Francuska: Borba protiv zatopljenja stajat će 1000 dolara po stanovniku godišnje
Francuska: Borba protiv zatopljenja stajat će 1000 dolara po stanovniku godišnje
HINA
Foto: Epa
ISPUNJAVANJE ciljeva Pariškog sporazuma o klimi stajat će 1000 dolara godišnje po stanovniku, rekao je danas francuski ministar financija Bruno Le Maire i pozvao na refinanciranje Zelenog fonda za klimu.
"Klimatsko zagrijavanje je skupo. Prema našoj procjeni, ako želimo ispuniti ciljeve Pariškog sporazuma, sljedećih godina će biti potrebno po 1000 dolara godišnje po stanovniku", objasnio je ministar u Elizejskoj predsjedničkoj palači nakon susreta s predstavnicima gospodarstva.
"Moraju se mobilizirati međunarodne organizacije, Svjetska banka, Europska investicijska banka i sa summita G7 u Biarritzu očekujemo objave o Zelenom fondu za klimu", nastavio je.
Zeleni fond za klimu
On je precizirao da je pozvao svoje kolege, ministre financija iz G7, i tražio od njih da sudjeluju u tom refinanciranju.
Zeleni fond za klimu, o čijem osnivanju je odlučeno u Cancunu u Meksiku 2010., a pokrenut je u Durbanu u Južnoafričkoj Republici sljedeće godine, prednost daje zemljama u razvoju koje su najviše izložene klimatskim promjenama.
Početni cilj fonda je bio prikupljanje 100 milijardi dolara godišnje od razvijenih zemalja u korist zemalja u razvoju. Pariškim sporazumom je kasnije taj cilj produljen do 2025.
Osim tih iznosa, Bruno Le Maire želi mobilizirati "tehničke instrumente za usmjeravanje financijskog priljeva prema borbi protiv klimatskog zagrijavanja i obnovljivim izvorima energije".
"Potrebni su pouzdani, precizni i neutralni pokazatelji za upravitelje imovina, banke, osiguravajuća društva, da bi se mogli usmjeriti na uštede pojedinaca u borbu protiv klimatskog zagrijavanja i obnovljivim izvorima energije", precizirao je ministar koji je s kolegama osnovao "koaliciju ministara financija za zeleno financiranje".
0 ( + )
*
Požari u Paragvaju na granici s Bolivijom i Brazilom su pod kontrolom
Požari u Paragvaju na granici s Bolivijom i Brazilom su pod kontrolom
HINA
Foto: Hina, EPA
POŽARI koji su opustošili više od 20.000 hektara na sjeveru Paragvaja, na granici s Bolivijom i Brazilom, stavljeni su pod kontrolu, rekao je u petak ministar okoliša Ariel Oviedo.
Vatra koja je buknula prije tjedan dana u Pantanalu "je pod kontrolom zahvaljujući promjeni smjera vjetra", objasnio je ministar.
U Boliviji su i dalje aktivni požari koji su izbili prije dva tjedna. Od svibnja je oko 744.000 hektara izgorjelo na istoku zemlje.
Jedan kanader, Boeing 747-400 koji je vlada unajmila od američke tvrtke, stigao je u petak na istok zemlje u pomoć u gašenju požara.
Požare izazvali seljaci
Požare su izazvali seljaci paljenjem korova, čime tvrde da poboljšavaju kvalitetu tla.
Paragvajsko ministarstvo okoliša je predložilo osnivanje međuvladinog povjerenstva od predstavnika Paragvaja, Bolivije i Brazila kako bi koordiniralo borbu protiv te vrste požara koji izbijaju svake godine tokom sušnog razdoblja.
"Vidjeli smo vodozemce, gmazove i glodavce spaljene uz ceste i puteve i koristimo ih za promatranje", rekao je generalni direktor za bioraznolikost pri ministarstvu okoliša Dario Maldelburguer.
Ekološka organizacija Guira-Paragvaj, vlasnica šumskog rezervata na granici triju zemalja, navela je da je rezervat 70 posto opustošen u požarima.
