SAD optužuje: Rusija odbija pojačati međunarodni nadzor na granici s Ukrajinom
SAD optužuje: Rusija odbija pojačati međunarodni nadzor na granici s Ukrajinom
Ilustracija: Hina
RUSIJA odbija pojačati međunarodni nadzor na granici s Ukrajinom, objavio je u srijedu SAD, nakon što je OESS za mjesec dana produljio svoj već postojeći mandat na dvjema kontrolnim točkama.
Ukrajina i Zapad optužili su Rusiju da šalje oružje i vojnike kako bi pomogla proruskim separatistima na Istoku zemlje, što Moskva niječe.
Visoka američka dužnosnica Jennifer Bosworth je na sastanku Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) koji se održava u Beču optužila Rusiju za neprikladna ograničenja kada je posrijedi 16 OESS-ovih promatrača i tri člana administrativnog osoblja čiji je tromjesečni mandat trebao završiti krajem oktobara.
"Zabrinuti smo zbog toga što članovi misije neće biti u mogućnosti nadzirati razmjer u kojemu Rusija sudjeluje ili pomaže priljev ilegalnog oružja, novaca i ljudi kako bi se podržali separatisti u istočnoj Ukrajini", kazala je Bosworth.
"Ponovno moramo prihvatiti misiju ograničenog opsega"
Zasad još nema komentara ruske misije pri 57-članom OESS-u koji odluke donosi konsenzusom. Kijev i pobunjenici početkom rujna postigli su dogovor o primirju, no UN je početkom oktobara objavio da sukobi i dalje dnevno odnose oko 10 ljudskih života.
OESS je izvijestio da su države članice odlučile produljiti mandat promatrača na ruskim kontrolnim točkama Gukovo i Doneck do 23. studenoga.
Bosworth je rekla i kako je žalosno što se Rusija ne želi složiti oko proširenja nadzora duž granice.
"Ponovno moramo prihvatiti misiju ograničenog opsega, pokrivajući samo dvije granične kontrolne točke, što je oko jedan kilometar od ukupno 2300 km dugačke granice", stoji u priopćenju.
Od početka sukoba na istoku Ukrajine u travnju smrtno je stradalo više od 3700 ljudi.
Potpora Britanaca ostanku u EU najveća u posljednje 23 godine
Potpora Britanaca ostanku u EU najveća u posljednje 23 godine
Foto: Hina
POTPORA Britanaca ostanku u Europskoj uniji najveća je u 23 godine, pokazali su u srijedu rezultati ispitivanja javnog mišljenja, unatoč tome što antieuropska Stranka za neovisnost Ujedinjenog Kraljevstva (UKIP) dobiva na popularnosti.
Britanski premijer David Cameron, pod pritiskom UKIP-a i euroskeptičnih članova u svojoj Konzervativnoj stranci, obvezao se da će 2017. održati referendum o britanskom članstvu u EU ako konzervativci pobijede na parlamentarnim izborima sljedeće godine.
No anketa koju je proveo Ipsos MORI pokazala je da nešto više od polovice konzervativnih pristalica želi ostanak Velike Britanije u EU, što pokazuje da Camerona očekuje zahtjevan zadatak i da bi mogao izgubiti potporu ako se prema pitanju Europe postavi pretvrdo.
Što se drugih stranaka tiče, 73 posto pristaša laburista i 82 posto onih sklonih liberalnim demokratima, manjem koalicijskom partneru u britanskoj vladi, zagovaraju članstvo u EU.
Suprotno tome, samo 11 posto pristalica UKIP-a, koji je početkom ovog mjeseca osvojio prva zastupnička mjesta u parlamentu u svojoj povijesti, želi britanski ostanak u uniji.
Ukupno 56 posto Britanaca podupire ostanak u EU, a 36 posto ih želi prekid veza. To je najveća potpora Britanaca članstvu svoje zemlje u EU od 1991. i pokazuje promjenu smjera u odnosu na 2012., kad je više ispitanika željelo izlazak iz EU nego ostanak u njoj.
Vozač se zabio u grupu ljudi, 9 ozlijeđenih u Jeruzalemu
Vozač se zabio u grupu ljudi, 9 ozlijeđenih u Jeruzalemu
Screenshot: YouTube
POLICIJA je pucala na u otvorila vatru na vozača koji se u srijedu automobilom zabio u grupu pješaka na postaji lakog gradskog vlaka u Jeruzalemu, pri čemu je ozlijeđeno devet osoba, rekao je u glasnogovornik policije Micky Rosenfeld.
Rekao je da postoji velika mogućnost da nije riječ o slučajnom incidentu nego o terorističkom napadu. Rosenfeld je kazao kako još ne može potvrditi informaciju prema kojoj je vozač umro u bolnici u koju je prebačen nakon pucnjave niti informaciju o tomu da je ozljedama podleglo i trogodišnje dijete.
