Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Svijet bez Amazonske prašume čekaju kaos i bolna smrt
Svijet bez Amazonske prašume čekaju kaos i bolna smrt
Tihana Jarić Dauenhauer, S.M.
Screenshot: Index/Ruptly
VEĆ smo nekoliko dana bombardirani naslovima koji nas upozoravaju da gore pluća planeta. Prema brazilskom Nacionalnom institutu za svemirska istraživanja (INPE), od početka godine u Brazilu je izbilo više od 72.000 požara.
Amazonskom prašumom upravo haraju požari takvih razmjera da se njihov dim vidi čak i iz svemira (slika dolje), a INPE je izvijestio da je samo od prošlog četvrtka zabilježeno više od 9.500 požara te da svake minute izgori više od jednog i pol nogometnog igrališta izuzetno dragocjene prašume.
Smoke from wildfires in the #AmazonRainforest spreads across several Brazilian states in this natural-color image taken by a @NASAEarth instrument on the Suomi NPP satellite. Although it is fire season in Brazil, the number of fires may be record-setting: https://t.co/NVQrffzntrpic.twitter.com/4JTcBz9C8f
Zašto smo napisali - dragocjena? Zašto se Amazonija naziva plućima svijeta i što bi se dogodilo čovječanstvu kada bi nas zadesio do nedavno nezamisliv scenarij u kojem bi skoro u potpunosti nestalo njezine prašume koja proizvodi 20% svjetskog kisika? Odgovor je da bismo se suočili s katastrofom neviđenih razmjera, krajem ere kakvu poznajemo, jer Amazonija ne stvara samo kisik, ona nas štiti i od mnogih opasnosti za koje nismo ni svjesni da postoje, a njeno uništenje ne bi pogodilo samo lokalno područje Južne Amerike već bi stvorilo kaos diljem planeta.
No krenimo redom. Kako bismo predočili tragičnu budućnost koja nas čeka ako nestanu svjetske prašume, moramo prvo shvatiti kakve nam sve blagodati pružaju tropske kišne šume, odnosno sama Amazonska prašuma jer je ona najveći i najznačajniji predstavnik takve vrste šumskog ekosustava.
Pluća svijeta i ugljikov dioksid
Svijet je do sada bio tako dobro usklađen da su nam biljke pomagale pri uklanjaju CO2 iz atmosfere. Naime, one ga pri fotosintezi apsorbiraju, on im omogućava rast, a naposljetku oslobađaju kisik, piše Svjetski fond za prirodu (WWF).
No kad dođe do požara značajnih razmjera, goruća stabla u atmosferu umjesto kisika ispuštaju CO2, koji dodatno zagađuje atmosferu, a kad bi Amazonija nestala, velik udio ugljikovog dioksida ne bi se fotosintezom transformirao u kisik, već bi ostao tu gdje jest pa nas bi zadesilo još veće zagađenje zraka.
Amazonija i klimatske promjene
Tropske kišne šume i savane u međudjelovanju s atmosferom izmjenjuju ogromne količine vode i smatra se da su iznimno važne u održavanju kako lokalne, tako i regionalne klime.
Naime, voda koju biljke ispuštaju u atmosferu isparavanjem i transpiracijom te koja preko rijeka dolazi do oceana, značajno utječe na svjetsku klimu i cirkulaciju oceanskih struja.
Rodilište lijekova
Možda mnogi nisu znali da postoji veza između plavih (žutih, crvenih itd.) pilula koje uzimamo kako bismo otklonili zdravstvene tegobe i tropskih kišnih šuma. Moderna, ali i tradicionalna medicina već se stoljećima koriste biljkama i drugim organizmima kako bi proizvele lijekove.
Znanstvenici smatraju da je u Amazoniji, u smislu ljekovitog potencijala, detaljno proučeno manje od 1% biljaka, a kako se površina tih šuma smanjuje, nestaje i potencijal za otkrivanje novih medikamenata na tom području.
Katastrofe koje nas čekaju
Već smo nabrajanjem blagodati Amazonije stekli neki utisak o tome kako bi izgledao svijet lišen tropskih kišnih šuma - imali bismo rapidno povećanje zagađenja zraka, značajno bi se ubrzale klimatske promjene i globalno zatopljenje, promijenile bi se oceanske struje, a imali bismo i slabiji pristup otkrivanju novih lijekova.
