Europski čelnici čestitaju Macronu: "Pomest će krajnju desnicu"
Europski čelnici čestitaju Macronu: "Pomest će krajnju desnicu"
Foto: Getty Images
ŠEF Europske komisije Jean-Claude Juncker čestitao je Emmanuelu Macronu u nedjelju i pooželio mu sreću u drugome krugu predsjedničkih izbora, a čestitali su mu i francuski predsjednik Francois Hollande te njemački čelnici uvjereni da će on 'pomesti' krajnju desnicu u drugome krugu.
"Juncker je čestitao Emmmanuelu Macronu na njegovu rezultatu u prvome krugu i poželio mu sve najbolje u drugome krugu", objavio je Junckerov glasnogovornik Martin Schinas na Twitteru.
Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel također je poruku objavio na Twitteru.
"Sretan sam što će Emmanuel Macron postati sljedeći francuski predsjednik", rekao je Gabriel u video poruci na Twitteru iz Amana u Jordanu.
"Pomest će krajnju desnicu"
"Siguran sam da će u drugome krugu (7. svibnja) pomesti krajnu desnicu, populizam desnice, antieuropljane", dodao je socijaldemokrat Gabriel i nazvao Macrona "jedinim istinski proeuropskim kandidatom" za kojega je uvjeren da će biti "odličan predsjednik".
Glasnogovornik njemačke kancelarke Angela Merkel poželio je "sreću" Macronu u drugome krugu.
"Dobro je što je @EmmanuelMacron imao uspjeha sa svojim stajalištem za snažnu EU + tržišnu socijalnu ekonomiju. Sretno za dva tjedna", napisao je Steffen Seibert na svom Twitteru.
"Potrebna je mobilizacija"
Martin Schulz, socijaldemokratski kandidat koji će se natjecati na septembarskim parlamentarnim izborima u Njemačkoj protiv kancelarke Merkel, izrazio je nadu u Macronovu pobjedu u drugome krugu nad "antieuropljanskom i otvoreno rasističkom kandidatkinjom Marine Le Pen".
Potrebna je mobilizacija "kako bi se osiguralo da Macron pobijedi u drugome krugu", rekao je Schulz, a prenijela agencija Reuters.
Dosadašnji predsjednik François Hollande nazvao je centrista Emmanuela Macrona kako bi mu čestitao, objavilo je francusko predsjedništvo.
Tko je Emmanuel Macron? Proizvod elite kojoj se usprotivio
Tko je Emmanuel Macron? Proizvod elite kojoj se usprotivio
Foto: FaH
EMMANUEL Marcon, 39-godišnji bivši bankar iz Amiensa, proizvod je francuske elite koji se u drugi krug francuskih predsjedničkih izbora plasirao zato jer joj se usprotivio.
Kada je 2012. odlučio svoje vještine investicijskog bankara upotrijebiti u političkoj areni i postati savjetnik predsjedniku Francoisu Hollandeu činilo se da je Marconu suđen vrtoglavi uspon u redove tradicionalnog establišmenta.
Ali nakon samo dvije godine ministarskog staža (2014.-2016.) napušta Socijalističku stranku, osniva svoj pokret En Marche! (Naprijed!) i i kao neovisni kandidat centra kreće u predsjedničku utrku, odašiljajući pritom snažne poruke protiv elite kojoj je pripadao.
Protivnici ga ismijavali na početku kampanje
Ako pobijedi na izborima taj će 39-godišnjak, široj javnosti potpuno nepoznat do prije tri godine, postati najmlađi šef francuske države od Napoleona.
Macron dosad nije bio izabran niti na jednu političku dužnost i na početku kampanje protivnici su ga ismijavali. "Siguran sam da francuski narod neće svoju sudbinu staviti u ruke čovjeka bez iskustva, koji dosad nije pokazao ništa", govorio je Francois Fillon.
Macronov meteorski uspon mnogi pripisuju čežnjom za svježim licem u kombinaciji s neočekivanim slomom njegovih uvaženih protivnika.
Osjećajući nezadovoljstvo statusom quo u zemlji, najavio je da će protresti establišment, iako je i sam pohađao prestižne francuske škole, basnoslovno zarađivao kao Rothschildov bankar i bio Hollandeov ministar gospodarstva.