"Ljudi imaju običaj paliti polja u ovom sušnom razdoblju. Dugo nije bilo padalina. Produžena suša i sjeverni vjetar su proširili požare", naglasio je Pepe Cartes, izvršni direktor NGO-a.
On je precizirao da su stradale brojne životinje, posebice one koje se sporo kreću poput kornjača, mravojeda i pasanaca, kao i onih koji žive na drveću, majmuna i zmija.
0 ( + )
*
Amazonija gori. Kako zaista možemo pomoći?
Amazonija gori. Kako zaista možemo pomoći?
Tihana Jarić Dauenhauer, P.S.
Foto: Epa
POSLJEDNJIH nekoliko dana svi smo zabrinuto usmjerili naš pogled prema stravičnom požaru u Amazoniji, najvećoj prašumi na svijetu, poznatoj pod nadimkom - pluća svijeta. Prema brazilskom Nacionalnom institutu za svemirska istraživanja (INPE), od početka godine u Brazilu je izbilo više od 72.000 požara.
Amazonskom prašumom trenutno haraju požari takvih razmjera da se njihov dim vidi čak i iz svemira (slika dolje), a INPE je izvijestio da je samo od prošlog četvrtka zabilježeno više od 9500 požara te da svake minute izgori površina više od jednog i pol nogometnog igrališta izuzetno dragocjene prašume.
Smoke from wildfires in the #AmazonRainforest spreads across several Brazilian states in this natural-color image taken by a @NASAEarth instrument on the Suomi NPP satellite. Although it is fire season in Brazil, the number of fires may be record-setting: https://t.co/NVQrffzntrpic.twitter.com/4JTcBz9C8f
S obzirom na to da je poznato kako Amazonija osigurava 20% svjetske zalihe kisika i kako je ona jedno od najvažnijih spremišta stakleničkog plina CO2, mnogi su se s pravom zabrinuli za budućnost našeg ekosustava i zapitali što mogu učiniti, i kao pojedinci i kao kolektiv, kako bi spasili taj dragocjeni izvor svježeg zraka koji je ujedno i zaštita od galopirajućih klimatskih promjena.
No prvo bismo trebali ukratko podsjetiti što je točno uzrokovalo požare ovakvih razmjera na tom inače vlažnom području jer, kao što često biva, sam uzrok problema vrlo je često povezan s njegovim rješenjem.
Zašto su požari buknuli baš sada?
Amazonska prašuma većinu je godine poprilično vlažno područje. Zato i spada u sustav tropskih kišnih šuma, a sušno razdoblje počinje tokom srpnja i augusta te obično prestaje do sredine studenog, navodi Cnet.
Poljoprivrednici se često koriste kontroliranim požarima kako bi raščistili zemljište i pripremili ga za uzgoj raznih kultura. Stoga su ljudi, smatra Christian Poirier, direktor neprofitne organizacije Amazon Watch, najčešće ti koji su odgovorni za veliku većinu požara koji nastaju na tom području.
Kao što smo već pisali, dijelovi Amazonije gore svake godine za vrijeme spomenute sušne sezone. Globalno zagrijavanje je, međutim, već produljilo ovu sezonu za tri tjedna, tvrde znanstvenici. Je li onda ovo normalna prirodna pojava pogoršana sušom, koja je pak pogoršana globalnim zagrijavanjem? Ili su požari ipak djelo ljudskih ruku?
Ipak smo mi krivi
"Kad gledamo iz svemira, vidimo da ekonomske aktivnosti, a ne suša, potiču požare. Oni se događaju duž koridora za prijevoz i rubova (brazilskih saveznih) država Amazonas i Matto Grosso, gdje je u tijeku naseljavanje i širenje poljoprivrede. To je ekonomski signal, ne klimatski signal", kaže Morton u razgovoru za američki časopis Wired.
Ekološki aktivisti za požare okrivljuju brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, nacionalista i populista. Optužuju ga da je znatno oslabio ekološku regulativu u zemlji te da drvosječe i poljoprivrednike potiče na krčenje šuma.
