Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
NAKON krimskog referenduma i odluke o pripajanju Rusiji, svjedoci smo povijesnog prekrojavanja granica u Europi. S obzirom na to da i na drugim područjima postoje nezadovoljstva trenutnim uređenjem granica moguće je da će se krimski scenarij ponoviti. Potencijalna je to prijetnja urušavanja cjelokupnog međunarodnog poretka u Europi.
Unatoč negodovanjima, političkim porukama i sankcijama, Zapad ne može spriječiti zbivanja na istoku Europe. Iako neprimjerena 21.-om stoljeću, odluka o pripojenju Rusiji donesena je upotrebom demokratskih alata- referendumom- i pravno ju se ne može pobiti, smatra geopolitički stručnjak Vlatko Cvrtila.
"Može se sada sastati međunarodno tijelo, sud ili nešto slično i osporiti u međunarodno-pravnom smislu čin koji je napravio Krim, ali to neće sigurno promijeniti odluku ni Krima ni Rusije i naprosto će ostati takvo stanje", kaže Cvrtila.
Jedino što preostaje je upotreba vojne sile što bi značilo rat i zato je krimski slučaj opasan presedan koji bi mogao srušiti cjelokupni europski sigurnosni poredak. Potencijalna žarišta novih ovakvih kriza trenutno su i druga područja s većinski ruskim stanovništvom.
"Prvi bi svakako mogao biti dio Moldavije koji se odcijepio od središnje vlasti i koji ima podršku Rusije, tamo su ruski vojnici i ne bih se iznenadio da oni nešto slično naprave. Tu postoji zabrinutost vezano uz istočnu Ukrajinu gdje u pojedinim regijama živi većinski rusko stanovništvo i na tom prostoru bi se moglo primijeniti ono što se dogodilo na Krimu", kaže Cvrtila.
Tu su još i Abhazija i Osetija, dodaje povjesničar Tvrtko Jakovina, no, kaže, eventualan nastavak krimskog scenarija može spriječiti samo čvrsta reakcija Zapada.
"Ako ta reakcija bude odlučna pa makar ostala samo na sankcijama onda će biti puno teže zamišljati nešto slično na drugim teritorijima. Tu nije samo Moldavija, postoje kavkaski prostori gdje bi Rusija mogla biti zainteresirana, ali ja nisam siguran da će se to dogoditi, pa ne bi se ni Krim dogodio da nije bilo ovih nereda u Kijevu", kaže Jakovina.
Politolog Branko Caratan smatra da se krimski obrazac ne može drugdje primijeniti jer drugdje nema svih elemenata koji su se poklopili na Krimu.
"Prenošenje takvog obrasca na druge dijelove Ukrajine bi izazvalo konflikte čije su posljedice nesagledive i koje bi bile štetne i za Ukrajinu i za Rusku federaciju", kaže Caratan.
Ali i za europski sigurnosni poredak, zaključuje Cvrtila.
"Treba vjerovati da se takve stvari neće događati i da neće biti neka vrsta epidemije sličnih scenarija jer u tom smislu naprosto ovaj poredak, kojega je Europa izgradila i zbog kojega je EU dobila Nobelovu nagradu za mir, dolazi u pitanje, a onda više neće biti prostora za diplomaciju i kompromise nego, nažalost, za treniranje moći", ocijenio je Cvrtila.
Dodik planira referendum po uzoru na Krim?
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da je za Republiku Srpsku referendum na Krimu demokratski izraz volje naroda, kao i da Republika Srpska prati sva slična svjetska iskustva te da će raditi na primjerima najboljih iskustava "kada za to dođe vrijeme".
"Vidimo što se događa u Italiji, vidimo da će Škotska izaći brzo na referendum, nešto se događa i u Kataloniji. Republici Srpskoj su to kapitalna iskustva. Ljutio se tko ili ne ljutio, mi veoma dobro pratimo što se događa u svijetu", rekao je Dodik odgovarajući na pitanja novinara u Beogradu, javlja Blic.
