|
|
|
TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
24.09.2016.
SAD: Naše postavljanje proturaketnog sustava THAAD u Južnoj Koreji nije podložno pregovorima
SAD: Naše postavljanje proturaketnog sustava THAAD u Južnoj Koreji nije podložno pregovorima
Foto: FAH
O PLANIRANOM američkom slanju proturaketnog sustava THAAD u Južnu Koreju se ne može pregovarati u sklopu pokušaja uvođenja novih sankcija Ujedinjenih naroda protiv Sjeverne Koreje zbog njezinog posljednjeg nuklearnog testa, rekao je u petak visoki američki dužnosnik.
Kina, čiju podršku mnogi vide kao ključnu za uspješno uvođenje novih sankcija protiv Sjeverne Koreje, snažno se protivi instalaciji protubalističkog sustava THAAD, namijenjenom rušenju neprijateljskih raketa, za što neki stručnjaci smatraju da treba biti dio pregovora o novim mjerama UN-a.
Upitan o tome može li se o THAAD-u pregovarati visoki američki diplomat za istočnu Aziju Daniel Russel upućuje na dogovor između SAD i Južne Koreje o tom sustavu obrane.
"Ne može. Dvije zemlje donijele su odluku", rekao je Russel za Reuters.
Pregovori o novim sankcijama prema Sjevernoj Koreji već su u tijeku, a analitičari i diplomati smatraju kako oni u mnogome ovise o stavu Kine koja smatra da THAAD sustav ugrožava i njezinu sigurnost.
Francuski ministar: Damask igra na kartu podjele Sirije uz potporu saveznika
Francuski ministar: Damask igra na kartu podjele Sirije uz potporu saveznika
Foto: FAH
FRANCUSKI ministar vanjskih poslova Jean-Marc Ayrault optužio je u petak režim u Damasku koji pokušava zauzeti Alep, da "igra na kartu podjele Sirije" osvajajući sva "korisna" područja u zemlji.
"Bombardiranjem Alepa režim igra na kartu podjele Sirije a njegovi pomagači to mirno promatraju", istaknuo je Ayrault na tiskovnoj konferenciji na rubu zasjedanja Opće skupštine UN-a.
"Sirijski režim i njegovi saveznici ne žele se odreći osvajanja novih područja", rekao je francuski ministar.
"Korisna Sirija", na zapadu zemlje, uglavnom se proteže u smjeru jug-sjever od Damaska do Alepa i obuhvaća gradove Homs, Hamu, Idlib i pristup Sredozemnom moru preko Latakije i Tartusa.
Sirijska vojska i njezin ruski saveznik od četvrtka izvode zračne udare neviđene siline na četvrti Alepa koje su od 2012. u rukama pobunjenika, kao uvod u kopnenu operaciju velikih razmjera radi zauzimanja bivše gospodarske prijestolnice Sirije.
Ayrault: Stanje očajno
"Stanje se s punim pravom može nazvati očajnim", ocijenio je Ayrault pozivajući Rusiju da "zaustavi taj pokolj".
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i američki državni tajnik John Kerry koji se u četvrtak nisu uspjeli dogovoriti o obnovi prekida borba, mogli bi se opet sastati u petak na rubu zasjedanja Opće skupštine.
"Razgovori se nastavljaju, ali se čini da se između Rusa i Amerikanaca nikada neće završiti", izrazio je žaljenje Ayrault, istaknuvši "posebnu odgovornost" Sjedinjenih Država koja "poprima povijesnu važnost".
"Vrijeme je da budemo jedinstveniji" u rješavanju sirijskog sukoba, ocijenio je.
Najveći Erdoganov neprijatelj: "Ako me Amerikanci žele izručiti, vraćam se u Tursku"
Najveći Erdoganov neprijatelj: "Ako me Amerikanci žele izručiti, vraćam se u Tursku"
Foto: FAH
FETHULLAH Gulen, kojeg turske vlasti optužuju da stoji iza pokušaja vojnog udara u srpnju i traže njegovo izručenje od SAD-a, kaže da je spreman vratiti se u Tursku ukoliko Washington odobri taj zahtjev Ankare.