Prema prvim informacijama vozač je Palestinac iz istočnog Jeruzalema koji je određeno vrijeme proveo u izraelskom zatvoru zbog kaznenih dijela povezanih sa sigurnošću.
EU započinje težak summit o energiji i klimi
EU započinje težak summit o energiji i klimi
Foto: Hina
ČELNICI 28 zemalja članica okupit će se u četvrtak i petak na summitu na kojem će pokušati postići dogovor o okviru za klimatsku i energetsku politiku, a što je ujedno i oproštajni summit za Hermana Van Rompuya i Josea Manuela Barrosa.
Predsjedniku Europskog vijeća Hermanu Van Rompuyu mandat istječe 30. studenoga, a 1. prosinca njegovu dužnost preuzima bivši poljski premijer Donald Tusk, koji će predsjedavati summitom u prosincu.
Barrosov mandat nakon punih 10 godina završava za nekoliko dana i 1. studenoga dužnost preuzima nova Komisija na čelu s Jeanom-Claudom Junckerom.
Glavna tema summita je energetsko-klimatski paket oko kojeg još nema suglasnosti među zemljama članicama. Europska unija želi zacrtati ambiciozne ciljeve o smanjenju stakleničkih plinova, udjelu obnovljivih izvora energije, energetskoj učinkovitosti, ali ispunjavanje tih ciljeva jako će puno stajati, a kako sve države članice nisu u istoj poziciji, jako je teško postići suglasnost.
Riječ je o vrlo osjetljivim pregovorima, a mnogi tvrdi da je ovo jedan od najtežih summita nakon onih kada se spašavala eurozona da ne potone.
Komisija predlaže da se do 2030. poveća dio obnovljivih izvora energije na najmanje 27 posto
Podloga za raspravu je prijedlog koji je Europska komisija predstavila početkom ove godine s ciljem izgradnje konkurentnog i sigurnog energetskog sustava koji osigurava energiju po dostupnim cijenama za sve potrošače, povećava sigurnost opskrbe energijom, smanjuje ovisnost o uvozu energenata i otvara mogućnosti za stvaranje novih radnih mjesta.
Najvažniji dio Komisijina prijedloga je da se zacrta cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. za 40 posto u odnosu na razinu emisije iz 1990.
Komisija također predlaže da se do 2030. poveća dio obnovljivih izvora energije na najmanje 27 posto i da se ostvare uštede u potrošnji energije za 30 posto u odnosu na 1990. Taj prijedlog se temelji na dosad postignutim postignućima, primjerice, nove zgrade danas troše polovicu energije u odnosu na 80-te godine, a industrija troši 19 posto manje energije u odnosu na 2001.
Među zemljama članicama zasad nema suglasnosti oko tih ciljeva, kao ni oko toga trebaju li ti ciljevi biti obvezujući ili ne.
Hrvatska nema posebnih problema ni s jednim od tih ciljeva.
Najveći otpor tako ambicioznim ciljevima pružaju zemlje Višegradske skupine
Najveći otpor tako ambicioznim ciljevima pružaju zemlje Višegradske skupine, Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska jer bi ispunjavanje tih ciljeva podrazumijevalo goleme troškove za njihovu industriju.
Stajališta zemalja članica se stalno mijenjaju tako da informacije o njihovim pozicijama koje su do sada procurile u javnost nisu uvijek pouzdane. Prema jednoj od tih informacija, za Hrvatsku je prihvatljivo da kao obvezujući cilj bude 40 posto smanjenja emisije stakleničkih plinova, a što se tiče energetske efikasnosti zauzima se za uštede od 25 posto i to kao neobvezujući cilj. Što se tiče udjela obnovljivih izvora, Hrvatska podržava prijedlog o 27 posto kao obvezujući cilj.
Dio zemalja članica želi ambicioznije ciljeve i predlaže da se u zaključcima navede "najmanje" 40, 30 ili 27 posto želeći tako da se izbjegne postavljenje plafona.
Zemlje Višegradske skupine naročito se boje da bi ispunjavanje tih ciljeva dovelo do poskupljenja energenata za njihovu industriju, čime bi ona izgubila na konkurentnosti.
U svakom slučaju, najvjerojatnije je da će eventualni dogovor morati uključivati kompenzaciju za one zemlje pred kojima je najskuplja prilagodba.
Na summitu će se također razgovarati i o ekonomskoj situaciji u Europskoj uniji te o aktualnim vanjskopolitičkim pitanjima. Nakon završetka summita 28-osmorice, u petak popodne odvojeno će se sastati čelnici zemalja članica eurozone.
Htjele se pridružiti IS-u: FBI u Njemačkoj uhvatio tri maloljetnice iz Denvera
Htjele se pridružiti IS-u: FBI u Njemačkoj uhvatio tri maloljetnice iz Denvera
Screenshot: ABC News
FBI JE PROVEO uspješnu akciju praćenja tri američke tinejdžerke koje su preko Njemačke namjeravale otputovati u Siriju i pridružiti se militantima IS-a, javlja ABC News.
