Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Malala Yousafzai, Angela Merkel, Marina Abramović: Na Timeovom popisu najutjecajnijih ljudi 41 žena
Malala Yousafzai, Angela Merkel, Marina Abramović: Na Timeovom popisu najutjecajnijih ljudi 41 žena
Screenshot: time.com
PAKISTANSKA aktivistica Malala Yousafzai, njemačka kancelarka Angela Merkel i crnogorska konceptualna umjetnica Marina Abramović našle su se među 41 ženom na popisu stotinu najutjecajnijih ljudi u svijetu što ga priprema časopis Time, a riječ je o dosad najvećem broju žena na toj listi objavljenoj u četvrtak.
Beyonce je već drugi put na Timeovome popisu, a ove je godine i na naslovnici časopisa, a nekadašnja državna tajnica i moguća kandidatkinja za predsjedničke izbore 2016. Hillary Clinton na popisu je već sedmi put, a sad su na njemu i Janet Yellen, prva žena na čelu američke središnje banke, kao i pop zvijezda Miley Cyrus.
Na popisu objavljenom na internetskoj stranici Time.com 41 je žena, čime je premašen rekord iz 2012. kad ih je među stotinu najutjecajnijih bilo 38.
Među poznatim muškarcima su ruski predsjednik Vladimir Putin, američki predsjednik Barack Obama te nekadašnji zaposlenik nacionalne sigurnosne agencije Edward Snowden.
Na listi je i tenisačica Serena Williams, kao i njemačka kancelarka Angela Merkel, urugvajski predsjednik Jose Mujica, japanski premijer Shinzo Abe i sjevernokorejski predsjednik Kim Jong-un.
Među stotinu najutjecajnijih ljudi ušli su i glumac Robert Redford, nogometaš Cristiano Ronaldo te papa Franjo.
Gruzija sve bliže Europskoj uniji: Sporazum o jačanju trgovinskih i političkih veza u lipnju?
Gruzija sve bliže Europskoj uniji: Sporazum o jačanju trgovinskih i političkih veza u lipnju?
Foto: europa.eu
FRANCUSKA i Njemačka uvjeravale su u četvrtak Gruziju kako će sporazum koji je približava Europskoj uniji biti potpisan za koji tjedan, u vrijeme kad zbog Ukrajine jača kriza u odnosima Zapada i Rusije.
Dvojica šefova diplomacije potvrdila su plan da se ubrza potpisivanje ugovora o jačanju trgovinskih i političkih veza - istog kao onaj koji je u studenome Ukrajina odbila, što je izazvalo prosvjede kojima je svrgnut predsjednik države, a zatim se rasplamsala i najgora kriza u odnosima Istoka i Zapada još od Hladnoga rata.
"Siguran sam da će s krajem lipnja taj sporazum biti potpisan i da je riječ o važnome trenutku u gruzijsko-europskim odnosima", rekao je njemački ministar vanjksih poslova Frank-Walter Steinmeier u Tbilisiju.
"Ovaj sporazum nije ni protiv koga. EU-ovi gospodarski odnosi s Gruzijom ne stavljaju u sumnju gruzijsku gospodarsku suradnju s Rusijom", rekao je na zajedničkoj konferenciji za novinare s francuskim ministrom Laurentom Fabiusom.
Gruzija je strateški važna jer je na trasi kojom ide plinovod i naftovod, alternativa ruskoj energiji, od Kaspijskoga jezera prema svjetskim tržištima.
Rusko-gruziji odnosi veoma su se pogoršali petodnevnim ratom 2008., kad je Moskva poslala vojsku duboko u tu bivšu sovjetsku republiku na Kavkazu. Rat je bio dijelom posljedica gruzijske želje da uđe u NATO i približi se EU-u, piše Reuters.
