TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
22.10.2017.
*
Mladi Hrvat u Norveškoj: Ovdje nema šanse da radiš i ne budeš plaćen, za Božić stiže poklon od države
Mladi Hrvat u Norveškoj: Ovdje nema šanse da radiš i ne budeš plaćen, za Božić stiže poklon od države
Foto: Index
U TIJEKU je masovni bijeg Hrvata u inozemstvo, a jedna od sve atraktivnijih zemalja u koje Hrvati odlaze je Norveška.
>> MASOVNI BIJEG IZ HRVATSKE Prvi objavljujemo koliko je ljudi iselilo u koje zemlje
U Norvešku se od 2013. do druge polovice 2017. doselilo 1999 ljudi iz Hrvatske - podaci su to koje je Index dobio iz norveškog Zavoda za statistiku.
Ako gledamo podatke od 2013. godine, kad je ukupno 114 ljudi hrvatsku adresu zamijenilo norveškom, te prvu polovicu ove godine kada se iz Hrvatske doselilo 257 ljudi, vidimo kako raste broj Hrvata u toj zemlji. Podaci koje su nam dostavili pokazuju da se 2014. u Norvešku doselilo 476 stanovnika Hrvatske, 2015. ih je bilo 584, a slična je brojka i 2016. kad ih se doselilo 568.
>>AUTOBUSI ZA NJEMAČKU PUNI Ovako izgleda Plenkovićev rast zaposlenosti
>>STIGLI NOVI PODACI Svi bježe iz Hrvatske, naši političari uspješno tjeraju ljude
>>Švicarski list o zastrašujućim razmjerima iseljavanja iz Slavonije: "To je potpuni egzodus"
>>SLAVONIJA NA RASPRODAJI Kuće jeftinije od starog auta
Jedan od njih je i 24-godišnji Dino Subašić iz Županje, koji je kontaktirao Index kako bi nam opisao što svi oni koji se odluče na bijeg iz Hrvatske mogu očekivati u Norveškoj. Dino je godinama s mlađim bratom živio u udomiteljskim domovima. Razdvojili su ih od roditelja dok su bili maleni, a još veći problemi zatekli su ih prije 5 godina, kada je Dininom mlađem bratu Selveru dijagnosticirana rijetka Wilsonova bolest. Dino je već s 18 godina odselio iz udomiteljske obitelji kako bi počeo raditi i mogao brinuti o svom bratu. Ovog je ljeta, ipak, odlučio otići u Norvešku kako bi zaradio dovoljno novca za svoju obitelj i bolesnog brata.
"Bio sam na putu za more, išao sam slaviti rođendan najboljeg prijatelja kada sam dobio poruku na Facebooku s upitom bih li želio ići raditi u Norvešku, u Nesbyen, mali gradić od 3500 stanovnika", počinje svoju priču Dino.
Nije ni trenutka razmišljao, kaže. Odmah je odgovorio potvrdno.
"Na početku mi nije bilo baš svejedno otići, ostaviti sve iza sebe, no gledam na budućnost i na bolje sutra, za sebe i svoju obitelj, naravno", priča Dino.
Rigorozna pravila
6. rujna je poletio iz Zagreba i došao u Oslo, a na aerodromu ga je dočekao otac njegovog novog šefa.
"Prva stvar što sam primijetio tokom vožnje, ovdje se ljudi jako strogo drže propisa. Ako je dozvoljeno 80 km/h - onda se toliko i vozi. Jer kazne su rigorozne. 30 km/h od dopuštene brzine - automatski ti uzimaju vozačku i moraš izaći ponovo na sva polaganja da bi je dobio natrag. Naravno, još te kazne novčano. Norveška je po tom pitanju u top 5 zemlja po najmanje nesreća na cestama", kaže.
Dino radi kao profesionalni bartender. U Zagrebu je radio u nekoliko restorana, iako je završio za automehaničara. "Nisam mogao puno birati pa sam prihvatio prvo što mi se ponudilo kada sam došao u Zagreb, i dao maksimalno od sebe da što više naučim", kaže. U Norveškoj radi kao barmen i vanjski konobar u Restoranu "På hjørnet" (što na hrvatskom znači "Na uglu/ćošku") i ponekad pomaže u pivovari "Gøtt".
"Ovdje nema šanse da radiš, a ne budeš plaćen"
"Ovdje je princip mnogo drugačiji od našega. Počevši od rada - po ugovoru smiješ raditi 160 sati mjesečno i imaš dva dana slobodno. Imaš posebnu bilježnicu u koju upisuješ kada si došao i u koliko sati odlaziš s posla. Dok recimo u Hrvatskoj nema baš takav sistem, radiš i više od 8 sati, ali ne plate, još se na kraju i deru na tebe jer si nervozan i umoran. Svaki sat je plaćen i nema ovdje teoretske šanse da ne budeš plaćen. Sve ide preko kartice, ništa nema na ruke.
Porez plaćamo mi kao fizička osoba. I poprilično je velik - od 27 do 35 posto. Od toga 12.5 posto ide na povrat poreza, ali u tome porezu ti imaš osiguranu liječničku pomoć ako ti se nešto desi, ništa ne plaćaš dodatno. Prije nego dobiješ karticu, dobiješ listu u kojoj piše koliko plaćaš porez na koju svotu novaca, ne može ti netko reći ovoliko sada platiš, pa ovoliko i tako.