No kako bismo još bliže predstavili svijet bez Amazonske prašume, prikazat ćemo neke podatke i modele takvog stanja koji su objavljeni u uglednom znanstvenom časopisu Nature.
Promjena klime po cijelom svijetu
Prema istraživanju "Effects of Tropical Deforestation on Climate Change and Agriculture“, objavljenom u časopisu Nature, atmosferski utjecaj potpunog nestanka tropskih šuma mogao bi, uz porast razine stakleničkih plinova, dovesti do rapidnog porasta globalne temperature za 0,7 Celzijevih stupnjeva, što bi udvostručilo globalno zatopljenje zabilježeno od 1850.
"Većina ljudi zna da su klimatske promjene opasan globalni problem i da ih uzrokuju staklenički plinovi. No izgleda da nestanak šuma mijenja vlagu i protok zraka, što dovodi do dodatnih promjena, od fluktuirajućih oborina do porasta temperature koji su podjednako opasni i odmah pogađaju okoliš. Utjecaji nadilaze tropske šume. Veliku Britaniju i Havaje mogao bi odmah zadesiti porast oborina, dok središte SAD-a i jug Francuske može zadesiti manjak kiša'', rekla je i autorica studije i ekologinja Deborah Lawrence sa Sveučilištu Virginia.
Budući da prašume vodu iz tla pretvaraju u vlagu u zraku i time hlade atmosferu, one su najvažniji dio procesa stvaranja i regeneracije vlage. Kad bi nestalo Amazonije, zrak bi na tom području postao suh i zagrijan, a vjetrovi bi ga prenijeli po cijelome svijetu stvarajući kaos.
Naime, postoji jedan zgodan termin – telekonekcija. Radi se o vezi koja postoji između vremenskih promjena u međusobno udaljenim predjelima našeg planeta. Uglavnom, putem telekonekcije masovna kretanja zraka i uvjeti u višim razinama atmosfere mogu proširiti utjecaj nestanka tropskih šuma na klimu u cijelom svijetu.
Povećanje temperature u tropima koje nastaje zbog krčenja ili požara, stvara velike zračne mase koje se kreću prema gore. Kad uđu u gornju atmosferu, one izazivaju mreškanje ili telekonekcije, koje se kreću u različitim smjerovima. Modeli prikazani u ovoj studiji ukazuju na to da bi nestanak Amazonske prašume značajno utjecao na klimu u nekima od najvažnijih svjetskih poljoprivrednih regija.
Amazonija će postati pustinja
U jednom drugom članku objavljenom u Natureu, objašnjava se kako bi smanjenje šuma moglo utjecati na život ljudi. Spominje se zagađenje zraka i globalno zatopljenje, što smo već naveli, ali i kronične globalne suše.
Deforestirana područja podložna su kroničnim sušama koje ometaju riječnu plovidbu te narušavaju industriju i poljoprivredu. Nadalje, piše u članku, drveće ispušta vlagu u zrak te nedostatak stabala dovodi do nedostatka vlage u zraku u globalnom smislu.
Ekolozi koji se bave kretanjima vlage u atmosferi, predviđaju da će nad područjem Amazonije, ako nestane prašume, u najboljem scenariju padati 15% manje oborina, a u najgorem će ono postati suho kao pustinja Negev. Stoga upozoravaju da je iznimno važno spriječiti trajno uništenje Amazonske prašume.
Koliko vremena imamo?
Kao što smo već pisali, i bez ogromnih požara u Amazoniji, našoj civilizaciji prijeti brzi kraj ako nešto ne poduzmemo oko klimatskih promjena.
Analiza koju je objavio Breakthrough National Centre for Climate Restoration, think-tank iz Melbournea, opisuje klimatske promjene kao "kratkoročno do srednjoročno egzistencijalnu prijetnju ljudskoj civilizaciji" i postavlja vjerojatan scenarij u kojem ćemo kao civilizacija nestati do 2050.