Dodik je nakon susreta s prvim potpredsjednikom Aleksandrom Vučićem rekao da ga je obavijestio o stavu Republike Srpske o Krimu i Ukrajini i naglasio da razumije poziciju Srbije.
"Smatram da je referendum na Krimu demokratski izraz volje narode. To treba poštovati, on je legitiman i legalan", zaključio je Dodik.
89 posto birača za odcjepljenje Venecije i regije od Italije
Na internetskom glasovanju građana Venecije i regije Veneto 89 posto od onih koji su sudjelovali izjasnilo se za neovisnost pokrajine u izjašnjavanju koje nema pravne vrijednosti.
Prema podacima objavljenim u petak navečer u Trevizu, sudjelovalo je 2.360.235 osoba ili 73 posto regionalnog biračkog tijela. Virtualni referendum je mobilizirao birače, ali na službenom proglašenju rezultata se okupilo tek nekoliko stotina ljudi u Trevizu, od kojih su mnogi nosili zastavu Serenissime, Mletačke Republike.
S "da" se izjasnilo 2.102.969 osoba, ili 89 posto, a s "ne" 257.276 ili 11 posto, precizirali su organizatori referenduma koji predlaže odcjepljenje regije od ostatka Italije.
Katalonci traže neovisnost
Katalonski je parlament u siječnju podržao inicijativu o održavanju referenduma o neovisnosti i pripremio se za političku bitku sa središnjom vladom u Madridu koja se takvom plebiscitu oštro protivi.
Katalonski parlament je s 87 glasova za i 43 protiv odlučio u Madrid uputiti peticiju kojom se traži održavanje referenduma o budućnosti te regije na sjeveru Španjolske, koja već ima veliku razinu autonomije.
Pokret za neovisnost Katalonije, koja predstavlja petinu španjolske ekonomije, izravan je izazov konzervativnoj središnjoj vlasti premijera Mariana Rajoyja koji se obvezao da će blokirati održavanje referenduma na temelju ustavnih odredbi.
Zbog toga je mogućnost da će Katalonija steći neovisnost relativno mala, ali katalonski predsjednik Artur Mas ima masovnu podršku javnosti za referendum. Ankete pokazuju da su po pitanju same neovisnosti Katalonci neodlučni, ali ih 80 posto želi da o tome odluku donesu katalonski birači, a ne vlast u Madridu.
Turska srušila sirijski vojni zrakoplov
Turska srušila sirijski vojni zrakoplov
Ilustracija: Guliver Image / Getty Images
TURSKE oružane snage srušile su u nedjelju sirijski vojni zrakoplov koji je, po turskim službenim izvorima, ušao u turski zračni prostor, javili su turski mediji.
Prema sirijskim aktivistima do incidenta je došlo u blizini područja na kojem se sirijski pobunjenici bore sa snagama predsjednika Bašara al Asada za kontrolu graničnog prijelaza između dvije zemlje.
Sirijski opservatorij za ljudska prava izvijestio je da je zrakoplov srušen dok je bombardirao položaje sirijskih pobunjenika i da se zrakoplov srušio na teritorij Sirije.
Policija istražuje misteriozni poziv: Tko je žena s kojom je pilot malezijskog aviona razgovarao prije polijetanja?
Policija istražuje misteriozni poziv: Tko je žena s kojom je pilot malezijskog aviona razgovarao prije polijetanja?
Screenshot: Youtube
MALEZIJSKE vlasti objavile su kako su primile nove satelitske fotografije iz Francuske na kojima se vide potencijalni ostaci Boeinga 777. Ovo je treći set slika koje su malezijske vlasti primile u tjedan dana, javlja BBC.
"Jutros je Malezija primila nove satelitske snimke od francuskih vlasti na kojima se vidi potencijalni objekt u blizini južnog koridora", objavljeno je na Facebook stranici malezijskog Ministarstva prometa.
Objavili su i kako su te slike odmah poslane u australski centar za spašavanje.
Proširena potraga
Potragu za nestalim Boeingom predvodi Australija, a u pomoć je stiglo još nekoliko zrakoplova. U potragu je poslano ukupno osam zrakoplova.
