Medvjedev došao u SAD, Obama ga odveo na hamburger
Tekst: J.C.
Foto: AFP
BARACK OBAMA odlučio je preskočiti protokol i formalnosti te svog gosta, ruskog predsjednika Dmitrija Medvjedeva, umjesto bogatom trpezom u Bijeloj kući počastiti - hamburgerom! Zalogajnica "Ray's Hell Burger" očito je jedno od Obaminih dražih izlazišta, s obzirom da je tamo u svibnju prošle godine na hamburger vodio i Joea Bidena.
Kako javljaju američki novinari, Obama i Medvjedev su se u zalogajnici sasvim raskomotili. Skinuli su sakoe i isprobali specijalitete kuće. Obama je naručio cheeseburger s lukom, zelenom salatom, rajčicom i krastavcima, a pio je ledeni čaj. Medvjedev je pojeo cheeseburger s lukom, ljutom paprikom i gljivama, a zalio ga je Coca-Colom.
Tijekom svog posjeta SAD-u, Medvjedev je "skoknuo" i do Silicijske doline gdje je obišao prostorije Applea i Twittera. Steve Jobs je Medvjedevu poklonio novi iPhone, a u Twitteru su ga upoznali s mogućnostima njihovog servisa. Nije prošlo dugo prije nego je ruski predsjednik počeo "tvitati" preko svoje nove igračke. "Pozdrav! Ja sam na Twitteru i ovo je moja prva poruka", napisao je Medvjedev.
Trinaest najomraženijih kompanija ikad
Tekst: J.D., F.M.
Foto: AFP
AMERIČKI portal Daily Beast složio je u suradnji s deset povjesničara listu 13 najomraženijih kompanija u povijesti, a prema nekima od njih se i danas univerzalno omraženi British Petroleum čini kao skupina svetaca.
Na vrhu ljestvice nalazi se naftna kompanija Standard Oil koju je vodio John D. Rockefeller. Iako danas slovi kao sinonim za pohlepu velikih korporacija, u 1880-im i 1890-im tvrtka je bila iznimno cijenjena, iako je gutala manje tvrtke i stvarala monopol. Njena povijest završila je intervencijom vlade, koja ju je 1911. godine podijelila na čak 34 kompanije.
Od kemijskih katastrofa do banana republika
Iza nje se smjestila Union Carbide, tvrtka odgovorna za najsmrtonosniju industrijsku katastrofu u povijesti. U indijskom gradu Bhopalu je 3. prosinca 1984. godine iz tvornice Union Carbide iscurio oblak otrovnog plina od 45 hiljada tona, koji je u prvom naletu ubio pet hiljada ljudi, a u godinama koje su slijedile još 15 do 20 hiljada. Danas se s posljedicama tragedije bori oko 100.000 ljudi.
Na treće mjesto smjestio se Exxon, još jedna naftna kompanija. Godine 1989. se u zaljev u Aljasci izlilo 44 hiljade litara nafte iz tankera Exxon Valdez, a do Deepwater Horizona to je bila najgora naftna katastrofa u američkoj povijesti, koja je tvrtku stajala oko 10 milijardi dolara i koja je uvela novi zakonodavni okvir oko prijevoza crnog zlata.
Tvrtka United Fruit Company, koja se nalazi na četvrtom mjestu, doslovno je stvorila pojam "banana republike". Tvrtka je vršila jak pritisak na lokalne vlade u Južnoj Americi oko toga da budu prijateljski nastrojene prema njihovom poslu s voćem, a u Gvatemali su čak utjecali na političke prilike. Slavni Pablo Neruda čak je posvetio pjesmu ovoj kompaniji.
BP "tek" šesti
Na peto mjesto sjeda bivši telekomunikacijski div International Telephone & Telegraph, koji je također imao prste u Južnoj Americi. Kao vlasnik čileanske telekomunikacijske kompanije Chilteco, ITT je 1970. godine financirao protivnika čileanskoga predsjedničkog kandidata Salvadora Allendea. Kad je nakon tri godine Allende svrgnut, činilo se da je u sve umiješan i ITT.
BP je "osvojio" tek šesto mjesto na listi. Tvrtka odgovorna za najveću naftnu mirnodopsku katastrofu ikad tek je na početku svojih muka. Analitičari procjenjuju da će BP do kraja balade isplatiti između 60 i 100 milijuna dolara odštete, a dobrom glasu ne pomažu ni izjave čelnika kompanije. Glavni izvršni direktor Tony Hayward ući će u povijest s izjavom da je Deepwater Horizon katastrofa "malih razmjera", a predsjednik uprave Carl-Henric Svanberg po tituliranju žitelja Meksičkog zaljeva izrazom "mali ljudi".