U izvješću se navodi da posljedice mogu biti stravične ako nastavimo ovim tempom. Otprilike milijardu ljudi moralo bi se iseliti zbog nepodnošljivih životnih uvjeta, a još dvije milijarde suočile bi se s manjkom vode. Poljoprivreda bi propala u suptropskim područjima, a proizvodnja hrane dramatično bi bila poremećena u cijelom svijetu.
"Čak i uz zagrijavanje od dva Celzijeva stupnja, više od milijarde ljudi vjerojatno bi se moralo preseliti, a u najgorim scenarijima razmjer razaranja prelazi našu sposobnost procjene. Velika je vjerojatnost da bi ljudska civilizacija došla do svoga kraja", piše u izvještaju.
No što ako svemu tome pribrojimo i nestanak pluća planeta? Ako uz postojeću industriju, stakleničke plinove, rast broja stanovništva i plastični otpad dodamo još i posljedice uništenja Amazonije - rapidno zagađenje zraka, globalne suše, promjene oceanskih struja, dodatan CO2 i rast temperatura - što nas onda čeka? Možda u tom slučaju ovaj najgori scenarij koji predviđa kraj civilizacije do 2050. više neće biti samo pesimističan nego i realan.
Možda ćemo se s nedostatkom pitke vode, porastom temperatura od nekoliko Celzijevih stupnjeva i nemilosrdnim ekološkim migracijama suočiti unutar sljedećih 10 ili 20 godina, a našu civilizaciju će čekati duga i bolna smrt? Ne znamo. I ne možemo znati jer se nikad nismo nosili s ovako rapidnim ekološkim zagađenjem i nikad nam nije palo na pamet da će možda jednoga dana nestati Amazonija – jedina pluća svijeta.
0 ( + )
*
WHO: Mikroplastika u vodi za piće zasad nije opasna
WHO: Mikroplastika u vodi za piće zasad nije opasna
G.Š.
Foto: 123rf
SVJETSKA zdravstvena organizacija u svom prvom izvještaju o zdravstvenom utjecaju plastike u vodi za piće, kako onoj iz vodovoda, tako i onoj iz plastičnih boca, objavila je kako se čini da mikroplastika "ne predstavlja rizik za zdravlje u sadašnjoj količini". No pritom napominju da su dostupne informacije ograničene i da je potrebno provesti dodatno istraživanje mikroplastike i kako ona utječe na ljudsko zdravlje.
WHO se u svojoj analizi koncentrirao na tri potencijalne opasnosti povezane s mikroplastikom - fizičke čestice, kemikalije i mikroorganizme koji se mogu pričvrstiti na mikroplastiku.
Sudeći prema ograničenoj količini dostupnih informacija u istraživanju, zaključili su da kemikalije i mikrobiološki patogeni predstavljaju malen rizik za ljudsko zdravlje. Što se tiče mikroplastike veće od 150 mikrometara, mala je vjerojatnost da će biti apsorbirana u ljudskom tijelu, a što se tiče manjih čestica, očekuje se njihov ograničen unos.
Tjedno progutamo pet grama plastike
No apsorbiranje vrlo malih čestica mikroplastike, uključujući nanočestice, moglo bi se događati u većoj mjeri.
WHO nije obraćao pozornost na druge načine kojima možemo unijeti mikroplastiku u organizam, uključujući hranu i zrak, ali očekuju da će buduća istraživanja procijeniti te rizike.
Jedno nedavno istraživanje tvrdi da svakoga tjedna unosimo u prosjeku pet grama plastike u organizam, što je količina plastike koja odgovara jednoj kreditnoj kartici.
Dvije milijarde ljudi piju vodu s fekalijama
Sićušne čestice plastike dospijevaju u vodu koju pijemo na različite načine, ali većinom putem oborinskih voda, otpadnih voda i utjecaja industrije. Izvori mikroplastike mogu biti i plastične boce i čepovi.
Iz otpadnih voda pročišćavanjem se može ukloniti više od 90 posto mikroplastike, a ponajviše tercijarnim tretmanima poput filtriranja, navodi se u izvješću. WHO poručuje da je važnije obratiti pozornost na značajniji zdravstveni problem nepročišćene ili neprimjerene vode za piće jer se procjenjuje da dvije milijarde ljudi širom svijeta piju vodu kontaminiranu fekalijama.