Zahvaljujući informacijama koje su prikupljene nakon pregledavanja satelitskih snimki potraga za Boeingom je proširena. Boeing će tražiti u dva različita koridora - jedan koji se proteže prema sjeverozapadu prema posljednjoj poznatoj lokaciji u tjesnacu Malacca te drugi koji ide prema jugo-zapadu.
Tko je žena s kojom je pilot razgovarao netom prije polijetanja?
Istraga oko nestalog malezijskog zrakoplova se nastavlja, a policija sada, kako javlja Daily mail, istražuje i poziv koji je pilot obavio neposredno prije polijetanja s misterioznom ženom.
Kako piše britanski list, pilot Zaharie Ahmad Shah je netom prije polijetanja dvije minute razgovarao sa ženskom osobom, čiji je identitet nepoznat policiji. Žena je broj mobitela nabavila pod lažnim imenom te joj policija pokušava ući u trag. U Maleziji je nakon terorističkih napada u SAD-u uvedena obaveza potvrde identiteta prilikom kupovine SIM kartica, ali žena s kojom je pilot razgovarao prilikom kupnje je dala lažno ime i prezime.
Policija je već obavila obavijesne razgovore sa svima koji su komunicirali s pilotom prije polijetanja i čije su identitete uspjeli otkriti.
Abbott: "Očito je da sada imamo vjerodostojne vodiče
Australski premijer Tony Abbott izjavio je u nedjelju kako raste nada u potrazi za malezijskim zrakoplovom, nakon što su kineski sateliti otkrili moguću olupinu u južnom dijelu Indijskog oceana.
Potraga za zrakoplovom, koji je prevozio s 239 osoba, ušla je u treći tjedan, a još nije potvrđen trag nestalog Boeinga 777 .
Međunarodne snage u nedjelju su nastavile su potragu oko 2500 kilometara jugozapadno od Pertha, nastojeći pronaći objekt koji su snimili sateliti, te druge manje krhotine i drvene palete uočene u subotu iz zrakoplova koji je pretraživao to područje.
"Nove kineske satelitske snimke naznačuju jedan veliki objekt na tom području, u skladu s onim što je otkriveno prethodnim satelitskim snimkama", rekao je Abbott novinarima tokom posjeta Papui Novoj Gvineji.
"Očito je da sada imamo vjerodostojne vodiče i sve je više nade da bismo mogli otkriti što se dogodilo", dodao je australski premijer.
Kineski sateliti snimili su objekt dug 22 metra i širok 13 metara u vodama oceana nasuprot zapadne obale Australije, kamo su smjesta poslani kineski brodovi.
Kina je poslala i dva vojna zrakoplova u Australiju kako bi pomogli u pretraživanju Indijskog oceana.
Zrakoplov Malaysia Airlinesa s 227 putnika i 12 članova posade misteriozno je nestao 8. ožujka na letu iz Kuala Lumpura za Peking, od kada se za njim intenzivno traga.
Veliki uspjeh hrvatskog znanstvenika: Igor Štagljar otkrio novi biomarker za karcinom pluća!
Veliki uspjeh hrvatskog znanstvenika: Igor Štagljar otkrio novi biomarker za karcinom pluća!
Foto: Facebook
MEĐUNARODNI tim znanstvenika sa Sveučilišta u Torontu, predvođen hrvatskim znanstvenikom Igorom Štagljarom, došao je do velikog otkrića koje bi trebalo omogućiti učinkovitije liječenje najopasnijeg oblika karcinoma - raka pluća.
Tim od deset stručnjaka otkrio je novi biomarker za liječenje raka pluća kojeg su nazvali CRK2. Štagljar i njegov znanstveni tim time su došli na trag konačnom pronalasku lijeka za rak pluća.