Monopolisti i prevaranti
Sedmo mjesto pripalo je Microsoftu Billa Gatesa, i to zbog monopolističke prakse. Imaju operativni sustav koji nije kompatibilan s ostalim sistemima, a ekskluzivnim ugovorima s proizvođačima hardvera kontroliraju cijene i imaju tržišnu dominaciju.
Na osmom mjestu je Goldman Sachs, koja je postala sinonim za pohlepu Wall Streeta u godinama koje su prethodile financijskoj krizi. U 2010. godine otkriveno je da je Goldman Sachs poticao klijente na rizična ulaganja, a potom se kladio da će te investicije propasti. Cijela stvar sada je pod istragom vlade.
Prehrambena kompanija Nestle zasjela je na deveto mjesto, najviše zbog bojkota 1977. godine povezanog s umjetnim dječjim mlijekom. Aktivisti tvrde da je dječja formula inferiorna majčinom mlijeku, a kod pothranjene djece u zemljama Trećeg svijeta zamjena dojenja umjetnim majčinim mlijekom može dovesti do smrti dojenčadi. Nestle tvrdi da je njihov marketing u skladu sa smjernicama SZO-a.
Privatne vojne kompanije s dobrim vezama
Deseto mjesto pripalo je privatnoj vojnoj kompaniji Blackwater. Njeni agenti tokom godina su se upleli u cijeli niz kontroverzi, od navoda o silovanju do nesmotrenog pucanja po iračkim civilima. Tvrtka je postala toliko omražena da su odlučili promijeniti ime u Xe Services.
Jedanaesta je kompanija Monsanto, odgovorna za izlijevanje 80.000 litara kemikalije za obradu drva, koja sadrži otrovni dioksin u Sturgeonu u Missouriju. Vijetnamci su protiv tvrtke podigli tužbu za ratni zločin u Vijetnamskom ratu zbog proizvodnje bojnog otrova Agent Orange.
Kompanija Halliburton, čiji je glavni izvršni direktor Dick Chaney postao potpredsjednik Sad-a, nikad nije imala dobar glas. Ali kad je nakon početka rata u Iraku počela naplaćivati 1000 dolara za zahodske školjke i 600 dolara za čekiće, brzo je postala sinonim za ratno profiterstvo. Haliburton jeradio i na Deepwater Horizonu, i bio odgovoran za konačno cementiranje izvora. Na kraju bi mogli ispasti i pozitivci, jer su apelirali na jače sigurnosne mjere, koje je BP odbio.
Posljednja, na 13. mjestu našla se investicijska banka Drexel Burnham. Njen financijski guru Michael Milken je 1986. osuđen za varanje u trgovini dionicama preko obveznica s visokim profitom. Banka je nakon toga bankrotirala, a Milken je poslužio kao inspiracija za lik Gordona Gekka u filmu Wall Street.
Poplave isprale minska polja u BiH
Tekst: S.C.H.
Foto: AFP
NAJNOVIJE poplave koje su pogodile pojedine dijelove BiH donijele su nove nevolje susjedima, jer su nabujale vode isprale minska polja i, kako se pretpostavlja, odnijele dio mina posijanih tokom protekloga rata.
Kako prenosi Associated press, voditelj Centra za borbu protiv mina BiH Antun Sinković upozorava kako se svaki put kada se voda povuče krajolik promijeni te da voda odnese dio mina, jednako kao i oznake minskih polja.
"Samo Bog zna gdje su te mine završile"
Prethodni plan o 2009. godini kao krajnjoj vremenskoj granici do koje bi Bosna trebala biti očišćena od mina odavno je produžen, pa je tom roku dodano još desetak godina unutar kojih bi susjedna zemlja trebala pronaći i uništiti oko 220.000 mina zaostalih iz posljednjeg rata. Do kraja sljedeće dekade Bosna, zemlja s nezahvalnom titulom prostora najzagađenijeg minama u Europi, trebala bi biti slobodna od minsko-eksplozivnih sredstava.
No Sinković upozorava kako bi vodeni val mogao donijeti nove glavobolje pirotehničarima, jer je vrlo vjerojatno dio mina odnio s prostora na kojima su do sada bile zakopane te je zagadio do sada slobodne površine.
"Otplutale" mine mogu jednako tako ugroziti i susjednu Hrvatsku, navodi AP. "Jednom smo trebali pregledati i očistiti minsko polje uz rijeku Savu, no kad smo došli na to mjesto, shvatili smo da je poplava naprosto odnijela oko 6.000 četvornih metara riječne obale, a s njom i mine koje su bile ukopane u zemlju. Samno Bog zna gdje su te mine završile", objasnio je Boro Košarac, voditelj jedne od najvećih pirotehničkih tvrtki u BiH, i dodao kako problem minskih polja u BiH tako postaje međunarodni problem.