Brazilski Nacionalni institut za svemirsko istraživanje (INPE) ovog je mjeseca objavio da je deforestacija ove godine viša za čak 88% nego lani, kad je na vlasti bio Bolsonarov prethodnik, centrist Mauricio Macri.
The National Institute for Space Research (Inpe) said its satellite data showed an 84% increase of fires in Brazil compared to 2018
INPE je evidentirao i gotovo jednako povećanje požara u odnosu na prošlu godinu - od početka godine zabilježio je 73 hiljade požara, što je za 84% više nego lani. Ova nevjerojatna podudarnost dodatno osnažuje argument da su krčenje Amazonske prašume i požari u njoj usko povezani. Drugim riječima, požari se podmeću upravo kako bi se iskrčila šuma, pri čemu pepeo spaljenog drveća služi kao gnojivo i čini zemlju za buduće pašnjake stoke plodnijom.
Veliki problem je - stočarstvo
"Požar koji vidimo danas je požar uzrokovan deforestacijom. Oni (stočari) sijeku stabla, ostavljaju drvo da se suši i onda ga kasnije zapale tako da pepeo može pognojiti tlo", objašnjava znanstvena direktorica brazilskog Instituta za ekološko istraživanje u Amazoniji (IPAM) Ane Alencar.
Zapravo, kako piše Quartz pozivajući se na podatke sveučilišta Yale, stočarstvo je odgovorno za do 80% trenutne deforestacije Amazonske prašume. Satelitske snimke pokazuju kako je dim izmiješan sa smećkastom bojom farmi ondje gdje je šuma već iskrčena.
There was worldwide outcry when the Notre Dame cathedral was on fire. Why is there not the same level of outrage for the fires destroying the #AmazonRainforest? pic.twitter.com/VbSda5PYAK
Brazil je, inače, dom za više od 200 milijuna grla stoke, a 2015. brazilski izvoz govedine činio je čak 14% svjetskog izvoza. Ta goveda uzgajaju se upravo na zemlji koja je nekad bila dio prašume. A sve veća globalna potražnja za govedinom, posebno iz rastućih tržišta kao što je Kina, služi brazilskim stočarima kao dodatni poticaj da krče prašumu i domognu se dragocjenog plodnog zemljišta za ispašu, nesvjesno ili ne mareći za neprocjenjivu štetu koju time nanose cijelom planetu.
Što možemo učiniti kolektivno?
Sada kada smo naveli osnovne uzroke požara što haraju Amazonijom, možemo se pozabaviti i realnim te provedivim rješenjima. U kolektivnom smislu lopticu smo prebacili na političare, odnosno na naše predstavnike.
Mada se politička scena, u globalnom smislu, već godinama zalaže za što bržu provedbu određenog broja rješenja za klimatske promjene, sve ide prilično polako te se više čini da u tom smislu tapkamo na mjestu, a ne da se krećemo naprijed.
No možda će naše političare, što je sreća u nesreći, ovakve globalne katastrofe prodrmati i natjerati ih da se pokrenu i iz svojih udobnih fotelja naprave, u ekološkom smislu, nešto konkretno. Nešto takvo upravo se dogodilo. Naime, brazilski predsjednik Bolsonaro doživio je oštru kritiku političke zajednice, ali i neke ozbiljne prijetnje.
Irska je u petak zaprijetila Brazilu da će, ako ne krene s ozbiljnom zaštitom Amazonske prašume, glasati protiv ugovora o slobodnoj trgovini koji je EU potpisao s nekim zemljama Južne Amerike: Brazilom, Argentinom, Urugvajem i Paragvajem.
Pritisak Europske unije
Francuski predsjednik Emmanuel Macron također je danas izjavio kako je njegov brazilski kolega Jair Bolsonaro "lagao" o svojim obvezama u pogledu zaštite okoliša te je i on spomenuo kako će se zbog toga usprotiviti navedenom trgovinskom ugovoru. Ugovor EU-a i Mercosura o slobodnoj trgovini potpisan je krajem lipnja nakon dvadeset godina pregovaranja, a obuhvaća tržište od 780 milijuna potrošača, odnosno četvrtinu svjetskog bogatstva.
