Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Njemačka čeka temperature veće od 40 stupnjeva, moguća su oštećenja kože i očiju
Njemačka čeka temperature veće od 40 stupnjeva, moguća su oštećenja kože i očiju
HINA
Foto: EPA
NJEMAČKA se danas približila novom toplinskom rekordu, a meteorolozi izdaju vremenska upozorenja jer se temperatura u zapadnom Bonnu bliži 40 Celzijevih stupnjeva.
U Saarskoj u gradu Voelklingen predviđa se porast temperature na 40.3 Celzijevih stupnjeva, navode iz njemačke meteorološke službe (DWD), što bi bilo jednako trenutnom njemačkom toplinskom rekordu, zabilježenom u bavarskom gradu Kitzingen 2015.
Meteorološka stanica u Bonnu zabilježila je u srijedu oko 14 sati 39.2 Celzijeva stupnja.
Glasnogovornik DWD-a rekao je da će temeperature biti neuobičajeno visoke i u područjima visoke nadmorske visine.
Peta pozvala ZOO-ove da pošalju polarne medvjede na sjever
Još veće temperature očekuju se u četvrtak, zbog čega je DWD izdao toplinsko upozorenje diljem Njemačke. U petak će također biti toplo, ali će temperature pasti u odnosu na protekle dane.
U južnoj Njemačkoj stručnjaci očekuju visoke razine UV zračenja, a DWD savjetuje građanima da poduzmu dodatne mjere opreza zbog mogućih oštećenja kože i očiju.
Udruga za zaštitu životinja Peta pozvala je 12 njemačkih zooloških vrtova da pošalju svoje polarne medvjede u sjevernije zemlje zbog toplinskog vala, rekavši da su u smrtnoj opasnosti.
Zoološki vrt u Hamburgu odgovorio je da medvjedima nije previše vruće i da su im dali posebnu poslasticu zbog vrućine - smrznutu ribu, meso i povrće.
0 ( + )
*
Gotovo Muellerovo svjedočenje, Trump slavi na Twitteru: "Istina je sila prirode"
Gotovo Muellerovo svjedočenje, Trump slavi na Twitteru: "Istina je sila prirode"
T.J.D., R.I., Hina
Foto: Epa
BIVŠI američki posebni istražitelj Robert Mueller danas je u iskazu pred Odborom za pravosuđe Zastupničkog doma branio integritet svoje istrage o ruskom miješanju u američke izbore i više puta ponovio da nije zaključio da je Donald Trump nedužan za ometanje pravde ili, kako je rekao predsjednik, da ga je u potpunosti oslobodio svake odgovornosti.
Mueller se prvo pojavio na dva saslušanja, i to pred Odborom za pravosuđe, a potom pred Odborom za obavještajne agencije.
Završeno drugo saslušanje, Trump likuje na Twitteru
Završeno je i drugo saslušanje. Nakon njega je Trumpova kampanja zaključila da su saslušanja bila katastrofa za demokrate.
Muller kaže da Rusi u svakom trenutku utječu na rezultat izbora
Mueller je ustvrdio kako upravo u trenutcima dok on daje izjavu Rusi utječu na izbore.
“Ne radi se o jednom pokušaju. To rade i dok smo mi ovdje i sada. I radit će to tokom cijele sljedeće kampanje”, rekao je govoreći o ruskom uplitanju u izbore u SAD-u.
Rekao je i kako se nada da to nije nova “normala”, ali kako strahuje da ipak jest.
Trump je zadovoljan prvim saslušanjem
Mulleru je na drugom saslušanju postavljeno i pitanje što bi bilo ako bi kaznena djela za koja bi se Trumpa moglo optužiti nakon što više ne bude predsjednik stupila u zastaru.
Rekao je kako na to pitanje nema odgovor.
Potom se razgovor prebacio na WikiLeaks, a Mueller je ustvrdio kako je malo reći da je Trumpova fascinacija WikiLeaksom problematična.
Mueller je ustvrdio i kako njegova istraga nije bila lov na vještice.
U međuvremenu, CNN javlja kako saznaju od izvora bliskih Trumpu da je zadovoljan prvim saslušanjem.
Rusko hakiranje trebalo je pomoći Trumpu
Mueller je zastupniku Jimu Himesu rekao kako je rusko hakiranje trebalo pomoći Trumpu, ali da je i Clinton "bila podložna istom ponašanju".
Drugo saslušanje
U svom uvodnom govoru pred povjerenstvom Robert Mueller pojasnio je odgovor koji je dao zastupniku Tedu Lieuu.
