, pa i lažirao izliku za rat, zašto bi odustao u zadnji tren? Tu su i snimke i fotografije iranskog uklanjanja navodne mine s trupa napadnutog tankera koje su Amerikanci objavili kao dokaz o njihovoj odgovornosti za napad i prikrivanju dokaza. No kako god gledali na stvari i kojoj god strani davali povjerenje, jasno je jedino da gotovo ništa nije jasno - pogotovo kad je riječ o tome kako će se ova napeta pat-pozicija razriješiti. A to ionako opasnu situaciju čini samo još opasnijom.
"Već same priče o ovakvoj akciji predstavljaju eskalaciju, za to nema nikakve dileme. To što do samog napada nije došlo, apsolutno ne govori protiv nastavka eskaliranja ove situacije", komentirao nam je ovaj sukob Igor Tabak, vojni analitičar portala Obris.
"Ta priča je krenula iz medijske sfere, s pozivima na visoke dužnosnike, tako se i trenutno američka javnost aktivno lomi oko razloga otkazivanja. Je li to imalo veze s jučerašnjim izjavama ruskog predsjednika Vladimira Putina, ili je tu bilo nekakve diplomatske intervencije u zadnjem momentu, ili se Trump jednostavno predomislio, što isto ne bi bilo nemoguće. Vidjeli smo to već u dosta situacija. Očito je vrh američke vlasti podijeljen, imamo nekoliko savjetnika koji ne bi oklijevali situaciju s Iranom vojno rješavati, s druge strane bi ovakav napad sigurno značio daljnje runde žestoke eskalacije jer je potpuno jasno da bi Iran odgovorio na neki način, kao što su na izviđačke letove već odgovorili rušenjem jedne od bespilotnih letjelica", dodaje Tabak.
Tabak: Nije jasno što SAD želi postići po pitanju Irana
Naš sugovornik također smatra da je u igri puno nepoznanica, uključujući onu najvažniju - što Amerika zapravo želi postići: "Cijela priča je jako nejasna, puno detalja tu nedostaje, ali već se i takva kakva je uklapa u jednu eskalacijsku spiralu koja s jedne strane ima svrhu pritiska na Iran, ali s druge strane je nejasno čemu bi vodila kao konačnom cilju, budući da SAD u zadnje vrijeme više nema jasnu politiku, pa i na tako prominentnim točkama kao što je pitanje Irana jer nije jasno što SAD želi postići, promjenu režima ili veliki summit kao sa Sjevernom Korejom, koja se razina ustupaka Irana očekuje za sve ove sankcije i pritiske. U isto vrijeme, ovaj pristup dizanja napetosti ne samo da je već podijelio američku političku scenu nego dubinski dijeli i američke saveznike na svjetskoj sceni. Neke zemlje saveznice su već dugo u klinču s Iranom i odgovaralo bi im da bude više vojne sile koja vrši pritisak na Iran. Ali tu ima velikih lomova u NATO savezu, ali i među bliskoistočnim saveznicima SAD-a. To je sve skupa jedna dosta teška i mutna međunarodna situacija, bez nekih čistih i jasnih smjerova razvoja, a s velikim rizicima.
Što se tiče izvještaja Reutersa da je Trump preko Omana navodno poslao Iranu upozorenje da im slijedi napad, Tabak je skeptičan jer je u čitavoj navali proturječnih medijskih izvještaja "jako teško reći što se zapravo događa".
No ima li uopće presedana za ovakvu situaciju - da američki predsjednik, možda i iza leđa dijela svoje administracije i vojnog zapovjedništva, upozorava neprijateljsku zemlju o napadu koji je upravo naredio ili misli narediti?
"Puno je stvari u vezi Donalda Trumpa koje su bez presedana. U njegovim pogledima, postupanjima i stavovima, ima tu puno stvari", smatra Tabak.
