Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Bivši gradonačelnik New Yorka će platiti američki račun od 4,5 milijuna dolara za Pariški klimatski sporazum
Bivši gradonačelnik New Yorka će platiti američki račun od 4,5 milijuna dolara za Pariški klimatski sporazum
Screenshot: YouTube
BIVŠI gradonačelnik New Yorka, milijarder Michael Bloomberg, rekao je da će platiti 4,5 milijuna dolara kako bi pokrio ovogodišnju obvezu Sjedinjenih Država prema Pariškom klimatskom sporazumu.
Američki predsjednik Donald Trump prošle je godine povukao SAD iz sporazuma, čime je ta zemlja jedina ostala izvan međunarodnog dogovora o borbi protiv globalnog zagrijavanja postignutog u Parizu u prosincu 2015.
Bloomberg je u razgovoru za CBS rekao da se nada kako će Trump do sljedeće godine promijeniti mišljenje o Pariškom sporazumu. Bloomberg će i ubuduće nastaviti davati svoj novac za klimatski sporazum ako se Sjedinjene Države ponovno ne pridruže sporazumu, objavila je zaklada Bloomberg Philanthropies.
"Naša će zaklada održati obećanje i nastaviti pokrivati obveze naše federalne vlade za financiranje UN-ovog klimatskog pakta", rekao je Bloomberg.
Je li se Facebook promijenio? Irski referendum o pobačaju bit će mu veliki ispit
Je li se Facebook promijenio? Irski referendum o pobačaju bit će mu veliki ispit
Foto: 123rf
IZ FACEBOOKA tvrde da su nakon ruskog miješanja u američke predsjedničke izbore 2016. godine naučili važnu lekciju. Povijesni irski referendum o legalizaciji pobačaja u svibnju bit će prvi veliki ispit te tvrdnje, piše CNN.
Facebook uoči irskog referenduma o legalizaciji pobačaja 25. svibnja ulaže pojačane napore u borbu protiv lažnih vijesti, tvrde iz te tvrtke. Iz Facebooka najavljuju uvođenje novog alata koji će irskim korisnicima pružati više informacija o političkom oglašavanju i sponzoriranom sadržaju na Facebooku.
Korisnici Facebooka će, uz reklame i ciljane novosti, odsad moći vidjeti sav sadržaj Facebook računa koji ih je objavio. To bi im trebalo pomoći da odrede koje su objave objavili njihovi prijatelji i poznanici, a koje su rezultat plaćene kampanje.
Novi alat za veću transparentnost
Prema Facebookovu potpredsjedniku za javnu globalnu politiku, Johnu Kaplanu, tvrtka je također osnovala posebnu skupinu koja će uoči irskog referenduma brisati lažne račune i pokušati spriječiti moguće pokušaje stranog miješanja u referendum.
Novi Facebookov alat već je testiran u Kanadi, a Facebook ga planira uvesti globalno ove godine, pred nadolazeće američke izbore.
Facebook novi alat u Irskoj se uvodi ranije zbog nadolazećeg referenduma, potvrdio je Kaplan u utorak pred irskim parlamentom. "Nadamo se da će ovo stvoriti veću transparentnost oglasa objavljenih u kontekstu predstojećeg referenduma", izjavio je.
"Korak u pravom smjeru"
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Prema Liz Carolan, suosnivačici skupine koja gradi javnu bazu političkih oglasa povezanih s irskim referendumom, Facebook se kreće u pravom smjeru.
"To je bolje od stanja u kojem se trenutno nalazimo, gdje oglasi mogu biti skriveni ili se mogu pojaviti na stranicama kao obične objave", izjavila je te dodala da Facebook i druge platforme moraju uložiti dodatne napore kako bi se spriječilo inozemno utjecanje na glasače.
Carolan navodi nedavni slučaj kada su britanske i američke skupine koje se protive pobačaju kupile oglase na Facebooku kako bi ciljale irske građane.
Irski zakon zabranjuje inozemne donacije irskim političkim kampanjama, no to se ne odnosi na oglašavanje na društvenim mrežama. Carolan navodi kako je potrebno internetske regulacije ujednačiti s izbornim zakonima.
