Karadžića ošišali i obrijali, odao ga razgovor s rođakom
ODVJETNIK Radovana Karadžića Svetozar Vujačić kazao je da se njegov klijent u Beogradu nalazio već tri godine te da ga je odao razgovor s rođakom kojeg je prisluškivala BIA.
"Nitko od ljudi s kojima je on kontaktirao u zadnjih tri godine, a koji se nalaze u Beogradu, nisu znali da je u pitanju Karadžić", rekao je Vujačić za Fox televiziju napominjući kako je Karadžić sam sebe uvjerio da je neprepoznatljiv. Ističe kako ga ni on sam ne bi prepoznao te da je njegov klijent lociran prije 20 do 25 dana kada je BIA uhvatila njegov telefonski razgovor s rođakom.
"Oni su locirali Karadžića i počeli ga pratiti. On je vidio da ga prate, izlazio je u grad, išao u kino. Ja ne znam šta će on reći u Haagu. Ne znam koliko bi to bilo opasno za te ljude", bio je tajanstven Vujačić dodavši kako će se Karadžić u Beogradu braniti šutnjom, no da će sve reći u Haagu.
Kazao je također da je BIA Karadžiću oduzela laptop i ostale predmete koji mu nisu vraćeni te da su ga danas u podne u zatvoru ošišali i obrijali.
J.M.
Foto: AFP
Šokirani Karadžićevi suradnici: Nismo imali pojma da je dr. Dragan Radovan Karadžić
DRAGAN DAVID DABIĆ u Beogradu je radio kao liječnik alternativne medicine, držao je predavanja te pisao članke na temu psihologije i bioenergije.
Njegovi suradnici ostali su šokirani nakon što su vidjeli na vijestima fotografije doktora Dabića - te shvatili da su zapravo surađivali s najtraženijim zločincem.
"Dolazio je i komunicirao osobno sa mnom i ne mogu vjerovati da ja nisam uopće primijetio nikakvu sličnost, ni na kraj pameti mi nije bilo da se radi o Karadžiću. Nikad nismo pričali o politici" - rekao je još uvijek u šoku glavni urednik čačsopisa Zdrav život Goran Kojić za kojega je honorarno radio Karadžić dodajući kako je šokiran činjenicom da je objavljivao tekstove čovjeka koji je optužen za najteže ratne zločine.
Kojić je otkrio i kako se upoznao s Karadžićem. Muškarac koji se predstavio kao doktor Dragan David Dabić ponudio mu je tekst koji govori o razlikama između meditacije i tihovanja, kojega je Kojić ocijenio kao jako dobrim te ga objavio u časopisu.
"On se pojavljivao na skupovima alternative i čovjek se predstavljao kao psihoenergoterapeut", objašnjava Kojić.
Predsjednica Društva za borbu protiv raka iz Sombora Đerđi Sarić za B92 je rekla kako je neuropsihijatar Dragan Dabić sudjelovao u travnju u akciji Pokreta za zdraviju Srbiju "Zdrav život je sretan život.
Dragan Dabić nije registriran kao liječnik
Ministar zdravstva Srbije Tomica Milosavljević izjavio je kako osoba pod imenom Dragan ili David Dabić nije registrirana kao liječnik u registru Ljekarske komore niti u državnoj niti u privatnoj praksi. Ministar je dodao kako dosad nije izdata niti jedna dozvola za rad u tradicionalnoj medicini.
H.A.
Foto: AFP
Procurio izvještaj koji za nestanak tereti roditelje Madeleine McCann
DAN NAKON što je portugalska policija prekinula istragu oko nestanka malene Madeleine McCann, mediji su objavili policijsko izvješće koje dokazuje da su roditelji lagali.
Nova saznanja o nestanku došla su točno u vrijeme kad McCannovi najavljuju tužbu protiv portugalskih vlasti koji su ih oslobodili optužbi. U tekstu portugalskog lista Expresso stoji svjedočanstvo izvjesne Pamele Fenn. Ona je bila u stanu iznad apartmana McCannovih te tvrdi da je čula dječji plač od 22.30 do 23.45 koji je prestao tek kad su se roditelji vratili kući.