Uz Trumpovu nekonvencionalnu, pa i bizarnu vanjsku politiku često se veže takozvana "teorija luđaka" - taktika u diplomatskim, ekonomskim i vojnim međunarodnim sukobima kojom akter svojim agresivnim i nepredvidivim nastupom odaje dojam nekoga tko je sposoban za sve pa ga je bolje ne izazivati nego pristati na ono što traži.
No obračun između Irana i Amerike došao je kao ultimativni test ove teorije. Ako su Trumpove kombinacija batine i mrkve, odnosno prijetnji uništenjem i pozivanja za pregovarački stol, i imale nekakvih (doduše vrlo upitnih) rezultata u slučaju Sjeverne Koreje, čini se da je Iran odlučio odgovoriti eskalacijom i izazvati Trumpa da pokaže misli li ozbiljno ili samo blefira.
Tabak: SAD svojim statusom očekuje globalno povjerenje, a Trump ga trenutno nema
"Kakva god da je teorija na djelu u vezi Trumpa, obuzdavanja sjevernokorejskog nuklearnog i raketnog programa u praksi nema, odnosi s Kinom su zategnuti do pred pucanje, sva ta njegova nepredvidivost se više svodi na PR za domaću uporabu nego za bilo što međunarodno. Nemojte zaboraviti da ni u organizacijama kao što je NATO nema puno država koje su zaboravile sve čudne geste koje Trump proizvodi na dnevnoj bazi. A upravo ozbiljna eskalacija kakva je moguća oko Irana, traži vjerodostojnost, traži jasnoću stava i traži povjerenje saveznika za nekakvo efikasno djelovanje, a to je u političko doba Donalda Trumpa sve upitno", ističe Tabak.
"Vojna opcija uvijek je na stolu kad je riječ o državi koja raspolaže najvećom vojnom silom na svijetu kao što je SAD", primjećuje Tabak i dodaje: "Činjenica je da ta vojna opcija neprekidnim boravkom na oštrici ili na rubu stola, uz svakodnevne priče o ratu, u nekim krugovima prestaje imati dosadašnju težinu."
"Iran je jedna ozbiljna i duboko utemeljena država koja je zbog raznih razloga regionalna sila. Svojim gospodarstvom, svojim stanovništvom, svojim geografskim položajem je čvrsto zaradio svoju poziciju unatoč višedesetljetnim sankcijama. To je zemlja koja ima kvalitetnu diplomaciju i, na kraju krajeva, uređene obrambene snage i koja već godinama računa na zračne napade ovih ili onih vrsta", dodaje Iran.
Uz proturječne izvještaje o incidentima u Omanskom zaljevu, s obje strane koje tvrde da imaju dokaze da druga strana laže, kome možemo vjerovati? I koja je strana ultimativno odgovorna?
"Trenutno se nijednoj strani tu ne može vjerovati. SAD svojim statusom očekuju globalno povjerenje, a Trump ga trenutno nema. Trump je i za sustave nadzora iranskog nuklearnog programa odlučio ići solo, tvrditi da svi međunarodni nadzorni mehanizmi ne valjaju. Čak su i dijelovi američke administracije tvrdili da se Iran drži sporazuma pa je SAD ipak izišao iz sporazuma. To je razlika u odnosu na situaciju sa Sjevernom Korejom gdje se nakon svih onih pritisaka ipak sjelo za stol i počelo pregovarati, dok je s Iranom postojao sporazum za koji se većina potpisnica slagala da se vrlo pažljivo poštuje, da bi onda SAD jednostrano izišao iz njega i krenuo tražiti novi sporazum, za koji nema garancija da opet danas-sutra neće izići. Time je službeni Washington po pitanju Irana izgubio legitimitet, što će biti jako teško nadoknaditi", kaže Tabak.
No moglo bi se zaključiti da je Trumpovo naređivanje pa obustava napada, uz medijsko izvještavanje o istom, povuklo i vojnu opciju sa stola, barem ako je SAD računao na faktor iznenađenja. Ima li takva vojna akcija koju se unaprijed očekuje uopće smisla?