Izrael suspendirao mirovne pregovore s Palestincima zbog Hamasa
Izrael suspendirao mirovne pregovore s Palestincima zbog Hamasa
Foto: Guliver Image/Getty Images
IZRAEL je u četvrtak odlučio privremeno prekinuti mirovne pregovore s Palestincima nakon palestinskog dogovora o izmirenju, izvijestio je ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
"Kabinet je jednoglasno odlučio da izraelska vlada neće pregovarati s palestinskom vladom koja se oslanja na Hamas, terorističku organizaciju koja poziva na uništenje Izraela", stoji u priopćenju.
Netanyahuov glasnogovornik odbio je komentirati reakcije koje su se pojavile nakon šestosatnog sastanka sigurnosnog foruma, a prema kojima će Izrael uvesti ekonomske sankcije Palestinskoj samoupravi.
Hamas, koji Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, u srijedu je s PLO-om potpisao sporazum o izmirenju.
Sporazum predviđa vladu nacionalnog jedinstva unutar pet tjedana i opće izbore šest mjeseci kasnije.
Sve napetije u Ukrajini, ubijeno pet militanata: Obama prijeti novim sankcijama, Putin napadima
Sve napetije u Ukrajini, ubijeno pet militanata: Obama prijeti novim sankcijama, Putin napadima
Screenshot: YouTube
UKRAJINSKE snage, uz pomoć oklopnih vozila, krenule su u akciju protiv separatista koji drže Slavjansk na istoku Ukrajine nakon što je ukrajinska vlada najavila novu protuterorističku operaciju.
Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da su njegove snage ubile "do pet" militanata u Slavjansku te da su tokom protuterorističke operacije izvedene uz pomoć vojske uklonjene tri ilegalne kontrolne točke na sjeveroistočnom dijelu grada.
"Tijekom sukoba do pet terorista eliminirano je", navodi se u priopćenju ministarstva u kojem se dodaje da je u redovima vladinih snaga ranjena jedna osoba.
Kako javlja dopisnik AFP-a, sukobi su izbili na sjevernom prilazu Slavjansku, gdje su viđena ukrajinska oklopna vozila.
Proruski separatistički vođa grada od 100.000 stanovnika, Vjačeslav Ponomarev, naredio je civilima da napuste zgradu gradskih vlasti.
Slavjansk je već danima pod kontrolom proruskih pobunjenika s jurišnim puškama i maskirnim odorama bez vojnih oznaka koji su zauzeli više javnih institucija.
Ponomarev je u nedjelju pozvao Rusiju da intervenira i zaštiti stanovništvo.
Kijev je u međuvremenu objavio oslobađanje zgrade gradskog poglavarstva u Maripolu, lučkom gradu s oko 500.000 stanovnika na jugoistoku Ukrajine.
U toj je akciji pet ljudi ranjeno.
Ranjen jedan ukrajinski vojnik
Sjevernije, u napadu proruskih separatista na vojnu bazu u Artemivsku ranjen je jedan vojnik.
Ministarstvo obrane je priopćilo da je oko 100 napadača vatrenim oružjem, strojnicama i granatama napalo bazu, ali da je napad odbijen te da su napadači pretrpjeli gubitke.
Napetosti ne prestaju rasti i Moskva je, nakon spominjanja moguće vojne intervencije ukoliko budu ugroženi njezini "legitimni interesi" u toj bivšoj sovjetskoj republici, napala Zapad da koristi Ukrajinu kao "pijuna u geopolitičkoj igri".
Istovremeno je američki predsjednik Barack Obama optužio Rusiju da ne poštuje međunarodni sporazum iz Ženeve o smanjenju napetosti u Ukrajini te zaprijetio novim sankcijama.
"Do sada nismo vidjeli da poštuju niti duh niti slovo ženevskog sporazuma", izjavio je Obama u Tokiju gdje se nalazi u državnom posjetu svom azijskom savezniku. Sporazum iz Ženeve prvenstveno predviđa razoružavanje svih nelegalnih skupina i evakuaciju zauzetih objekata u Ukrajini.
"I dalje gledamo kako naoružani nasilnici zauzimaju objekte, uznemiruju ljude koji se s njima ne slažu, destabiliziraju regiju, a nismo vidjeli da ih Rusija pokušava u tome obeshrabriti", izjavio je Obama. Dodao je da će biti "novih posljedica i novih sankcija" ukoliko Rusija nastavi ignorirati sporazum iz Ženeve i ne počne djelovati "promišljenije". Podsjetio je da se represivne mjere koje su već donesene odražavaju na rusko gospodarstvo.