Međutim, McCannovi su cijelo vrijeme ponavljali kako su djecu provjeravali svakih pola sata, što nakon ovih tvrdnji pada u vodu. Gerry i Kate McCann prvi su put osumnjičeni kada je profesionalni pas tragač nanjušio tragove krvi na njihovoj odjeći i prtljažniku automobila.
J.M.
Foto: AFP
Luka Karadžić u pritvoru posjetio brata Radovana, prekinuto zasjedanje Parlamenta RS
LUKA KARADŽIĆ, posjetio je svoga brata, ratnog zločinca Radovana u zgradi Specijalnog suda u Beogradu, te je s njime razgovarao sat vremena. U izjavi za medije u Srbiji, Luka Karadžić je kazao da je Radovan izgubio dosta na kilaži, ali je normalan i svijestan svega što se događa.
"Moj brat ne priznaje sud u Haagu i ne vjeruje tamošnjim sucima. No, što je tu je", kazao je okupljenim novinarima Luka Karadžić prenoseći bratove riječi. Također Luka je dodao kako ljudi kod kojih je njegov brat boravio u Beogradu i s kojim je radio nisu znali za njegov pravi identitet. Također, otkrio je da se Radovan nije krio samo u Beogradu, već je živio i u nekim drugim gradovima u Srbiji.
Žena i kćer Radovana Karadžića dobile su dozvolu suca Milana Dilparovića da ga posjete, no kako kaže Luka, vlasti Bosne i Hercegovine ne dopuštaju im da napuste zemlju. Također, uvjeren je da njegov brat neće biti izručen narednih nekoliko dana.
Prekinuto zasjedanje Parlamenta RS
Zbog povišenih tenzija vezanih za hapšenje Radovana Karadžića, zasjedanje parlamenta Republike Srpske prekinuto je, a nastavak je zakazan tek za septembar. Igor Radojčić predsjednik parlamenta RS-a objasnio je novinarima u BiH kako je zbog tenzija "u i oko Skupštine" najbolje prekinuti zasjedanje.
Iako Radojčić nije htio detaljnije govoriti o "tenzijama", vjerojatno je mislio na traženje bošnjačkih zastupnika koji su htjeli "tematsko zasjedanje povodom uhapšenja". Također, duhove u Republici Srpskoj uzburkala je izjava Harisa Silajdžića kako politički projekt Miloševića i Karadžića još uvijek živi. Silajdžić je pritom mislio na Republiku Srpsku.
I.Ć.
Foto: AFP
Nakon Karaždića, ostali još Mladić i Hadžić
NAKON vijesti da je sinoć u Beogradu uhapšen Radovan Karadžić, Haški sud traga za još "samo" dvojicom odbjeglih optuženika, Ratkom Mladićem i Goranom Hadžićem.
Svakako najtraženiji haški optuženik Ratko Mladić je rođen 12. ožujka 1943. u selu Božinovići jugoistočno od Sarajeva. Bio je načelnik general štaba vojske Republike Srpske odnosno ratni zapovjednik vojnih snaga bosanskih Srba. Pod njegovim zapovijedanjem srpske postrojbe su od 1992. do potkraj ljeta 1995. na teritoriju BiH izvele brojne vojne akcije u kojima su se redovito kršila pravila Ženevske konvencije te su počinjeni brojni ratni zločini.
Definitivno najgori primjer Mladićevog vojskovanja jest opsada i zauzimanje Srebrenice, akcija koju je osobno vodio i čime si je zagarantirao status zloglasnog zapovjednika srpskih postrojbi u BiH. Smatra ga se odanim izvršiteljem ideologije Radovana Karadžića s kojim je tokom rata održavao blisku suradnju.
Haški sud ga je optužio za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, vezano uz njegovu ulogu u opsadi Sarajeva od 1992. do 1995. te uz spomenuti krvavi masovni zločin u Srebrenici u srpnju 1995. kada su bosanski Srbi zauzeli grad i okolicu te pobili oko osam hiljada ljudi.