"Potrebna nam je regulatorna reforma koja će primorati platforme za oglašavanje da internetske političke oglase tretiraju različito od komercijalnih oglasa te da se pobrinu za to da glasačima bude dostupna šira slika o onome što se događa prije no što izađu na birališta", izjavila je.
Osjetljivo pitanje
Irska ima izrazito stroge zakone o pobačaju, a Irci će na referendumu u svibnju odlučiti žele li legalizirati pobačaj.
Budući da se radi o politički i emocionalno osjetljivom pitanju, irski političari strahuju da bi lažne vijesti i objave na društvenim medijima mogle utjecati na glasače.
Prema Kaplanu, Facebook nastoji uvesti veću transparentnost u političko oglašavanje. "Svi oglašivači trebali bi biti provjereni, a svi njihovi oglasi trebali bi biti jasno označeni - kako bi se znalo tko ih je platio", izjavio je pred irskim parlamentom.
*
Merkel: Neki izbjeglice iz arapskih zemalja donose antisemitizam
Merkel: Neki izbjeglice iz arapskih zemalja donose antisemitizam
Foto: Hina/ EPA
NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel rekla je u intervjuu za izraelsku televiziju da neki izbjeglice s Bliskog istoka i drugi imigranti koji u Njemačku dolaze iz arapskih zemalja donose protužidovska stajališta.
U intervjuu za izraelski kanal 10 News Merkel je rekla da Njemačka proživljava "novu pojavu u kojoj izbjeglice i drugi ljudi arapskog podrijetla dolaze u zemlju s različitim oblicima protužidovskih stajališta".
U Njemačkoj je zadnjih tjedana bilo više napada uperenih na Židove, a najnoviji slučaj zbio se u utorak u okrugu Prenzlauer Berg u Berlinu kada je Arapin napao mladića koji je nosio židovsku kapicu (kipa) i dobacivao mu "Yahudi", što na arapskom znači Židov, iako mladić uopće nije bio Židov već izraelski Arapin.
Merkel je govorila i o starijim oblicima antisemitizma u Njemačkoj i kazala da policija mora 24 sata čuvati dječje vrtiće i škole za židovsku djecu kao i sinagoge, a to je poražavajuće.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Njemačka kancelarka rekla je da planira posjetiti Izrael kasnije tokom ove godine i da ondje želi razgovarati o mirovnim pregovorima s Palestincima.
"Politika naseljavanja nimalo ne pomaže prema rješenju dvije države", rekla je misleći na izraelsku i buduću palestinsku državu.
Mirovni pregovori između Palestinaca i Izraelaca zamrznuti su od 2014.
*
Netflix je zbog svoje nove serije postao golemi politički problem u Brazilu
Netflix je zbog svoje nove serije postao golemi politički problem u Brazilu
Screenshot: Netflix
NOVA Netflixova serija uz određenu umjetničku slobodu bavi se pričom o golemoj antikorupcijskoj istrazi u Brazilu. Neki su zabrinuti da serija zapravo potkopava demokracija u toj zemlji, piše Atlantic.
Netflix je u travnju 2016. godine najavio novu televizijsku seriju utemeljenu na aktualnoj antikorupcijskoj istrazi u Brazilu, u koju je upleten sam vrh brazilske politike.
Serija pod nazivom O Mecanismo, to jest "Mehanizam", počela se prikazivati u ožujku, a njezina radnja slijedi skupinu federalnih policijskih istražitelja koji razotkrivaju multimilijardersku koruptivnu aferu u koju je upleten velik dio brazilske političke i ekonomske elite.
Serija je utemeljena na stvarnoj aferi "Lava Jato", to jest antikorupcijskoj istrazi u brazilskom državnom naftnom poduzeću Petrobras. Istraga u seriji počinje u praonici automobila, kao i stvarna istraga ("lava jato" na portugalskom znači praonica automobila).