Primjerice, 2016. godine zabilježeno je 485.000 smrtnih slučajeva zbog dijareje (proljeva) koji su povezani s mikrobiološki kontaminiranom vodom za piće.
0 ( + )
*
Grčki premijer: Iranski tanker s Gibraltara ne plovi prema nama
Grčki premijer: Iranski tanker s Gibraltara ne plovi prema nama
HINA, Hina
Foto: EPA
IRANSKI tanker Adrian Darya, za koji se sumnja da prevozi sirovu naftu u Siriju i čiju su zapljenu tražile Sjedinjene Države, "ne plovi prema Grčkoj", rekao je danas grčki premijer Kiriakos Micotakis, koji se nalazi u posjetu Francuskoj.
Adrian Darya "ne plovi prema Grčkoj i nismo primili zahtjev da mu izdamo dozvolu da se usidri u nekoj grčkoj luci", rekao je Micotakis za kanal France 24.
Tanker koji prevozi 130.000 tona sirove nafte, naveo je kao svoju destinaciju Kalamatu na jugu grčkog poluotoka Peloponeza, ali je prevelik da bi se usidrio u nekoj grčkoj luci, rekao je ranije zamjenik grčkog ministra vanjskih poslova Miltiadis Varviciotis.
Atena ne želi olakšati transport nafte za Siriju
"Ako on uđe u grčke vode, može se usidriti samo na pučini i sada razmatramo situaciju", objasnio je.
"Atena ne želi ni u kojem slučaju olakšati transport nafte za Siriju", naglasio je ministar i dodao da su Sjedinjene Države vršile pritisak na grčke vlasti jer žele da se tanker ponovno zadrži.
Tanker Adrian Darya, koji se donedavno zvao Grace 1, napustio je Gibraltar 18. augusta. Brod je postao predmet diplomatskog spora između Irana i Velike Britanije nakon što je početkom srpnja zadržan u Gibraltaru.
Blokada tankera u Gibraltaru
Britanski marinci su 4. srpnja zaustavili tanker u Gibraltaru pod sumnjom da prevozi naftu za Siriju, bliskog saveznika Irana, kršeći pritom europske sankcije. Blokada tankera izazvala je niz događaja koji su doveli do velikih napetosti prilikom prolaska stranih tankera kroz Perzijski zaljev.
Washington je pokušao zadržati Grace 1 u Gibraltaru na osnovu njegove navodne povezanosti s iranskom Islamskom revolucionarnom gardom, koju SAD smatra terorističkom organizacijom. Iran je opovrgnuo da je tanker prevozio naftu u Siriju.
Blokada tankera u Gibraltaru izazvala je diplomatske razmirice koje su eskalirale prije dva tjedna kada je Iran u Perzijskom zaljevu blokirao tanker pod britanskom zastavom.
0 ( + )
*
Amazonska prašuma u plamenu. Svijet ide prema katastrofi
Amazonska prašuma u plamenu. Svijet ide prema katastrofi
P.S
Foto/Screenshot: Daily Mail
PLUĆA planeta gore. Požari u Amazonskoj prašumi, najvećoj prašumi na planetu, najveći su otkad ih je brazilski Nacionalni institut za svemirska istraživanja (INPE) počeo pratiti satelitom 2013.
Prema njihovim podacima, od početka godine u Brazilu je izbilo više od 72.000 požara, od čega više od polovice u Amazoniji, koja je sama velika kao polovica SAD-a. To je povećanje od više od 80% u odnosu na prošlu godinu, prenosi CNN.
INPE je izvijestio da je samo od prošlog četvrtka zabilježeno više od 9500 požara te da svake minute svakog dana izgori više od jednog i pol nogometnog igrališta prašume.
PLUĆA planeta gore. Požari u Amazonskoj prašumi, najvećoj prašumi na planetu, najveći su otkad ih je brazilski Nacionalni institut za svemirska istraživanja (INPE) počeo pratiti satelitom 2013.
Prema njihovim podacima, od početka godine u Brazilu je izbilo više od 72.000 požara, od čega više od polovice u Amazoniji, koja je sama velika kao polovica SAD-a. To je povećanje od više od 80% u odnosu na prošlu godinu, prenosi CNN.