Smatra da je njegov izvorni odgovor bio krivo interpretiran. Shvaćen je kao da je on rekao da je jedini razlog zbog kojeg predsjednik nije optužen upravo taj što on sada obnaša ulogu predsjednika, a protiv predsjednika se ne može podignuti optužnica.
Međutim, Mueller je pojasnio da oni nisu ni išli razmatrati je li bilo kaznenog djela zbog smjernica OLC-ja, odnosno zbog toga što se ne smije podizati optužnica protiv aktivnog predsjednika države.
"Izvješće priča priču o lažima"
Odmah na početku drugog saslušanja Adam Schiff, predsjednik Odbora za obavještajne agencije, izjavio je kako izvještaj posebnog istražitelja Roberta Muellera "priča priču o lažima, o mnogim lažima".
Ovo izvješće, kazao je Schiff, govori “laži oko tornja u Moskvi, laži o otpuštanju direktora FBI-ja Jamesa Comeyja i laži o pokušajima da otpuste Vas, gospodine Mueller. Govori laži o tajnim pregovorima s Rusima, laži o Wikileaksu i laži o tajnim isplatama novaca.“
I would like to thank the Democrats for holding this morning’s hearing. Now, after 3 hours, Robert Mueller has to subject himself to #ShiftySchiff - an Embarrassment to our Country!
Tijekom prvog saslušanja Mueller je sugerirao da je moguće kazneno goniti Donalda Trumpa nakon što napusti Bijelu kuću.
"Je li točno da, ako ste zaključili da je predsjednik počinio kazneno djelo opstrukcije, Vi to ne biste naveli u svom izvješću ili izrekli to sada ovdje?" upitao je Muellera predsjednik Odbora za pravosuđe Jerrold Nadler.
"Odgovor bi bio da ga Vi ne biste optužili, nije zakonski moguće podignuti optužnicu protiv trenutnog predsjednika, to je protuustavno“, odgovorio je Mueller.
"Prema zakonima Ministarstva pravosuđa, predsjednik bi mogao biti procesuiran nakon što prestane obnašati svoju dužnost u Bijeloj kući, je li tako?, upitao ga je na to Nadler.
"Istina", kazao je Mueller.
“Mueller was asked whether or not the investigation was impeded in any way, and he said no.” In other words, there was NO OBSTRUCTION. @KatiePavlich@FoxNews
Mora se napomenuti da Mueller ni u jednom trenutku nije rekao da bi Trump trebao biti procesuiran.
Odbio govoriti detaljnije o optužnici
Robert Mueller odbio je detaljnije govoriti o optužnici. Rekao je kako ne želi davati preporuke i da ne želi o tome razgovarati.
“U svojem izvješću niste preporučili podizanje optužnice?“ upitao ga je zastupnik Mike Johnson.
“Ne želim govoriti o preporukama“, odgovorio je Mueller.
Mueller potvrdio da je predsjednik zatražio od osoblja da lažira dokumente
Mueller je tokom svjedočenja potvrdio kako je predsjednik od osoblja zatražio da lažira dokumente vezane uz istragu.
“Dakle, moglo bi se reći da je predsjednik pokušao sebe zaštititi i da je zatražio od osoblja da lažira dokumente relevantne za trenutnu istragu?“ upitao je Muellera zastupnik Cedric Richmond.
“Rekao bih da se radi o tome, da“, odgovorio je Mueller.
Rusija je htjela da pobijedi Trump
Rusija je željela da Trump pobijedi na predsjedničkim izborima 2016., izjavio je danas Robert Mueller.
Demokratska zastupnica Zoe Lofgren upitala je Muellera je li njegova istraga utvrdila od kojeg bi kandidata "ruska vlada imala koristi u slučaju pobjede na predsjedničkim izborima".
Mueller je odgovorio da je istraga to utvrdila.
"A koji bi to bio kandidat?" upitala je zastupnica Muellera.
"Pa, to bi bio Trump", odgovorio je Mueller.
Izvješće nije oslobodilo Trumpa krivnje
Mueller je tokom svjedočenja potvrdio kako njegovo izvješće nije oslobodilo Trumpa krivnje.
“Predsjednik je u više navrata kazao da je u Vašem izvješću utvrđeno kako nije bilo nezakonitih aktivnosti i da je time on oslobođen krivnje. No, tako nešto ne stoji u izvješću, zar ne?“ upitao je Muellera predsjednik Odbora za pravosuđe Jerrold Nadler.
“Točno, to ne stoji u izvješću“, odgovorio je Mueller.