Dodatno, čelnici industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta, skupine G7, koji se tokom vikenda sastaju u Francuskoj, također namjeravaju potegnuti pitanje stravičnih požara u Brazilu i njihovih posljedica na okoliš.
Our house is burning. Literally. The Amazon rain forest - the lungs which produces 20% of our planet’s oxygen - is on fire. It is an international crisis. Members of the G7 Summit, let's discuss this emergency first order in two days! #ActForTheAmazonpic.twitter.com/dogOJj9big
"Članovi G7, razgovarajmo hitno o požarima za dva dana!" napisao je jučer popodne na Twitteru francuski predsjednik Emmanuel Macron. Njemačka kancelarka Angela Merkel ubrzo je javno podržala Macronov prijedlog da se požari uvrste u dnevni red G7, a kanadski premijer Justin Trudeau podržao je njegov prijedlog na Twitteru.
Što možemo učiniti pojedinačno?
Dok se političari koriste sankcijama i pritiscima kako bi, unutar svojih moći, stjerali u kut brazilskog predsjednika i primorali ga da krene u ozbiljnu zaštitu Amazonske prašume, i mi obični građani možemo napraviti neke važne korake.
Prvo, trebamo glasno podržati organizacije, političke ili one građanskog društva, koje su se odlučile uhvatiti u koštac s tim problemom, odnosno podržati tu određenu agendu. Nažalost, ako birači ne pruže podršku takvim političarima i ako oni shvate da im te aktivnosti neće donijeti dodatne poene na sljedećim izborima, mogli bi izgubiti entuzijazam. Možda to zvuči oportunistički, ali političari nikada nisu ni rekli da se igraju svetaca. Oni se bave politikom, odnosno umijećem mogućeg, pri čemu je uobičajeno da se isprepliću društveni, ali i osobni motivi.
Drugo, piše Cnet, možemo učiniti nekoliko praktičnih malih poteza koji također mogu biti dio cjelokupnog rješenja:
- Možete donirati organizaciji Rainforest Action Network kako biste time zaštitili nekoliko kvadratnih metara Amazonske prašume.
- Možete donirati organizaciji Trust Rainforest i time pomoći pri kupnji zemljišta u Amazoniji. Od 1988. godine organizacija je na taj način spasila preko 23 milijuna hektara.
- Smanjite potrošnju papira i drva.
- Smanjite konzumaciju govedine. Govedina koja se često koristi u prerađenim proizvodima i brzoj hrani često je uvezena iz Amazonske prašume. Naime, Finska se već pozabavila tom idejom, piše CNN. Danas je ministar financija ove nordijske zemlje pozvao Europsku uniju da zbog požara u Amazoniji "hitno razmotri mogućnost zabrane uvoza brazilske govedine".
- Proučite peticije Change.org koje se bave ovom temom i potpišite ih.
- Možete donirati organizaciji Amazon Watch, koja se bavi zaštitom prašuma i domorodačkih plemena.
- Možete donirati organizaciji Amazon Conservation Team, koja se bori protiv klimatskih promjena i za prava domorodačkih skupina. Ta organizacija pritom navodi točno kamo i za koji cilj odlazi vaš novac.
- Možete donirati organizaciji One Tree Planted, koja se bavi zaustavljanjem krčenja šuma diljem svijeta, ali i u Amazonskoj prašumi.
- Potpišite peticiju organizacije Greenpeace koja od brazilske vlade traže da štiti i spasi Amazonsku prašumu te zaštiti autohtone i tradicionalne zajednice na tome području.
Što ako nestane Amazonske prašume?