U prosincu porez prema svim građanima bude 15 posto - to je od države kao poklon za Božić i Novu godinu. 13. plaća ti sjeda cijela, bez obračuna poreza. To je kao povrat poreza na kraju godine", objašnjava Dino.
"Ovdje je moguće biti prijavljen u više firmi, ako te poslodavac recimo prijavi na 80 % radnog vremena. Onda možeš u još jednoj firmi raditi. Ali da bi počeo raditi ovdje, prvo što trebaš je riješiti si stan. Kada imaš mjesto stanovanja, imaš i sve druge mogućnosti otvorene", dodaje.
Cijene hrane paprene, ali ne za norveške standarde
Kako kaže, prosječna plaća u Norveškoj iznosi oko 13.000 kuna, ali uvijek ima mjesta za napredak. Kaže da su cijene hrane vrlo visoke i većina ljudi iz Hrvatske bi se šokirala kada bi ih vidjela, ali napominje kako s vremenom svi shvate da je to normalna cijena za tamošnje standarde.
"Recimo 1400 grama bijelog mesa košta 96 kn, 12 malih jaja pakirani košta 19 kn. Kila jabuka 20 kn. Pepsi Cola od 1.5 L košta 27 kn. Najjeftinije šišanje košta 302 kuna. Kebab te izađe jedan 100 kuna.
Zato je ovdje tehnologija jako jeftina, jeftinija čak i od Hrvatske, kao i struja i gorivo", dodaje.
"Nema stresa"
Ljudi ovdje su jako smireni, priča Dino te napominje kako je u Norveškoj svega dva mjeseca i vrlo je zadovoljan. "Nema stresa i pretjeranog fizičkog posla. Nisu znatiželjni da će te ispitivati sada što si, odakle si, pa kako si došao... Ne opterećuju se tuđim životom kao naši u Hrvatskoj", objašnjava.
"Nitko ne gleda nosim li markiranu robu, izgledam li bogato, jednostavno ne pate na takvo ponašanje", kaže.
Planira li se vratiti u Hrvatsku?
"Iskreno - i ne baš, jer s hrvatskom plaćom ne bih mogao pokrivati sve što moram. S plaćom ovdje plaćam stan u Norveškoj, platim porez, platim stan u Zagrebu, hranu za majku i brata bolesnog koji je u bolnici te sebi hranu. I još uz sve to ostane mi još novca", kaže.
Na kraju napominje kako je i jedan od glavnih razloga njegovog odlaska u Norvešku upravo činjenica da želi pokušati pomoći bolesnom bratu - i spasiti mu život.
*
Crnac zagrlio američkog neonacista, pogledajte snimku
Crnac zagrlio američkog neonacista, pogledajte snimku
Screenshot: NowThis
GOVOR poznatog američkog neonacista Richarda Spencera na Sveučilištu na Floridi bio je obilježen prosvjedima kojima je njegov govor prekinut i pokušajem ubojstva protestanata od strane trojice neonacista.
>>Pucali i vikali "Heil Hitler" nakon govora ekstremnog desničara u Americi
Ali jedan iznenađujuće pozitivan prizor s tog događaja, održanog u četvrtak, obišla je svijet: crnački prosvjednik staje licem u lice s neonacistom obrijane glave i svastikama na majici i, baš kad se čini da će nasrnuti na njega i da ćemo imati još jednu epizodu iz serije "udari nacista", on ga - zagrli.
"Zašto me ne voliš, kompa?"
"Zagrli me, zagrli me! Zašto me ne voliš, kompa?" pita ga crni mladić na slici, koji je kasnije identificiran kao 31-godišnji Aaron Alex Courtney: "Što je, što je?"
Neonacist identificiran kao Randy Furniss došao je iz Idaha na Floridu kako bi podržao desničarskog ekstremista Spencera, a u tom trenutku snimanja je sam otišao suočiti se s grupom ljevičarskih protuprotestanata.
Kako prenosi Raw Story, Courtney je objasnio da je prišao Furnissu i, iako je bio bijesan na njega, odlučio ga je zagrliti umjesto da ga verbalno ili fizički napadne. "Pitao sam ga: 'Zašto me mrziš? Što je to u vezi mene? Je li to moja boja kože? Moja povijest? Moji dreadlocksi?" prepričao je ovaj Afroamerikanac.
Neonacist mu uzvratio zagrljaj
"Nagnuo sam se i zagrlio ga i treći put, i on je i mene obuhvatio rukama i čuo sam kako mi Bog šapće na uho: 'Promijenio si ovom čovjeku život', dodao je Courtney. Nevjerojatno, ali istinito - neonacist mu je, nakon početnog oklijevanja, uzvratio zagrljaj, kao što se vidi na snimci.
"Zašto me mrziš", Courtney ga je još jednom pitao. "Ne znam", odgovorio je Furniss. U vrijeme sve većih podjela, sukoba i mržnje, ovakav inspirativan video zaista dobro dođe.
*
U Austriji otkrivena nova tamnica monstruma Fritzla?
U Austriji otkrivena nova tamnica monstruma Fritzla?
Foto: Getty Images, Youtube
JOSEF Fritzl, zloglasni austrijski silovatelj koji je začeo sedmero djece s vlastitom kćeri, koju je 24 godine držao u podrumskoj tamnici - imao je još jedan tajni podrum u svojoj gostionici.