U Kijevu, ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov obećava "snažan odgovor teroristima, do uništenja".
S porastom napetosti i izbijanjem oružanih sukoba iz Francuske stiže vijest da predsjednik Francois Hollande za nekoliko dana putuje u Gruziju koja ima ambiciju pridružiti se NATO-u i Europskoj uniji.
Putin: Moguće su posljedice
Nakon što je ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo kako je u sukobima koji su izbili prilikom zauzimanja kontrolnih točaka ubijeno "pet terorista", ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je kako su zbog takvih stvari moguće posljedice.
"Ako je Kijev stvarno počeo koristiti vojsku protiv svojeg stanovništva to je stvarno ozbiljan zločin", kazao je Putin i nastavio: "To su jednostavno kaznene mjere koje će imati posljedice. Uključujući i naše međuvladine odnose".
Washington će pričekati još "nekoliko dana" da Rusija provede svoj dio sporazuma vezanog za Ukrajinu
Rusija nije izvršila svoj dio međunarodnog sporazuma da smanji napetosti u Ukrajini i Washington će pričekati samo još nekoliko "dana" da dogovor bude proveden, rekao je u srijedu visoki američki dužnosnik.
"Rusija nije poduzela mjere koje treba poduzeti" prema sporazumu postignutom u Ženevi prošloga tjedna, rekao je Daniel Baer, američki veleposlanik pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS).
Prema dogovoru Europska unija, Rusija, Ukrajina i Sjedinjene Države su se sporazumjele da će se ilegalne naoružane skupine u Ukrajini raspustiti u procesu koji treba nadzirati OESS.
Ali čim je sporazum potpisan dvije strane su se počele međusobno optuživati za njegovo kršenje dok su proruski pobunjenici na istoku Ukrajine odbacili sporazumom predviđeno povlačenje iz zauzetih zgrada vlasti.
Baer kaže kako je rješenje da Rusija djeluje.
"Ako se dogodi neuspjeh to će biti zbog toga što Rusija nije prekinula svoje negativne, razorne akcije i krenula u konstruktivnom smjeru", rekao je na skupu u Bruxellesu koji je organizirao institut German Marshall Fund.
Sjedinjene Države i Europska unija zaprijetile Rusiji novim sankcijama
Upitan koliko dugo će Sjedinjene Države čekati kako bi vidjele može li se provesti ženevski sporazum Baer je rekao novinarima na drugom skupu da ne želi postavljati rokove ali "da govorimo o danima".
Sjedinjene Države i Europska unija zaprijetile su novim sankcijama Rusiji ukoliko ne provede ženevski sporazum.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je u srijedu Sjedinjene Države da stoje iza političkih nereda u Ukrajini i rekao da će Moskva reagirati ukoliko njezini interesi ili interesi Rusa budu ugroženi.
Baer je rekao da su Sjedinjene Države nagovijestile da bi ruski predsjednik Vladimir Putin ili neki drugi visoki dužnosnici mogli javno reći da Moskva ne podržava protuzakonito zauzimanje upravnih zgrada na istoku Ukrajine što čine naoružani proruski separatisti.
Moskva bi isto tako mogla poslati visokog diplomata da pomogne promatračima OESS-a koji nastoje uvjeriti ljude da napuste okupirane zgrade.
Američki veleposlanik pri NATO-u Douglas Lute je rekao na istom skupu da su upadi ruskih vojnih zrakoplova u zračni prostor Baltika pali na nulu otkako je NATO ojačao zrakoplovne ophodnje iznad baltičkih zemalja nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima.
Obama optužio Rusiju da ne poštuje kompromis iz Ženeve o Ukrajini
Američki predsjednik Barack Obama optužio je u četvrtak Rusiju da ne poštuje međunarodni sporazum iz Ženeve o smanjenju napetosti u Ukrajini te zaprijetio novim sankcijama.