"Francuska je blokirana zbog tendencije njezine elite da služi samoj sebi", rekao je pristašama na skupu u Pauu. "A ja to znam jer sam bio njezin dio".
Kao ministar kritizirao "svete krave"
Još kao ministar počeo je kritizirati 'svete krave' francuskog socijalnog modela, poput 35-satnog radnog tjedna, doživotnog zapošljavanja u javnim službama i prestrogu zaštitu radnika od otkaza.
Takve su ga poruke tokom kampanje pretvorile u trenutno najpopularnijeg francuskog političara, što je golem uspjeh za bivšeg bankara u zemlji u kojoj mnogi preziru svijet visokih financija.
Tvrdi da mu je ambicija premostiti tradicionalnu podjelu na lijevo i desno koja predugo dominira francuskom politikom.
Kada je u augustu prošle godine osnovao vlastiti pokret mnogi su ga analitičari smatrali zvijezdom kratkog sjaja.
Macronu je, međutim, u kampanji išlo na ruku to što su socijalisti u rasulu te što je istodobno konzervativna uzdanica Franocis Fillon trpjela žestoke kritike zbog upletenosti u financijski skandal.
Tu je poziciju potom učvrstio gradeći široku potporu u biračkom tijelu i slijeva i zdesna. Širio je optimizam ondje gdje je kandidatkinja krajnje desnice Marine Le Pen širila strah. On je gorljivi proeuropejac i misli da Francuska treba pridobiti Njemačku u stvaranju socijalno osjetljivije Europske unije.
Obećava ulaganje u naobrazbu mladih i nezaposlenih te tranziciju na čistu energiju.
Njegova će suparnica u drugom krugu biti Marine Le Pen koja ga naziva kandidatom bankara, a sve dosadašnje ankete u tom srazu daju veliku prednost Macronu.
"Gospodin Macron ne brani interese naroda. On brani interese financijskih centara moći, brani interese velikih banaka", tvrdi Le Pen.
Macron je u braku s Brigitte Trogneux koja mu je bila učiteljica u srednjoj školi i poznaje je od svoje šesnaeste godine. Vezu su počeli kad je on postao punoljetan. S obzirom na dobnu razliku od 24 godine, njihov je brak bio privlačna i intenzivno praćena tema 'glossy' časopisa.
Marine Le Pen - noćna mora Europske unije
Marine Le Pen - noćna mora Europske unije
Foto: FaH
MARINE Le Pen odvela je Nacionalnu frontu s ruba francuske političke pozornice u njezino središte, a sebe pretvorila u izglednu kandidatkinju za prvu francusku predsjednicu i prvu državnu čelnicu s krajnje desnice od Drugog svjetskog rata.
Otkako je preuzela Nacionalnu frontu 2011., Le Pen se potrudila izbrisati antisemitski imidž koji je stranka stekla tokom više desetljeća kada ju je vodio njezin otac Jean-Marie Le Pen.
Dvaput razvedena majka troje djece umjesto toga je stranku pozicionirala kao protuuseljeničku, euroskeptičnu snagu koja nudi protekcionističku politiku kako bi francuske radnike zaštitila od globalizacije.
Ulaskom u drugi krug izbora Marine je ponovila uspjeh svoga oca iz 2002. godine. Njega je, međutim, u drugom krugu 'do nogu potukao' Jacques Chirac osvojivši više od 80 posto glasova.
Ali njezin otac nije niti razmišljao o pobjedi na izborima, bio je sretan statusom marginalnog, ali važnog izazivača na rubu političkog sustava.
Ankete kažu da neće dobro proći u drugom krugu protiv Macrona
Marine ima mnogo veće ambicije i sanja o dolasku na sam vrh. Iako ispitivanja javnoga mnijenja i sada sugeriraju da se Le Pen neće dobro provesti u drugome krugu protiv Macrona, ipak upućuju na mnogo tješnju utrku nego što je to bilo prije 15 godina.