"Pronašli smo protein pod imenom Crk2. Zločestu molekulu koja se veže na mutiranu formu proteina te ubrzava diobu tumorskih stanica. Ovo otkriće nam omogućava bolje razumijevanje raka pluća na molekularnoj razini, što bi u konačnici trebalo dovesti do pronalaska boljih metoda liječenja. Sada smo otprilike četiri godine udaljeni od primjene lijeka. Saznanja govore da će se lijek najvjerojatnije moći primjenjivati i u liječenju ostalih oblika karcinoma, no ta su istraživanja još uvijek u tijeku", kazao je za HRT Štagljar.
Riječ je o tzv. pametnom lijeku koji selektivno uništava tumorske stanice, a one zdrave ostavlja netaknutima. Njime će se na početku moći koristiti tek mali broj oboljelih kako bi se testirali toksičnost i popratne pojave.
U lavini na olimpijskoj stazi u Rusiji poginule dvije osobe
U lavini na olimpijskoj stazi u Rusiji poginule dvije osobe
Ilustracija: YouTube
DVIJE ženske osobe poginule su u lavini na olimpijskoj stazi Rosa Hutor u blizini Krasnaje Poljane gdje su se prošloga mjeseca održavala natjecanja u alpskom skijanju na Zimskim olimpijskim igrama, objavile su ruske vlasti.
"Unatoč svim pokušajima da ih oživimo, nisu mogle biti spašene", objavljeno je na službenoj internetskoj stranici zimovališta.
Izrael zatvara veleposlanstva zbog štrajka diplomata
Izrael zatvara veleposlanstva zbog štrajka diplomata
Foto: Guliver image/Getty images
IZRAELSKI diplomati stupili su u nedjelju u nezapamćen štrajk zbog kojeg će se posve zatvoriti izraelska veleposlanstva širom svijeta, prenosi agencija Reuters.
Štrajk bi mogao odgoditi posjet pape Franje Izraelu planiran za maj, jedan od 25 posjeta stranih dužnosnika koji su pogođeni ograničenim radom diplomata koji je počeo 5. ožujka kada su propali pregovori oko plaća.
Zbog prvog štrajka izraelskog diplomatskog osoblja od uspostave Izraela 1948., zatvorit će se sve 102 izraelske misije u svijetu, paralizirajući većinu diplomatskih poslova s drugim zemljama i UN-om.
"Posve zatvaramo sjedište ministarstva vanjskih poslova i misije u inozemstvu. Ovo je prvi put", rekao je glasnogovornik ministarstva Yigal Palmor.
Drugi dužnosnik ministarstva požalio se: "Ministarstvo vanjskih poslova od sada ne postoji. Nije se moguće čak ni žaliti."
Ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman ocijenio je štrajk "neodgovornom" i "jadnom" odlukom i "znakom da je sindikat izgubio kontrolu." "Učinit ćemo sve što je u našoj moći da minimaliziramo štetu za zemlju i njezine građane", rekao je.
Štrajk nije vremenski ograničen i trajat će koliko god bude potrebno, a u njemu sudjeluje oko 1200 djelatnika.
Diplomati traže veće plaće, koje se kreću od 1700 do 2600 američkih dolara, i naknade za supružnike koji su morali napustiti svoj posao zbog njihova rada u inozemstvu. Ističu da je gotovo trećina diplomata u zadnjih 15 godina otišla iz službe zbog malih plaća.
U izraelskom veleposlanstvu u Zagrebu u nedjelju na pozive odgovora govorni automat s informacijama o radnom vremenu veleposlanstva.
Obama kreće na europsku turneju, glavni cilj - umiriti američke saveznike
Obama kreće na europsku turneju, glavni cilj - umiriti američke saveznike
Foto: Guliver image/Getty images
TURNEJOM po Europi, koju će početi summitom o nuklearnoj sigurnosti, te posjetom Saudijskoj Arabiji, predsjednik Barack Obama želi umiriti saveznike Sjedinjenih Država u jeku oštre krize s Rusijom i nuklearnih pregovora s Iranom, ocjenjuju u nedjelju analitičari za agenciju AFP.
Posjet američkog predsjednika starome kontinentu dugo se planirao i njegov je prvenstveni cilj bio omogućiti Obami da pozdravi napredak postignut u sprečavanju širenja nuklearnog materijala, a što je prioritet još iz njegova prvoga mandata početog 2009.