“Zapravo, niste došli do zaključka je li predsjednik počinio kazneno djelo. Je li to točno?“ rekao je Nadler .
“Pa, na početku smo odmah krenuli s time da predsjednik ne može biti optužen za vrijeme obnašanja svoje dužnosti“, objasnio je Mueller.
“Dakle, zaključak izvješća nije da predsjednik nije počinio kazneno djelo? Je li to točno? Također, izvješće ne oslobađa predsjednika krivnje?“ nastavio je Nadler
“To je točno“, odgovorio je Mueller.
Poštena istraga
Mueller, kojega Trump optužuje da pokušava izazvati orkestrirani "udar" na republikanskog predsjednika, kazao je da je istraga provedena na "pošten i neovisan način" te da su članovi njegovog posebnog istražiteljskog tima "bili osobe od najveće čestitosti i poštenja".
Na pitanje kako odgovara na Trumpove optužbe da je bio u sukobu interesa, Mueller je kazao da su dužnosnici ministarstva pravosuđa, koji se bave etikom, potvrdili da nije bio ni u kakvom sukobu interesa.
"Želio bih još nešto reći. Tijekom karijere suočio sam se brojnim izazovima našoj demokraciji, a pokušaji ruske vlade da se umiješa u naše izbore je jedan od najozbiljnijih", rekao je Mueller.
"Trump nije iznad zakona, ali predsjednik ne bi smio biti ni ispod zakona"
Tijekom svog svjedočenja Mueller je pokazivao vrlo malo emocija, a na većinu brzih, britkih pitanja od zastupnika iz obje stranke tražio je da im ponove pitanja ili ih je upućivao na samo izvješće.
U uvodnom dijelu iskaza je više puta kazao da on i njegov tim nisu htjeli donijeti konačnu odluku o tome je li Donald Trump kriv za ometanje pravde.
"Na temelju načela poštenja Ministarstva pravosuđa odlučili smo da nećemo donijeti konačnu odluku o tome je li predsjednik počinio kazneno djelo. To je bila naša odluka tada, a ostaje i sada", kazao je Mueller.
Nadler je potom izjavio da "iako vam je politika ministarstva branila da podignite optužnicu protiv predsjednika, jasno ste dali do znanja da nije u potpunosti oslobođen optužbi".
"Svaka druga osoba bi bila optužena za kaznena djela. No, u ovoj državi čak ni predsjednik nije iznad zakona", rekao je Nadler.
Republikanski zastupnik John Ratcliffe je optužio Muellera za prekoračenje ovlasti kada je u izvješću veliki dio posvetio potencijalnom ometanju pravde, nakon što je odlučio da ne donese konačan sud o tome.
"Trump nije iznad zakona, ali predsjednik ne bi smio biti ni ispod zakona", rekao je Ratcliffe.
Doug Collins, vodeći republikanac u Odboru za pravosuđe, kazao je da činjenice iz Muellerovog izvješća govore da se "Rusija miješala u izbore 2016. i da predsjednik nije bio u dosluhu s Rusima".
"Ništa što ćemo danas čuti ne može promijeniti te činjenice", kazao je Collins.
Muellerova istraga nije pronašla dokaze o dosluhu Rusije i Trumpove predsjedničke kampanje. Nije donio konačnu odluku o tome je li Donald Trump kriv za ometanje pravde.
Muellerova istraga koja je trajala 22 mjeseca rezultirala je podizanjem optužnica protiv 34 osobe, uključujući i troje ruskih državljana. Među optuženima su i bivši Trumpov voditelj kampanje i drugi pomoćnici.
Mueller je vodio FBI od 2001. do 2013, pod predsjednicima iz obje stranke. Veteran je Vijetnamskog rata koji je potom radio kao savezni tužitelj i postao je tvorac modernog FBI-ja nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001.
0 ( + )
*
Zašto su hrvatski vojnici uopće u Afganistanu?
Zašto su hrvatski vojnici uopće u Afganistanu?
G.D.
Foto: Hina
MINISTARSTVO obrane i ministar Damir Krstičević danas su na izvanrednoj konferenciji za medije objavili kako su tri hrvatska vojnika teško ozlijeđena u napadu bombaša samoubojice u Afganistanu. Jedan od trojice vojnika bio je u naročito teškom stanju i liječnici su se borili za njegov život. Nažalost, oko podneva je preminuo. Druga dvojica su izvan životne opasnosti.
