Članovi bivše komunističke terorističke organizacije FARC ušli u kolumbijski kongres
Članovi bivše komunističke terorističke organizacije FARC ušli u kolumbijski kongres
B. Ma.
Screenshot: YouTube
DESET bivših članova ljevičarske paravojne formacije Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (Fuerzas Armadas de Colombia) postali su članovi kongresa u Kolumbiji.
Na dan neovisnosti Kolumbije ovog petka, kao dio mirovnog sporazuma između kolumbijske vlade i gerilske skupine FARC, pet članova ušlo je u senat, a drugih pet u sabor.
Paravojna formacija FARC, osnovana 1964. godine kao marksistička organizacija, reformirala se u augustu prošle godine u političku stranku istog akronima - Fuerza Alternativa Revolucionaria del Común (Zajednička alternativna revolucionarna snaga). Bio je to dio mirovnog sporazuma koji je ova grupa sklopila u augustu 2016. u Havani s predsjednikom Juanom Manuelom Santosom.
Ugovor koji je potpisan u studenom prošle godine predvidio je demobilizaciju FARC-a, čiji su se pobunjenici financirali trgovinom kokainom, a u ratu s državom poginulo je najmanje 220.000 ljudi, deseci hiljada su nestali, dok su milijuni zbog nasilja napustili svoje domove. FARC je u 2000-ih imao više od 16.000 trupa, a SAD ih je držao za terorističku organizaciju. Poznati su po otmicama, posebice onoj Ingrid Betancourt, predsjedničkoj kandidatkinji koja je provela šest godina u zatočeništvu prije nego što je 2008. godine oslobođena.
Kolumbijski predsjednik dobio Nobelovu nagradu za mir
Zbog mirovnog ugovora, kolumbijski predsjednik dobio je Nobelovu nagradu za mir.
“Danas, kažem vama kongresnicima i sljedećem predsjedniku Ivanu Duqueu, pobrinite se za stvoreni mir! Borite se za njega! Jer je to najvrednije dobro koje ijedna nacija može imati! Kolumbija je napredovala i mi zaslužujemo živjeti u miru”, poručio je na Twitteru predsjednik čiji mandat istječe za dva tjedna.
Zastupljenost FARC-a u kongresu izazvala je podijeljene reakcije među političarima i građanima.
“Ne mogu biti sretna sa silovateljima djece koji su očito došli držati nam lekcije o miru”, kazala je senatorica María Fernanda Cabal iz Stranke demokratskog centra.
"Ulazak delegacije FARC-a u kongres nakon 50 godina konfrontacije s kolumbijskom državom ima duboko značenje”, izjavio je senator Carlos Lozada, bivši član FARC-a i jedan od mirovnih pregovarača.
Kao dio mirovnog ugovora, FARC je pristao prestati s upotrebom oružja, napustiti kampove u džungli i ponovo postati dio kolumbijskog društva. Vlada im je zauzvrat dala 10 mjesta u kongresu do 2026. godine.
0 ( + )
*
Izraelske snage izvukle pripadnike Bijelih kaciga iz Sirije
Izraelske snage izvukle pripadnike Bijelih kaciga iz Sirije
HINA
Foto: EPA
UNHCR u nedjelju je saopštio da podržava privremeni boravak u Jordanu 422 sirijska civilna djelatnika, poznata kao Bijele kacige, prije njihova premještaja u inozemstvo.
UN je rekao da je primio 422 Sirijca koji su zatražili azil u Kanadi, Njemačkoj i Velikoj Britaniji.
Bijelim kacigama zaprijetilo je napredovanje snaga Bašara al Asada na jugu Sirije te su tokom prošle noći, uz pomoć izraelskih vojnika i zapadnih sila, prešli preko granice u Jordan, rekli su dužnosnici.
Pripadnicima Bijelih kaciga, organizacije specijalizirane za evakuaciju osoba pod ruševinama zgrada koje je uništila sirijska vojska ili rusko zrakoplovstvo, režim prijeti zatvorom ili pogubljenjem, navodi radio izraelske vojske.
Jordansko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da je primilo 422 Sirijca, nakon što je prije priopćilo da je dalo dopuštenje za dolazak 800 pripadnika Bijelih kaciga.