"Dosta toga je upitno iz Washingtona po ovom pitanju. Jasno je da nema jasne politike, jasnog plana, vanjskopolitičkog koncepta koji bi vodio dugoročnim rješenjima. I ovo podizanje tenzija, i uspostava sankcija, i pritiskanje svih ostalih država koje su ostale sporazumu da se ponašaju kao da sporazuma nema, na momente izgleda kao da je samo sebi svrha. Iran tu samo prati Trumpovu igru odgovarajući na svaki potez i tako razotkrivajući praznine i nedorečenosti u njegovoj strategiji", zaključuje Tabak.
0 ( + )
*
Trump razgovarao sa saudijskim princem: "Iranska prijetnja je bila tema"
Trump razgovarao sa saudijskim princem: "Iranska prijetnja je bila tema"
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump razgovarao je s prijestolonasljednikom Saudijske Arabije Mohammedom bin Salmanom o iranskoj prijetnji, priopćila je Bijela kuća.
"Dvojica čelnika su razgovarala o važnoj ulozi Saudijske Arabije u osiguranju stabilnosti na Bliskom istoku i svjetskom tržištu nafte. Razgovarali su i o prijetnji koju predstavlja ponašanje iranskog režima koji želi eskalaciju", navodi se u priopćenju.
Teheran optužuju za više napada na brodove u svibnju i lipnju blizu Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi trećina svjetske nafte koja se prevozi morskim putem. Iran niječe bilo kakvu odgovornost, ali ti su napadi utjecali na rast cijene sirove nafte.
Saudijska Arabija, blizak saveznik Washingtona i veliki regionalni suparnik Irana, zatražila je nakon majskih napada "odlučan" odgovor na prijetnje opskrbi energentima.
Napetost se pojačala kada je Iran u četvrtak objavio da je u letu srušio američku bespilotnu letjelicu koja je, tvrdi Teheran, narušila njegov zračni prostor. SAD je odlučno odbio takvu verziju događaja.
Donald Trump je u petak izjavio da je u četvrtak navečer u zadnji tren opozvao zračne udare na Iran, koji su trebali biti odgovor na rušenje drona, kako bi spriječio velike iranske ljudske gubitke, ne odustajući od prijetnje da će uzvratiti za napad.
0 ( + )
*
Indija ubrzano ostaje bez vode. Neki gradovi su već sada potpuno suhi
Indija ubrzano ostaje bez vode. Neki gradovi su već sada potpuno suhi
S.K.
Foto: EPA
SLABLJENJE monsunskih kiša pokazalo je koliko je krhka opskrba vodom u Indiji, javlja Al Jazeera.
Računa se da će 21 grad u Indiji, uključujući i glavni grad New Delhi, ali i neki drugi gradovi poput Bangalorea, Chennaija i Hyderabada, ostati bez podzemnih voda do 2020., što će utjecati na živote milijuna ljudi.
Bez pristupa pitkoj vodi do 2020.
Nacionalna institucija za transformaciju Indije (NITI Aayog) kaže da čak 40 posto indijskog stanovništva neće imati pristup pitkoj vodi do 2030. godine.
Monsunske kiše su sve slabije i u zadnjih pet godina količina padalina je stalno ispod prosjeka, a do sada je po tom pitanju 2015. godina bila najgora. Ovogodišnja situacija je također vrlo zabrinjavajuća jer je kašnjenje monsuna praćeno i produljenim toplinskim valovima.
Grad Chennai bez vode
Grad Chennai u državi Tamil Nadu je u ovom trenutku gotovo bez vode, a u zadnjih devet od ukupno deset dana je imao temperaturu veću od 41 Celzijevog stupnja. Milijuni ljudi su tako prisiljeni oslanjati se na vodu iz cisterni u ovom južnom dijelu države. Ministar za ribarstvo države Tamil Nadu, D. Jayakumar je optimističan i kaže da će vlada biti u stanju prevladati krizu do kišnog razdoblja koje se očekuje između oktobara i prosinca. Opskrbu grada, kaže, osigurava čak 400 cisterni.