"Do sada nismo vidjeli da poštuju niti duh niti slovo ženevskog sporazuma", izjavio je Obama u Tokiju gdje se nalazi u državnom posjetu svom azijskom savezniku. Ovo je prva njegova izjava na tu temu od iznenadnog kompromisa koji su prošli četvrtak postigli SAD, EU, Rusija i Ukrajina.
Sporazum iz Ženeve prvenstveno predviđa razoružavanje svih nelegalnih skupina i evakuaciju zauzetih objekata u Ukrajini, što je tek nakratko ublažilo napetosti između Zapada i Rusije.
"I dalje gledamo kako naoružani nasilnici zauzimaju objekte, uznemiruju ljude koji se s njima ne slažu, destabiliziraju regiju, a nismo vidjeli da ih Rusija pokušava u tome obeshrabriti", izjavio je Obama.
Dodao je da će biti "novih posljedica i novih sankcija" ukoliko Rusija nastavi ignorirati sporazum iz Ženeve i ne počne djelovati "promišljenije".
Ponovio je da "nema vojnog rješenja za ukrajinski problem" i istaknuo da će SAD neumorno raditi "kako bi se to pitanje riješilo na diplomatski način".
Također je pohvalio način na koji se do sada postavlja Kijev i podsjetio da su ukrajinske vlasti donijele zakon o amnestiji i ponudile široku lepezu reformi u pogledu ustava.
Ukrajina je, naime, rusofonskim regijama na istoku obećala "decentralizaciju" koja bi im omogućila određene povlastice i poseban status ruskog jezika.
Lavrov: SAD i EU koriste Ukrajinu kao pijuna protiv Rusije
Moskva je u četvrtak optužila SAD i Europsku uniju da su u Ukrajini pokušali izazvati revoluciju i iskoristiti Kijev kao "pijuna u geopolitičkoj igri" protiv Rusije.
"U Ukrajini su SAD i EU pokušali izvesti novu 'revoluciju boja', operaciju promjene režima protivno ustavu", kazao je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na Institutu za međunarodne odnose (MGIMO).
Moskva naziva "revolucijom boja" promjene vlasti poput "narančaste revolucije" 2004. u Ukrajini ili "revoluciju ruža" 2003. u Gruziji, optužujući Zapad za njihovo izazivanje u bivšim sovjetskim republikama.
Lavrov je kazao da se "naši zapadni partneri, posebice SAD, pokušavaju postaviti kao pobjednici Hladnog rata", pokušavajući izostaviti Rusiju iz europskih poslova, a također pokušavaju raditi stvari koje su suprotne interesima Rusije.
Također je optužio SAD i Europu za histeričnu proturusku propagandu prije događanja u Ukrajini i pokušaje svim sredstvima da ocrne Zimske olimpijske igre u Sočiju.
Osvrnuo se i na kompromisni sporazum postignut prošli četvrtak u Ženevi o ublažavanju ukrajinske krize i kazao da Rusija očekuje da se taj sporazum u bliskoj budućnosti počne primjenjivati u praksi.
Putin prijeti posljedicama nakon što je Ukrajina pokrenula napad
Ruski je predsjednik Vladimir Putin rekao da će režim u Kijevu pretrpjeti posljedice ako je koristio vojsku protiv proruskih aktivista na istoku Ukrajine, javljaju agencije.
"Ako je aktualni režim u Kijevu zaista počeo koristiti vojsku protiv naroda u zemlji, to je težak zločin protiv njegova vlastitog naroda", rekao je Putin na susretu s regionalnim medijima u Sankt Petersburgu koji je prenosila televizija. To je operacija represije koja će imati posljedice za ljude koji donose odluke, a također i za međudržavne odnose, kazao je ruski predsjednik.
Po Putinovim riječima, situacija u istočnoj Ukrajini dokaz je da je Rusija bila u pravu kad je poduprla referendum na Krimu "Inače bismo vidjeli iste stvari koje se sada događaju u istočnoj Ukrajini", rekao je.
