Tijekom prosvjeda u Bjelorusiji privedeni novinari i oporbeni političari
Foto: AFP
PRIPADNICI oporbe te nekoliko novinarauhapšeno je danastokom prosvjeda u Minsku protiv režima u Bjelorusiji. Višehiljada protestanata danas je prosvjedovalo noseći fotografije političkih zatvorenika, a upravo su oni iuhapšeni.
Prosvjedima je danas obilježen dan Slobode odnosno godišnjica neovisnosti te zemlje.
Lokalni mediji javljaju kako se međuuhapšenim prosvjednicima našao i bivši predsjednički kandidat Nikolaj Statkevič.
Detaljno pretražen stan Berezovskog: Nema opasnosti
Ilustracija: Youtube
POLICIJA specijalizirana za otkrivanje kemijske, biološke i nuklearne kontaminacije pretražila je dom ruskog oligarha Borisa Berezovskog koji je jučer preminuo u svom britanskom domu u Ascotu. Kako prenosi BBC, radilo se o mjerama predostrožnosti.
Točne okolnosti smrti 67-godišnjeg nekadašnjeg ruskog moćnika čiji se utjecaj otopio za Putinove vlasti još nisu poznate. Zna se da je pronađen u kadi u subotu poslijepodne. I dok su neki mediji prenijeli informaciju da si je oduzeo život, drugi vjeruju da se radi o zavjeri. Službeno je objavljeno da policija njegovu smrt zasad smatra nerazjašnjenom.
Njegova smrt uslijedila je nekoliko mjeseci nakon što je izgubio težak slučaj protiv drugog ruskog oligarha Romana Abramoviča, što ga je osobno i financijski dotuklo. Vlasnika nogometnog kluba Chelsea optužio je za ucjenu, odavanje službenih tajni i kršenje ugovora vezanog za jednu rusku naftnu kompaniju. Nakon što je izgubio sud, naređeno mu je da podmiri preko 35 milijuna funti Abramovičevih sudskih troškova, objavio je Guardian.
BBC piše da su ti troškovi bili znatno viši, ali i ističe da je Berezovski navodno izgubio više od 100 milijuna funti nagodbom o razvodu s bivšom suprugom. Njegove financijske poteškoće dodatno su narasle nakon što je njegova bivša ljubavnica Elena Gorbunova počela od njega potraživati gotovo šest milijuna eura za prodaju njihove rezidencije.
U intervjuu večer prije smrti rekao da njegov život više nema smisla
U intervjuu za Forbes koji je dao večer uoči smrti Berezovski je novinaru rekao da "njegov život više nema smisla" i da bi se želio vratiti u Rusiju.
Javnost je o smrti obavijestio njegov zet Egor Schuppe putem Facebooka. Napisao je da je Berezovski u posljednje vrijeme bio depresivan, da se nije javljao prijateljima te da je češće izabirao ostanak doma od izlaska u društvo.
Berezovski je bio bliski prijatelj ubijenog ruskog emigranta i agenta KGB-a Aleksandra Litvinenka koji je ubijen radioaktivnim polonijem-210 2006. godine u Londonu.
Na vrhuncu moći 1990-ih
Berezovski se obogatio 1990-ih prodajom uvezenih Mercedesa, ali i ruskih automobila. Kasnije je postao vlasnik Sibnefta te je kao najveći dioničar glavnog ruskog televizijskog kanala podržavao uspon Borisa Jeljcina na vlast.
Preživio je veći broj pokušaja atentata, uključujući bombaški napad u kojemu je dekapitiran njegov vozač. Tijekom Jeljcinove vlasti nalazio se u užem krugu predsjednikovih pobočnika kao zamjenik tajnika u ruskom vijeću sigurnosti.
"Boris Berezovski bio je jedan od najutjecajnijih Rusa 1990-ih. Počeo je kao matematičar, računalni programer i prodavač rabljenih automobila te postao jednom od najutjecajnijih osoba u Rusiji Borisa Jeljcina", komentirao je BBC-jev dopisnik iz Moskve Steve Rosenberg.
Krajem devedesetih igrao je ulogu i u usponu Vladimira Putina na vlast, ali Putin je odlučio ograničiti utjecaj dotad vrlo moćnih ruskih oligarha. Berezovski je 2000. svojevoljno napustio Rusiju te postao jedan od najglasnijih kritičara Vladimira Putina. Moskva je više puta tražila njegovo izručenje. U Rusiji je bio optužen za pronevjeru oko dvije milijarde dolara - novca državnih tvrtki - te za utaju poreza.