Velika Britanija, jedna od zemalja koja je zatražila izraelsku pomoć, pozdravila je operaciju i rekla da će pomoći u njihovu premještaju.
Izrael djelovao na zahtjev SAD-a
Izraelske obrambene snage (IDF) rekle su da su djelovale na zahtjev SAD-a, Velike Britanije i drugih europskih zemalja.
Kanada je rekla da će primiti do 250 članova Bijelih kaciga. Njemačka će kao izbjeglice prihvatiti osam pripadnika Bijelih kaciga i njihove obitelji, rekao je glasnogovornik njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova u nedjelju, a list Bild je objavio da će ukupni broj biti oko 50.
Sirijska vojska, potpomognuta ruskim zrakoplovstvom, prodrla je u rubne dijelove pokrajine Kineitra nakon ofenzive koja je u lipnju potisnula pobunjenike koje su ranije podupirali SAD, Jordan i zemlje Zaljeva.
Tom je ofenzivom obnovljena kontrola sirijskih vladinih snaga nad strateški važnim područjem uz granice s Jordanom i Izraelom.
0 ( + )
*
Deseci tisuća ljudi u Muenchenu prosvjedovali protiv desničarenja
Deseci hiljada ljudi u Muenchenu prosvjedovali protiv desničarenja
HINA
Screenshot: YouTube
VIŠE desetaka hiljada građana prosvjedovalo je u Muenchenu pod sloganom "Zajednički protiv politike širenja straha" protiv desnih tendencija u društvu i restriktivne izbjegličke politike Kršćansko-socijalne unije (CSU).
"Ovi prosvjedi pokazuju da je Bavarska bolja od imidža kojeg trenutno ima. Prije svega civilno društvo pokazuje da se ne da podijeliti i da građani Bavarske žele šareno društvo", rekao je za Spiegel TV Thomas Lechner, jedan od organizatora prosvjeda.
Prosvjede protiv restriktivne politike CSU-a prema useljavanju organiziralo je više od 150 udruga koje govora o preko 50.000 sudionika. Policija je broj protestanata procijenila na nešto više od 20.000.
Govornici na prosvjedu su čelnicima CSU-a predbacili "neodgovornu politiku cijepanja" društva. Istodobno je prosvjed reakcija na "sve snažnije okretanje društva udesno".
"Mi želimo uputiti poruku protiv masovne orijentacije društva prema desnim tendencijama, protiv policijske države, ograničenja slobode i napada na ljudska prava", stoji u priopćenju organizatora.
CSU odbacio optužbe
CSU je odbacio optužbe protestanata ocjenjujući ih "neprimjerenima".
"Optužbe su neprimjerene i netočne. Tko CSU-u predbacuje ekstremizam, šteti političkoj kulturi u zemlji", rekao je Manferd Weber, potpredsjednik CSU-a za dnevnik Straubinger Tagesblatt.
Glavni tajnik CSU-a Markus Blume okrivio je lijeve radikalne grupacije za širenje mržnje protiv CSU-a.
"Tko CSU-u stalno predbacuje da želi graditi koncentracijske logore i okrivljuje stranku za poginule izbjeglice u Sredozemlju je izgubio i posljednji trag poštenja i provodi najgoru vrstu huškanja", zaključio je Blume u razgovoru za Speiegel Online.
CSU i posebice predsjednik stranke i novi ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer posljednjih mjeseci provode mjere kojima je svrha drastično smanjenje broje useljenika.
Sukob oko izbjegličke politike s kancelarkom i predsjednicom sestrinske stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU) Angeleom Merkel doveo je gotovo do raspada demokršćanske Unije CDU/CSU i savezne vlade.
Promatrači radikalizaciju sigurnosne i useljeničke politike CSU-a povezuju s lokalnim izborima u Bavarskoj u oktobaru i strahom bavarskih demokršćana od gubitka glasova u korist desno-populističkog AfD-a.
Posljednja ispitivanja javnog mnijenja međutim pokazuju da CSU-u nije koristilo skretanje udesno nego da su posljednjih tjedana u Bavarskoj ojačale stranke lijevo-građanskog spektra poput stranke Zeleni.
