Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
LILLIANE Bettencourt, nasljednica kozmetičke tvrtke L'Oreal i najbogatija žena na svijetu prema Forbesovom popisu, umrla je u dobi od 94 godine u noći na četvrtak, objavila je njezina obitelj.
"Liliane Bettencourt je umrla ove noći u svom domu, a 21. oktobara bi joj bio 95. rođendan. Moja majka je mirno otišla", napisala je u priopćenju Francoise Bettencourt Meyers.
Na čelu tvrtke koju je američki časopis Forbes 2017. procijenio na oko 40 milijarda dolara, Bettencourt je bila najbogatija žena na svijetu i na 14. mjestu najbogatijih osoba.
Alzheimerova bolest
Bolovala je od Alzheimerove bolesti i 2012. se povukla iz javnog života, a iste je godine otišla iz upravnog vijeća L'Oreala i sve vodeće uloge u tvrtki.
Obiteljski holding Thetys, kojim predsjeda njezina kći Francoise je većinski dioničar L'Oreala s 33,05 posto udjela 31. prosinca 2016.
Sudski procesi
U drugom priopćenju je glavni ravnatelj L'Oreala Jean-Paul Agon izrazio "beskrajnu tugu" nakon objave smrti Liliane Bettencourt.
Posljednjih godina njezino je ime bilo povezano sa sudskim procesima nakon što su neki bliski suradnici osuđeni za zloporabu povjerenja na štetu milijarderke, krhkog mentalnog zdravlja.
*
ANALIZA Španjolska u neviđenoj krizi, što se točno događa?
ANALIZA Španjolska u neviđenoj krizi, što se točno događa?
Foto: Hina
POLITIČKA kriza u Španjolskoj na relaciji Barcelona-Madrid posljednjih se dana ozbiljno zaoštrava. Sve se vrti oko referenduma o neovisnosti koji je katalonska regionalna vlada zakazala 1. oktobara, čemu se španjolska vlada oštro protivi.
Uhićeni dužnosnici, zaplijenjeno 10 milijuna glasačkih listića
Uhićene dužnosnike sumnjiči se za zlouporabu financijskih sredstava (za organiziranje referenduma) i povjerljivih podataka o poreznim obveznicima. Policija je u sklopu te akcije pronašla i zaplijenila deset milijuna glasačkih listića tiskanih za referendum, javlja BBC.
Tisuće Katalonaca izišlo je na ulice Barcelone, prosvjedujući protiv uhapšenja i zaustavljanja referenduma, uz povike "Okupacijske snage van" i "Gdje je Europa", a katalonski predsjednik Carles Puigdemont opisao je potez službenog Madrida kao "suspenziju autonomije u Kataloniji i uspostavu izvanrednog stanja". "Osuđujemo i odbacujemo nedemokratske i totalitarne poteze španjolske države", poručio je Puigdemont.
Španjolski premijer Mariano Rajoy nije mu ostao dužan. Pozivajući katalonske vlasti da otkažu referendum koji je opisao kao "tlapnju", poručio im je da se "vrate zakonu i demokraciji" i da "zaustave eskalaciju radikalizma i neposlušnosti".
Katalonski nacionalizam, građanski rat i Francova diktatura
Kako je Španjolska došla u ovako kritičnu situaciju, neviđenu od doba diktature Francisca Franca? Katalonski nacionalizam posljednjih godina sve više jača, a ima svoje korijene upravo u Francovu dolasku na vlast nakon poraza republikanaca u Španjolskom građanskom ratu 1939. Podjela unutar Španjolske između socijalističke i anarhističke ljevice, s centrom u Barceloni, i fašističke desnice s centrom u Madridu, zatomljena je represijom i bijegom stotina hiljada republikanaca iz zemlje, prvenstveno u Francusku.
No nakon Francove smrti 1975. i demokratizacije Španjolske, katalonski nacionalizam doživio je svojevrsni preporod. Težnja za neovisnošću od Madrida urodila je 2006. Statutom o autonomiji Katalonije koji je odobren na referendumu i podržali su ga španjolski i katalonski regionalni parlamenti. Statut je proglasio katalonsku naciju i utvrdio veću financijsku i političku neovisnost od Madrida, ali je naišao na otpor konzervativne Narodne stranke koja je tada bila u oporbi. Neki od članaka statuta pobijeni su odlukom španjolskog ustavnog suda 2010.