Austrijski mediji izvijestili su o ovom zapanjujućem otkriću do kojeg je došlo pukom srećom, 8 godina nakon što je Fritzl osuđen na doživotni zatvor u psihijatrijskoj ustanovi.
Slučajno otkriven lažni zid i stubište koje vodi "nigdje"
Kako javlja Osterreich u članku pod naslovom "Otkrivena nova Fritzlova tamnica?", do otkrića je došlo pukim slučajem, kad su građevinski radnici, pri pregledu ugostiteljskog objekta koji su Fritzl i njegova supruga Rosemarie godinama vodili u malom turističkom mjestu Unterach am Mondsee, shvatili da je jedan zid objekta lažan.
Iza zida su pronašli predsoblje, iz kojeg pak stepenice vode "nigdje", odnosno, u još jedan zid. Helmut L, koji sada unajmljuje ovu gostionicu s prostorom za kampiranje, također je potvrdio da se "u kući posvuda nalaze šupljine".
Sadašnji vlasnik gostionice naručio je mjerenje objekta kad se ispostavilo da gostionica koju je Fritzl držao od 1972. do 1996. nikad nije dobila građevinsku dozvolu.
Fritzl držao ovu gostionicu do 1996.
Fritzl je držao gostionicu u Unterachu do 1996., kada se s obitelji preselio u Amstetten, gdje je izgradio zvučno izoliranu podzemnu tamnicu do koje je vodilo osam vrata. U njoj je držao zatočenu svoju kći Elisabeth.
Fritzl je kći Elisabeth silovao preko tri hiljade puta i napravio joj ukupno sedmoro djece, od kojih je jedno umrlo, a troje bilo zarobljeno s njom sve do 2008., kad je kći Kerstin završila u bolnici u komi. Elisabeth je tada konačno uspjela prijaviti svog oca i otkriti ovu jezivu priču svijetu.
Je li Fritzl ovdje držao kći i djecu koju joj je napravio?
Budući da je Elisabeth prvih četvero djece, od kojih je jedno umrlo pri porodu, rodila u periodu od 1988. do 1996., postavlja se logično pitanje - je li Fritzl držao Elisabeth i njenu, odnosno svoju djecu upravo u tamnici pod ovom gostionicom u Unterachu?
S tim u vidu, posebno je nevjerojatno da austrijska policija nije temeljito istražila dotičnu gostionicu 2008., kada su otkrivena tamnica u njegovoj kući u Amstettenu. Nadalje, gostionica je dvaput izgorjela, zbog čega je Fritzl čak bio i pod istragom kao mogući piroman, ali ni tada njegovi monstruozni zločini nisu otkriveni.
82-godišnji Fritzl trenutno služi doživotnu kaznu za silovanje i ubojstvo (zbog sina koji je umro nakon poroda), a ove godine promijenio je prezime u Mayrhoff kako ga drugi zatvorenici ne bi prepoznali.
*
Muškarac u središtu Muenchena izbo ljude nožem, policija nakon velike potjere uhvatila sumnjivca
Muškarac u središtu Muenchena izbo ljude nožem, policija nakon velike potjere uhvatila sumnjivca
Foto: Twitter
POLICIJA u Muenchenu traga za "nestabilnim" napadačem koji je nožem izbo petero ljudi na stanici podzemne željeznice u ovom njemačkom gradu.
Napadi su se dogodili jutros na Rosenheimer Platzu, u samom središtu Muenchena. Policija je upozorila stanare da ostanu u kućama, a upozorenje je objavila i na Twitteru. Napadač je, kako se doznaje, pobjegna biciklu.
Na ulicama Muenchena policija traži napadača, a iznad grada viđen je i policijski helikopter. Policija još uvijek ne zna ništa o motivima napadača, ali je putem Twittera zamolila javnost da prestane sa špekulacijama. Izbodeno je pet osoba, ali njihove ozljede nisu opasne po život.
Njemački mediji objavili su i opis napadača - radi se o krupnom neobrijanom muškarcu u 40-im godinama koji ima kratku plavu kosu te na sebi nosi zelenu jaknu i sive hlače, a na leđima ima ruksak i bježi na crnom biciklu.
Uhićen muškarac, ne zna se radi li se o napadaču
Muenchenska policija je oko podneva objavila kako je u 11:30 uhapsila jednog muškarca, ali ne mogu potvrditi da se radi o počinitelju napada. Muškarac je uhapšen u Ottobruner Strasse na istoku grada.
*
Španjolska aktivirala ključni članak Ustava, Katalonijom će vladati Madrid
Španjolska aktivirala ključni članak Ustava, Katalonijom će vladati Madrid
Screenshot: Europa Press
ŠPANJOLSKA vlada aktivirala je u subotu članak Ustava kojim namjerava preuzeti kontrolu nad regionalnom vladom Katalonije te u roku od šest mjeseci tamo organizirati parlamentarne izbore, objavio je u Madridu španjolski premijer Mariano Rajoy.
Španjolska ministarstva trebala bi preuzeti nadležnost nad funkcijama koje sada obavlja katalonska vlada, što uključuje ostavke aktualnih članova regionalne vlade, a katalonski parlament neće smjeti donijeti ni jednu odluku suprotnu španjolskom Ustavu.
Javni katalonski mediji bit će pod upravom Madrida, odlučeno je u subotu na sastanku ministara u Madridu koji je trajao tri sata.