0 ( + )
*
Tinejdžerica osuđena na šest mjeseci zatvora zbog pobačaja nakon što je brat silovao
Tinejdžerica osuđena na šest mjeseci zatvora zbog pobačaja nakon što ju je brat silovao
B. Ma.
Foto: 123rf
PETNAESTOGODIŠNJA djevojčica iz Indonezije, koju je silovao brat, osuđena je na šest mjeseci zatvora zbog toga što je napravila pobačaj, piše The Independent.
Okružni sud Muara Buliana u provinciji Jambi osudio je djevojčicu i njenog 18-godišnjeg brata, rekao je Singgih Hermawan, zamjenik šefa lokalne policije.
Brat je, pak, osuđen na dvije godine zatvora zbog spolnih odnosa s maloljetnicom.
U Indoneziji je pobačaj zabranjen, osim u slučajevima silovanja i ako je život žene u opasnosti. No mora biti obavljen u prvih šest mjeseci. Prema informacijama sa suda, djevojčica je bila u šestom mjesecu trudnoće kad je imala pobačaj. Njena majka suočena je s optužbama da joj je pomagala u izvršenju pobačaja. Izjavila je kako joj je pomogla zbog straha od sramote pred susjedima.
Na sudu je otkriveno kako je djevojčica od rujna bila osam puta silovana.
U svibnju je jedan čovjek otkrio fetus bez glave pored plantaže palmi, a hapšenje je obavljeno u lipnju.
Optuženi su prihvatili kazne, koje uključuju i rehabilitaciju za brata i sestru u Institutu za specijalnu edukaciju djece.
Ostalo je nerazjašnjeno hoće li se tužitelj, koji je tražio kaznu od jedne godine za djevojčicu i sedam za brata, žaliti na odluku suda.
0 ( + )
*
Cure nove informacije o optuženoj ruskoj špijunki, sastajala se s ljudima iz vrha američke vlasti
Cure nove informacije o optuženoj ruskoj špijunki, sastajala se s ljudima iz vrha američke vlasti
B. Ma.
Foto: EPA
OPTUŽENA ruska špijunka Maria Butina imala je kontakte na višim razinama u Washingtonu nego što se smatralo, javlja Reuters. Sudjelovala je u sastancima između ruskih službenika i dva viša službenika Američke središnje banke (FED) i Ministarstva financija SAD-a 2015. godine.
Na tim sastancima, kako je Reutersu otkrilo nekoliko ljudi bliskih think thanku iz Washingtona koji ih je organizirao, sudjelovali su Stanley Fischer, tadašnji potpredsjednik Uprave Američke središnje banke, te Nathan Sheets, tadašnji podtajnik za međunarodne odnose Ministarstva financija.
Butina je u SAD putovala u travnju 2015. godine s tadašnjim zamjenikom guvernera Ruske središnje banke Alexanderom Torshinom, gdje su sudjelovali u odvojenim sastancima s Fishcerom i Sheetsom kako bi raspravljali o odnosima Rusije i SAD-a tokom vladavine Obamine administracije.
Dva sastanka, o kojima se prije nije znalo u javnosti, otkrivaju dublju povezanost Butine s američkim političkim liderima i interesnim grupacijama. Spomenute sastanke organizirao je Centar za nacionalni interes (Center for the National Interest) iz Washingtona, think thank za vanjsku politiku koji često zastupa proruske interese.
Sastanci su dokumentirani u izvještajima Centra za nacionalni interes koje je Reuters imao priliku vidjeti, a otkrivaju aktivnosti vezane uz Rusiju tokom razdoblja između 2013. i 2015. godine. Definirani su kao nastojanje da se povežu “vodeći ljudi iz financijskih institucija SAD-a i Rusije”.
Nalazi se u pritvoru
29-godišnjoj Butini sud je u srijedu do suđenja odredio pritvor koji su američki tužitelji tražili zbog njene povezanosti s ruskim obavještajnim službama i mogućnosti bijega iz SAD-a. Butina je izjavila kako nije kriva za optužbe da je radila kao strani špijun za Rusiju.