INPE je izvijestio da je samo od prošlog četvrtka zabilježeno više od 9500 požara te da svake minute svakog dana izgori više od jednog i pol nogometnog igrališta prašume.
Dim od ovih požara, koji se sada vidi i iz svemira, širi se sve do obale Atlantika, pa su tako u ponedjeljak obavili 2700 kilometara udaljeni Sao Paulo i pretvorili dan u noć na oko sat vremena.
Amazonija nema slučajno nadimak "pluća planeta". Ova golema prašuma proizvodi čak 20% kisika koji završava u atmosferi. Kao što klimatski znanstvenici odavno ističu, upravo su šume, koje služe kao spremnici ugljika i proizvođači kisika, ključna obrana od globalnog zagrijavanja uzrokovanog stakleničkim plinovima. A upravo je ugljikov dioksid, koji drveće apsorbira, glavni staklenički plin.
Vrste u Amazoniji izumiru prije nego što ih otkrijemo
Osim toga, Amazonija je dom nebrojenim biljnim i životinjskim vrstama, od kojih mnoge još nismo ni otkrili. Kako je World Wildlife Fund (WWF) utvrdio u izvještaju prije dvije godine, znanstvenici u prosjeku otkriju novu vrstu svaki drugi dan.
No nesmiljeno krčenje kojem je Amazonija izložena već desetljećima znači da bi "mnoge od tih vrsta mogle izumrijeti prije nego što ih uopće dobijemo šansu otkriti", upozorila je tada Sarah Hutchison, čelnica WWF-ovog programa za Amazoniju i Brazil.
A ta se deforestacija, odnosno krčenje šume radi dobivanja zemljišta za poljodjelstvo i stočarstvo, sve više ubrzava.
Smoke from wildfires in the #AmazonRainforest spreads across several Brazilian states in this natural-color image taken by a @NASAEarth instrument on the Suomi NPP satellite. Although it is fire season in Brazil, the number of fires may be record-setting: https://t.co/NVQrffzntrpic.twitter.com/4JTcBz9C8f
Šumski požari u Brazilu najčešći su za vrijeme sušne sezone, ali poznato je da se dio njih namjerno izaziva baš da bi se tako ilegalno krčile šume i da bi se dobio nov prostor za uzgoj stoke. Osim stočara, Amazonsku prašumu na oku imaju i drvosječe i rudari.
Populist Bolsonaro odmah krenuo u napad na ekološke agencije
Ekološki aktivisti za požare okrivljuju upravo brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, nacionalista i populista. Tvrde da je olabavio ekološke regulacije u zemlji te da je poticao drvosječe i poljoprivrednike na krčenje šuma.
Bolsonaro je zaista u predizbornoj kampanji prošle godine obećao da će potaknuti ekonomski rast tako što će otvoriti Amazoniju za ekonomsko iskorištavanje. Posljedice su bile vidljive i prije nego što su golemi požari počeli gutati Amazoniju. Kako piše Pacific Standard, kazne za ilegalno krčenje šume pale su za 34% u razdoblju od siječnja do svibnja ove godine u odnosu na prošlu. To je najveći pad ikad zabilježen.
Bolsonaro je u kampanji također bacao sumnju na globalno zatopljenje i sugerirao da bi mogao povući Brazil iz Pariškog sporazuma o klimi, baš kao što je to napravio Trump. Zasad se ipak nije poveo za njegovim primjerom.
Nadalje, budžet brazilskog Instituta za okoliš i obnovljive izvore energije smanjen je za čak 23 milijarde dolara. Ustanova zadužena za zaštitu saveznih šuma, Institut Chico Mendes, nije izvela nijednu operaciju nadzora deforestacije u svibnju. U prva četiri mjeseca ove godine zapljene ilegalno posječenog drva pale su gotovo na nulu, odnosno na oko 1500 kubičnih stopa, što je ekvivalent broju od deset velikih stabala.
A sada, baš kao i njegov američki kolega i ideološki saveznik Donald Trump, pribjegava lažnim vijestima i napadima na znanost kako bi obranio svoju neobranjivu politiku po pitanju okoliša.