Španjolski ustav ne dopušta odcjepljenje
To je dalo još veći poticaj katalonskim separatistima koji su dobili regionalne izbore 2015. i dovelo do odluke Barcelone o novom referendumu, ovog puta o neovisnosti. Svoju odluku su temeljili na neslužbenom plebiscitu iz 2014., nakon što je ustavni sud zabranio službeni referendum o neovisnosti. Od dva milijuna Katalonaca koji su izišli na ovog glasanje (što je manje od polovice od 5,4 milijuna glasača), 80% ih je podržalo odcjepljenje od Španjolske.
Međutim, s njihovim planom od početka postoje dva ozbiljna problema - jedan političke prirode i jedan pravne prirode. Prvi je taj da je, za razliku od 2006., na vlasti konzervativna vlada Mariana Rajoyja koja ne želi ni čuti za odcjepljenje Katalonije, što bi bio presedan koji bi vjerojatno slijedila i Baskija. A drugi je taj da španjolski ustav, prema kojem je ova parlamentarna monarhija nedjeljiva, ne dozvoljava proglašenje neovisnosti njenih dijelova. Iz tog razloga je ustavni sud i zabranio raspisivanje referenduma.
Puigdemnot: Nijedan drugi sud ili političko tijelo ne može suspendirati naše odluke
Vlada u Barceloni je odlučila ignorirati španjolski ustav i ustavni sud i donijela zakon, izglasan u katalonskom parlamentu 6. rujna, o raspisivanju pravno obvezujućeg referenduma s jednim pitanjem: "Želite li da Katalonija postane neovisna država u formi republike?". U slučaju da se neovisnost izglasa, parlament je mora proglasiti u roku od dva dana nakon objave izbornih rezultata.
Prema anketi, više Katalonaca protiv neovisnosti nego što ih je za
No i pod pretpostavkom da Katalonci imaju pravo proglasiti neovisnost, ključno je pitanje: žele li to? Iako su separatističke stranke osvojile vlast na posljednjim regionalnim izborima 2015., zajedno su dobile samo 49% glasova. A što je još važnije za ovo pitanje, posljednja anketa koju je naručila katalonska vlada i koja je provedena u lipnju ove godine, dala je sljedeće rezultate: 41% Katalonaca je za neovisnost, a 49% protiv.
S druge strane, milijun ljudi okupilo se u Barceloni na katalonski nacionalni praznik 11. rujna. Ipak taj je broj lani bio znatno veći - 1,8 milijuna. Osim toga, tu je i rezultat neslužbenog referenduma, unatoč maloj izlaznosti. Kako piše BBC, inzistiranje Puigdemonta na referendumu za 10 dana moguće je dijelom objasniti i njegovim shvaćanjem da podrška Katalonaca za odcjepljenje sve više opada. Ali pretjerano oštra reakcija Madrida mogla bi polučiti suprotan učinak i pojačati podršku separatistima.
Katalonija plaća Španjolskoj više nego što dobiva
Ako i nije nacija, Katatalonija je regija s vlastitim jezikom, kulturom, hiljadugodišnjom povijesti i populacijom veličine Švicarske (7,5 miljuna). No isto tako je i vitalan dio španjolske države od 15. stoljeća. Barcelona je s jedne strane prijestolnica Katalonije, a s druge strane drugi najveći grad u Španjolskoj.
Katalonija je jedna od najbogatijih regija u zemlji, sa 16% njenog stanovništva i 19% BDP-a, a Barcelona i njena okolica su čuveno turističko odredište. Nacionalisti zamjeraju središnjoj vlasti da financijski crpi Kataloniju daleko više nego što joj vraća te tvrde da će neovisnost donijeti i veći prosperitet. Prema podacima španjolske vlade, Katalonija u porezima plaća 5.8 milijardi eura više nego što dobiva nazad kroz državna ulaganja i usluge. Katalonska vlada tvrdi da je pravi iznos 11.1 milijardi eura. S druge strane, španjolski ministar gospodarstva Luis de Gundos tvrdi da bi Katalonija nakon odcjepljenje drastično osiromašila, s padom BDP-a od 25-30% i udvostručenjem nezaposlenosti.