Slabljenje kiša na području grada Chennaija rezultiralo je 2018. gotovo potpunim iscrpljivanjem četiriju glavnih gradskih jezera. Povećanje populacije, sve veća potreba za navodnjavanjem, kao i potreba za pitkom vodom u kombinaciji sa slabljenjem kišnih razdoblja, nose svoje teške posljedice.
Novo krizno ministarstvo
Indija je osnovala novo ministarstvo koje se bori s velikom egzistencijalnom krizom u zemlji u kojoj velik postotak stanovništva ovisi o poljoprivredi i monsunskim kišama.
Indijski predsjednik Ram Nath Kovind izjavio je da će novo ministarstvo vodnog gospodarstva riješiti problem očuvanja i upravljanja vodom. Vrlo je vjerojatno da će se taj problem morati rješavati na svjetskoj razini osnivanjem nadležnih tijela koja će nastojati iznaći održiva rješenja.
0 ( + )
*
Njemački ministar: Huawei mora zadovoljiti sigurnosne zahtjeve
Njemački ministar: Huawei mora zadovoljiti sigurnosne zahtjeve
HINA
Foto: EPA, Hina
NJEMAČKA očekuje od Huaweija da dokaže kako može ispuniti sigurnosne zahtjeve za sudjelovanje u izgradnji mobilne mreže nove generacije 5G, rekao je danas njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier nakon sastanka s čelnikom kineske kompanije.
Njemačka postrožila kriterije
Njemačka je u ožujku postrožila kriterije za dobavljače telekomunikacijske mrežne opreme, odlučivši da će za sve dobavljače vrijediti ista pravila umjesto da izdvaja Huawei.
Ta odluka uslijedila je nakon višemjesečne rasprave o tome treba li stati na stranu SAD-a i nekih saveznika i Huaweiju zabraniti poslovanje na tržištu 5G mreža zbog bojazni koje izazivaju veze te tvrtke s kineskom vladom. ''Jasno sam dao do znanja da je telekomunikacijska sigurnost jako važna i da očekujemo da svi operatori ispune naše sigurnosne zahtjeve te da je sada dužnost Huaweija da nam pokaže da to može učiniti", rekao je Altmaier nakon sastanka s izvršnim direktorom Huaweija Renom Zhengfeijem u Šangaju.
Važnost zaštite podataka građana
Prema riječima glasnogovornice, ministar je naglasio i važnost zaštite podataka građana i poštovanja njemačkih zakona. Altmaier i Zhengfei su, kaže, razgovarali o pravnim pitanjima i tehničkoj sigurnosti vezano uz izgradnju mreže 5G, strukture računalnog oblaka, kao i uz automatizaciju proizvodnih tehnologija i s njom povezanu razmjenu podataka u sklopu "industrije 4.0". U Huaweiju nisu željeli komentirati sastanak s njemačkim dužnosnikom.
Njemačka protiv zahtjeva Washingtona
Njemački telekomunikacijski operatori protive se zahtjevu Washingtona da se zabrani Huawei upozoravajući da bi izdvajanje i zamjena Huaweijeve opreme iz postojećih mreža mogli za više godina odgoditi uvođenje 5G mreža. Njemačka aukcija radijskih frekvencija za novu generaciju mobilnih mreža okončana je početkom lipnja.
0 ( + )
*
U požaru u indonezijskoj tvornici poginulo 30 ljudi, među njima i djeca
U požaru u indonezijskoj tvornici poginulo 30 ljudi, među njima i djeca
HINA
IlustracijaFoto: EPA
U POŽARU koji je zahvatio tvornicu plinskih upaljača u indonezijskoj pokrajini Sjevernoj Sumatri, poginulo je 30 osoba, među kojima ima i djece, priopćili su dužnosnici u petak.