Ona je radila za Torshina koji je u bliskim odnosima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Fischer je mailom potvrdio Reutersu da se sastao s Torshinom i prevoditeljem, no nije se mogao sjetiti detalja. Rekao je kako se razgovaralo o “stanju ruske ekonomije” i Torshinovoj novoj ulozi zamjenika guvernera Ruske središnje banke. Još je jedan anonimni izvor Reutersu potvrdio da je Butina sudjelovala na tom sastanku.
Savezni tužitelji optužili su Butinu za urotu, zajedno s dva američka građanina i vrhom Rusije, sumnjajući da su utjecali na američku politiku prema Rusiji te da su se infiltrirali u desničarsku lobističku grupu blisku konzervativcima i Donaldu Trumpu koja se zalaže za slobodu nošenja oružja, National Rifle Association.
“Sjećam se da je gospodin Torshin usputno spomenuo kako namjerava prisustvovati sastanku National Rifle Associationa, no ja sam tu činjenicu smatrao nevažnom za naš razgovor”, napisao je Fischer Reutersu.
Sheets je preko glasnogovornika odbio komentirati priču, kao i još nekoliko sudionika koji su preko spomenutog think thanka navodno komunicirali ili se susreli s Butinom.
0 ( + )
*
Dječaka iz Hondurasa vlasti SAD-a odvojile su od roditelja. Kad su se opet sreli, nije ih prepoznao
Dječaka iz Hondurasa vlasti SAD-a odvojile su od roditelja. Kad su se opet sreli, nije ih prepoznao
B. Ma.
Foto: EPA
PETNAESTOMJESEČNA beba koja je postala simbol okrutne imigracijske politike američke administracije Donalda Trumpa u odvajanju migrantskih obitelji, prema svjedočanstvu majke Adalicie Montecionos, nije prepoznala svoje roditelje kad su se ponovno susreli u Hondurasu, piše The Guardian.
Dječak Johan proveo je pet mjeseci u skloništu u Arizoni nakon što je u Teksasu odvojen od oca koji je deportiran.
Gospođa Montecions izjavila je da ne može biti sretnija što je ponovno sa svojim sinom, no da je ljuta jer je toliko dugo bio odvojen od nje i mogla ga je vidjeti jedino putem videa. Propustila je njegove prve korake i njegov prvi rođendan.
Ovaj slučaj izazvao je međunarodnu reakciju nakon što je Associated Press izvijestio o njemu iz sudnice u SAD-u.
“Nisam mogao ni pomisliti da mogu biti tako okrutni”, izjavio je Johanov otac, 37-godišnji Rolando Antonio Bueso Castillo, koji je krenuo u SAD u potrazi za boljim životom. Jedan brat i sestra su mu već otišli u SAD, a stariji brat je ubijen u pucnjavi u San Pedru Sula, jednom od najopasnijih gradova Južne Amerike.
Rolandodo, koji je radio kao vozač autobusa zarađujući 10 dolara dnevno, bio je svjestan opasnosti prelaska granice s Meksikom, no ipak je platio krijumčaru 6000 dolara, koje mu je brat poslao, te se zaputio sa sinom na put, dok je trudna supruga trebala ostati u Hondurasu još nekoliko mjeseci.
Otac i sin došli su do Teksasa kad ih je uhvatila granična patrola SAD-a. Odvedeni su u centar za migrante, gdje se uvjeti bili grozni, a tri dana nisu se mogli ni okupati. Rolando je mislio da će ih u najgorem slučaju deportirati.
No petog dana boravka u centru službenik ga je odvojio od djeteta i odveo na ispitivanje. Tada je posljednji put vidio svog sina. Rolando, koji je navodno četiri puta pokušao ući u SAD, proveo je 22 dana zatvoren u nekoliko centara na granici s Teksasom ne dobivajući nikakve informacije o tome gdje mu je sin. Kad je deportiran, rečeno mu je da će mu se sin vratiti za dva tjedna, no prošli su mjeseci.
Ronaldo se nije izjasnio o tome hoće li pokušati ponovno ući u SAD.