"Ako SAD kaže da, onda ću ići, nema problema. Preostale dane provest ću mučen od Vlade i pred Boga ću doći kao čist čovjek", rekao je Gulen za njemački ZDF.
Islamski svećenik Gulen živi kao dragovoljni azilant u Pennsylvaniji i demantira da je umiješan u pokušaj državnog udara. Zahtijeva međunarodnu istragu o optužbama da je umiješan u organizaciju puča.
Gulen je izjavio da su europski političari učinili malo i da nisu dovoljno kritizirali turskog predsjednika Erdogana zbog uhapšenja desetaka hiljada ljudi u vojsci, sudstvu, među novinarima, umjetnicima te situacije da je stotinjak hiljada ljudi ostalo bez posla.
"Vanjski pritisak izbjeglica, širenje radikalnih grupa, progon desetaka hiljada ljudi i Erdoganovo samopredstavljanje kao nacionalnog heroja treba potaknuti europske lidere da učine efikasne korake u zaustavljanju Erdoganove Vlade koja kroči prema diktaturi", upozorava Gulen.
Putin nezainteresiran za Dodikov referendum
Putin nezainteresiran za Dodikov referendum
Foto: Hina
PREDSJEDNIK Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio je uz četvrtak da je od ruskog predsjednika Vladimira Putina dobio potporu naporima za održanje stabilnosti na području zapadnog Balkana kao i Daytonskog sporazuma, ali da o pitanju provedbe referenduma u RS najavljenog za 25. rujna nisu posebice raspravljali.
"Što se tiče referenduma, tu nije bilo nekih posebnih razgovora, osim konstatacije da je to pravo naroda“, rekao je Dodik za Radio-televiziju RS (RTRS).
Ruski predsjednik Dodika je primio u kasnim večernjim satima, a mediji u toj zemlji susretu nisu posvetili gotovo nikakvu pozornost.
Informacija o susretu mogla se pronaći jedino na mrežnim stranicama "Ruske gazete" gdje je stajalo kako su Putin i Dodik, koji je predstavljen kao čelnik entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine, razgovarali "o stanju na Balkanu i međusobnim odnosima te aktualnim međunarodnim pitanjima".
U Dodikovoj interpretaciji za publiku u RS susret je bo prilika da Putina "upozna o razvoju političke situacije u BiH te da iskaže svoje mišljenje o tome".
"Najvažnija tema je bila naša ekonomska suradnja i naši ekonomski odnosi", kazao je Dodik potencirajući suradnju na planu prerade nafte odnosno rad rafinerije u Bosanskom Brodu koju je ranije kupio ruski "Zarubežnjeft".
Politička pitanja, kakao je pojasnio Dodik, bila su vezana uz provedbu Daytonskog sporazuma pri čemu je Putin kazao kako je veoma zainteresiran za stabilnost u regiji i poštivanje međunarodnih ugovora.
"Rusija se bavi Daytonskim sporazumom i rečeno je da će tako i ostati", kazao je Dodik.
U nedjelju referendum u Republici Srpskoj, stanje sve napetije
U nedjelju referendum u Republici Srpskoj, stanje sve napetije
Foto: Hina
NA polovici teritorija Bosne i Hercegovine u nedjelju će se provesti referendum na kojemu će se građani te zemlje, koji su istodobno državljani entiteta Republika Srpska, izjašnjavati žele li da se 9. siječnja nastavi obilježavati kao entitetski praznik, a njegova najava izazvala je najveću političku krizu u BiH od okončanja rata u toj zemlji 1995., pa čak i upozorenja o mogućim oružanim sukobima.
Zbog sve veće napetosti u BiH uoči referenduma pojačane su mjere sigurnosti, a neka veleposlanstva poput francuskog pozvala su građane svojih država da budu posebice oprezni planiraju li u nedjelju putovati na područje RS-a.
Pravo glasa na nedjeljnom referendumu, prema podacima provedbenog povjerenstva, ima nešto više od 1,2 milijuna osoba.