BBC javlja da je glasnogovornik Vladimira Putina rekao da je Berezovski ipak tražio predsjednikovo dopuštenje da se vrati u domovinu.
Doživio srčani udar dva dana nakon puštanja na slobodu: Nevin odležao u zatvoru 22 godine
Screenshot: CNN
AMERIKANAC David Ranta, koji je nevin proveo iza rešetaka više od dva desetljeća, dva dana nakon puštanja na slobodu doživio je srčani udar, objavio je njegov odvjetnik, a prenio CNN. Stanje mu je stabilno i nalazi se na intenzivnoj njezi.
Nakon što je iza rešetaka proveo više od dva desetljeća, David Ranta u petak je išetao iz sudnice u Brooklynu kao slobodan čovjek. Pune 22 godine čekao je pravdu, a ona je napokon stigla - dokazi su potvrdili da je cijelo vrijeme u zatvoru ležao nevin.
Ranta je 1991. godine optužen za ubojstvo lokalnog rabina te osuđen na ukupno 37 godina zatvora. Svi su dokazi tada ukazivali na to da je upravo on počinio ubojstvo, sve dok se nedavno nije javio jedan od svjedoka te priznao da ga je policija "istrenirala" da prepozna Rantu kao počinitelja. Nedužnom je čovjeku oduzet gotovo cijeli život i dragocjeno vrijeme s obitelji koje mu nitko nikada neće moći vratiti.
"Sada samo želim otići odavde. Osjećam se kao da sam pod vodom i plivam, osjećam se slobodno, preplavile su me emocije", kazao je Ranta nakon što je pušten na slobodu. Danas mu je 58 godina i planira podići tužbu protiv njujorške policije koja je huškala svjedoke protiv njega.
Državni udar u Centralnoafričkoj Republici, predsjednik pobjegao u DR Kongo
Ilustracija: AFP
POBUNJENICI u Centralnoafričkoj Republici objavili su da su zauzeli predsjedničku palaču nakon što je predsjednik Francois Bozize napustio glavni grad.
Prema jednom izvješću, predsjednik je otišao u susjednu Demokratsku Republiku Kongo. Pobunjenici, koji su započeli s borbom u prosincu prošle godine, optužili su predsjednika da se nije držao mirovnoga dogovora.
Jedan od vođa pobunjenika, pukovnik Djouma Narkoyo, rekao je za AFP da su zauzeli predsjedničku palaču te da predsjednika ondje više nije bilo. Dodao je da namjeravaju doći do državne radijske postaje u Banguiju gdje će čelnik Michel Djotodia održati govor.
Sazvan hitan sastanak Vijeća sigurnosti
Mediji javljaju o intenzivnoj pucnjavi širom glavnoga grada. Da pobunjenici kontroliraju grad potvrdio je i glasnogovornik predsjednika Gaston Mackouzangba.
Francuska, koja je nekada vladala tom zemljom, već je sazvala hitan sastanak UN-ova Vijeća sigurnosti te poslala postrojbe koje su dobile u zadatak osigurati aerodrom. Francuska u toj zemlji ima oko 1250 vojnika.
Od proglašenja neovisnosti 1960. u toj se zemlji nižu pobune i vojni udari. Odbjegli predsjednik Bozize također je došao nasilno na vlast 2003. godine. Centralnoafrička Republika jedna je od najsiromašnijih afričkih zemalja usprkos bogatih nalazišta minerala.
Srbija obilježava 14 godina od NATO-ova bombardiranja SRJ
Ilustracija: AFP
SRBIJA danas obilježava 14 godina od početka NATO-ova bombardiranja.
Srbijanski mediji ističu da jetokom 79 dana bombardiranja ubijeno najmanje 2.500 a ranjeno i ozlijeđeno više od 12.500 ljudi. Državni vrh će danas položiti vijence i odati počast žrtvama napada.
Napadi na Srbiju započeli su 24. ožujka 1999. a posljednji napad dogodio se 10. lipnja u 13,15 sati nedaleko Kosovske Kamenice. Prema srbijanskoj evidenciji poginulo je ili nestalo 1.008 pripadnika vojske i policije, od čega 659 pripadnika vojske, a 349 policije. Teže i lakše je ranjeno oko 6.000 civila, među njima 2.700 djece.
Ukupna materijalna šteta procijenjena je na više desetaka milijardi dolara. Ratni gubici NATO-a u ljudstvu i tehnici nikada nisu objavljeni.
