KLJUČNA tema na današnjem sastanku Vijeća za vanjske poslove u Luxembourgu bilo je pitanje Srbije i Kosova, otkrila je prva potpredsjednica Vlade i inoministrica Vesna Pusić, koja je svim šefovima diplomacije, povodom ulaska Hrvatske u EU, poklonila bocu maslinovog ulja.
Mogućnost da Srbija i Kosovo naprave ključni korak prema europskom članstvu bila je u fokusu razgovora, temeljem velikog napretka koje su te dvije zemlje napravile u pogledu svojih međusobnih odnosa, rekla je Pusić.
"Odluka na ministarskoj razini bit će na Vijeću za opće poslove sutra, a na razini šefova država bit će u drugoj polovici tjedna. Po raspravi na Vijeću za vanjske poslove izvjesno je da će Srbija i Kosovo dobiti datum. Srbija za početak pregovora o članstvu u EU, a da će Kosovo započeti pregovore o sporazumu, stabilizaciji i pridruživanju ", rekla je inoministrica Pusić.
Inače, ministrica će u Luxembourgu biti i sutra, a doznajemo kako je danas na sastanku Vijeća svim šefovima diplomacije zemalja članica EU podijelila bocu hrvatskog maslinovog ulja. Ministri su bili oduševljeni gestom članice koja dolazi u njihov klub.
Hrvati postaju i građani Europe, ali pojma nemaju što se time mijenja
Screenshot: Euronews
UOČI službenog pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji kao 28. zemlje članice, 1. srpnja, Euronews je napravio veliki prilog "Croatia: Hey, but I’m an EU citizen now!" ("Hrvatska: Hej, ali sad sam europski građanin!") o usklađivanju hrvatskog pravosudnog i zakonodavnog sustava s europskim. Napominju kako su upravo pravosudne i zakonodavne reforme bile jedno od ključnih pitanja tokom pristupnih pregovora.
Ulaskom u EU hrvatski građani postaju i građani EU, a hrvatski suci postaju europski suci koji moraju djelovati u skladu s europskim zakonima. Baš zato su brojni suci, javni tužitelji, odvjetnici i drugi pravni stručnjaci prošli kroz profesionalnu obuku, odnosno seminare na tu temu. No, ne moraju samo stručnjaci biti svjesni što se sve mijenja ulaskom u EU - to moraju znati i "obični" hrvatski građani, kako bi znali koja su im prava i mogućnosti. A to je izazov.
Tako je Martina Horvat iz GONG-a rekla za Euronews kako građani i dalje nisu dovoljno informirani te kako bi Vlada definitivno trebala uložiti veće napore u informiranje "običnih ljudi" o europskim pravima i zakonima.
Iako je po pitanju reformi mnogo posla već odrađeno, mnogo je toga što tek treba odraditi, posebice na području implementacije. "Do sad je glavno bilo udovoljiti zahtjevima Europske komisije i pokazati da provodimo reforme koje su zatražili od nas. Na nekim područjima, posebice u sudstvu, to je dovelo do situacije da su se stvari mijenjale brže negoli je to objektivno moguće. Mnogo je stvari napravljeno `napola` i sad je najveći izazov nastaviti s reformama", kaže Alan Uzelac, profesor prava sa Sveučilišta u Zagrebu.
Bruxelles u znaku Hrvatske: Bandić legendarnu skulpturu preimenovao u A(NA)tomium!
Foto: Igor Nobilo/Cropix
Video: Telly/Tomislav Krasnec
BRUXELLES je danas u znaku Hrvatske. Tjedan dana uoči povijesnog 1. srpnja, Europska unija u svom administrativnom središtu nizom događaja simbolično dočekuje 28. članicu. S Atomiuma, poznate skulpture izgrađene u čast Svjetske izložbe 1958. u Bruxellesu, vijori hrvatska zastava, a u podnožju je otkrivena maketa crkve sv. Marka.
Točno u podne s vrha Atomiuma zavijorila je hrvatska zastava, a u podnožju 110 metara visokog simbola Bruxellesa, u parku Mini Europa, u kojem su sve članice Europske unije predstavljene maketama svojih prepoznatljivih građevina, otkrivena je maketa zagrebačke crkve sv. Marka. Bila je skrivena crvenim, bijelim i plavim balonima, a onda su baloni odletjeli u zrak i otkrili maketu gornjogradske crkve koja će u ovom privatnom briselskom zabavnom parku predstavljati Hrvatsku, uz makete Eiffelovog tornja, Big Bena, Brandenburških vrata, Akropole i drugih poznatih europskih građevina.
Kada su baloni poletjeli počeo je vatromet, intonirana je Lijepa naša, a ponos nije skrivao predsjednik Ivo Josipović. "Očito je Hrvatska dobrodošla u Europsku uniju. Toplina kojom smo ovdje ali i na drugim mjestima dočekani, govori da Hrvatsku zaista svi osjećaju kao dio Europe. Markova crkva koja je simbol po mnogočemu je danas ovdje, zajedno s važnim spomenicima, zgradama iz cijele Europe i ponosni smo svi zajedno", rekao je Josipović.
Pored makete prigodne su govore održali zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je preimenovao najpoznatiju briselsku građevinu, i hrvatski veleposlanik u Belgiji Mario Nobilo.