Kao što smo već pisali, svijet bez Amazonske prašume čekaju kaos i bolna smrt. Naime, kada dođe do požara značajnih razmjera, goruća stabla u atmosferu umjesto kisika ispuštaju CO2, koji dodatno zagađuje atmosferu, a kad bi Amazonija nestala, velik udio ugljikovog dioksida ne bi se fotosintezom transformirao u kisik, nego bi ostao tu gdje jest pa nas bi zadesilo još veće zagađenje zraka.
Tropske kišne šume i savane u međudjelovanju s atmosferom izmjenjuju goleme količine vode i smatra se da su iznimno važne u održavanju kako lokalne tako i regionalne klime. Voda koju biljke u atmosferu ispuštaju isparavanjem i transpiracijom te koja preko rijeka dolazi do oceana značajno utječe na svjetsku klimu i cirkulaciju oceanskih struja.
Budući da prašume vodu iz tla pretvaraju u vlagu u zraku i time hlade atmosferu, one su najvažniji dio procesa stvaranja i regeneracije vlage. Kad bi nestalo Amazonije, zrak bi na tom području postao suh i zagrijan, a vjetrovi bi ga prenijeli po cijelome svijetu, stvarajući kaos.
Povećanje temperature u tropima koje nastaje zbog krčenja ili požara stvara velike zračne mase koje se kreću prema gore. Kad uđu u gornju atmosferu, one izazivaju mreškanja koja se kreću u različitim smjerovima te bi nestanak Amazonske prašume značajno utjecao na klimu u nekima od najvažnijih svjetskih poljoprivrednih regija.
Ekolozi koji se bave kretanjima vlage u atmosferi predviđaju da će nad područjem Amazonije, ako nestane prašume, u najboljem scenariju padati 15% manje oborina, a u najgorem će ono postati suho kao pustinja Negev.
Ako nestane Amazonske prašume, uz postojeću industriju, stakleničke plinove, globalno zatopljenje, rast broja stanovništva i plastični otpad možemo slobodno dodati i posljedice uništenja tog ekosustava - rapidno zagađenje zraka, globalne suše, promjene oceanskih struja, dodatan CO2 i rast temperatura.
Dakle, u tom nam se slučaju ne piše dobro jer ako uništimo pluća planeta već ćemo sada ubrzati zastrašujuće scenarije klimatskih promjena. Nadajmo se da ćemo zajedničkim trudom uspjeti srediti ovaj globalni problem, što nije nemoguće. Sjećate se ozonske rupe? Uspjeli smo je zakrpati. Znači, može se. Ali naravno - ako se zaista nešto konkretno poduzme i ako sve ne ostane samo na pričama koje se prepričavaju u udobnim foteljama.
0 ( + )
*
Prosvjednici u Hong Kongu primili se za ruke i napravili živi lanac oko grada
Prosvjednici u Hong Kongu primili se za ruke i napravili živi lanac oko grada
HINA
Foto: Epa
TISUĆE protestanata načinile su živi lanac koji je u petak vijugao kroz Hong Kong, na dan obljetnice glasovitog Baltičkog puta, lanca koji su baltičke zemlje formirale prije trideset godina u okviru mirnog prosvjeda protiv sovjetske okupacije.
Prosvjednici su se držali za ruke i svijetlili mobitelima u trgovačkim četvrtima glasovitog hongkonškog zaljeva, formirajući živi lanac u znak protivljenja propekinškoj vladi.
Baltičke zemlje i lanac dug više od 600 km
Tri baltičke zemlje, danas članice Europske unije - Estonija, Latvija i Litva - slave u petak 23. augusta tridesetu obljetnicu jednog od najvećih protusovjetskih prosvjeda s više od milijun sudionika koji su načinili živi lanac dug više od 600 km.
Taj dan - 23. augusta - odabrali su kako bi podsjetili svijet na okupaciju baltičkih zemalja temeljem pakta Molotov-Ribbentrop kada je Sovjetima dopušteno da s vojskom uđu i okupiraju te tri baltičke zemlje.