Među poginulima i djeca
Riadil Akhir Lubis, šef agencije za ublažavanje posljedica katastrofa Sjeverne Sumatre, rekao je da je poginulo 27 odraslih te troje djece koji nisu mogli pobjeći jer su ostali zaključani u tvornici u selu Sambirejo u okrugu Langkat. "Trideset osoba je poginulo, četvero spašeno, svi su identificirani", rekao je Lubis.
Što su djeca radila u tvornici?
Dodao je da vlasti istražuju zašto su se u trenutku požara u tvornici nalazila djeca, a mještani tvrde da ona ondje nisu radila, već su ih majke morale povesti na posao. Sumnja se da je požar uzrokovala eksplozija plinskog spremnika. Lubis kaže da su mještani čuli glasnu eksploziju, nakon čega su vidjeli gust dim iz tvornice plinskih upaljača.
Među žrtvama najviše žena
"Većina žrtava dolazi iz sela Sambirejo i uglavnom su žene", rekao je Lubis dodajući da je četvero preživjelih ljudi dobro jer u trenutku požara nisu bili u tvornici.
0 ( + )
*
Amerika je računala da je nemoguće srušiti dron Global Hawk. Iranci su uspjeli
Amerika je računala da je nemoguće srušiti dron Global Hawk. Iranci su uspjeli
P.S.
Foto: EPA
AMERIČKI dron koji su jučer srušile iranske snage, najnaprednija je bespilotna letjelica koju američke zračne snage trenutno koriste, barem javno.
Taj je dron model RQ-4A Global Hawk, specijaliziran za velike visine i izdržljivost, i posebna je verzija namijenjena za program Pomorskog nadzora širokog područja (BAMS), piše specijalizirani američki portal Defense Post.
Ne radi se o borbenom, već o špijunskom dronu koji prikuplja informacije s velike visine, često s ruba teritorija protivničke države. Dronovi tipa RQ-4 nose niz naprednih elektro-optičkih, radarskih i elektroničkih senzora za prikupljanje obavještajnih podataka.
Štoviše, srušeni dron bio je samo jedan od nekoliko prototipova koji su proizvedeni prije nego što je moderniziran i masovno proizveden u verziji RQ-4B. Još jedan nasljednik RQ-4 modela je MQ-RC Triton, kojim se koristi američka mornarica, a u početku se pogrešno mislilo da je srušen upravo taj model.
Glasnogovornik američkog Središnjeg zapovjedništva Bill Urban objasnio je u izjavi o rušenju ove bespilotne letjelice da je njena svrha "pružanje obavještajnih podataka u stvarnom vremenu, misija nadzora i izviđanja diljem prostranih oceanskih i obalnih područja".
Prvi američki dron ovog tipa koji je srušen
A ovo je prvi američki dron tog tipa koji je ikad srušen. Iz toga, kao i iz podatka da je dron Global Hawk skuplji i od najnaprednijeg američkog borbenog aviona F-35A Lightning II Joint Strike Fighter, jasno je da se radi o mnogo ozbiljnijem incidentu nego što se to na prvi pogled čini.
Američki dužnosnik rekao je CNN-u da je približna cijena RQ-4A Global Hawka 110 milijuna dolara. Business Insider, pak, piše, pozivajući se na podatke Američkog mornaričkog instituta iz 2015., da jedan ovakav dron stoji oko 123 milijuna dolara. Usporedbe radi, već spomenuti lovac F-35A stoji 89 milijuna - puna 34 milijuna dolara manje.
"Ovo nije potrošni dron na čiji će gubitak SAD samo slegnuti ramenima", komentirala je na Twitteru Ulrike Franke, stručnjakinja za dronove iz Europskog vijeća za vanjske odnose.
Obavještajni analitičar za napružanje Fabian Hinz također je za Newsweek naglasio kako ovaj dron "nije sitni Predator", aludirajući na mnogo manji i jefitniji naoružani američki dron koji se naveliko koristi u američkom takozvanom "Ratu protiv terorizma" od 2001. do danas. "RQ-4A je jedan od najvećih i najskupljih dronova koje SAD ima", dodao je.