Putin je također kazao da sankcije koje su donesene protiv Rusije štete gospodarstvu zemlje, ali da šteta nije kritična.
"Ukupno gledano, one uzrokuju štetu, budući da je trend (kreditnog) rejtinga revidiran, krediti bi mogli postati skuplji. Ali to nije kritičnog karaktera", rekao je Putin, govoreći o sankcijama koje su nametnute Rusiji nakon aneksije Krima.
Naglasio je da su sankcije štetne za sve, da uništavaju globalnu ekonomiju te da su nečasne za one koji ih koriste kao oruđe.
Ukrajinske snage krenule su u četvrtak u akciju protiv separatista koji drže Slavjansk na istoku Ukrajine, nakon što je ukrajinska vlada najavila novu protuterorističku operaciju.
Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da su njegove snage ubile "do pet" militanata u Slavjansku te da su tokom protuterorističke operacije izvedene uz pomoć vojske uklonjene tri ilegalne kontrolne točke na sjeveroistočnom dijelu grada.
"Tijekom sukoba do pet terorista eliminirano je", navodi se u priopćenju ministarstva u kojem se dodaje da je u redovima vladinih snaga ranjena jedna osoba.
U međuvremenu, agencija Reuters je javila da su se ukrajinske snage povukle s jedne kontrolne postaje koju su zauzele ranije tokom dana sjeverno od Slavjanska, a proruski separatisti ponovno su je preuzeli i počeli jačati položaj.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov naglasio je na konferenciji za novinare u Moskvi, nakon susreta s njegovim libanonskim kolegom, da ukrajinske vlasti moraju biti one koje će poduzeti prvi korak ako se želi pronaći rješenje ukrajinske krize.
Lavrov je također kazao da bi Sjedinjene Države trebale iskoristiti svoj utjecaj da bi uvjerile Kijev da provede obećanja u skladu s međunarodnim sporazumom koji je potpisan prošli tjedan.
Po tom sporazumu potpisanom u Ženevi između Rusije, SAD-a, Ukrajine i EU-a, ilegalne oružane skupine, uključivo pobunjenike koji su okupirali desetak javnih zgrada na rusofonom istoku, trebale bi se razoružati i napustiti zauzete institucije.
EU poziva na suzdržanost u Ukrajini i podupire pravo na samoobranu
Europska unija je u četvrtak ponovno pozvala sve strane umiješane u ukrajinsku krizu da se suzdrže od nasilja i provokacija, priznajući istodobno pravo Ukrajini da brani svoj suverenitet.
"Pozivam na okončanje nasilje, zastrašivanja, provokativnih akcija i izjava, kao što je dogovoreno u Zajedničkoj ženevskoj izjavi", priopćila je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton.
Njezin glasnogovornik Michale Mann rekao je na konferenciji za novinare da EU priznaje pravo Ukrajini na samoobranu.
"Priznajemo pravo Ukrajine da djeluje u obrani svoga suverenitata i teritorijalnog integriteta", rekao je Mann, dodajući da sve strane trebaju učiniti sve što mogu na popuštanju napetosti.
Prošli četvrtak u Ženevi je postignut dogovor između Sjedinjenih Država, EU-a Rusije i Ukrajine o mjerama koje trebaju dovesti do popuštanja napetosti.
Međutim, na terenu se ne provodi dogovoreno, a Rusija i Sjedinjene Države međusobno se optužuju za stanje u Ukrajini.
Na pitanje novinara priprema li EU nove ekonomske sankcije protiv Rusije, Mann je odgovorio da se o tome vode konzultacije između Komisije i zemalja članica te da to ovisi o stanju na terenu.
Ruska vojska započela nove vojne vježbe na granici s Ukrajinom
RUSKA vojska započela je nove vojne manevre na granici s Ukrajinom, kao odgovor na vojnu operaciju koju su pokrenule vlasti u Kijevu protiv proruskih protestanata na istoku zemlje, rekao je u četvrtak ruski ministar obrane Sergej Šojgu.