Izbori u Kataloniji bit će sazvani u roku od šest mjeseci nakon što ove mjere odobri Gornji dom španjolskog parlamenta, u kojem vladajuća Narodna stranka desnog centra ima većinu, i gdje se glasanje očekuje u petak 27. oktobara.
"Nismo ni htjeli, ni namjeravali uvesti članak 155"
"Morali smo uvesti članak 155. To nikada nije bila naša želja niti namjera. On se uvodi samo u izvanrednim situacijama. Aktivirali smo ga jer niti jedna vlada ne bi mogla dopustiti kršenje zakona", rekao je Rajoy.
Četiri su cilja primjene članka, prvi put aktiviranog od uvođenja demokracije u Španjolsku prije 39 godina.
"Vratiti vladavinu zakona, vratiti situaciju u normalu i suživot, nastaviti s gospodarskim oporavkom te organizirati izbore u Kataloniji", rekao je Rajoy novinarima.
On je pritom naglasio da "nije suspendirana autonomija Katalonije i njene vlade, nego se preuzima nadležnost kako bi se proveo zakon".
"Ovo je bio jednostrani proces katalonske vlade koji je tražio sukob, koji nas je pritiskao da prihvatimo nešto što nismo htjeli niti mogli prihvatiti", rekao je, referirajući se na referendum proveden 1. oktobara.
Članak 155 nikad dosad nije aktiviran
Članak 155 španjolskog Ustava predviđa mogućnost suspenzije regionalne autonomije u slučaju da regionalna vlast “ne ispunjava obveze koje ima prema Ustavu ili drugim zakonima, ili djeluje na način koji se ozbiljno protivi općim interesima Španjolske”.
Ipak, članak 155 nije nijednom aktiviran od uvođenja demokratskog ustava iz 1978., napisanog nakon kraja diktature Francisca Franca, sve do danas.
S druge strane, Puigdemontova vlada mogla bi na ovo odgovoriti jednostranim proglašenjem neovisnosti. Katalonski parlament već razmatra održavanje izvanredne sjednice idućeg tjedna, a na kojoj bi mogla biti proglašena neovisnost.
Usto, za očekivati je da će ovaj drakonski potez Madrida izazvati novi val masovnih prosvjeda u Barceloni i diljem Katalonije, što bi moglo dodatno produbiti već kritične tenzije između Španjolske i njene pokrajine koja se želi odcijepiti.
Razvoj događaja pratite na Indexu
*
TOTALNA KONTROLA Madrid je aktivirao članak 155. - što to točno znači za Kataloniju?
TOTALNA KONTROLA Madrid je aktivirao članak 155. - što to točno znači za Kataloniju?
Foto: Getty
KATALONSKA vlada nazvala je "totalitarizmom" pokušaj njenog micanja i raspisivanje izbora koje je danas najavio španjolski premijer Mariano Rajoy, a u 17 sati su počeli mirni prosvjedi kojima Katalonci traže slobodu te pokrajine.
>> PROSVJEDI U KATALONIJI Vlada optužila Španjolsku za totalitarizam, čeka se reakcija Puigdemonta
Prosvjednici traže i puštanje na slobodu dvojice čelnika katalonskih civilnih organizacija, Omnium i Katalonske nacionalne skupštine, koji se nalaze u pritvoru u Madridu pod optužbama za organiziranje referenduma o nezavisnosti i za onemogućavanje španjolskih policajaca da uđu na birališta.
Španjolska vlada aktivirala je članak 155.
Španjolska vlada aktivirala je danas članak 155. ustava i predložila niz mjera za preuzimanje nadležnosti poslova regionalne vlade Katalonije.
>> OSVETA ZA REFERENDUM Španjolska danas nameće svoju vlast Kataloniji
O njima bi u petak trebao glasati gornji dom parlamenta senat u kojem većinu ima vladajuća Narodna stranka desnog centra.
Mjere podržavaju i oporbene stranke Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) i stranka centra Građani.
Članak 155. ustava do sada nije primijenjen
Članak 155. ustava nikada dosad nije primijenjen otkad je po modelu njemačkog ustava ušao u španjolski ustav na snazi od 1978. kada je uvedena demokracija u Španjolsku.
Očekuje se kako će biti izglasan idući petak ako dotad predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont ne odstupi i sazove prijevremene parlamentarne izbore u Kataloniji.
Donosimo detaljan pregled mjera:
OSTAVKA KATALONSKE VLADE
- Španjolska vlada predlaže micanje predsjednika katalonske vlade (Carlesa Puigdemonta), dopredsjednika vlade i svih savjetnika (ministara) koji čine vladu Katalonije
- Španjolska vlada će zamijeniti njihova mjesta "organima i administracijom koju izabere ili kreira s tim namjerom". Premijer Mariano Rajoy rekao je na konferenciji za medije u subotu da je "uglavnom ideja da španjolska ministarstva preuzmu tu odgovornost tokom razdoblja trajanja te izvanredne situacije.
KONTROLA PARLAMENTA I IZBORA
- Premijer Rajoy je ovlašten raspustiti katalonski parlament i sazvati prijevremene regionalne izbore u Kataloniji.
- Premijer Rajoy će sazvati izbore u roku od šest mjeseci nakon što u petak primjenu članka 155. odobri Senat španjolskog parlamenta. Rajoy je u subotu rekao da izbore želi sazvati što prije.