“Nešto se slomilo u meni dok sam bio tamo. Ovo nije bila krivnja mog sina. Zbog čega je on morao biti kažnjen?” izjavio je Rolando.
0 ( + )
*
Stručnjaci upozoravaju: Nemamo dovoljno novca, prijeti nam epidemija AIDS-a
Stručnjaci upozoravaju: Nemamo dovoljno novca, prijeti nam epidemija AIDS-a
HINA
Foto: 123rf
BORBA protiv AIDS-a zahtijeva dodatne milijarde dolara bez kojih bi ponovno mogla izbiti epidemija, upozorili su stručnjaci u nedjelju, uoči početka međunarodne konferencije o toj bolesti.
"Bit ćemo u problemu ako ne budemo imali više novca", rekao je Mark Dybul, znanstvenik i američki diplomat, na simpoziju uoči skupa koji se od ponedjeljka do petka održava u Amsterdamu.
Dybul je bivši čelnik Globalne zaklade za borbu protiv AIDS-a. "U najgorem scenariju, manjak novca bi se mogao poklopiti s rizikom eksplozije novih zaraza zbog golemog rasta stanovništva u nekim najteže pogođenim zemljama, osobito u Africi", upozorio je.
"Spojite ta dva elementa i završit će strašnom krizom", istaknuo je Dybul koji strahuje da će "svijet izgubiti kontrolu nad epidemijom".
Danas je u svijetu 36,9 milijuna ljudi zaraženo virusom HIV-a i nadaju se da bolest neće prerasti u AIDS.
Broj novih zaraza se smanjuje i, prvi put od početka stoljeća, godišnja stopa smrtnosti pala je ispod milijuna u 2016. (990.000) i 2017. (940.000).
No UNAIDS, UN-ova agencija za tu bolest, procjenjuje da je potrebno sedam milijardi dolara godišnje kako AIDS do 2030. više ne bi bio javnozdravstveni problem.
Znanstvenici su osobito zabrinuti zbog pada donacija iz SAD-a za borbu protiv AIDS-a. Od izbora Donalda Trumpa, SAD kao pojedinačno najveći donator najavio je smanjenje svog doprinosa koji Kongres, međutim, još nije odobrio.
"Ako ne poduzmemo drastične mjere, nećemo biti ni blizu cilja koji smo si postavili za 2030.", rekla je Nduku Kilonzo iz kenijskog vijeća za kontrolu bolesti.
"Jako smo daleko od svog cilja, ne samo u smislu iskorjenjivanja AIDS-a nego čak i prevencije", dodala je ističući da se dramatično smanjio iznos za distribuciju besplatnih prezervativa.
0 ( + )
*
Jedanaest vozača taksija ubijeno na povratku sa sprovoda u Johannesburgu
Jedanaest vozača taksija ubijeno na povratku sa sprovoda u Johannesburgu
Hina
Foto: 123rf
NAORUŽANI napadači ubili su jedanaest vozača taksija u Johannesburgu prilikom povratka sa sprovoda njihovog kolege, objavio je u nedjelju glasnogovornik policije.
Vozači, koji su svi bili u udruzi taksi vozača Gauteng, vozili su se u minibusu prometnicom vraćajući se s groblja kada su iz zasjede iskočili napadači i otvorili vatru.
"Došlo je do pucnjave. Vozilo su zaskočili napadači iz zasjede. Jedanaestero ljudi je poginulo, dok je četvero ozbiljno ranjeno i nalazi se u bolnici", kazao je glasnogovornik Jay Naicker.
"Doznali smo da je riječ o članovima taksi udruge Gauteng. U ovom području ima puno nasilja povezanih s taksi uslugama, no još uvijek istražujemo tko su napadači", dodao je glasnogovornik.
Taksi prijevoz minibusom najpopularniji je oblik prijevoza u Južnoj Africi, a nasilje je zajedničko konkurentskim skupinama koje se međusobno bore za dominaciju i profitabilne rute.