Direktor INPE-a Ricardo Galvão pao je kao prva velika žrtva ovog Bolsonarovog rata protiv znanstvenih činjenica. Prošlog petka otpušten je jer je branio službene podatke, utvrđene pomoću satelitskih snimki, da je deforestacija u lipnju ove godine bila 88% viša nego lani - kad Bolsonaro još nije bio na vlasti. Smijenio ga je ministar znanosti i tehnologije Marcos Pontes, a zamijenjen je bivšim vojnim časnikom, što je i sam Bolsonaro.
Bolsonaro je inzistirao na tome da su podaci koji mu ne idu na ruku naprosto "laži" koje štete trgovinskim pregovorima koje vodi njegova administracija.
Parts of the #AmazonRainforest are on fire.
The world's largest tropical forest has been burning for 3 weeks now.
The blazes have grown so intense that they blacked out the sky above #SaoPaulo, #Brazil.
The state of Amazonas has declared an emergency. @NASA captured images. pic.twitter.com/UveKaGqOQg
Umjesto toga, desničarski brazilski predsjednik našao je drugog krivca - nevladine organizacije (NVO) koje se bave zaštitom okoliša.
"Kriminal postoji i moramo osigurati da se ovaj tip kriminala ne poveća. Uzeli smo novce NVO-ima. Oni sad osjećaju posljedice nedostatka sredstava. Stoga, možda ovi NVO tipovi vrše ova kriminalna djela kako bi stvorili negativnu pažnju protiv mene i protiv brazilske vlade. To je rat s kojim smo suočeni", rekao je Bolsonaro u srijedu, aludirajući na to da požare podmeću eko-aktivisti, a ne poljoprivrednici ili rudari, koje on podržava.
Naravno, za to nije ponudio nikakav dokaz, a nije ni imenovao te navodne zelene piromane koji, prema ovoj nevjerojatnoj teoriji zavjere, uništavaju upravo ono za čiju se zaštitu bore. Znanstvenici se pak slažu da se požari u pravilu podmeću radi poljoprivrednih i industrijskih operacija, piše Reuters.
Bolsonarov ministar: "Klimatske promjene su zavjera kulturnih marksista"
From the other side of Earth, here’s the latest on the Amazonia fires 🌳
Produced by @CopernicusEU’s atmosphere monitoring service, it shows the smoke reaching the Atlantic coast and São Paulo 🇧🇷
"Ovo je bez sumnje jedan od samo dva puta kad su izbili ovakvi požari. Nema sumnje da je to posljedica nedavnog povećanja deforestacije", ističe ekolog National Geographica Thomas Lovejoy. Ekologinja Adriane Mullbert također je objasnila da je ranijih godina izbijanje požara uglavnom bilo posljedica suše, ali je ova godina prilično vlažna, zbog čega sve upućuje na krčenje šuma kao uzrok.
Bolsonaro se usto nedavno "proslavio" i svojim prijedlogom kako najbolje zaštititi okoliš: "Dovoljno je jesti malo manje. Pričate o zagađenju okoliša. Dovoljno je obavljati nuždu svaki drugi dan. To će biti bolje za cijeli svijet."
Još jedan Bolsonarov ministar, onaj vanjskih poslova, dolazi iz krugova alt-desničara, teoretičara zavjera i poricatelja znanosti. Ernesto Araújo je prije nego što je ušao u vladu vodio desničarski blog na kojem je o klimatskim promjenama pisao kao o zavjeri "kulturnih marksista" i "globalista" koji pokušavaju "kriminalizirati" heteroseksualni seks, crveno meso i naftu, pisao je The Guardian početkom godine.
Greenpeace je pak u srpnju izjavio da Bolsonaro i njegova vlada predstavljaju "prijetnju klimatskoj ravnoteži" i upozorio da na dugi rok njegova politika neće pomoći ni brazilskoj ekonomiji, nego će i za nju imati "tešku cijenu".
Jer ako krčenje Amazonije dosegne točku bez povratka, upozorava i WWF, najveća prašuma na svijetu pretvorit će se u suhu savanu. A sav ugljik koji je skladištila milijunima godina ispustit će se u atmosferu, dodatno povećavajući opasnost od katastrofalnog globalnog zagrijavanja.