"Obavljamo intenzivnu obuku glasačkih odbora, njih ima negdje oko dvije hiljade na teritoriju RS. Pripreme su završene i referendum možemo održati praktično sutra", izjavio je ovog tjedna Siniša Karan, predsjednik provedbenog povjerenstva koje je osnovala Narodna skupština RS.
Glasačka mjesta u nedjelju bi trebala biti otvorena u 7 sati, a izjašnjavanje će trajati do 19 sati. Objava rezultata mora slijediti najkasnije za 48 sati no očekuje se da će biti poznati već u nedjelju navečer.
Referendum odgovor na presudu Ustavnog suda
Entitetski je parlament odluku o raspisivanju referenduma donio 15. srpnja kao odgovor na pravorijek Ustavnog suda BiH koji je u studenom 2015., zaključio da obilježavanje 9. siječnja kao dana RS nije sukladno ustavu jer diskriminira Bošnjake i Hrvate koji žive u tom entitetu.
Presuda Ustavnog suda rezultat je apelacije koju je podnio sadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Na sličan način ranije su proglašene neustavnima, diskriminirajućima i ukinuti pjesma "Bože pravde" kao entitetska himna te grb RS koji je sadržavao samo znakovlja srpskog naroda.
Ustavni je sud, donoseći odluku, imao u vidu činjenicu da 9. siječnja asocira na datum iz 1992. godine kada je dio zastupnika srpske nacionalnosti iz skupštine tadašnje SR BiH samovoljno i protuzakonito proglasio tzv. republiku srpskog naroda u BiH izražavajući zahtjev za "teritorijalnim razgraničenjem" od Hrvata i Bošnjaka, odnosno za pripajanjem tog područja sa srpskom većinom Srbiji.
Izazov Daytonskom sporazumu
Odlukom Ustavnog suda BiH vlastima RS pripala je zadaća da entitetski zakon o praznicima usklade s presudom, no umjesto toga na poticaj vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem je čelu Milorad Dodik, Narodna skupština RS odlučila je raspisati referendum kojim se praktično osporava autoritet Ustavnog suda iako su njegove odluke konačne i obvezujuće.
Izazov autoritetu Ustavnog suda je i odlučnost vlasti RS da organiziraju referendum iako je taj isti sud 17. rujna, ponovno na Izetbegovićev zahtjev, donio privremenu mjeru kojom se provedba takvog izjašnjavanja izrijekom zabranjuje.
Stanje i ustroj BiH su takvi da ne postoje mehanizmi prisilne provedbe ove sudske odluke. Jedino što se može očekivati jest da na temelju obavijesti Ustavnog suda Tužiteljstvo BiH pokrene postupak kaznenog progona osoba odgovornih za neprovođenje sudske odluke.
Nejasno je i što će biti izravne posljedice provedbe referenduma u odnosu na entitetski zakon o praznicima. Dužnosnici RS daju oprečne izjave o tome je li on obvezujućeg ili savjetodavnog karaktera, a Karan ga je definirao kao "izražavanje prethodnog mišljenja građana" na temelju kojeg će onda entitetski parlament izmijeniti postojeći zakon o praznicima u dijelu koji se odnosi na 9. siječnja.
"Izmjene će eventualno ići u pravcu zakonske neobveznosti proslavljanja dana republike za one građane RS koji ne žele svečanim neradnim danom obilježiti taj datum", najavio je Karan.
Refererendum o "statusu RS" ostaje opcija
Predsjednik parlamenta RS Nedjeljko Čubrilović u petak je bio skloniji općenitijim konstatacijama.
"Narodna skupština RS će pristupiti donošenju zakona o praznicima u kojem će biti definirani stavovi koji neće vrijeđati druge narode, a koji će svakako trebati suglasnost svih", kazao je Čubrilović.
Najava provedbe referenduma u RS izazvala je brojna reagiranja u BiH i regiji, a u samoj zemlji politički sukobi potaknuti su procjenama kako je ovaj čin izazov miru i samom Daytonskom sporazumu koji izrijekom definira obvezu poštivanja odluka Ustavnog suda.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović upozorio je da bi se u ovom slučaju moglo raditi tek o "probnom balonu" za provedbu nekog kasnijeg referenduma na kojemu bi se odlučivalo o otcjepljenju RS od BiH.