*
VIDEO Zapalio se avion u Istanbulu: Pilot poginuo, zračna luka Ataturk zatvorena
VIDEO Zapalio se avion u Istanbulu: Pilot poginuo, zračna luka Ataturk zatvorena
Screenshot: YouTube
PRIVATNI avion zapalio se u četvrtak nakon što je uzletio s aerodroma Ataturk u Istanbulu, javljaju svjetski mediji.
U luksuznom avionu Cessna 650 u trenutku polijetanja bili su pilot i četiri osobe koje su ozlijeđene. Turska novinska agencija Dogan objavila je da je pilot poginuo.
Avion je ubrzao na pisti, uzletio, a zatim se zapalio i srušio. Uzrok nesreće još uvijek nije poznat. Letovi i promet oko zračne luke su obustavljeni. Vatrogasci su žurno izašli na teren i ugasili opasni požar.
*
Predizborna anketa: Krajnje desna antiimigrantska stranka mogla bi ući u njemački parlament
Predizborna anketa: Krajnje desna antiimigrantska stranka mogla bi ući u njemački parlament
Foto: Hina
KONZERVATIVCI Angele Merkel zadržali su veliku prednost pred svojim suparnicima socijaldemokratima (SPD) koji su blago nazadovali u istraživanju javnoga mišljenja objavljenom u četvrtak, tri dana pred izbore na kojima bi njemačka kancelarka trebala pobijediti.
Istraživanje Forchugsgruppe Wahlen za televiziju ZDF pokazalo je da blok CDU/CSU Angele Merkel dobiva nepromijenjenih 36 posto, dok je SPD pao za 1.5 postotni bod na 21.5 posto.
Treći je krajnje desni antiimigrantski AfD
Protuimigrantska Alternativa za Njemačku (AfD), za koju se očekuje da će biti prva krajnje desna stranka u parlamentu u više od pola stoljeća, izgleda da će biti treća s 11 posto, jedan postotni bod više nego prošli tjedan. Propoduzetnički Slobodni demokrati (FDP) su na 10 posto, iza njih radikalna ljevica na 8.5 posto, a Zeleni na 8 posto.
To bi moglo značiti u pogledu mogućih koalicija 'veliku koaliciju' između Merkelinih konzervativaca i SPD-a ili trostruki "Jamajka" savez konzervativaca, FDP-a i Zelenih, tako nazvan jer se boje ovih stranaka podudaraju s onima zastave te karipske zemlje.
U teoretskom izravnom glasovanju za kancelara Merkel bi dobila 56 posto, dok bi njezin izazivač iz SPD-a Martin Schulz dobio 32 posto, prema istraživanju na uzorku od 1725 ljudi provedenom 20. i 21. rujna.
*
Trumpov kandidat za suca: "Transrodna djeca su dokaz Sotoninog plana, gay brak vodi sodomiji"
Trumpov kandidat za suca: "Transrodna djeca su dokaz Sotoninog plana, gay brak vodi sodomiji"
Screenshot: YouTube
TRUMPOV kandidat za saveznog suca i glavni pomoćnik državnog tužitelja u Teksasu izjavio je da su transrodna djeca "dokaz Sotoninog plana".
Jeff Mateer iznio je svoje komentare u govoru prije dvije godine, ali ih je CNN objavio tek u srijedu. Mateer je istom prilikom izjavio da "gay brak može dovesti do poligamije i sodomije".
"Gay brakovi bi mogli dovesti do sklapanja brakova sa životinjama"
Matter je u govoru 2015. komentirao sudsku tužbu u Coloradu, u kojoj se spominjala transrodna djevojčica. Rekao je: "Ovo je samo dokaz koji pokazuje kako Sotonin plan djeluje".
Kritizirajući istospolni brak Mateer je izjavio: "Zašto ne bismo imali i brak jednog muškarca i tri žene?" te dodao da bi "takve zajednice mogle dovesti do sklapanja brakova sa životinjama".