- Katalonski parlament će nastaviti obnašati predstavničku funkciju no pod nadzorom organa kojeg će odrediti Senat španjolskog parlamenta "kako bi se garantiralo da će poštivati odredbe španjolskog ustava".
- Predsjednica katalonskog parlamenta ne može predložiti kandidata za predsjednika vlade Katalonije, održati raspravu i glasovanje o njegovom izboru. U parlamentu se ne mogu usvojiti "inicijative suprotne španjolskom ustavu i statusu Katalonije". Ukoliko se to ipak dogodi španjolska vlada ima rok od 30 dana da uloži veto i poništi odluku.
KONTROLA ADMINISTRACIJE
- Administracija katalonske vlade ponašat će se u skladu s direktivama organa i administracije koje izabere ili kreira španjolska vlada. "Time su obuhvaćeni radnje, rezolucije i ostale odredbe: imenovanja, otpuštanja ili disciplinski pravilnik o osoblju kao i službene publikacije", navela je španjolska vlada.
- Funkcije koje je ranije imala katalonska vlada prelaze u ruke novih upravitelja što uključuje kontrolu regionalne policije (Mossos d'Esquadra) i medija poput regionalne javne televizije (TV3).
- U tom smislu, španjolska vlada će preuzeti područje telekomunikacija te elektronskih, audio i video komunikacija katalonske vlade. Javni servisi audio i video komunikacija trebali bi pod novim upravljanjem "garantirati prijenos točnih informacija, objektivnih i nepristranih, uz poštivanje političkog, socijalnog i kulturnog pluralizma, te također poštivati teritorijalnu ravnotežu", najavila je vlada u Madridu.
- Kada je riječ o snagama sigurnosti, vlada u svom dokumentu navodi kako će administracija koja preuzme kontrolu "moći davati direktne upute i obvezivati na ispunjenje zadataka katalonsku policiju (Mossos d'Esquadra) koja se sada nalazi u nadležnosti katalonske vlade.
- Osim toga, navodi se kako će "u slučaju da bude potrebno" pripadnici katalonske policije biti zamijenjeni snagama reda španjolske države.
- Također se intervenira i u upravljanje gospodarstvom i poreznom upravom, iako je područje poreza već bilo pod kontrolom španjolske države. U dokumentu kojeg je u subotu distribuirala španjolska vlada navodi se kako će se gospodarstvom upravljati iz Madrida "kako bi se garantiralo pružanje ključnih javnih usluga, stabilnost proračuna i financijska održivost".
- U ovom području španjolska vlada inzistira na sprečavanju korištenja javnih fondova i financija za financiranje procesa odcjepljenja Katalonije.
TRAJANJE MJERA
- Mjere koje je predložila španjolska vlada bit će na snazi sve dok mandat ne preuzme nova katalonska vlada nakon provedenih parlamentarnih izbora u Kataloniji.
- Pa ipak, španjolska vlada zadržava pravo micanja ovih mjera ranije "ako budu uklonjeni razlozi zbog kojih su one donijete, uzimajući u obzir da ta odluka ovisi o Senatu španjolskog parlamenta".
- Dok budu trajale mjere španjolska vlada će svaka dva mjeseca obavještavati Senat o situaciji s primjenom mjera i njihovim izvršenjem.
SLANJE U SENAT
- Španjolska vlada poslala je mjere u Senat koji će o njima raspravljati i glasati idući petak 27.listopada. Španjolski parlament sastoji se od dva doma, gornjeg Senata i donjeg Kongresa. Premda u Kongresu nema većinu zastupnika, vladajuća Narodna stranka desnog centra ima većinu u Senatu koji će donijeti odluku. Senat je predstavničko tijelo 17 autonomnih regija zaduženog za teritorijalna pitanja. U slučaju teritorijalne povrede ustava, što je sada slučaj s Katalonijom, ima isključivu nadležnost. Stranke koje podržavaju primjenu mjera imaju 211 od 266 zastupnika u Senatu.
- Nakon usvaja mjera u Senatu, mjere mogu stupiti odmah na snagu, dakle 27. oktobara, ili se pak može odrediti naknadni datum za stupanje na snagu.
- Katalonska vlada Carlesa Puigdemonta može spriječiti uvođenje mjera sazivanjem prijevremenih izbora u Kataloniji prije nego na snagu stupe mjere. "Članak 155. se može zaustaviti jedino ako ga Senat ne usvoji", rekao je u subotu Rajoy. Katalonska vlada bi, prema tome, trebala do petka sazvati prijevremene izbore. Prošli tjedan je poručila da nikakvi izbori nisu zasad na njenom dnevno redu i planu. U katalonskom parlamentu stranke koje se zalažu za nezavisnost imaju većinu zastupnika nakon izbora 2015.
*
U Hrvatskoj gotovo 100 hiljada ljudi prima njemačku mirovinu
U Hrvatskoj gotovo 100 hiljada ljudi prima njemačku mirovinu
Foto: 123rf
SVE više građana Njemačke mirovinu provodi u inozemstvu, a među vodećim zemljama po broju primatelja njemačkih mirovina je i Hrvatska, javljaju njemački mediji.
"Broj umirovljenika koji žive u inozemstvu popeo se na 1,76 milijuna što je otprilike sedam posto umirovljenika", piše dnevnik Rheinische Post pozivajući se na informacije Njemačkog mirovinskog osiguranja.