"U podnožju Anatomiuma, gdje danas ponosno vijori hrvatska zastava u čast hrvatskog predsjednika, mogu reći par riječi. Na Trgu svetog Marka, pored crkve svetog Marka, Hrvatski parlament i Hrvatski sabor su simboli hrvatske povijesti, hrvatskog identiteta i hrvatske državnosti", poručio je Bandić.
"Hrvatska je naravno poznata po Dubrovniku, po nekim morskim arhitektonskim dostignućima, ali ovo ima određeni suvereni i svaki drugi simbolizam i mislim da je izbor te crkve odličan", naglasio je Nobilo.
Poslijepodne je u parku otvorena izložba "Hrvatska novinska fotografija", a na platou ispred Europskog parlamenta izložba "Be CROative" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Svečani briselski dan završava večeras svečanim koncertom Simfonijskog orkestra HRT-a u prestižnoj dvorani Noble u europskoj četvrti. Hrvatska će postati članica Europske unije idućeg ponedjeljka, za točno tjedan dana. Užurbane pripreme za proslavu traju i u Zagrebu koji će u nedjelju ugostiti stotinjak visokih uzvanika.
Još se ne zna koliko će spektakl na četiri pozornice na Trgu bana Jelačića koštati hrvatske porezne obveznike, ali se zna da Hrvatska u Europskoj uniji njemačke porezne obveznike ne bi trebala koštati ništa, jer čak i ako doživimo kolaps, što sigurno nećemo, to će biti naš problem. Upravo je to izjavio premijer Zoran Milanović njemačkom tjedniku Focus, otklanjajući strahove Nijemcima nakon što se prije mjesec dana dnevnik Bild zapitao hoće li Hrvatska nakon Grčke postati sljedeće groblje milijardi njemačkih poreznih obveznika.
Francuske vlasti prijete sankcijama Googleu!
Foto: Guliver Image/Getty Images
GOOGLE je dobio rok od tri mjeseca kako bi promijenio način na koji pristupa privatnosti svojih korisnika, ili će uslijediti sankcije, piše PC World.
Odluka, donesena 10. lipnja no objavljena tek danas, uslijedila je nakon što je Google nekoliko puta odbio promijeniti svoju politiku koja je stupila na snagu u ožujku prošle godine.
Googleu je naređeno da jasno objasni korisnicima načine na koje će prikupljeni podaci biti iskorišteni, da ne čuva podatke dulje no što je potrebno, da ne kombinira prikupljene podatke s podacima drugih izvora bez zakonskog odobrenja, da pravilno postupa s podacima "pasivnih" korisnika te da zatraži odobrenje korisnika prije instaliranja svojih programa na njihove mobitele, računala ili druge uređaje.
Ukoliko se tvrtka ogluši na naredbe uslijedit će novčana kazna u iznosu do 150,000 eura te bi joj mogla biti zabranjena određena obrada podataka u periodu od tri mjeseca.
Ovakve se naredbe obično izdaju u tajnosti, no vlasti su je odlučile, zbog težine situacije, javno objaviti kako bi predstavljala dodatni pritisak na Google.
Francuska nije jedina država koje je poduzela ovakve mjere; od travnja sličnim su postupcima Google pritisnuli u Španjolskoj i Njemačkoj, dok u Ujedinjenom Kraljevstvu, Italiji i Nizozemskoj još uvijek proučavaju novu Googleovu politiku o privatnosti korisnika.
Eksplozija u vojnom skladištu s 13 milijuna komada streljiva u Rusiji, ozlijeđene četiri osobe!
Screenshot: YouTube
VELIKA eksplozija dogodila se danas u skladištu oružja u ruskoj regiji Samara, u kojem se nalazilo čak 13 milijuna komada streljiva, javlja RT.
Više od 500 vatrogasaca bori se s požarom koji je izbio nakon eksplozije, dok je nekoliko desetaka osoba koje žive u blizini mjesta eksplozije zatražilo medicinsku pomoć.
Policija je okružila cijelo područje te evakuirala oko 250 ljudi.
Prema informacijama agencije Interfax, četiri su osobe izravno ozlijeđene u eksploziji, ali njihove ozljede nisu teške niti opasne po život. Ukupno su medicinsku pomoć zatražile 34 osobe.
Egipćanin obješen zbog silovanja 17 djece mlađe od deset godina
Ilustracija: Arhiva
U KUVAJTU je danas obješen 33-godišnji Egipćanin, osuđen na smrt zbog otmice i silovanja 17 maloljetne djece mlađe od deset godina.
Egipćanin je na sudu negirao da je počinio zločine koji mu se stavljaju na teret i koji su šokirali kuvajtsku javnost. Kako javlja AFP, osuđen je u pet postupaka na smrtnu kaznu.
Uhićen je u srpnju 2007. godine u trenutku kada se spremao ukrcati na avion i pobjeći iz zemlje. Na koncu je ipak priznao stravične zločine, odnosno otmice i silovanja 17 djevojčica i dječaka.
Usprkos činjenici da su počinjeni zločini vrlo teški, međunarodne organizacije za ljudska prava od Kuvajta već godinama traže ukidanje smrtne kazne.