"Bili smo primorani reagirati na takav razvoj događaja", rekao je Šojgu. "Vježbe postrojbi iz vojnih okruga Jug i Zapad počele su", rekao je. "Zrakoplovstvo leti u blizini granice", dodao je.
Ministar je izrazio veliku zabrinutost zbog napada koje su pokrenule ukrajinske trupe protiv proruskih protestanata u Slavjansku, njihovoj utvrdi na istoku, u kojima je poginulo, po ukrajinskim izvorima, "do pet osoba".
"Već je dano zeleno svjetlo za korištenje vojske protiv civila... Ako se danas ne zaustavi taj vojni stroj, to će dovesti do velikog broja mrtvih i ranjenih", upozorio je Šojgu.
On je kazao da je više od 11.000 ukrajinskih vojnika poslano u operaciju protiv nešto više od 2.000 ljudi, što je nesrazmjer u snagama.
Nešto ranije, predsjednik Vladimir Putin rekao je da je operacija Kijeva na istoku "težak zločin" i da će imati "posljedice". Nije pojasnio njihovu prirodu.
Afganistanski policajac ustrijelio trojicu Amerikanaca ispred bolnice u Kabulu
Afganistanski policajac ustrijelio trojicu Amerikanaca ispred bolnice u Kabulu
Foto: Guliver image/Getty images
AFGANISTANSKI policajac je u četvrtak iz još nepoznata razloga zapucao na strane državljane ispred bolnice u Kabulu i ubio trojicu Amerikanaca a zatim se pokušao ubiti, u najnovijem krvavom napadu na strance u Afganistanu.
Napad se dogodio oko 10.00 sati po mjesnom vremenu (7.30 sati po srednjoeuropskome) ispred bolnice kojom upravlja američka organizacija Cure International sa sjedištem u Lemoyneu, u Pennsylvaniji, u Sjedinjenim Državama.
Napadač, policajac koji je bio zadužen za sigurnost u bolnici, "otvorio je vatru na strance koji su ulazili u zgradu" a zatim se pokušao ubiti ispalivši si hitac u glavu, rekle su afganistanske vlasti.
"Uspješno je operiran" i "nadamo se da će se oporaviti i otkriti motive svog čina", rekao je za AFP načelnik kabulske policije Mohammad Zaher.
U napadu su tri osobe izgubile život a jedna je ranjena, svi američki državljani.
Žrtve su Amerikanac koji je već sedam godina radio u toj bolnici te otac i sin koji su išli u bolnicu, a medicinska sestra je ranjena, rekla je novinarima afganistanska ministrica zdravstva Soraya Dalil.
Potvrdivši na twitteru pogibiju trojice svojih državljana, američko veleposlanstvo u Kabulu reklo je da je "duboko ožalošćeno" i osudilo je "čin kukavičkog nasilja".
"Ubijene osobe su bile humanitarni djelatnici. Ovim terorističkim činom Afganistanci su ostali bez vrijedne liječničke usluge", dodaje veleposlanstvo.
Zasad nitko nije preuzeo odgovornost za napad a talibani, koji nakon rušenja s vlasti 2001. vode silovitu pobunu u zemlji, nisu reagirali.
Cure International, kršćanska organizacija osnovana 1998., specijalizirala se za liječenje djece.
Usprkos ovom napadu, organizacija je u priopćenju istaknula kako je "odlučna" nastaviti rad u Afganistanu.
Transparency International: Institucije Europske unije podložne su korupciji
Transparency International: Institucije Europske unije podložne su korupciji
Foto: Guliver image/Getty images
INSTITUCIJE Europske unije podložne su korupciji, zbog nedostataka i slabe provedbe etičkih pravila, transparentnosti i financijskog nadzora, glavni je zaključak Transparency Internationala (TI), koji je u četvrtak objavio prvi put izvješće o korupciji i nepravilnostima unutar europskih institucija.
U izvješću od 250 stranica analaziran je rad 10 europskih institucija na čemu je TI radio devet mjeseci.