Broj umirovljenika je od 1990. porastao sa 780.000 na 1,76 milijuna što se povezuje s porastom broja umirovljenika iz južnih europskih zemalja koji su tokom sedamdesetih dolazili u Njemačku na rad.
U Hrvatskoj trenutno oko 93.000 osoba prima njemačke mirovine. Na prvom mjestu je Italija s 374.000, Španjolska s 227.000 te Grčka sa 101.000 "njemačkih" umirovljenika.
U Turskoj živi oko 69 hiljada primatelja njemačkih mirovina.
Većina ih je stranih državljana
I dok se u južnoeuropskim zemljama uglavnom radi o tzv. "gastarbajterima" koji se nakon odlaska u mirovinu vraćaju u zemlju porijekla, kod zemalja poput Austrije sa 119.000 te Francuske s 87.000 te Nizozemske sa 69.000 njemačkih umirovljenika uglavnom se radi o Nijemcima koji su odlučili mirovinu provesti izvan svoje domovine.
Kod 87 posto mirovina koje se isplaćuju u inozemstvu primatelji su strani državljani, a 13 posto su nositelji njemačke putovnice.
Njemačko mirovinsko osiguranje godišnje u inozemstvo isplati mirovina u visini od 6,4 milijardi eura.
Preuzeto sa portala INDEX.HR
Prethodnih dana:
20.10.2018
Koalicija vođena SAD-om ubila više od 30 civila u Siriji
Mađarski predsjednik kaže da vanjske granice Europske unije treba zaštititi
SAD tvrdi da Rusija, Kina i Iran pokušavaju utjecati na američke birače
Facebook zaposlio bivšeg britanskog potpredsjednika vlade
Bivši šef MI6: Ubojstvo novinara su naručili ljudi bliski princu bin Salmanu
20-godišnjak sve priznao: Silovao je i brutalno ubio bugarsku novinarku
Ispitani ljudi iz saudijskog konzulata, kriza zbog nestanka novinara je sve veća
19.10.2018
Trump: Doista izgleda da je saudijski novinar Khashoggi mrtav
Nekad popularno talijansko ljetovalište danas puno bordela i barova za migrante
Dron snimio moguće transfere oružja iz Rusije ukrajinskim pobunjenicima
SAD povlači svoje predstavništvo kod Palestinaca u Jeruzalemu
Izaslanik UN-a: Gaza je pred raspadom, to nije pretjerivanje
Amnesty International optužio vladu Nikaragve da namjerno ubija protivnike
Zašto Saudijska Arabija smije ono što drugi ne smiju?
18.10.2018
May održala govor u Bruxellesu. Trajao je 15 minuta, nije rekla ništa novo
Kinez lažirao smrt, žena ubila sebe i djecu misleći da je mrtav
Italija se protivi novim sankcijama Rusiji
U velikoj operaciji Interpola zaplijenjeno više od 55 tona droge
Google će proizvođačima Androida za Europu početi naplaćivati aplikacije
Što dosad znamo o nestalom novinaru? Mediji: Raskomadan je, umirao je 7 minuta
Uskoro počinje ključni summit o Brexitu. Hoće li doći do dogovora?
17.10.2018
Iran tvrdi kako je ubio organizatora smrtonosnog napada na vojnu paradu
Francuska policija pretresla dom i stranku čelnika krajnje ljevice
SAD uveo sankcije nad iranskom financijskom mrežom koja podržava djecu vojnike
Turske vlasti za CNN: Tijelo nestalog novinara u konzulatu je izrezano na komade
Napadač u Koelnu je Sirijac, u stanu mu pronađen plin i muslimanski natpisi
Trump se priprema za sljedeće izbore, skupio je 106 milijuna dolara za kampanju
Tusk kaže da je sve vjerojatniji Brexit bez sporazuma s Europskom unijom
16.10.2018
CNN: Saudijska Arabija je ubila nestalog novinara, uskoro će sve priznati
Ipak se radilo o terorizmu? Policija otkrila detalje talačke krize u Kölnu
Hawking je prije smrti snimio dramatično upozorenje, govorio o Trumpu i Brexitu
Turska policija ušla u konzulat u kojem je nestao novinar
Francuski grad uveo je besplatni javni prijevoz. Ovo su rezultati
Osam zemalja EU-a traži hitne sankcije za cyber napade
Pojavila se snimka koja otkriva što se dogodilo nestalom saudijskom novinaru?
15.10.2018
Stranke vlade Angele Merkel doživjele povijesni poraz u Bavarskoj
Cessna pala na grupu ljudi u Njemačkoj, ima više mrtvih
Nakon svađe došlo do pucnjave na dječjem rođendanu u Teksasu, četvero mrtvih
Njemački ministar zaglavio u Indoneziji jer su glodavci izgrizli žice aviona
London, Pariz i Berlin traže odgovore: Što se dogodilo nestalom novinaru?