Zakon o izručenju Kini
Živi lanac u Hong Kongu je najnoviji događaj u okviru prodemokratskog prosvjednog pokreta koji ne jenjava ni nakon gotovo tri mjeseca tokom kojih je Hong Kong zapao u neviđenu političku krizu.
Prosvjedni pokret koji je nastao u lipnju zbog protivljenja nacrtu zakona o izručenju Kini proširio je svoje zahtjeve.
"Ovime pokazujemo svijetu da Hongkonžani nisu bilo tko", rekla je Cat Law, službenica u šezdesetima, "i mi možemo ponoviti ono što je učinjeno prije trideset godina", dodala je.
Prosvjednici, među kojima je bilo mladih i starijih, izvikivali su: "Oslobodite Hong Kong!"
Zamisao o "hongkonškom putu" iznijeli su prosvjednici aktivni na društvenim mrežama koji već nekoliko dana primjenjuju nenasilnu taktiku kako bi se čuo njihov glas.
0 ( + )
*
Trump naredio američkim firmama da napuste Kinu
Trump naredio američkim firmama da napuste Kinu
HINA
Iluistracija: Hina/ EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump izjavio je da je naredio američkim tvrtkama da napuste Kinu nakon što je Peking najavio uvođenje carina na američku robu vrijednu 75 milijardi dolara, raspirujući trgovinski rat između dva najveća svjetska gospodarstva.
Trump je na Twitteru najavio da će na najnoviji kineski potez odgovoriti kasnije u petak. Predsjednik se sredinom dana susreo s dužnosnicima zaduženima za trgovinu, rekao je Reutersu visoki dužnosnik Bijele kuće.
"Ne trebamo Kinu i iskreno govoreći bilo bi puno bolje bez njih. Golemi novac koji je Kina zaradila i ukrala od Sjedinjenih Država, godinu za godinom, desetljećima, mora PRESTATI!" napisao je Trump na Twitteru.
"Našim snažnim američkim kompanijama je stoga naređeno da odmah počnu tražiti zamjenu za Kinu, uključujući da se vrate KUĆI i svoje proizvode rade u SAD-u", dodao je.
Nejasno je po kojem zakonu Trump može narediti ovakvo nešto
Nejasno je po kojem bi zakonu Trump mogao narediti američkim kompanijama da prekinu svoje poslovanje u Kini ili da prestanu nabavljati određene proizvode iz te zemlje.
Trump je također rekao da je američkim poštanskim tvrtkama, poput FedExa, Amazona, UPS-a i Američke pošte, naredio da potraže i prekinu dostavu svih pošiljaka koje sadrže opioid fentanil u SAD-u.
Kina je u petak najavila da će u znak odmazde uvesti carine na američku robu vrijednu 75 milijarda dolara, prvi put i na sirovu naftu.
Peking će od početka rujna odnosno sredine prosinca uvesti carine u rasponu od pet do 10 posto na 5078 proizvoda iz SAD-a, uključujući soju, sirovu naftu i male zrakoplove.
Najavljene su i 25-postotne carine na uvoz automobila iz SAD-a te 5-postotne carine na uvoz automobilskih dijelova koje će stupiti na snagu 15. prosinca.
Odmazda je to Pekinga na poteze Trumpa koji je ranije uveo visoke carine na kineski uvoz u vrijednosti 250 milijarda dolara i najavio dva nova kruga carina na dodatnih 300 milijarda dolara kineskog uvoza, početkom rujna i sredinom prosinca, uključujući mobitele, laptope, odjeću i igračke.
Eskalacija trgovinskog sukoba dva vodeća svjetska gospodarstva potpiruje strah od moguće recesije u SAD-u. Carine su već zakočile globalnu trgovinsku razmjenu i gospodarski rast i u SAD-u i u Kini.
0 ( + )
*
Prva homoseksualna parada u Sarajevu možda će biti zabranjena
Prva homoseksualna parada u Sarajevu možda će biti zabranjena
HINA
Foto: Epa
PRVA homoseksualna Parada ponosa u Sarajevu, najavljena za početak rujna, mogla bi biti zabranjena, najavilo je danas ministarstvo unutarnjih poslova Županije Sarajevo u kojoj se vlast podijelila oko održavanja ovoga skupa.