Tvorac "Mehanizma" José Padilha u Brazilu se proslavio filmovima o nasilnim policijskim operacijama u slamovima Rio de Janeira. U njegovim filmovima, kao i u seriji, policajci su heroji koji se bore protiv sila zla.
Nepovjerenje u demokraciju
"Mehanizam" je ubrzo izazvao kontroverzu među brazilskom ljevicom i pristašama Radničke stranke (PT), koji smatraju da serija ne otkriva stvarnu sliku o njihovoj ulozi u aferi. Drugi pak tvrde da serija ne kritizira ljevicu, već cjelokupnu brazilsku politiku.
Demokracija u Brazilu na klimavim je nogama. Prema istraživanju javnog mnijenja iz 2016. godine, samo 32 posto Brazilaca izjavilo je da je Brazil demokratska zemlja, što je 22 posto manje nego prethodne godine.
Uspon agresivnih, ekstremno desnih političara u Brazilu, poput Jaira Bolsonara, koji brani državni udar iz 1964. godine i upotrebu mučenja, daje naslutiti da su mnogi Brazilci željni političke promjene. Prema nedavnom istraživanju, njih 43 posto podržava uvođenje privremenog vojnog režima u zemlji.
"Slično savezu Winstona Churchilla i Adolfa Hitlera"
Prva brazilska predsjednica Dilma Rousseff početkom 2016. godine bila je pred opozivom zbog optužbi za kršenje proračunskih pravila. Njezin opoziv nije imao veze s Petrobrasom ili Lava Jatom.
Prije izglasavanja Rousseffine ostavke, jedan od članova konzervativnije stranke Brazilski demokratski pokret (PMDB) snimljen je kako bivšem senatoru otkriva da stranka planira stati na kraj antikorupcijskoj istrazi smjenom Rousseff i dovođenjem tadašnjeg potpredsjednika Michela Temera na njezino mjesto.
"Mehanizam" taj trenutak prikazuje vrlo slobodno. U seriji istragu naočigled pokušava zaustaviti bivši brazilski predsjednik i Rousseffin prethodnik Luiz Inacio Lula da Silva, poznat kao Lula. Međutim, u stvarnosti su to pokušavali njegovi konzervativni rivali.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Nedugo nakon premijere serije, neki Brazilci, a osobito ljevičari, na društvenim mrežama počeli su najavljivati bojkot Netflixa. Sam Lula najavio je tužbu protiv Netflixa. Serija je poput "filma u kojem Winston Churchill sklapa savez s Adolfom Hitlerom za napad na SAD", stoji u izjavi za medije Dilme Rousseff.
Desničarska propaganda?
"Bilo bi bolje da se kontroverza nije dogodila. No, veća i važnija rasprava tu neće stati. Ljudi nisu toliko naivni", izjavio je Padilha. Prema redatelju, riječi koje Lulin lik izjavljuje u seriji sasvim slučajno nalikuju onima koje je pripadnik PMDB-a izjavio u stvarnosti.
Međutim, ne prihvaćaju svi njegovo objašnjenje. Neki smatraju da serija prikazuje događaje iz 2016. godine onako kako ih vide desničari, koji za spletke s ciljem obustave istrage optužuju Lulu i PT.
"Ne čini se da je serija 'desničarska propaganda' kao što kažu neki. No… mnogo se napora ulaže u pokušaj svaljivanja krivnje za mogući prestanak Lava Jatoa na Lulu", izjavio je kolumnist brazilskog lista Folha de S.Paulo, Celso Rocha de Barros.
Barros smatra da je Lula, poput većine brazilske političke klase, vjerojatno priželjkivao prestanak istrage. Međutim, napominje kako su Lulini protivnici oni koji imaju stvarnu moć zaustaviti antikorupcijsku istragu.
Prijetnja demokraciji
"Ljudi u Brazilu opravdano su bijesni na političku klasu. No, opasno je prikazati sve političare u istom svjetlu, jer to podrazumijeva da je sam sustav iskvaren i da više nema nade. A to, naravno, otvara put ljudima da u potpunosti odbace demokraciju", izjavio je Brian Winter, glavni urednik časopisa "Americas Quarterly".