Podsjećamo, odluka o napadu na SRJ donesena je, prvi put u novijoj povijesti, bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, a naredbu je tadašnjem zapovjedniku savezničkih snaga američkom generalu Wesleyju Clarku izdao generalni tajnik NATO-a Javier Solana.
Napad je uslijedio 24. ožujka 1999. u 19,45 sati nakon neuspjeha pregovora o statusu Kosova. NATO je započeo zračne udare krstarećim raketama i avijacijom na više područja u Srbiji i Crnoj Gori.
Vojne snage 19 zemalja počele su bombardiranje s brodova u Jadranu, iz četiri zrakoplovne baze u Italiji podržane strateškim operaterima koji su poletjeli iz baza u zapadnoj Europi, a kasnije i iz SAD. Najprije su gađane vojarne i protuzračne obrane Vojske SRJ u Batajnici, Mladenovcu, Prištini i drugim mjestima, javlja B92.
Kajin o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu: Pojedini istarski čelnici se igraju bogova i ponašaju kao da dijele svoju djedovinu!
Foto: Goran Sebelić/Cropix
MINISTAR poljoprivrede Tihomir Jakovina govorio je u Puli o novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu.
Istaknuo je kako on donosi ubrzavanje raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, povećanje njegova korištenja, stavljanje u funkciju do sada nekorištenog zemljišta te transparentniji sustav iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta.
"Od 890hiljada hektara državnog poljoprivrednog zemljišta u deset godina stavljeno je u funkciju manje od 30 posto, odnosno samo 262hiljade hektara", rekao je na konferenciji za novinare ministar Jakovina.
Dodao je kako ovim zakonom nema više prodaje poljoprivrednog zemljišta, već je osnovni model raspolaganja dugogodišnji zakup na 50 godina, uz neke iznimke da se može dati prijelazni zakup na pet godina.
SDP-ov saborski zastupnik Peđa Grbin rekao je kako je ovaj zakon korak naprijed u sprječavanju zloporabe poljoprivrednog zemljišta, kako onog državnog i javnog tako i onog u privatnom vlasništvu.
Kajin se obrušio na "IDS-ovce koji se igraju bogova"
Kandidat za istarskog župana na idućim lokalnim izborima Damir Kajin kazao je kako je zakon trebalo promijeniti prije svega zato što su se "pojedini gradonačelnici i načelnici u Istri počeli igrati bogova i ponašati se kao da dijele svoju djedovinu, a ne imovinu države i zajednice". "U tome ih se trebalo jednostavno zaustaviti jer su počeli zemljom mešetariti te privatno stavljati ispred javnog", kazao je Kajin, dodavši kako nisu svi mešetarili, već su to činili oni koji su trebali spriječiti mešetarenje, odnosno čelnici Istarske županije, gradova i općina pa i DORH-a odobravajući takve ugovore.
"To je otimačina, a ne samo mešetarenje. Zemlju kupuju župani, načelnici, pročelnici i direktori velikih tvrtki, samo ne oni koji bi trebali tu zemlju obrađivati", zaključio je Kajin. Dodao je kako je uvjeren da svaki od pedesetak najviđenijih IDS-ovaca ima na desetke hektara poljoprivrednog zemljišta, velika većina je u zakupu, ali je mnogo i u vlasništvu, prenosi HRT.
Usprkos optužnicama i prijetnjama smrću bivši predsjednik Mušaraf se vratio u Pakistan
Foto: AFP
BIVŠI pakistanski predsjednik Pervez Mušaraf vratio se u Pakistan nakon četverogodišnjeg samovoljnog egzila i usprkos prijetnjama smrću.
U njegovoj su ga zemlji zbog zaštite dočekali teško naoružani komandosi. General Mušaraf se vrati kako bi predvodio svoju stranku na predstojećim općim izborima u svibnju, iako su mu talibani u nedavno objavljenoj snimci zaprijetili snajperima i bombašima samoubojicama.
Protiv Mušarafa je u Pakistanu podignut niz optužnica, ali petak su mu vlasti odobrile jamčevinu u nekoliko sudskih procesa te je tako izbjegnut scenarijuhapšenja nakon što je zakoračio na pakistansko tlo. Pred aerodromom ga je dočekalo nekoliko stotina pristaša.
Mušaraf je od silaska s vlasti prije pet godina živio u Londonu i Dubaiju. Jedna od optužbi koja ga tereti je i ona da nije dovoljno zaštitio čelnicu opozicije Benazir Buto nakon što se vratila iz egzila 2007. godine. Podsjećamo, Buto je ubijena u prosincu te godine na skupu u Rawalpindiju.