TI pohvaljuje sustav koji je ustrojen kako bi se uspostavili visoki standardi i odgovornost u javnim službama i tijelima EU-a, ali ukazuje na nedostatke poput obvezujućih pravila o lobiranju na razini EU-a ili netransparentnosti u procesu donošenja zakona.
Posebno se kritizira sve češća praksa da se zakoni na razini EU-a pripremaju u formatu tzv. trijaloga. U trijalogu sudjeluje Europska komisija, Parlament i zemlje članice, koje predstavlja zemlja koja obnaša rotirajuće predsjedništvo. Nakon što Komisije predloži zakon o njemu onda svoja stajalište i prijedloge iznose zemlje članice i Parlament. Zatim slijedi usklađivanje tih stajališta, a to se radi na zatvorenim sastancima trijaloga, s kojih najčešće nema nikakva zapisnika.
TI je izračunao da je tokom petogodišnjeg mandata ovoga saziva Europskog parlamenta održana 1459 sastanaka trijaloga s kojih nema nikakvih zapisnika.
"Mi čak ne znamo ni kada su održani ti sastanci ni tko je na njima sudjelovao", rekao je u četvrtak predstavnik TI-a Mark Perera.
"Ti sastanci trijaloga vrlo su važan element u procesu donošenja odluka, a mi nemamo tragova o tome kako oni rade. Očito je da to dovodi do neke vrste privilegiranog pristupa informacijama jer vrlo mali broj zna kako doći do njih", dodao je Perera.
U prvom neovisnom izvješću o korupciji u institucijama EU-a obrađen je i rad kontrolnih mehanizama poput Olafa i Revizorskog suda.
Ured za borbu protiv prijevara (Olaf) kritiziran je zbog ovisnosti o Komisiji.
"Kako možemo biti sigurni Olaf može učinkovito progoniti korupciju unutar Komisije kada je njegova neovisnost od te institucije upitna i kada se članovi Olafa tajno sastaju s visokim dužnosnicima Komisije kako bi raspravljali o istragama o korupciji koje su u tijeku"? pita se direktor europskog ureda TI-a Carl Dolan.
TI također kritizira nedostatak pravila kojima bi se regulirale lobističke djelatnosti. Prema najkonzervativnijim procjenama u Bruxellesu djeluje najmanje 15.000 lobista, čije djelovanje nije regulirano obvezujućim pravilima. Također se kritizira činjenica da ne postoji provjera imovinskih kartica za povjerenike i zastupnike Europskog parlamenta.
Carl Dolan je istaknuo da TI ne ocjenjuje razinu korupcije u europskim institucijama nego propituje jesu li te institucije odgovorajuće opremljene za sprječavanje, otkrivanje i progon slučajeva korupcije kada se ona dogodi.
U zračnom napadu na seosku tržnicu u Alepu 25 mrtvih
U zračnom napadu na seosku tržnicu u Alepu 25 mrtvih
Screenshot: YouTube
NAJMANJE je 25 osoba, među kojima i troje djece, smrtno stradalo u četvrtak u zračnome napadu sirijske vojske na tržnicu u selu Atareb u pokrajini Alep, izvijestio je sirijski Opservatorij za ljudska prava.
Sirijska vojska od 15. prosinca pojačala je napade na pobunjenička uporišta u gradu Alepu, bivšem gospodarskom središtu istoimene pokrajine.
Opservatorij je izvijestio da je u zračnim napadima u posljednjih nekoliko mjeseci ubijeno više stotina ljudi, većinom civila, a hiljade obitelji bile su prisiljene napustiti svoje domove. "Broj žrtava današnjeg zračnog napada porastao je na 25, a među stradalima je i troje djece", prenosi Opservatorij, dodajući da je broj poginulih velik, jer je kao meta izabrana tržnica.
Veći djelovi pokrajine Alep u rukama su pobunjenika od 2012. godine. Human Right Watch optužio je sirijski režim da zračnim napadima "provocira katastrofu".
U sukobu u Siriji poginulo je od ožujka 2011. 150.000 ljudi, a više od polovice stanovništva napustilo je svoje domove.