Mateer je kandidat za saveznog suca u Teksasu i još uvijek čeka odobrenje Senata za taj položaj.
*
Evo par ideja vladi, ovo su najluđi porezi u povijesti
Evo par ideja vladi, ovo su najluđi porezi u povijesti
Foto:123rf
MILAN Kujundžić je smišljao, smišljao i smišljao kako će namaknuti novac za zdravstvo. I smislio je. Tri milijarde kuna ministar zdravstva namjerava ubrati podizanjem poreza na cigarete, alkohol, kocku i mobitele.
Javnost se, očekivano, zgranula na najnoviju briljantnu ideju iz HDZ-ova poreznog trusta mozgova. Međutim, krcanje novih poreza na telefoniju nije jedina blistava zamisao iz HDZ-ove tvornice novca. Samo nekoliko dana prije, ministar Marić je predstavio vlastitu umotvorinu.
Ministar financija je najavio mogućnost udaranja poreza na aute starije od deset godina. Marić je plaho bubnuo kako želi puknuti porez na tri četvrtine Hrvata samo zato što im vozni park nije dovoljno nov. Kasnije istog dana, ministarstvo je demantiralo Marićevu inovativnost, ali ostao je prisutan sumnjičavi gnjev u javnosti zbog glupavih probnih balona plasiranih da ispipaju kako ljudi dišu na spomen novih poreza. Pritom ne birajući taktiku, HDZ-ovci kao iz šešira izvlače glupave prijedloge uobičajenih, svakodnevnih stvari koje bi oporezivali.
Međutim, udaranje poreza na starije aute i mobitele nisu jedini primjerci bizarnih poreza kroz povijest. Kroz stoljeća i kontinente, različite varijante političara nametale su čudne, smiješne i idiotske poreze. Ako je povijest učiteljica života, čini se da je naša vlada zapela na upravo ovom poglavlju. Pogledajte najluđe poreze u povijesti:
Porez na ulje za kuhanje
U starom Egiptu oporezivalo se ulje za kuhanje, a ljudi su to ulje mogli kupiti samo od proizvođača koje je gurao faraon. Bilo im je zabranjeno koristiti već korišteno ulje.
Porez na urin
"Pecunia non olet", odnosno "Novac ne smrdi", kaže latinska izreka. U prvom stoljeću rimski car Vespazijan nametnuo je porez na urin. Urin iz javnih zahoda se prodavao kao osnovni sastojak nekoliko kemijskih procesa. Primjerice, koristili su ga perači rublja kao izvor amonijaka kojim bi čistili i izbjeljivali toge. Tako da su oni koji su baratali pišakom bili oporezivani.
Porez na slobodu
U starom Rimu, nije bilo neuobičajeno da vlasnici oslobode svoje robove nakon dovoljno godina službe ili za izdašnu svotu koju bi im robovi platili. Robovi su mogli platiti svoj otkup jer su smjeli raditi na nekoliko mjesta te tako zaraditi novac kojim bi otkupili svoju slobodu. Međutim, rimska vlada je od oslobođenih robova zahtijevala plaćanje poreza na novostečenu slobodu.
Porez na sapun
U srednjem vijeku, europske vlade su oporezivale sapun. I to je potrajalo prilično dugo. Primjerice, Velika Britanija nije ukinula ovaj porez sve do 1835.
Porez na brade
Ruski car Petar Veliki je 1705. godine nametnuo porez na brade. Nadao se da će tako natjerati muškarce da prihvate izgled zapadnih Europljana koji su njegovali svježe izbrijani izgled.
Porez na sol
Francuska je udarala porez na sol koji je ljutio mnoge. Štoviše, bio je jedan od faktora koji je utjecao na Francusku revoluciju.
Porez na Kineze
Kanađani su 1885. godine uveli porez na kineske imigrante u Kanadu. Dakle, ako ste bili uobičajeni imigrant, ne biste plaćali porez. Ako ste bili Kinez, platili biste porez.
Porez na kamine
Englezi su 1660. uveli porez na kamine koji je opozvan 1689. Ljudi su zagrađivali ciglama vlastite kamine kako bi izbjegli plaćanje.