No te je planove pomrsila ruska akcija na Krimu i upravo će ona dominirati Summitom o nuklearnoj sigurnosti u Den Haagu. Rusku aneksiju ukrajinskog teritorija nisu uspjeli spriječiti ni Amerikanci ni Europljani unatoč svim njihovim upozorenjima ruskome predsjedniku Vladimiru Putinu.
"Ako je nešto Putina i iznenadilo, onda je to slabost naše reakcije", ocjenjuje Andrew Kuchins, stručnjak za Istočnu Europu u think tanku CSIS iz Washingtona koji ističe da "Putin želi duboko potkopati američki utjecaj u svijetu".
Washington, London i Moskva bili su jamci teritorijalne cjelovitosti Ukrajine kada se ta bivša sovjetska republika prije 20 godina odrekla svog nuklearnog arsenala. Ruska aneksija ukrajinskog teritorija pokazuje da je Rusija sporazum objesila o klin i s pravom se "naši saveznici poput Japana i Južne Koreje" pitaju koliko je naše obećanje čvrsto, kaže Kuchins.
Očito toga svjesna Bijela kuća planira trostrani sastanak s južnokorejskom predsjednicom i japanskim premijerom u Den Haagu, te zasebni sastanak s kineskim kolegom Xijem Jinpingom.
"Ako postoji neka zajednička tema ove turneje, onda je to temeljna važnost naših savezništava i partnerstava", istaknula je u petak Obamina savjetnica za nacionalnu sigurnost Susan Rice. Obama će cijelom svijetu pokazati da je Rusija sve izoliranija i da međunarodna zajednica, sa SAD-om na čelu podržava Ukrajince i njihovu vladu i odlučna je da Rusija plati cijenu zbog Krima, kaže Rice.
Jedna od sankcija moglo bi biti isključenje Rusije iz skupine zemalja G8, o čemu će čelnici tih zemalja razgovarati u ponedjeljak navečer na rubu nuklearnog summita.
Međutim, kad je o gospodarskim sankcijama riječ, Washington i Europa razilaze se, jer EU, kojemu je Rusija veliki trgovinski partner, sankcijama bi izgubila mnogo više nego SAD, napose u energetici.
Eventualne sankcije "bit će vrlo teške i vrlo bolne" za Europljane koji se tek oporavljaju od teške gospodarske krize, kaže Heather Conley, stručnjakinja za Europu u CSIS-u.
Obamu zato čeka težak posao da uvjeri svoje europske partnere. Teren je u subotu počeo pripremati predsjednik vanjskopolitičkog odobra američkog Senata Robert Menendez upozorenjem Bruxellesu da "gospodarske sankcije traže žrtve, no povijest je naučila da je cijena nedjelovanja daleko veća".
U Bruxellesu će u srijedu Obama održati sastanak na vrhu s čelnicima EU, Hermanom Van Rompuyom i Joseom Manuelom Barrosom, a u sjedištu NATO-a s glavnim tajnikom Andersom Foghom Rasmussenom.
Američko-europski summit bit će prvi Obamin posjet europskim institucijama otkako je došao u Bijelu kuću. Tim skupom dominirat će pregovori o slobodnoj trgovini između EU i SAD-a koji su zapeli zbog afere Edwarda Snowdena koji je otkrio da je SAD špijunirao europske saveznike.
U Vatikanu će Obama papi Franji izraziti divljenje za njegovu poruku o društvenim nejednakostima, što će biti zapravo poruka Obaminim protivnicima, republikancima u Kongresu koji se protive njegovoj politici upravljanja američkim proračunom.
Turneju će završiti u petak i subotu posjetom bliskoistočnome savezniku Saudijskoj Arabiji. Rijad je zadnjih mjeseci pojačano zabrinut zbog nuklearnih pregovora što ih šest sila vodi s Iranom, tradicionalnim saudijskim protivnikom u regiji. Također je Rijad krizitirao Washington ocjenjujući da ne pruža dovoljnu potporu sirijskim pobunjenicima.