Unatoč velikim razlikama u anketama, mnogi koji se groze populističkih uspjeha strahuju da se ne ponovi iznenađujući izborni rasplet poput onih na prošlogodišnjem britanskom referendumu i američkim predsjedničkim izborima.
Sa svojim prepoznatljivim dubokim glasom, 48-godišnja Le Pen ne zazire od toga da ukrsti koplja s novinarima ili suparnicima u televizijskim debatama.
Planira preoblikovati ili napustiti Europsku uniju
Postane li predsjednica, planira Francusku povući iz eurozone, preoblikovati ili napustiti Europsku uniju te, iznad svega, zaustaviti useljavanje.
Ona ne krije da ne podnosi EU. Nedavno je zahvalila Nigelu Farageu, koji je vodio kampanju za Brexit, "što nam je pokazao put iz tog golemog zatvora".
Njezina ekonomska politika u skladu je s antiglobalizacijskim sentimentom koji je doveo Donalda Trumpa u Bijelu kuću i potaknuo Brexit.
Nastojala je 'dedemonizirati' stranačku i svoju sliku u javnosti čak i uz cijenu sukoba s ocem, kojega je prije dvije godine izbacila iz stranke jer je izjavio da su nacističke plinske komore bile "tek povijesni detalj".
Kreditori nisu htjeli financirati njezinu kampanju
Bez obzira na to, kreditori nisu željeli financirati njezinu kampanju zbog čega je bila u financijski neravnopravnom položaju u odnosu na ostale kandidate.
Uz to je i pod istragom zbog optužbe da je pronevjerila novac Europskog parlamenta fiktivnim zapošljavanjem pomoćnika. Le Pen tvrdi da je istraga politički motivirana kako bi se naškodilo njezinoj kampanji.
Ta štovateljica ruskog predsjednika Vladimira Putina ušla je u politiku kao 18-godišnjakinja. Kao kandidatkinja Nacionalne fronte 1998. bila je izabrana za vijećnicu u pokrajini Ile-de-France. Tada je odustala od odvjetničke karijere i počela se profesionalno baviti politikom. Od 2004. članica je Europskog parlamenta.
Francuski političari pozivaju na glasanje protiv Marine Le Pen: "Ona ima zlokoban plan"
Francuski političari pozivaju na glasanje protiv Marine Le Pen: "Ona ima zlokoban plan"
Foto: Getty
CENTRIST Emmanuel Macron, koji je u prvome krugu predsjedničkih izbora vodi ispred kandidatkinje krajnje desnice, čime su vodeće stranke prvi put zaostale, rekao je u nedjelju da su Francuzi pokazali želju okrenuti novu stranicu u političkom životu, a političari su odmah pozvali birače da u drugome krugu podrže Macrona.
"Francuzi su izrazili želju za obnovom. Naša je logika od sada okupljanje i tako ćemo nastaviti do parlamentarnih izbora", izjavio je bivši ministar gospodarstva, 39-godišnji Macron koji se u augustu povukao iz vlade kako bi utemeljio politički pokret.
Prema prvim izlaznim anketama instituta za ispitivanje javnog mišljenja Macron je dobio između 23 i 24 posto glasova, a čelnica Nacionalne fronte, stranke krajnje desnice, 48-godišnja Marine le Pen dobila je između 21,6 i 23 posto.
Suradnici Marine Le Pen pozdravili su "povijesnu pobjedu domoljuba i suverenista". Prema svim predizbornim anketama Le Pen će biti pobijeđena u drugome krugu 7. svibnja.
Nakon objave prvih rezultata izlaznih anketa zaredali su pozivi francuskome biračkom tijelu da u drugome krugu predsjedničkih izbora glasaju za Macrona.
"Zlokoban plan"
"Ozbiljno pozivam birače da glasaju za Emmanuela Macrona u drugome krugu... da pobijede Nacionalnu frontu i blokiraju njezin zlokoban plan da unazadi Francusku i podijeli Francuze", rekao je premijer Bernard Cazeneuve.
Kandidat desnog centra, konzervativac Francois Fillon pozvao je svoje birače da glasaju za Macrona.
"Nema drugog izbora nego glasati protiv krajnje desnice, ja ću glasati za Emmanuela Macrona," poručio je Fillon svojim pristašama.