0 ( + )
*
Povjerenik EU-a za financije: Trgovinske napetosti su velike i prijete eskalacijom
Povjerenik EU-a za financije: Trgovinske napetosti su velike i prijete eskalacijom
HINA
Foto: Hina/EPA
EUROPSKI povjerenik za ekonomska i financijska pitanja Pierre Moscovici izjavio je da su razlike u mišljenjima o trgovini i carinama i dalje prisutne nakon razgovora ministara financija G20 u Argentini, ali da sastanak nije bio napet.
Moscovici je kazao da su globalne trgovinske napetosti velike te da prijete daljnjom eskalacijom, što stvara znatan pritisak. Međutim, ustvrdio je da je ekonomski utjecaj zasad ograničen.
"Sastanak nije bio napet i slušali smo jedni druge tako da se nadam da je ovo početak nečega", rekao je.
Europska unija, na meti Washingtona u području trgovine i monetarne politike, podsjetila je na skupu G20 da je ona povijesni saveznik, a ne neprijatelj Sjedinjenih Država.
Moscovici je rekao na ministarskom sastanku G20 u Buenos Airesu da europske zemlje imaju status "saveznika" a ne status "neprijatelja" SAD-a.
On je ponovio riječ "neprijatelj" koju je nedavno upotrijebio američki predsjednik Donald Trump kritizirajući europsku monetarnu politiku i zaprijetivši uvođenjem carina na neke europske proizvode.
"EU sigurno nije odgovoran za glavne trgovinske neravnoteže. Jako je neprikladno nas okriviti", rekao je Moscovici.
0 ( + )
*
Iranski predsjednik prijeti Trumpu: "Moraš znati - rat s Iranom je majka svih ratova"
Iranski predsjednik prijeti Trumpu: "Moraš znati - rat s Iranom je majka svih ratova"
Hina
Foto: EPA
IRANSKI predsjednik Hasan Rohani u nedjelju je upozorio američkog predsjednika Donalda Trumpa vezano za nastavak neprijateljskog odnosa prema Teheranu istaknuvši da "Amerika treba znati... rat s Iranom je majka svih ratova", objavila je državna iranska novinska agencija IRNA.
Iran se suočava s američkim pritiskom i prijetećim sankcijama nakon Trumpove odluke da povuče Sjedinjene Države iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu, postignutom 2015. godine.
Obraćajući se na skupu koji je okupio iranske diplomate Rohani je poručio: "Gospodine Trump, ne vucite lava za rep, zbog toga biste mogli požaliti."
"Amerika treba znati da je mir s Iranom majka svekolikog mira te da je rat s Iranom majka svih ratova", istaknuo je Rohani.
"Niste u poziciji da potičete iranski narod protiv iranske sigurnosti i interesa", kazao je nadalje iranski predsjednik očito se referirajući na izvješća o naporima Washingtona kojima je cilj destabilizirati iransku vladu.
Američki dužnosnici u Washingtonu bliski tematici odnosa s Teheranom kazali su za Reuters da je Trumpova administracija pokrenula ofenzivu govora i internetske komunikacije koja imaju za cilj poticati nerede i pomoći pritisku na Iran kako bi on okončao svoj nuklearni program kao i potporu militantnim skupinama.
Sadašnji i bivši američki dužnosnici navode kako ta kampanja prikazuje iranske čelnike u oštrom svjetlu, povremeno se koristeći informacijama koje su pretjerane ili pak bivajući u neskladu sa službenim stajalištima, uključujući tu komentare ranijih američkih administracija.
Iranski vrhovni vjerski vođa, ajatolah Ali Hamnei zaprijetio je blokadom ukupnog izvoza nafte iz Perzijskog zaljeva nakon što se SAD povukao iz nuklearnog sporazuma i objavio uvođenje novih sankcija Iranu.
Šest zapadnih zemalja postiglo je 2015. u Beču sporazum s Iranom kako bi ograničili iranski nuklearni program tako da on ne bi mogao biti korišten za razvoj nuklearnog oružja, a zauzvrat su ukinute sankcije Iranu.
Nakon što se SAD povukao iz tog sporazuma Iran je jasno dao do znanja da želi održati sporazum na životu, no jedino uz uvjet da ostalih pet velikih sila mogu jamčiti da se Iran neće naći u ekonomskoj izolaciji pod sankcijama koje je SAD počeo ponovno uvoditi.