Predsjednik RS Dodik takve je sumnje odbacio, no potvrdio je da refererendum o "statusu RS" ostaje opcija ako se stanje u BiH ne bude odvijalo na zadovoljavajući način.
Za "privatni referendum" Dodik bez potpore iz inozemstva, a kritična je i oporba RS
Najutjecajnije zapadne države osudile su najavu referenduma pozivajući opetovano vlasti RS da ga otkažu. Bez potpore za referendum Dodik je ostao čak i kada je u pitanju Beograd jer su se od toga jasno distancirali najviši srbijanski dužnosnici.
Jedinu potporu RS je odbila od ruskog veleposlanika u BiH Petra Ivancova koji je kazao kako je za vlasti njegove zemlje neupitno pravo naroda na takvo izjašnjavanje.
No nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimrom Putinom u četvrtak u Moskvi, Dodik nije mogao kazati kako je i od njega dobio jasnu potporu za referendumsku avanturu.
"Što se tiče referenduma nije bilo nekih posebnih razgovora osim konstatacije da je to pravo naroda", kazao je Dodik, koji je očito ostao bez bilo kakve važnije inozemne potpore za referendum.
I oporbene strane sa srpskim predznakom sve su kritičnije prema referendumu iako su ga podržale kada se o tome odlučivalo u entitetskom parlamentu.
Oporba optužuje Dodika da je referendum iskoristio za stranačku promidžbu uoči lokalnih izbora zakazanih za 2. oktobara.
Iz Srpske radikalne stranke (SRS) građane RS otvoreno su pozvali da "ne izlaze na besmisleni privatni referendum Milorada Dodika".
Mediji bliski Dodikovoj vlasti istodobno provode agresivnu kampanju za izlazak na referendum, a entitetski javni servis RTRS gledatelje i slušatelje svakodnevno zasipa domoljubnim spotovima u kojima ih poziva na nedjeljno izjašnjavanje.
Bosanski Srbi rekonstruiraju krvava granatiranja Sarajeva kako bi "doznali što se stvarno dogodilo"
Bosanski Srbi rekonstruiraju krvava granatiranja Sarajeva kako bi "doznali što se stvarno dogodilo"
Foto:
STRUČNJACI za balistiku, eksplozive i forenziku koje su angažirale vlasti bosanskih Srba rekonstruirat će krvave napade na sarajevsku tržnicu Markale. Napadi će biti rekonstruirani na vojnom vježbalištu Nikinci, pokraj grada Rume u Srbiji, a cilj je utvrditi što se stvarno dogodilo.
Milorad Kojić, ravnatelj Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih osoba, tvrdi da će u projektu biti angažirani stručnjaci iz SAD-a, Francuske, Rusije, Kine, Češke, Njemačke Izraela, Srbije i Republike Srpske. Planira se stvoriti autentičan prikaza napada koji su se dogodili 1992., 1994. i 1995. godine, kako su prikazani u sudskim presudam, prenosi BRIM.
Više od 20 civila ubijeno je u redu za kruh 27. svibnja 1992. u ulici Vase Miškina. Dvije godine kasnije, 5. veljače 1994., dogodio se najkrvaviji napad, u kojem je na sarajevskoj tržnici poginulo 66, a ranjeno više od 140 civila. Posljednji napad dogodio se 28. augusta 1995. godine, kada je smrtno stradalo 37 ljudi, a 70 ih je ranjeno.
Ratni i politički vođe bosanskih Srba već godinama poriču srpsku krivnju za napade, tvrdeći da su ih organizirali sami Bošnjaci kako bi stekli suosjećanje međunarodne javnosti.
Na suđenju Radovanu Kardžiću pred Međunarodnim sudom za ratne zločine utvrđeno je da su granate koje su 1994. i 1995. godine pale na Markale ispaljene s položaja bosanskih Srba. Jedan od sudaca u slučaju, Melville Baird, nije se složio s ostalim članovima suda, rekavši kako je moguće da su granate ispalile bošnjačke snage.