"U Brazilu postoji rizik da će ljudi izabrati autoritarnog vođu na temelju tvrdnji da su svi političari korumpirani lopovi. Stoga me brine činjenica da popularna hit serija tokom izborne godine iznosi upravo taj argument", dodaje.
Slična stvar događa se na Filipinima, gdje Netflix snima seriju pod nazivom Amo o smrtonosnom ratu protiv droge predsjednika Rodriga Dutertea. Redatelj Amoa pristaša je Dutertea, pa neki traže ukidanje serije.
Kritika sustava, a ne demokratskog procesa
Afera Lava Jato u Brazilu ne jenjava. Temer je još uvijek predsjednik, no rejting među biračima mu je izrazito loš. Prošlog mjeseca dva njegova bliska prijatelja uhapšena su zbog optužbi za korupciju.
Lula se nakon bezuspješne žalbe Vrhovnim sudom na optužbu za korupciju 7. travnja predao vlastima. Prema anketama, Lula je vodeći kandidat na ovogodišnjim predsjedničkim izborima.
Čelnik brazilskih oružanih snaga, general Eduardo Villas Boas netom prije zasjedanja Vrhovnog suda o Lulinoj žalbi na Twitteru je objavio da je brazilska vojska "usredotočena na svoju institucionalnu misiju", što su neki u zemlji protumačili kao najavu vojnog udara.
Padilha je njegovu izjavu nazvao "glupom" i "očitim pokušajem vršenja utjecaja na sud". Navodi kako se u njegovoj seriji radi o brazilskom političkom sustavu, a ne o demokratskom procesu.
"Serija je kritična prema politici na način na koji se ona odvija u Brazilu, ne prema politici kao takvoj", izjavio je. "Umjetnost je dio demokratskog procesa i debate idejama", zaključuje Padilha.
*
UZNEMIRUJUĆA SNIMKA Novinar u Nikaragvi ubijen tokom javljanja uživo
UZNEMIRUJUĆA SNIMKA Novinar u Nikaragvi ubijen tokom javljanja uživo
Screenshot: YouTube
NIKARAGVANSKI novinar ubijen je tokom javljanja uživo s nasilnih protuvladinih prosvjeda, prenose u subotu navečer tamošnji mediji.
Muškarac, identificiran u medijima kao Angel Gahona, javljao se uživo iz priobalnog grada Bluefieldsa na jugu zemlje kad se čuo pucanj i on je pao na zemlju krvareći iz glave, pokazuju snimke.
Gahona je opisivao uništeni bankomat dok ga je snimao mobitelom, a kamerman je snimao iza njega. Prema lokalnom listu El Nuevo Diario on je događaje prenosio uživo na Facebooku.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Pucanj je prekinuo njegovo javljanje i Gahona je pao niz stepenice ispred zgrade. Dok je ležao, ljudi su izvikivali njegovo ime i pojurili u pomoć, pokazuje snimka.
Ne zna se tko je pucao u njega
Prema nikaragvanskim medijima Gahona, lokalni novinar, preminuo je od ozljede.
Nije jasno tko je pucao u njega. Nikaragvanski list La Prensa navodi da su na tom mjestu naoružani bili jedino policija i skupine koje se bore protiv protestanata koji su ustali protiv planova vlasti da smanje mirovine i radna prava.
Do subote je u prosvjedima koji traju tjedan dana poginulo najmanje šest osoba.
*
Veliki prosvjedi tresu Armeniju: Uhapšena tri oporbena političara i oko 200 protestanata
Veliki prosvjedi tresu Armeniju: Uhapšena tri oporbena političara i oko 200 protestanata
Screenshot: YouTube
ARMENSKA policija zatvorila je trojicu oporbenih političara i privela gotovo 200 protestanata koji su sudjelovali u demonstracijama protiv imenovanja bivšega predsjednika Serža Sargsijana premijerom.
Prosvjednici optužuju Sargsijana da se novom funkcijom želi zadržati na vlasti, pošto je deset godina bio predsjednik države. Deseci hiljada njegovih protivnika nezadovoljstvo su izrazili prosvjedima u Erevanu, gdje su blokirali ulice u središtu grada.