Hadžić uhvaćen, pa pušten
Goran Hadžić je rođen 7. rujna 1958. u Vinkovcima. Početkom 90-ih je bio jedan od osnivača samoproglašene "Srpske autonomne oblasti Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem" koja se ubrzo ujedinila sa samoproglašenom SAO Krajinom te postala dijelom RS Krajine (RSK). U februaru 1992. Hadžić je proglašen premijerom u Vladi RSK. Nakon operacije Medački džep, Hadžić je Beogradu poslao zahtjev za vojnim pojačanjem nakon čega je na područje RSK stigao veliki broj Šešeljeve Srpske dobrovoljačke garde i "Belih orlova" te Arkanove postrojbe Tigrovi.
Osim Haškog suda za Hadžićem traga i hrvatski MUP koji je za njim raspisao potjernicu po optužnici podignutoj na Županijskom sudu u Vukovaru. Vukovarski sud ga tereti ga za genocid, a Haški sud ga tereti po 14 točaka optužnice, za ratne i zločine protiv čovječnosti počinjene u periodu od 1991. do 1993. godine u Hrvatskoj. Posebno ga se tereti za masovan pokolj oko 250 Hrvata i ostalih nesrba odvezenih iz vukovarske bolnice.
Hrvatske vlasti Gorana Hadžića su uhapsile na krvavi Uskrs 1991. kao jednog od sudionika terorističkog napada iz zasjede na policijsku kolonu na Plitvicama. Tada je poginuo prvi hrvatski policajac Josip Jović, a godišnjica njegove pogibije se svake godine obilježava 31. ožujka ili približno tog datuma. Hadžić je tri dana nakon uhapšenja pušten na slobodu zahvaljujući pritisku predstavnika Srba iz Hrvatske.
Među najtraženije haške optuženike donedavno je bio uvršten i Stojan Župljanin koji se uspješno sakrivao sve do 11. lipnja ove godine kada je uhapšen u Pančevu. Nakon uhapšenja je negirao svoj identitet, ali je usporedbom njegovih DNK uzoraka s uzorcima njegovih roditelja potvrđeno da se radi o Župljaninu.
U Haagu je optužen za genocid, zločin protiv čovječnosti i ratne zločine 1992. godine nad Muslimanima i Hrvatima Bosanske Krajine, odnosno tzv. Autonomne regije Krajina koja je stvorena rujna 1991. i koja je obuhvaćala 16 općina BiH.
Milošević umro u Haagu
Slobodan Milošević, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik pripadaju skupini najviših dužnosnika srpskog rukovodstva optuženih za zločine počinjene tokom rata na području bivše Jugoslavije. Najpoznatiji i svakako najeksponiraniji je Slobodan Milošević koji je za života stekao status "balkanskog krvnika". Milošević se na vlast popeo 1989. godine, a nasilno je svrgnut početkom oktobara 2000. godine nakon neregularnih predsjedničkih izbora u Srbiji.
Milošević je Haagu izručen u ožujku 2001. godine, a u februaru iduće godine počelo mu je suđenje za kršenje odredbi ratnog prava i običaja, teške povrede Ženevske konvencije u Hrvatskoj i BiH te za genocid u BiH. Nakon gotovo punih pet godina provedenih u pritvoru u Scheveningenu, Milošević je 11. ožujka 2006. umro u ćeliji od srčanog udara ne dočekavši konačnu presudu Haškog suda.
Biljana Plavšić dužnost predsjednice RS obavljala je od 1996. do 1998. godine, nakon odlaska Karadžića s te pozicije. Optužena je za zločine počinjene tokom rata u BiH, a s Tužiteljstvom je postigla nagodbu te je suradnjom i priznanjem svoje odgovornosti da je kao visoki politički dužnosnik zajedno s Radovanom Karadžićem i Momčilom Krajišnikom stvorila uvjete nemoguće za život Bošnjaka i Hrvata u BiH, ishodila kaznu od 11 godina zatvora. Kaznu izdržava u ženskoj kaznionici Hinseberg u gradu Frovi u Švedskoj.
Momčilo Krajišnik je bio predsjednik parlamenta Republike Srpske i nakon smrti Slobodana Miloševića ostao je najviši politički dužnosnik kojem se sudilo u Haagu. Uhapšen je 3. travnja 2000. godine, a u Haagu mu se sudilo za zločine, progone, ubojstva i prisilna preseljenja nesrba u BiH. 2006. godine je proglašen krivim i osuđen na 27 godina zatvora.
I.K.
Foto: AFP/MUP