Christian Poirirer, direktor neprofitne organizacije Amazon Watch kaže kako Amazona ide prema potencijalnoj katastrofi, prenosi CNN.
"Amazona je nevjerojatno važna za našu budućnost. Ovo nije preuveličavanje. Svjedočimo nečuvenoj destrukciji, ne samo Amazone nego cijelog planeta", rekao je.
0 ( + )
*
Američki ministar obrane potvrdio: Sin Osame Bin Ladena je mrtav
Američki ministar obrane potvrdio: Sin Osame Bin Ladena je mrtav
HINA, Hina
Foto: EPA
AMERIČKI ministar obrane Mark Esper potvrdio je smrt Hamze Bin Ladena, jednog od sinova Osame Bin Ladena, njegovog navodnog nasljednika na čelu al-Qaede, o čemu su izvijestili krajem srpnja američki mediji.
Na pitanje o smrti Hamze Bin Ladena tokom razgovora za američki kablovski kanal Fox objavljen u srijedu navečer, Esper nije iznio pojedinosti o operaciji tokom koje je on ubijen.
"Ne znam pojedinosti. Da su mi poznate, podijelio bih ih s vama", rekao je novi šef Pentagona koji je preuzeo dužnost krajem srpnja.
Najdraži sin
Američki mediji su objavili krajem srpnja da je Hamza Bin Laden ubijen i da su Sjedinjene Države pridonijele operaciji njegove eliminacije, ali njegova smrt nije nikada javno potvrđena.
Hamzu Bin Ladena su smatrali najdražim sinom, pa i nasljednikom Osame bin Ladena, osnivača mreže koja ja izvela terorističke napade 11. rujna 2001 na New York i Pentagon.
Ime tog tridesetogodišnjka nalazi se na američkom crnom spisku osoba optuženih za terorizam, navode trojica američkih dužnosnika.
Milijun dolara za informaciju
Washington je u februaru ponudio nagradu do milijun dolara za svaku informaciju koja bi omogućila njegovo hapšenje.
Hamzu bin Ladena su često smatrali princem nasljednikom džihada. Neki dokumenti, među kojima su i pisma koje je agencija France presse otkrila u svibnju 2015., potvrđuju da je Osama bin Laden njega smatrao svojim nasljednikom na čelu svjetskog džihada protiv zapada.
Hamzi bin Ladenu je u ožujku oduzeto saudijsko državljanstvo.
0 ( + )
*
Najsmrtonosnija godina za Amerikance u Afganistanu od 2014.
Najsmrtonosnija godina za Amerikance u Afganistanu od 2014.
G.Š.
Foto: EPA
POGIBIJA dvojice američkih vojnika jučer u Afganistanu pribraja se ukupnoj brojci od 14 Amerikanaca koji su ove godine ondje stradali u borbi. Iako je godina još daleko od kraja, u Afganistanu je već poginulo najviše američkih vojnika u posljednjih pet godina.
Sadašnja operacija Freedom's Sentinel, koja je zamijenila operaciju Enduring Freedom u siječnju 2015., broji ukupno 77 poginulih američkih vojnika. U Afganistanu je od oktobara 2001. poginulo 2428 Amerikanaca.
Upravo su ovih dana u tijeku pregovori američkog pregovarača Zalmaya Khalilzada s talibanima o postizanju rješenja za okončanje borbi, a američki predsjednik Trump je u utorak u Ovalnom uredu kazao da je ridikulozno koliko dugo se SAD bori u Afganistanu. Pritom je najavio da će vratiti dio vojske nazad, ali da SAD mora imati prisutnost u Afganistanu, koji je opisao kao "Harvard za teroriste", kako javlja CNS News.
Prva hrvatska žrtva
Trenutno je u Afganistanu između 13.000 i 14.000 američkih vojnika, od čega je gotovo 8500 u NATO-ovoj misiji Resolute Support, sa zadaćom uvježbavanja, savjetovanja i pomaganja afganistanskim snagama.
No u toj je NATO-ovoj misiji još 8600 vojnika iz gotovo 40 zemalja, među kojima je i Hrvatska. Ove godine u Afganistanu je poginuo i prvi hrvatski vojnik, Josip Briški (27) iz Sesveta. To je prva žrtva od 2003. godine, otkako je Hrvatska prisutna u Afganistanu. Briški je poginuo 24. srpnja u Kabulu u napadu bombaša samoubojice, dok su još dva hrvatska vojnika ranjena.