Porez na prozore
Englezi su, osim kamina, 1696. godine uveli i porez na prozore. Ako bi kuća imala više prozora, plaćala bi više poreza. Naravno, ljudi su nastojali izbjegavati poreze i to je dovelo do smanjivanja broja prozora na kućama. S vremenom, ovo je postao i zdravstveni problem pa je porez ukinut 1851.
Porez na svijeće
Englezi su 1789. uveli i ovaj porez. Ljudima je bilo zabranjeno proizvoditi svoje svijeće bez dozvole. Kad bi nabavili dozvolu, naplaćivali su im porez na svijeće koje bi napravili. Porez je ukinut 1831.
*
Zemlja je izbjegla "metak" iz svemira - za sada
Zemlja je izbjegla "metak" iz svemira - za sada
Ilustracija: 123rf
CNN u nedavnom članku izvještava o jednoj opasnosti iz svemira koja je većini ljudi promakla.
Naime, uz brojne uragane, potrese, požare i poplave prošlih tjedana, mnogi nisu primijetili kozmičku opasnost koja je mogla ugroziti ljudsku tehnološku civilizaciju.
U posljednjih tjedan dana Sunce je izbacilo niz solarnih baklji, uključujući i najjaču u desetljeću. Solarna se baklja događa kada se otpušta magnetska energija u blizini sunčeve pjege, pa se stvara svjetlo mjesto na Suncu koje traje oko 10 minuta ili manje.
Može izbaciti različitu elektromagnetsku energiju, od vidljivog svjetla do X-zraka i još jačih gama zraka. Ako naciljaju Zemlju, te zrake mogu dovesti do aurora na nižim visinama i malo više radijacije , koja nije preopasna.
Solarne baklje svrstavaju se na skali od A, B, C, M, do X, s time da je svaka kategorija 10 puta snažnija od prethodne. Prošlog je tjedna nastalo nekoliko baklji X i M klase, a najjače su bile snage X8.2 i X9.3. Najjača izmjerena baklja pripadala je kategoriji X28 2003. godine. Zemljina atmosfera nas štiti od njihovih utjecaja, ali one mogu ometati GPS i komunikacijske satelite.
Opasniji fenomen
No, može se dogoditi i opasnija pojava – izbacivanje koronalne mase (CME). Zbog toga što se sastoji od mase, a ne od zračenja, treba joj oko jedan dan da stigne do Zemlje. Ta masa je popratila i prošlotjedne baklje, ali nije pogodila Zemlju punom snagom.
Ako nacilja Zemlju izravno, ionizirane čestice mogu se zabiti u magnetsko polje koje okružuje Zemlju i promijeniti mu oblik, što se naziva geomagnetskom olujom. To može biti opasno i oštetiti opremu na Zemlji. CME je 1989. pogodila Zemlju, a u Quebecu i u sjeveroistočnim Sjedinjenim Američkim Državama nestalo je struje na devet sati. Još je jači CME, Carringtonov događaj (nazvan po Richardu Carringtonu koji ga je zabilježio), pogodio Zemlju 1859. godine, kada je geomagnetska oluja prouzročila iskrenje telegrafskih stupova i željezničkih pruga, a aurore su bile vidljive i na Kubi.
Danas bi mogla nastati još veća šteta u slučaju udara, s obzirom na razvoj tehnologije. Takvi događaji nisu rijetki. Jedna CME Carringtonove jačine prošla je kraj Zemlje 2012. godine. Zbog toga je jako važno da se uspostavi sustav upozorenja.
Mjere predostrožnosti
Izvršna odredba administracije bivšega američkoga predsjednika Barracka Obame iz 2016. godine identificirala je energetske i komunikacijske sustave kao ključna sigurnosna pitanja, a SAD surađuje sa svemirskom agencijom NASA kako bi se uspostavili načini za bolja upozorenja.
Ovotjedne baklje popraćene snažnom CME važan su podsjetnik ranjivosti sustava na moguće snažno ometanje. Iako rotacija Sunca udaljuje sunčevu pjegu od Zemlje, a Sunce ulazi u razdoblje minimalne solarne aktivnosti, svijet se mora nastaviti štiti od te ozbiljne prijetnje.