Zuckerberg: Za života moje kćeri želim iskorijeniti sve bolesti
Zuckerberg: Za života moje kćeri želim iskorijeniti sve bolesti
Foto: Facebook
GLAVNI ravnatelj Facebooka Mark Zuckerberg i njegova žena Priscilla Chan obećali su uložiti više od 3 milijarde dolara tokom narednog desetljeća kako bi spriječili, liječili i obuzdali sve bolesti, i to za života njihove kćeri.
"Možemo li pomoći znanstvenicima da spriječe, izliječe i obuzdaju sve bolesti za života naše djece? Vjerujem da možemo. Medicina je moderna znanost tek oko jedno stoljeće, a ostvarili smo nevjerojatan napredak. Očekivani životni vijek do kraja ovoga stoljeća trebao bi se popeti na 100 godina. Danas su samo četiri bolesti odgovorne za većinu smrti. Možemo ostvariti napredak na području borbe protiv tih bolesti uz pravu tehnologiju.
Tijekom povijesti znanosti većini otkrića prethodio je pronalazak neke nove tehnologije koja vam daje da stvari vidite na novi način", rekao je Zuckerberg spominjući mikroskop i sekvencioniranje DNK kao primjere. Istaknuo je kako će fokus ulaganja biti poticanja znanstvenika i inženjera na razvijanje alata i tehnologija koji će nas približiti tome cilju.
"Ovo radimo zbog budućnosti naše kćeri i djece diljem svijeta"
Ulaganja će uključiti istraživački centar za biološke znanosti, nazvan Biohub te planove za čip koji bi dijagnosticirao bolesti, stalni nadzor krvotoka te stvaranje karte tipova stanica u ljudskom tijelu.
Zuckerberg i Chan planiraju uložiti 600 milijuna dolara u Biohub, koji bi trebao okupiti znanstvenike sa Stanforda, UCSF-a i Berkeleyja te najbolje inženjere na svijetu.
"Ovo radimo zbog budućnosti naše kćeri i djece diljem svijeta. Ako postoji šansa da izliječimo sve bolesti za života naše djece, onda ćemo dati svoj doprinos. Zajedno, imamo pravu priliku da svojoj djeci u naslijeđe ostavimo bolji svijet od onoga koji je ostavljen nama", napisao je Zuckerberg.
Preuzeto sa portala INDEX.HR
Prethodnih dana:
19.04.2024
Trump: Opstanak Ukrajine je važan za SAD
New York Times: Stranka krajnje desnice bi mogla odlučiti hrvatske izbore
Scholz traži od saveznika u NATO-u da Kijevu isporuče šest sustava Patriot
EU misli da Kina isporučuje Rusiji komponente za izradu oružja
SAD: Blokirat ćemo puno članstvo Palestine u UN-u, trebaju pregovarati s Izraelom
Zapovjednik kenijske vojske poginuo u padu vojnog helikoptera
Argentina traži partnerski status u NATO-u
18.04.2024
Netanyahu britanskom šefu diplomacije: Sami ćemo odlučiti kako ćemo odgovoriti Iranu
Njemački i britanski šefovi diplomacije pozvali Izrael na suzdržanost od eskalacije
U izraelskim napadima uništeno više od 4000 embrija u Gazi
Rusi nadograđuju svoje tenkove-kornjače. Sad imaju radijske ometače
U BiH pronađena djevojčica iz Njemačke, žrtva trgovine ljudima
Rusi raketirali Černihiv, poginulo najmanje 13 ljudi
Birači izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024
Kanađanin se obogatio prevarivši više od milijun Amerikanaca
Ukrajinski gradonačelnik otišao u rat pa ubijen tijekom misije
Godina kada je cijela Europa gorjela
SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izručenje Juliana Assangea
Koliko je jaka iranska vojska?
SAD: Ovo su informacije koje imamo o osveti Izraela. Neke mogućnosti su zastrašujuće
Katastrofalne poplave u Dubaiju. U jednom danu palo kiše koliko inače u godinu dana
16.04.2024
Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune
Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao
Izraelski doseljenici ubili 2 Palestinca na Zapadnoj obali, naoružani upali u selo
Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali
Čeka se odgovor Izraela. Ako uzvrati istom mjerom, Iran neće imati šanse
Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava kopnene ofenzive?
