NAJVEĆI američki grad, koji je 1970-ih i 1980-ih često bio oličenjem kolapsa zapadne civilizacije, a čiji su stanovnici svoj život i šanse za preživljavanje šetnje ulicom uspoređivali s onima u ratnom Bejrutu, ovu bi godinu mogao završiti s najmanje ubojstava otkako su se 1963. godine počele voditi koliko-toliko pouzdane statistike.

New York Times piše da su do nedjelje 18. studenog u New Yorku zabilježena 428 ubojstva - pri čemu je 412 osoba ubijeno na licu mjesta, dok je 16 njih naknadno umrlo od posljedica ozljeda. Ukoliko se trend održi do kraja godine, moguće je da bi New York mogao zabilježiti manje od 500 ubojstava godišnje, što je vrlo dobar podatak za grad koji broji 8,2 milijuna stanovnika, odnosno dvije Hrvatske.

Kriminologe je zapanjio još jedan podatak - samo 35 slučajeva ubojstva su počinili stranci, odnosno osobe koje nisu bile bračni drugovi, ljubavnici, rodbina, uposlenici ili osobe na neki način povezane sa žrtvama.

Još više iznenađuje podatak da stopa ubojstava u New Yorku nastavlja padati istovremeno dok ona raste u gotovo svim većim američkim gradovima.

Statistike vođene od 1963. godine se ne smatraju pouzdanima, jer su se prije njih bilježili samo slučajevi ubojstva koji su rezultirali hapšenjem i zatvaranjem istrage. Zbog toga u statistike nisu ulazila ubojstva s nepoznatim počiniteljem.

Od 1963. godine pa sve do 1990. godine se bilježio stalan rast ubojstava, a krajem 1980-ih i početkom 1990-ih se najviše pripisivao eksploziji cracka na njujorškim ulicama. Ta je droga dovodila do krvavih ratova narko-bandi za teritorij, a ovisnike činila nasilnima. Godine 1990. je tako zabilježeno rekordnih 2245 ubojstava.

Trend se preokrenuo otkako je na čelo New Yorka došao gradonačelnik i današnji republikanski predsjednički kandidat Rudy Giuliani. Policijske snage pod njegovim vodstvom su oštrim - a za mnoge liberale i ljevičare neprihvatljivim - mjerama i politikom "nulte tolerancije" prema najbezazlenijim prekršajima počele čistiti njujorške ulice od prijestupnika. Tome je pridonijela i oštra kaznena politika, uključujući povratak smrtne kazne u zakonodavstvo države New York kao i gradnja novih zatvora .

Statistike govore kako se promijenio prosječni profil žrtava, među kojima ima sve manje slučajnih namjernika. Među počiniteljima je bilo 77 % osoba s prethodnim policijskim dosjeom, ali i među 70 % žrtava.

Crnci dominiraju i među žrtvama (66 %) i među počiniteljima (61 %), a slijede ih hispanoamerikanci među kojima je 26 % žrtava i 31 % počinitelja. Bijelaca je među 7 % žrtava i 7 % počinitelja. Većina ubojica i žrtava su muškog spola.

Statistike bilježe pad većine ostalih kaznenih djela uključujući silovanja, provale, oružane pljačke i krađe automobila. Jedino su fizički napadi zabilježili blagi porast od 0,1 %. Ukupan broj kaznenih djela je pao 6,47 %.

D.A.

---