No ono što je za američke snage još bolnije od financijskog gubitka je to što je i njihova pretpostavka o otpornosti ovakvih letjelica pala u vodu zajedno sa samim dronom. Naime, kako je objasnila Franke, Global Hawk je dizajniran s idejom da bude otporan na dobar dio protuzračne obrane, odnosno da leti iznad njenog dometa.
Mogao ga je srušiti jedino sofisticirani sustav vrlo velikog dometa
RQ-4 Global Hawk leti iznad 65 hiljada stopa, odnosno 20 hiljada metara visine, što znači da ga je mogao srušiti jedino sofisticirani raketni sustav zemlja-zrak navođen radarom, a ne neki protuzračni projektil ispaljen s ramena i navođen toplinom, piše Defense Post.
Iran također tvrdi da je Iranska revolucionarna garda srušila dron pomoću unaprijeđene verzije protuzračnog sustava Hordad, koji može detektirati mete na udaljenosti od 150 kilometara i srušiti ih na udaljenosti do 50 kilometara te na visini i do 81 hiljade stopa, odnosno 25 kilometara. Budući da Global Hawk nema "stealth" tehnologiju (nevidljivost za radar) ni posebno sofisticirane protumjere za raketni napad, ranjiv je za protuzračne sustave koji mogu pogoditi mete na toj visini. Glavni razlog tome je što Global Hawk uopće nije namijenjen za misije "penetracije" u neprijateljski zračni prostor,
Što se razloga samog rušenja drona tiče, Iran, podsjetimo, tvrdi da ima "neoborive dokaze" da je američka letjelica u trenutku kada je srušena bila u iranskom zračnom prostoru, a da su njeni dijelovi pali u iranske teritorijalne vode. Pritom je iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif objavio i ilustraciju s navodnim koordinatama lokacije na kojoj je dron srušen.
At 00:14 US drone took off from UAE in stealth mode & violated Iranian airspace. It was targeted at 04:05 at the coordinates (25°59'43"N 57°02'25"E) near Kouh-e Mobarak.
We've retrieved sections of the US military drone in OUR territorial waters where it was shot down. pic.twitter.com/pJ34Tysmsg
SAD, međutim, tvrdi da je Iran oborio dron u međunarodnom zračnom prostoru u Omanskom zaljevu, između omanskog i iranskog zračnog prostora.
The ISR Flight path and grid plots for the RQ-4A shot down by Iran in the Strait of Hormuz. “This was an unprovoked attack on a U.S. surveillance asset that had not violated Iranian airspace at any time …” – Lt Gen Joseph Guastella, @USAFCENTpic.twitter.com/uczI5HF68b
No SAD tvrdi da je to bio "neisprovociran napad na američku opremu za praćenje u međunarodnom zračnom prostoru", a sami su objavili i kartu s rutom leta drona i koordinatama na kojima je srušen.
Global Hawk dronovi nakupili su više od 250 hiljada sati leta od 2001. u misijama u Iraku, Afganistanu, Sjevernoj Africi i azijsko-pacifičkoj regiji, javio je njihov proizvođač, tvrtka Northrop Grumman, koji tvrdi i da ovaj dron može letjeti više od 24 sata i nadzirati više od sto hiljada kvadratnih kilometara - "područje veličine Illinoisa".
Trenutno su vrlo aktivni u Perzijskom i Omanskom zaljevu, gdje prvenstveno u blizini iranske provincije Hormozgana nadgledaju iranske vojne aktivnosti, komunikacije i raspored, odnosno stanje pripravnosti iranske protuzračne obrane. Kako piše Defense Post, ovi špijunski dronovi u ovom su trenutku ključni za prikupljanje dokaza o ulozi Irana u miniranju tankera u Omanskom zaljevu.