Eksplozija u grčkom Ministarstvu javnog reda u Ateni
Tekst: S.C.H.
Foto: AFP
U ZGRADI grčkog Ministarstva javnog reda u Ateni večeras je nešto iza 20 sati odjeknula vrlo snažna eksplozija u kojoj je poginuo jedan član osiguranja zgrade, potvrdila je atenska policija.
Prema prvim informacijama, eksplodirao je nepoznati paket koji je u ministarstvo stigao dostavom, a poginuo je policajac koji je otvorio paket. Eksplozija je odjeknula tek koji metar od ureda ministra Michalisa Chryssohoidisa, no nije poznato je li ministar u trenutku detonacije bio na svojem radnom mjestu.
Amerikanci zadovoljni učinkom BP-a nakon vraćanja kupole
Tekst: J.D.
Foto: AFP
INŽENJERI British Petroleuma uspjeli su vratiti kupolu na podvodni izvor u Meksičkom zaljevu iz kojeg curi nafta, nakon što je jučerašnja nesreća privremeno prekinula dosad najučinkovitiji način sprečavanja curenja, a američka vlada uglavnom je zadovoljna načinom na koji britanska tvrtka obavlja zadatke pod vodom.
Inženjeri su uz pomoć robotskih podmornica uspjeli vratiti kupolu na mjesto nakon jučerašnje nesreće u kojoj je jedna od podmornica udarila u sustav i oštetila ga. Dan prije toga kupola je prikupila oko 2,6 milijuna litara nafte.
Bob Dudley, novi glavni čovjek BP-a za katastrofu, rekao je da je micanje kupole bila prava odluka, budući da se činilo da tekućina istječe iz nje, što je predstavljalo problem. "Problem je riješen i sad se možemo vratiti na posao i pokazati da ova tehnologija radi", rekao je.
Tehnološko čudo
BP u Meksičkom zaljevu vodi tehnološki najnapredniju i najveću akciju borbe s naftnom mrljom u povijesti. Budući da se izvor nalazi na 1500 metara dubine, do njega je moguće doći isključivo robotskim podmornicama. Desetak takvih podmornica povezano je s brodovima na površini kablovima koje nazivaju "pupčanim vrpcama", a većina posla se odvija u području od nekoliko stotina metara od izvora.
Svakom podmornicom upravlja posada od tri člana, koji koriste joysticke i video ekrane. Mogu vidjeti samo onaj dio mora koji osvjetljavaju svjetla na podmornicama, a ponekad čak ni to, ako je voda premutna. Tada se moraju pouzdati u sonare ugrađene na svaku podmornicu. Koriste mehaničke ruke robota kako bi izvodili sve zadatke, a taj je posao tako kompliciran da ga stručnjaci uspoređuju s kirurgijom na daljinski upravljač.
Amerikanci su zadovoljni radom operatera podmornica. Dosad je bilo samo dva manja sudara koji su ugrozili posao, a u 60 dana koliko se radi na zaustavljanju katastrofe to je vrlo dobar rezultat, rekao je admiral Obalne straže Thad Allen, prvi čovjek američke vlade odgovoran za katastrofu.
Nimalo ugodni scenariji
Po trenutno najgorem scenariju, u Meksički zaljev svakodnevno istječe oko 10 milijuna litara nafte. Dosad je u more iscurilo između 260 i 500 milijuna litara otkad je eksplozija 20. travnja na platformi Deepwater Horizon pokrenula najveću naftnu katastrofu u američkoj povijesti.
Administracija Baracka Obame trenutno traži načine za ponovnim uvođenjem šestomjesečnog moratorija na bušenje za naftom u Meksičkom zaljevu koje je ukinuo savezni sudac. Sudac Martin Feldman, kojeg je 1983. postavio Ronald Reagan, jučer je ukinuo Obamin moratorij, rekavši kako je vlada krivo optužila sve tvrtke za propuste BP-a.
Sukob interesa
Problemi su nastali kad se otkrilo da Feldman ima velike uloge u naftaškoj industriji, među ostalim i 15.000 dolara u dionicama Transoceana, jedne od tvrtki u čijem je vlasništvu bio Deepwater Horizon.
Bijela kuća je obećala kako će se odmah žaliti na presudu. Ministarstvo unutarnjih poslova navelo je kako će u roku od sljedećih nekoliko dana izdati novi moratorij, koji će odmah raščistiti stvari.