Nakon što su tokom dana iz političke stranke Narod i pravda predsjednika skupštine Županije Sarajeva Almedina Konakovića pozvali na otkazivanje homoseksualne parade, njihov ministar unutarnjih poslova Admir Katica istaknuo je kako skup nije dobio odobrenje za održavanje.
“Nije izdana nikakva dozvola“
"Neistinite su informacije da je izdana bilo kakva dozvola, s obzirom da dozvola nije predviđena prema zakonu o javnom okupljanju Županije Sarajevo", rekao je Katica. Pojasnio je kako postoji mogućnost da policijsko tijelo na temelju informacija kojima raspolaže donese odluku o zabrani održavanja ovoga skupa.
"Ta odluka se može donijeti najkasnije 48 sati prije planiranog održavanja javnog skupa. Zakon predviđa da organizator javnog skupa, ukoliko bude doneseno rješenje o zabrani ima mogućnost žaliti se ministru unutarnjih poslova kao drugostupanjskom tijelu koji donosi odluku po tom pitanju", rekao je Katica za portal Klix.
Iz stranke Narod i pravda danas su istaknuli da "u uzavreloj političkoj situaciji u BiH bilo kakva eskalacija može izazvati negativne posljedice".
Premijer Županije Sarajevo podržao Paradu ponosa
Istodobno, premijer Županije Sarajevo Edin Forto poručio je kako će učiniti sve da se Parada ponosa održi.
"Kao premijer Županije učinit ću sve da svi građani i građanke ove Županije budu ravnopravno tretirani, da imaju pravo na okupljanje i da uživaju zaštitu policije“, naveo je Forto, koji je član Naše stranke.
Potporu održavanju prve Parade ponosa u BiH dao je predsjednik Naše stranke Predrag Kojović, a ranije je to učinio i veleposlanik SAD-a u BiH Eric Nelson, koji se javno deklarira kao homoseksualac.
Protivljenje održavanju Parade ponosa izrazila je i najveća bošnjačka stranka, Stranka demokratske akcije (SDA).
0 ( + )
*
Anketa: Zbog dva velika skandala pada podrška poljskoj vladajućoj stranci
Anketa: Zbog dva velika skandala pada podrška poljskoj vladajućoj stranci
HINA
Foto: Epa
VLADAJUĆA poljska stranka Pravo i pravda (PiS), pogođena dvama velikim skandalima, izgubila je pet postotnih bodova podrške birača u danas objavljenim anketama, uoči izbora koji se održavaju u oktobaru.
To je prvi put da se značajno smanjila razlika između PiS-a i prodemokratske oporbe uoči izbora na kojima će duboko podijeljena nacija izabrati članove gornjeg i donjeg doma parlamenta.
Zamjenik ministra pravosuđa diskreditirao suce
Anketa je provedena nakon što je zamjenik ministra pravosuđa ovoga tjedna podnio ostavku pošto je otkriveno da je pokušao diskreditirati suce koji se protive vladinoj reformi pravosuđa tako što je medijima dojavljivao pikanterije iz njihova privatnog života.
Prije njega ostavku je dao PiS-ov predsjednik parlamenta jer je vladin zrakoplov koristio u privatne svrhe.
Građanska platforma (PO) dobiva 30 posto glasova
Prema anketi agencije Kantar od 22. augusta, PiS podržava 39 posto birača, u odnosu na 44 posto 13. augusta.
Glavni suparnik PiS-a, centristička Građanska platforma (PO) dobiva 30 posto, tri postotna boda više nego sredinom augusta, a lijeva koalicija Ljevica ostala je na 11 posto podrške.
Koaliciju seljačke stranke PSL i protusistemskog Kukiza 15 podržava šest posto birača, dva postotna boda više u odnosu na raniju anketu, a jedan postotan bod porasla je i krajnje desna Konfederacija koja ima šest posto.