Djevojke s područja Denvera su pokušale "ispuniti viziju u koju su povjerovale zahvaljujući podmukloj medijskoj kampanji" radikalnih grupa u Siriji, uključujući i IS, rekao je neimenovani dužnosnik.
Identitet djevojaka nije objavljen, ali se zna da je riječ o dvije sestre koje su stare 15 i 17 godina, te djevojci koja ima 16 godina. Sestre su porijeklom iz Somalije, a šesnaestogodišnjakinja iz Sudana.
Ovo je dio zabrinjavajućeg trenda "nezadovoljne mladeži" koju radikaliziraju ideologije, rekli su dužnosnici, ukazavši da je riječ o širem fenomenu zbog koje strani borci odlaze u regije prožete sukobima.
Djevojke je na put preko mora nagovorio kontakt u Njemačkoj, a FBI je dojavu o njihovom naumu primio iz kruga obitelji.
Tinejdžerke nisu stigle na odredište, a upitno je hoće li biti optužene i/ili uhapšene, budući da je riječ o maloljetnicama.
"Divizija FBI-a je svjesna situacije i pomogla je u vraćanju osoba natrag u Denver. Maloljetnice su na sigurnom i ponovno ujedinjene sa svojim obiteljima," rekla je glasnogovornica FBI-a Sue Payne.
FBI kaže da je upoznat i s drugim slučajevima u kojima djeca školske dobi pokušavaju pronaći put do Sirije, a koji nisu poznati javnosti.
Norveška premijerka: NATO razumije zašto ne šaljemo avione na IS, brine nas Rusija
Norveška premijerka: NATO razumije zašto ne šaljemo avione na IS, brine nas Rusija
Screenshot: YouTube
NORVEŠKA je odlučila da neće sudjelovati u zračnim napadima zapadnih saveznika na snage Islamske države, objašnjavajući to velikom koncentracijom ruskih vojnih snaga na kranjem sjeveru Europe.
Norveška, koja redovito sudjeluje u vojnim akcijama NATO-a, poručila je kako neće poslati svoje zrakoplove u napade na IS. Razlog tome je prisustvo velikog broja ruskih snaga na krajnjem sjeveru Europe, izjavila je predsjednica norveške vlade Erna Solberg u novinskom intervjuu objavljenom u srijedu.
SAD zbog toga Norveškoj nije ni poslao upit, otkrila je konzervativna političarka na čelu norveške vlade u razgovoru za dnevni list Verdens Gang. Istodobno je otklonila nagađanja da je nesudjelovanje u akciji protiv IS-a povezano s potragom za navodnom ruskom podmornicom pred švedskom obalom.
Solberg: Moramo pratiti situaciju kod kuće
"Ne, ovdje mislim na opću sliku povećanih ruskih aktivnosti u zraku i na moru, pokrete postrojbi i drugo, što nas tjera da kod kuće pratimo razvoj situacije", rekla je.
Stoga je, smatra predsjednica norveške vlade, važnije održati solidnu pripravnost u vlastitom graničnom području. Prema njezinim riječima, NATO ima "veliko razumijevanje" za norvešku situaciju.
"Zbog naše granice s Rusijom Norveška je u drugačijoj situaciji nego zemlje poput Danske, Nizozemske ili Belgije". Te tri zemlje poslale su borbene zrakoplove u akciju protiv IS-a.
Europska unija odbila jamčiti za Ukrajinu: Rusi odbijaju opskrbiti Ukrajinu plinom bez garancija
Europska unija odbila jamčiti za Ukrajinu: Rusi odbijaju opskrbiti Ukrajinu plinom bez garancija
Foto: FAH
RUSIJA, Ukrajina i Europska unija nisu uspjele postići dogovor oko načina na koji bi se osigurala opskrba Ukrajine ruskim plinom ove zime, nakon što je Unija odbila biti jamcem za Ukrajinske dugove, što je Rusija zahtijevala, prenosi Fortune.
"Zamrznuće" pregovora ponovno povećava rizik od ruskog ukidanja plina Ukrajini ove zime. Usto, tijek pregovora pokazao je kako Europska unija oklijeva u iskazivanju bezrezervne financijske podrške Kijevu.
"Ponudili smo europskim kolegama da istraže opcije pri Europskoj banci za obnovu i razvitak, Europskoj investicijskoj banci te pri MMF-u. Sredstva postoje, no ne vidimo spremnost Europljana da se uloži potrebna energija", rekao je Aleksandar Novak, ruski ministar energetike u utorak.
Podsjetimo, ruski plin iznosi više od črtvrtine ukupnog plina EU-a, a većina tog plina na putu do Unije prolazi kroz Ukrajinu.
Rusija je obustavila isporuku plina Ukrajini u svibnju uz tvrdnju kako joj Ukrajina duguje 5 milijardi dolara za prethodne isporuke, piše Time.