Benoit Hamon, koji se u nedjelju borio kao kandidat socijalista, prvi je od svih kandidata pozvao svoje glasačko tijelo da u drugome krugu podupre centrista Macrona.
"Pozivam vas da pobijedite krajnju desnicu glasajući za Macroan", rekao je Hamon svojim pristašama i još poručio "Ljevica nije mrtva".
Projekcije govore da je Hamon ostvario samo između 6 do 7 posto glasova. Takav skroman rezultat presuda je birača mandatu predsjednika u odlasku, socijalistu Francoisa Hollandea.
Odaziv oko 70 posto
U prvome krugu izbora odziv birača iznosio je oko 70 posto, što je jedna od najboljih izlaznosti u gotovo četrdeset godina, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova.
Razina mobilizacije 47 milijuna birača bila je ključ ovih izbora, jer je svaki četvrti Francuz s pravom glasa bio neodlučan zadnjih dana.
Tri dana nakon napada za koji je odgovornost preuzela džihadistička skupina, tzv. Islamska država na pariškoj aveniji Elizejske poljane, u kojem je ubijen jedan policajac, u zemlji je bilo raspoređeno 50.000 policajaca i 7000 vojnika kako bi se skrbili za sigurnost na izborni dan.
Pogođena nizom džihadističkih napada od 2015., u kojima je ubijeno 239 osoba, Francuska je prvi put organizirala predsjedničke izbore u režimu izvanrednog stanja.
VIDEO Prosvjednici se u centru Pariza potukli s policijom nakon objave izlaznih anketa
VIDEO Prosvjednici se u centru Pariza potukli s policijom nakon objave izlaznih anketa
Screenshot: Ruptly
U PARIZU su večeras izbili sukobi između antifašističkih protestanata i policije.
Policija je napala prosvjednike koji su se utaborili na kružnom toku Trga Bastille, javlja agencija France presse.
Prosvjednici, od kojih su neki bili maskirani, bacali su na policajce boce i petarde. Tri osobe su privedene.
Na poziv antifašističkih pokreta, koji kane organizirati noć na barikadama, oko 300 protestanata okupilo se nakon prvih procjena rezultata prvog kruga predsjedničkih izbora.
Policija je preventivno zaustvila promet prema tom trgu u istočnom dijelu grada.
Jedan od organizatora pozvao je sve na prosvjede "protiv Marine i protiv Macrona". "Došli smo prosvjedovati protiv tih izbora - igrokaza", rekao je jedan prosvjednik.
Marine Le Pen izborila drugi krug, pa dramatično poručila: "U pitanju je opstanak Francuske"
Marine Le Pen izborila drugi krug, pa dramatično poručila: "U pitanju je opstanak Francuske"
Foto: Getty
"OPSTANAK Francuske" je u pitanju, izbor između Francuske čvrstih granica ili divlje globalizacije, poručila je Marine Le Pen svojim pristašama pošto je u nedjelju navečer ta kandidatkinja krajnje desnice izborila ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora 7. svibnja.
"Francuzi moraju zgrabiti ovu povijesnu priliku", rekla je Le Pen, čelnica protueuropske stranke Nacionalne fronte.
"Ovo je povijesni rezultat"
"Prva etapa koja treba dovesti u Elizejsku (palaču, sjedište predsjednika) je riješena. Ovo je povijesni rezultat", rekla je.
"Vrijeme je da se francuski narod oslobodi arogantnih elita", rekla je i ocijenila da samo ona može donijeti stvarnu promjenu.
Emmanuel Macron, kandidat centra koji će također ući u drugi krug za dva tjedna, "nasljednik" je predsjednika u odlasku Francoisa Hollandea, ocijenila je Le Pen.
"Izbor je sada između divlje globalizacije, svijeta u kojem teroristi mogu slobodno putovati ili Francuske čvrstih granica", poručila je Le Pen.
Kako se zapadna civilizacija može urušiti? Dva su načina
Kako se zapadna civilizacija može urušiti? Dva su načina
Foto: 123rf
NOVINARKA BBC-ja Rachel Nuwer u nedavnom članku izvještava o mogućoj budućnosti društva i civilizacije Zapada.