Trump ne zna hoće li ministar obrane dati ostavku
Trump zaprijetio Saudijskoj Arabiji zbog nestalog novinara, ona odmah uzvratila
14.10.2018
Trump zahvalio Erdoganu zbog puštanja američkog pastora na slobodu
Islamisti oteli 130 obitelji u Siriji
U Njemačkoj održan masovni prosvjed protiv ekstremne desnice
Ruska crkva obećava odlučan odgovor na osamostaljenje Ukrajinske crkve
Kinezi stvorili miševe s dvije majke
U Indiji nestaju zalihe vode, u sve su umiješani političari. Prijeti katastrofa
Papa otpustio dvojicu svećenika pedofila iz Čilea
13.10.2018
Godinu dana nakon poraza ISIS-a, situacija u Raki "šokantna"
Orbanov glasnogovornik: Juncker se Orbanu osvećuje jer nije glasao za njega
Lavrov: Priznanje ukrajinske crkve je provokacija uz potporu Amerike
Izraelski vojnici ubili šest Palestinaca na velikom prosvjedu
Američki proizvođači oružja boje se da neće više moći izvoziti Saudijcima
Najmanje 34 osobe poginule nakon odrona tla u Ugandi
Facebook potvrdio najveći napad ikad: Hakeri upali u profile 30 milijuna ljudi
12.10.2018
Poljska blokira EU dokument o ljudskim pravima zbog zaštite LGBT manjine
Rusi bijesni zbog priznanja ukrajinske pravoslavne crkve: "Katastrofa i raskol"
Amerika prizemljila cijelu flotu najskupljih borbenih aviona u povijesti
Carigradski patrijarhat priznao neovisnu Pravoslavnu crkvu u Ukrajini
Trump zaprijetio da bi mogao nanijeti još veću štetu Kini
Harveyju Weinsteinu odbačena jedna točka optužnice
Zbog napada na crkve u Egiptu na smrt osuđeno 17 ljudi
11.10.2018
Deset poginulih u poplavama na Mallorci, nestalo jedno dijete
Silovit potres u Indoneziji
Objavljeno ime trećeg ruskog agenta u operaciji trovanja Skripaljevih
Što će biti s granicom između Irske i Velike Britanije nakon Brexita?
Ovo je fotografija plastične boce stare 50 godina
Čudovišni uragan Michael pogodio Floridu: "Čeka nas nezamislivo uništenje"
Troje nacista pred britanskim sudom, jedan se zove Danijel Bogunović
10.10.2018
Trump želi primiti Kima u svom odmaralištu
Austrija više ne želi biti "pepeljara Europe"
Trump: Veleposlanica Haley je dala ostavku "da uzme malu pauzu"
Indonezija protjeruje inozemne humanitarce deset dana nakon tsunamija
Dramatično upozorenje znanstvenika: Idioti, pokrenite se
Čudovišni uragan Michael je sve jači, približava se Floridi
09.10.2018
Venezuelanski političar se ubio, bacio se sa zgrade. Tako tvrde vlasti
Orban: Sigurnost Mađarske ovisi o Turskoj
Jaka eksplozija u kanadskoj rafineriji, ozlijeđeni radnici
Krajnji desničari Salvini i Le Pen napali "briselski bunker"
Za sve što Hrvati u BiH sada prolaze mogu zahvaliti Tuđmanu i HDZ-u
U Berlinu su zaprepašteni ubojstvom i silovanjem bugarske novinarke
Kod Korzike se sudarili brodovi, mrlja mazuta duža od 20 kilometara
08.10.2018
Nestali šef Interpola dao neopozivu ostavku
U Bugarskoj silovana i brutalno ubijena novinarka
Kina zatočila šefa Interpola: "Prekršio je zakon"
Referendum u Rumunjskoj: Do sedam sati navečer izašlo tek 18,87 posto birača
Na koncertu u Njemačkoj sukob neonacista i policije, ozlijeđeno osam policajaca
U Poljskoj prosvjed protiv pedofilije u crkvi: Dosta nam je podlosti svećenstva
Razgovarali smo s rumunjskim aktivistima: Što će biti s referendumom o braku?
07.10.2018
U Parizu održan skup podrške migrantima
Što izbori u BiH znače za Hrvate, što za Srbe, a što za Bošnjake
Proruska stranka vodi na latvijskim izborima koje je obilježio hakerski napad
Melania Trump u Egiptu završila afričku turneju, od tamo poduprla Kavanaugha
Titanic se raspada, možda je ovo zadnja šansa da ga vidite
Papa naredio temeljitu istragu o američkom biskupu zlostavljaču
Sirijski pobunjenici počeli povlačiti teško oružje iz tampon zone
06.10.2018
UN traži 50,5 milijuna dolara za hitnu pomoć Indoneziji
Petero ljudi umrlo, 15 ozlijeđeno u nesreći u kineskoj termoelektrani
Analitičar Žarko Papić za Index: U BiH nakon izbora kreće majka svih kriza
Trumpov kandidat optužen za silovanje prošao u Senatu, sutra konačna odluka
Par u Rusiji ubio i jeo stanodavca, otkriveni jezivi detalji ubojstva
Prvi takav slučaj: Britanac umro u Australiji od ugriza morske zmije
Europski parlament donio važnu odluku o lijekovima, trebali bi biti jeftiniji
05.10.2018
Republikanci sve sigurniji da će Kavanaugh postati sudac Vrhovnog suda
Mađari i Poljaci žele poništiti direktivu o izaslanim radnicima
Biskupi imaju sinodu o mladima, pričali o svećeničkoj pedofiliji
SAD optužio sedam ruskih obavještajaca za hakerske napade
Prema Europi stiže novi uragan, iz dana u dan je sve jači
Iran suočen s ekonomskim problemima i pritiskom SAD-a
31.08.2018
Trump tvrdi da ga je Google diskriminirao. Ovaj screenshot dokazuje da nije
Najmanje 27 mrtvih u sukobima u Tripoliju, više od 90 ozlijeđenih
Desničari opet prosvjedovali na ulicama Njemačke, vikali "Otpor"
Macron naljutio Francuze šalom o Galima nesklonima promjenama
Rusija testira preciznu tehologiju za blokadu aplikacije Telegram
Žrtve traže da Vatikan objavi dosje kardinala optuženog za pedofiliju
Belgijski serijski ubojica i pedofil pismom razbjesnio roditelje svojih žrtava
Belgijski menadžer koji je radio za najbogatijeg Rusa pronađen mrtav u Moskvi
UN strahuje od upotrebe kemijskog oružja u Siriji
Rusija najavila pomorske vojne vježbe u Sredozemlju
30.08.2018
Netanyahu zaprijetio novim vojnim napadom na Siriju
Američki liječnik preživio napad morskog psa, evo kako se obranio
Francuska ne želi plaćati za populističku Europu
Rusi tvrde da "strani specijalisti" pripremaju lažni kemijski napad u Siriji
Putinu zbog penzija drastično pala popularnost, sad se pokušava izvući
Odvjetnik Bijele kuće najesen će dati ostavku
Egipatska vojska ubila dvadeset militanata u Zapadnoj pustinji i na Sinaju
Svađa u EU, Macron žestoko uzvratio Orbanu i Salviniju oko migranata
Banda u Maroku brutalno silovala i mučila tinejdžericu: "Uništili su me"
29.08.2018
Trump zaprijetio Googleu, Facebooku i Twitteru: Pripazite!