15.04.2024
Zelenski: Izraelu su pomogli saveznici, a mi mjesecima čekamo pomoć
Palestinci oduševljeni zbog napada na Izrael. "Klali su nas više od šest mjeseci"
Izrael: Oborili smo neprijateljski dron lansiran iz Jemena
Izraelska vojska: Odobreni su operativni planovi i za ofenzivu i za defenzivu
Iran: Mogli bismo gađati Amerikance ako budu branili Izraelce
Policajka ubila napadača iz Sydneyja. Njegovi roditelji: Samo je radila svoj posao
Izrael: Curica koja je ozlijeđena u iranskom napadu je kritično
14.04.2024
Širi se lažna slika eksplozije u Teheranu
Iran: Lansirali smo i projektile i dronove na Izrael
Izrael: Spremni smo za mogući iranski napad
Žena u SAD-u ubila dečka i svoju bebu. Upozoravala na apokalipsu zbog pomrčine
Iran zaprijetio Izraelu. Biden se ranije vraća u Washington
Scholz otputovao u Kinu. Nalazi se sa Xijem
Banda iz Bugarske u Britaniji ukrala 54 milijuna funti pomoći. Ovo je njihova taktika
13.04.2024
Biden očekuje iranski napad na Izrael, poručio im: Nemojte
UN: Potonuo brod s migrantima kod talijanske obale, nestalo 45 migranata
Iran i Izrael desetljećima su neprijatelji. Prijeti li zaista eskalacija sukoba?
SAD: Iranski napad na Izrael je stvarna prijetnja, branit ćemo ga
Cijene nafte blizu 92 dolara zbog straha od eskalacije na Bliskom istoku
Skočio s kruzera u more prije tjedan dana. Otac: Dobar je ronilac, vjerujem da je živ
Agencija: Švedska neće ispuniti klimatske ciljeve bez promjena politike
12.04.2024
Macron: Moramo se trajno pripremiti za geopolitičku i geostratešku promjenu
Iran: Naš odgovor Izraelu bit će kontroliran i neće izazvati eskalaciju
Turska priprema novi mirovni plan za Ukrajinu
Američki general: Rusi su nadoknadili gubitke puno brže od očekivanog
Nizozemska daje još 400 milijuna eura Ukrajini
Japanski premijer: Ukrajina riskira kolaps bez američke podrške
Navalni je prije smrti uspio dovršiti autobiografiju, objavit će se
11.04.2024
Pucnjava u Americi ispred džamije. Ozlijeđeno više osoba
Jedna osoba ubijena u napadu nožem u Francuskoj. Napadača ubila policija
Britanija najavila redovite vojne vježbe s Amerikom i Japanom
Velike mjere sigurnosti na utakmicama u Madridu i Parizu zbog ISIL-ovih prijetnji
Britanski TV doktor pacijentici radio botoks u zamjenu za seks
Sastali se Biden i japanski premijer, najavili "nikad viđenu" obrambenu suradnju
10.04.2024
Američka savezna država zabranila gotovo sve pobačaje
15-godišnjak izveo pokolj u školi u SAD-u. Zbog toga u zatvor idu i njegovi roditelji
UN: U Ukrajini je naglo porastao broj poginulih i ozlijeđenih civila
Ukrajinska obrana je pred kolapsom. Ovo su najgori scenariji za kraj rata
Trump i britanski ministar razgovarali o izdvajanju članica NATO-a na obranu
Umro je Peter Higgs
Izrael nabavlja 40.000 šatora za evakuaciju ljudi iz Rafaha
09.04.2024
Vatikan tvrdi da je protiv zakona koji kriminaliziraju istospolne radnje
Razbijena mreža krivotvoritelja novca u Napulju. Novčanice zvali Maradona i Pele
Zašto Rusija tako manijakalno želi okriviti Ukrajinu za masakr u Moskvi?