U nastavku prenosimo dijelove njezinog članka.
"Ako se gospodarski rast uspori ili stane, sve od čega se društvo sastoji – demokracija, individualne slobode, tolerancija i drugo – počet će teturati. Ma koliko društvo trenutno bilo razvijeno i stabilno, to se uvijek može promijeniti".
Zbog čega se raspada društvo?
"Safa Motesharrei, znanstvenik sa sveučilišta u Marylandu, sa suradnicima je došao do zaključka da bi dva čimbenika mogla urušiti zapadno društvo: ekološki pritisak i gospodarska stratifikacija. Posljedice onečišćenja okoliša svima su poznate, ali posljedice podjele na društvene slojeve pomalo su ih iznenadile. Elite prikupljanjem bogatstva i resursa stvaraju nestabilnost i osiromašuju većinski ostatak društva, koji podupire elite radom. Zato što nemaju dovoljno prihoda, radničko stanovništvo propada, a time propadaju i elite, jer nema tko raditi za njih. Trenutno stanje u svijetu odraz je takvoga sustava.
Montesherrai ističe da je potrebno odrediti nosivi kapacitet – pronaći pravilan omjer potrošnje resursa i
rasta stanovništva te izbjegavati nejednakost i onečišćenje okoliša".
Jesu li pozitivne promjene moguće?
"Neki stručnjaci vjeruju da su te promjene preskupe i previše dugotrajne, osobito u vezi s klimatskim promjenama. Iako smo svi u istom "loncu", najsiromašniji će prvi osjetiti posljedice urušavanja društva. To se već počelo događati u Siriji, gdje su suše, unutarnji sukobi, pretjeran rast stanovništva i drugi čimbenici doveli do nezadovoljstva, nezaposlenosti i rata.
Osim takvih kriza nastalih istovremenim djelovanjem raznih čimbenika, ulazak u opasnu zonu najavljuje i pojava iznenadnih, neočekivanih promjena, poput gospodarske krize iz 2008. godine i izbor Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država".
Nekad i sada
"I povijest može naznačiti razvoj budućih događaja. Rimsko Carstvo, primjerice, toliko se proširilo i postalo složeno da je nagomilalo vrlo velike troškove upravljanja, prijevoza i ratovanja, zbog kojih se na kraju urušilo, kada su počeli pritisci napada Vizigota i drugih naroda. Za tako složen sustav potrebno je puno energije, odnosno resursa, a čim ih nestane, sustav počinje slabiti.
Zapadna su se društva do sada održavala zahvaljujući fosilnim gorivima i industrijskoj tehnologiji. Joseph Tainter, profesor s državnog sveučilišta u Utahu, smatra da bi ulaganje u složenost kao strategiju rješavanja problema bilo isplativo samo kada bismo pronašli način da platimo tu složenost, na primjer, "kao naši preci fosilnim gorivima".
Uzroci i posljedice
"Thomas Homer-Dixon iz Škole međunarodnih poslova Balsillie u Waterloou predviđa da će se malo prije raspada, kao i Rimu, ljudi i resursi povući u vlastite zemlje, siromašniji narodi tražit će spas u stabilnijim zemljama, a te će zemlje uspostaviti zabrane za useljavanje i počet će strože upravljati. A u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu do 2050. godine postojat će samo dvije klase: mala bogata elita i siromašna većina.
Što su ljudi manje zadovoljni, to se više identificiraju s užom skupinom kojoj pripadaju, vjerskom, rasnom ili nacionalnom. Poricat će postojanje problema, a ako će ih i priznati, pripisivat će ih svima izvan svoje skupine. Tako će nastati ogorčenost, a to može dovesti i do masovnog nasilja. Može se dogoditi i da društvo jednostavno postupno oslabi i izblijedi.
Neka se od ovih predviđanja već ostvaruju, ali nije prekasno. Potrebno je oduprijeti se nagonu da pod većim pritiskom prestajemo surađivati, postajemo manje razumni i manje darežljivi. Trebamo udružiti vještine i znanje te zajednički i razumno početi napredovati", piše Nuwer.