Talijanski arhitekt iznio plan za obnovu mosta u Genovi
Plenković održao predavanje u Njemačkoj, okomio se na populiste
Orban: Europi treba nova Komisija koja će zaustaviti migraciju
Putin sprema vojnu vježbu kakva nije viđena desetljećima, brojke su zastrašujuće
Francuski ministar šokirao javnost podnošenjem ostavke u emisiji uživo
Orban proglasio talijanskog ministra i ekstremnog desničara svojim herojem
Uhvaćen tip s viralne snimke napada na djevojku usred Pariza
Google odgovorio Trumpu na optužbe o namještanju rezultata
Švedski socijaldemokrati obećavaju još tjedan dana godišnjeg odmora
03.08.2018
Val ekstremne vrućine za vikend stiže u Europu. Hoće li pasti rekord iz 1977. ?
Što (ne) smijete raditi za vrijeme toplinskog vala?
Američki obavještajci tvrde da se Rusija i dalje upliće u izbore u SAD-u
U zračnim napadima na jemensku luku najmanje 26 mrtvih
UZNEMIRUJUĆA SNIMKA Ruski vozač kamiona se zabio u znak
Međunarodni izvjestitelji: Trumpovi napadi krše slobodu medija
Kaos nakon izbora u Zimbabveu, raste broj mrtvih u sukobima s vojskom
Zemlja se zagrijava brže nego ikad: "Ovo nije zabilježeno zadnjih 2000 godina"
02.08.2018
Francuska izglasala stroži migracijski zakon
Grčka policija poslala je vozače ravno u smrtonosni požar
U Kongu izbila ebola, strahuje se od nove epidemije
U dijelove Europe stiže novi val ekstremnih vrućina, očekuje se 50 stupnjeva
Kritičar Kremlja: Otkrit ću tko je ubio novinare mog portala
SAD uveo sankcije turskim dužnosnicima zbog zatvaranja američkog pastora
Oružana pljačka banke u Tunisu povezana je s terorizmom
Od danas su vrtići u Berlinu - besplatni
U javnoj kući u Indiji djevojčicama ubrizgavali hormone da izgledaju starije
01.08.2018
Facebook otkrio nove ruske stranice za utjecaj na američke izbore?
Bivši vojnik u Belgiji se raznio bombom na praznom igralištu
ISIS objavio snimku napadača na zapadne bicikliste u Tadžikistanu
Oporba u Zimbabveu proglasila pobjedu, vlada im prijeti uhićenjem
Njemački neonacisti imaju liste za odstrel političkih neprijatelja
Na Pirenejskom poluotoku ekstremni toplinski val, očekuju se temperature do 50°C
Njemačka traži mnoštvo radnika, evo čega im najviše fali
Palestinska djevojka koja je išamarala izraelskog vojnika: Nije mi žao
23 tisuće izbjeglica iz Nikaragve traže azil u Kostariki
Turska prkosi Trumpu, odbila je ukinuti pritvor pastoru
ARHIVA TOP STORIES
2003:
I -
II -
III -
IV -
V -
VI -
VII -
VIII -
IX -
X -
XI -
XII mjesec
2004:
I -
II -
III -
IV -
V -
VI -
VII -
VIII -
IX -
X -
XI -
XII mjesec
2005:
I -
II -
III -
VII -
VIII -
IX -
X -
XI -
XII mjesec
2006:
I -
II -
III -
IV -
V -
VI -
VII -
VIII -
IX -
X -
XI -
XII mjesec
2007:
I -
II -
III -
IV -
V -
VI -
VII -
VIII -
IX -
X -
XI -
XII mjesec
2008:
I -
II -
III -
IV -
V -
VI -
VII -
VIII -
IX -
X -
XI -
XII mjesec
2009:
I -
II -
III -
IV -
V -
VI -
VII -
|