SAD: Vršimo pritisak na Izrael da dopusti više kamiona s pomoći u Gazi
Izraelski oporbeni čelnik: Dogovor o oslobađanju talaca je težak, ali izvediv
SAD: Nismo obaviješteni o datumu izraelske invazije na Rafah
08.04.2024
Ukrajina dronovima napala nuklearku Zaporižja. Dron ubio dijete u Belgorodu
Savjetnik iranskog vrhovnog vođe: Nijedno izraelsko veleposlanstvo nije sigurno
Šef ukrajinskih obavještajaca: Rusija krajem proljeća kreće u novu veliku ofenzivu
Od par sela do najmoćnije sile svijeta. Ovako je nastao, rastao i propao Rim
Ruanda obilježava 30. godišnjicu genocida nad Tutsijima
Cameron: Britanska podrška Izraelu nije bezuvjetna
07.04.2024
Zelenski: Ukrajina bi uskoro mogla ostati bez projektila protuzračne obrane
Scholz: EU treba ulagati više u zajedničku sigurnost da nas se nitko ne usudi napasti
Uhićena Greta Thunberg
Milanović: Odlazak u Čepin otkazao sam zbog reputacijskog rizika
Musk: Tesla će 8. kolovoza predstaviti robotaksi
Ruska kapsula Sojuz vratila tri člana posade ISS-a na Zemlju
Broj mrtvih u tajvanskom potresu popeo se na 13. Stotine još zatočene
06.04.2024
Kuba pokušava smanjiti napetost nakon prosvjeda, građanima zajamčeni obroci
Potres od 4.8 kod New Yorka. Problemi u zračnom i željezničkom prometu
Europol: Europskoj uniji prijeti više od 800 kriminalnih mreža
EK: Očekujemo od Izraela da brzo omogući veći pristup humanitarne pomoći Gazi
Rusija: Glavno potencijalno područje za dijalog sa SAD-om je naoružanje u svemiru
Izrael smijenio dva časnika smrti sedam humanitaraca u Gazi
05.04.2024
World Central Kitchen i španjolski humanitarci obustavljaju pomoć Gazi morem
Huti: Ubijeno 37 ljudi u američkim i britanskim napadima na Jemen
Kineskinja ukrala 5.8 milijardi eura, htjela doći u Hrvatsku i vladati Liberlandom
Veliki Bidenov zaokret, SAD poslao najžešće upozorenje Izraelu dosad
Vođa Hamasa: U prijedlogu Egipta o prekidu vatre ništa novo. Neprihvatljiv je
Održao govor na kiši, razbolio se i umro. Predsjednik SAD-a bio je mjesec dana
Za vikend izvedena jedna od najvećih pljački u povijesti Los Angelesa
04.04.2024
Zelenski: Rusi pripremaju mobilizaciju 300.000 ljudi do lipnja. Peskov: Nije istina
Ukrajinska fronta je pred urušavanjem. Časnici: Skoro ništa nam više ne može pomoći
UN obustavlja noćno dopremanje pomoći u Gazu nakon smrti humanitaraca
Milanović: Danas je bilo nevjerojatno slušati što Plenković govori
Na Tajvanu traje velika potraga. Urušen otok, nagnute zgrade, nastale goleme rupe
Nakon prosvjeda u Turskoj priznata pobjeda kurdskog gradonačelnika
Plenković: Putin je najveći poticatelj proširenja EU
03.04.2024
Bijela kuća: SAD nije umiješan u napad na iransko veleposlanstvo u Damasku
Tisuće Izraelaca i dalje prosvjeduju protiv vlade, došli s bakljama pred parlament
Predsjednik Izraela ispričao se nakon smrti sedam humanitaraca
Bijela kuća: Ogorčeni smo izraelskim napadom u kojem su ubijeni humanitarci
Katalonski predsjednik predložio novi referendum o neovisnosti. Ovo bi bilo pitanje
Biden i Xi pričali telefonom. "Cilj je kontrola napetosti između dvije supersile"
Rusi napadaju na istoku, vode se žestoke bitke. Ključna ukrajinska linija propada
02.04.2024
Tri osobe nestale u lavini na švicarskom skijalištu
Iran odgovorio nakon napada na konzulat: Teheran će odlučiti o tipu kazne agresora |
|
|
|
OSTALE VIJESTI
|