0 ( + )
*
Slovenski premijer želi izgraditi drugi blok nuklearne elektrane u Krškom
Slovenski premijer želi izgraditi drugi blok nuklearne elektrane u Krškom
HINA, G.Š.
Foto: Pixsell/Tomislav Miletić
SLOVENSKI premijer Marjan Šarec danas je prigodom posjeta nuklearci Krško izjavio da se zauzima za gradnju drugog bloka u toj nuklearci kako bi Slovenija u budućnosti imala dovoljno vlastite energije.
"U gradnju drugog bloka moramo uložiti sve napore jer ćemo trebati sve više električne energije, posebno želimo li biti razvojno uspješna država", kazao je Šarec na sastanku s vodstvom nuklearke.
Nuklearka Krško, nominalne snage 696 megavata koju je gradio američki Westinghouse, a počela je s radom 1981., u zajedničkom je vlasništvu Slovenije i Hrvatske kojima osigurava znatan dio nacionalne energetske bilance, a više puta je modernizirana te trenutačno ima dozvolu rada do 2043.
Životni vijek nuklearke Krško završava 2043.
"Zbog nastalih promjena na području energije, Slovenija će uskoro morati odlučiti smjer razvoja na tom području. Slovenija jest 'nuklearna država' jer iz nuklearke dobivamo znatan dio energije i njen izostanak bismo vrlo brzo osjetili", kazao je Šarec upozorivši da iz Krškog Slovenija dobiva trećinu struje. Druge dvije trećine, rekao je, čine električna energija iz hidrocentrala i termocentrala, od kojih bi najveća, termocentrala TEŠ 3, zbog neekonomičnosti i ispuštanja stakleničkih plinova po planovima trebala biti zatvorena otprilike u isto vrijeme kad se završava životni vijek nuklearke Krško, dakle oko 2043.
"Potrebna nam je ozbiljna energetska politika s jasno postavljenim ciljevima. Više napora moramo usmjeriti kako bismo postigli energetsku neovisnost ako ne želimo struju iz termocentrala ili drugih energetskih izvora", kazao je Šarec podsjetivši na ciljeve smanjivanja klimatskih promjena i direktive EU-a na području energetike.
Šarec je pohvalio vodstvo krške nuklearke u njenom vođenju i njenu energetsku učinkovitost rekavši da je modernizacijom i povećanjem kapaciteta otkako je počela djelovati svoju proizvodnju električne struje povećala toliko koliko bi energije proizvelo deset hidrocentrala.
Novi blok za 4 do 5 milijardi eura
Šarec je napomenuo da njegovoj vladi tek predstoji prihvaćanje nacionalnog plana energetskog razvoja u idućim desetljećima i da oko gradnje drugog bloka nuklearke Krško još nije bilo riječi među koalicijskim partnerima, ali da je Sloveniji drugi blok nuklearke svakako potreban da bi imala dovoljno struje.
O mogućoj gradnji drugog bloka nuklearke Krško u Sloveniji se raspravlja već dvadesetak godina. Bilo je i preliminarnih razgovora s potencijalnim ponuđačima opreme i kreditorima, ali su oni manje-više obustavljeni prije desetak godina, u vrijeme izbijanja financijske i ekonomske krize, jer bi novi blok u Krškom, prema procjenama, stajao 4 do pet milijarda eura.
Energetski stručnjaci koji se zalažu za gradnju drugog bloka u Krškom, kažu da bi odluku o novom bloku trebalo donijeti barem deset godina prije planiranog zatvaranja starog bloka nuklearke.
S druge strane, oni koji se protive produljenju rada sadašnje nuklearke i zalažu za obnovljive izvore energije, Sloveniji kao primjer ističu Njemačku, čija vlada do 2023. namjerava zatvoriti i preostalih sedam nuklearnih centrala koje još nije zatvorila nakon nesreće u Fukushimi, kad je napravila velik zaokret u nastojanju da nuklearna i fosilna goriva i izvore energije zamijeni zelenim, alternativnim izvorima.