U skladu s ustavnim promjenama usvojenim nakon referenduma provedenog 2015. većinu državnih ovlasti ima premijer, a predsjednikova je dužnost većinom protokolarna.
Serža Sargsijana na predsjedničkoj je dužnosti naslijedio Armen Sarkisijan (64), bivši premijer koji je nekada bio i veleposlanik u Velikoj Britaniji. Predsjedničku će dužnost obavljati idućih sedam godina.
U policijskom izvješću stoji da je oporbeni političar Nikol Pašinjan zajedno s još dvojicom zastupnika "silom odveden" s prosvjeda. Reutersov izvjestitelj svjedočio je trenutku kada su "crvene beretke" (armenske specijalne policijske snage) 'dograbile' jednog od zastupnika za ruke i noge i odvele ga u policijski automobil.
Sedam protestanata u bolnici
Sedam protestanata prevezeneo je u bolnicu, priopćilo je ministarstvo zdravstva.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Pregovori između Sargsijana, izabranog na dužnost premijera početkom mjeseca, i Pašinjana, jednog od glavnih organizatora prosvjeda, propali su nekoliko sati prije prosvjeda, jer je Pašinjan ponovno pozvao premijera da odstupi. Sargsijan je napustio sastanak optuživši svoje protivnike da "pokušavaju ucijeniti aktualne vlasti".
"Ovdje nije riječ o pregovorima ni o dijalogu - ovo je ucjena protiv zakonom izabranih vlasti", rekao je Sargsijan u izravnom prijenosu pregovora.
Prosvjedi su počeli ranije u travnju zbog Sargsijanove odluke da u svojstvu predsjednika ukine polupredsjednički sustav i zamijeni ga parlamentarnim. Njegov drugi i posljednji mandat predsjednika završio je u ožujku, a prosvjedima su demonstranti pokušali upozoriti na pokušaj njegova vječnog zadržavanja na vlasti.
Armenija se odvojila od Sovjetskog Saveza 1991., ali je i dalje ovisna o ruskoj pomoći i investicijama. Mnogi Armenci optužuju vladu za korupciju i loše vođenje gospodarstva koje se muči da prevlada naslijeđe centralnog planiranja.
Služba za vanjsku politiku EU-a pozvala je armenske političare na više dijaloga i mirno rješenje problema.
"Svi oni koji su privedeni dok su provodili temeljno pravo na javno okupljanje u skladu sa zakonom, odmah moraju biti pušteni", stoji u priopćenju službe EU-a. "Iznimno je važno da sve strane pokažu suzdržanost i maksimalnu odgovornost."
*
U napadu u Kabulu 57 ubijenih, najmanje 119 ranjenih
U napadu u Kabulu 57 ubijenih, najmanje 119 ranjenih
Foto: Hina
PO zadnjim podacima u napadu bombaša samoubojice koji se raznio ispred centra za registraciju birača u Kabulu, ubijeno je 57 osoba, a najmanje 119 ih je ranjeno, izvijestilo je ministarstvo zdravstva.
Odgovornost za napad brojnih Afganistanaca koji su čekali osobne dokumente preuzela je Islamska država.
Među ubijenima je 21 žena i petoro djece.
Riječ je o najmanje četvrtom napadu na takve centre otkako je prije tjedan dana počela registracija birača.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova Najib Daneš kazao je kako je bombaš do centra stigao pješice.
Ondje su dužnosnici izdavali identifikacijske dokumente u sklopu procesa registracije birača za izbore predviđene za oktobar.
U eksploziji su uništeni automobili i razbijeni prozori na obližnjim zgradama.
Islamistička internetska stranica objavila je da je bombaš samoubojica aktivirao eksplozivni pojas pred centrom koji se nalazi u četvrti Dashte Barchi na zapadu Kabula.
Radi se o gusto naseljenoj četvrti naseljenoj šijitskom manjinom, koja je u prošlosti bila meta napada IS-a.