Na konferenciji za medije je rečeno i da u Afganistanu trenutno ima stotinjak pripadnika Oružanih snaga RH koji su tamo većinom angažirani kao instruktori Afganistanskih sigurnosnih snaga te ne sudjeluju direktno u borbenim misijama. No, iako je ta tema već godinama izvan fokusa medija, Afganistan je i dalje zemlja u kojoj se vodi rat, koji u ovoj devastiranoj azijskoj državi na ovaj ili onaj način i s ovim ili onim akterima traje već desetljećima.
Pitanje koje se postavlja u kontekstu otkrića o napadu naših Oružanih snaga u Kabulu stoga glasi: Što hrvatski vojnici uopće rade u Afganistanu?
Misija Odlučna podrška
Hrvatski vojnici su dio ISAF-a (International Security Assistance Force) te su dio mirovne misije Resolute Support (Odlučna podrška).
Hrvatska je svoje sudjelovanje u vojnim operacijama u Afganistanu započela u februaru 2003. godine. Odlazak u Afganistan bio je jedan od glavnih uvjeta za ulazak Hrvatske u NATO, a odluku o tome da hrvatski vojnici odu u Afganistan donio je sabor. Prvi su tamo otišli pripadnici voda Vojne policije Oružanih snaga RH, njih 50.
Dakle, hrvatski vojnici su u Afganistanu u različitim misijama već 16 godina. U misijama ISAF-a je kroz godine sudjelovalo više od 5 hiljada hrvatskih vojnika, a hrvatski vojnici su ispunjavali razne zadaće, od savjetničkih i mentorskih u obuci Afganistanskih snaga sigurnosti do osiguranja objekata i štićenih osoba.
Treba naglasiti da hrvatski vojnici koji odlaze na misiju u Afganistan odlaze tamo svojom voljom, tj. prijavljuju se dobrovoljno za sudjelovanje u misiji Odlučna podrška. Ta misija ima privlačnost za profesionalne vojnike iz dva razloga: 1. stjecanje iskustva u pravoj ratnoj zoni i 2. mnogo bolja plaća nego ona koju dobivaju u Hrvatskoj.
Talibani su i dalje prijetnja
ISAF je imao velike ciljeve u Afganistanu, od kojih je najvažniji bio vojni poraz talibana, što se u međuvremenu pokazalo nemogućim. Sada se s talibanima želi pregovarati jer centralne vlasti u Kabulu nikad nisu uspjele doista kako treba profunkcionirati i preuzeti kontrolu nad cijelom državom. ISAF je inače uspostavljen nakon američke invazije na Afganistan, koja je pak uslijedila nakon napada Al-Kaide na njujorške Twin Towers. Talibani su omogućili tadašnjem lideru Al-Kaide Osami bin Ladenu da se kod njih skriva, što je potaknulo američku vojnu operaciju.
Tako je mirovna operacija ISAF-a službeno završena krajem 2014., ali međunarodne snage, koje su tamo službeno s mandatom UN-a i pod komandom NATO-a, i dalje su ostale u Afganistanu s novom misijom jer bi inače talibani ubrzo opet preuzeli vlast.
U Hrvatskom kontingentu sudjeluju i vojnici iz Crne Gore, BiH, Albanije i Makedonije
U misiji Odlučna podrška sudjeluje oko 12 hiljada stranih vojnika, koji su službeno savjetnici i instruktori za Afganistanske snage sigurnosti. Najviše je Amerikanaca, njih 9 hiljada, a tu je i 850 njemačkih vojnika. Hrvatski kontingent ili HRVCON se ponajviše bavi zaštitom objekata i instruiranjem afganistanskih sigurnosnih snaga, a u njemu sudjeluju i vojnici iz Crne Gore, Albanije, BiH i Makedonije, zemalja potpisnica Američko-jadranske povelje.
Hrvatska je dosad imala velike sreće te je jedna od rijetkih zemalja sa značajnijim brojem vojnika u Afganistanu koja nije imala ljudskih gubitaka. Dosad su bile zabilježene tek lakše ozljede pripadnika Oružanih snaga RH te je ovo nedvojbeno najteži napad koji su hrvatski vojnici doživjeli u Afganistanu.
0 ( + )
*
Linč u Indiji: Ubili 8 nedužnih ljudi zbog lažnih glasina o otmicama djece
Linč u Indiji: Ubili 8 nedužnih ljudi zbog lažnih glasina o otmicama djece
T.J.D.
Foto (nije fotografija događaja u članku): Epa
U BANGLADEŠU je ubijeno osam nedužnih osoba nakon lažnih glasina o otmicama djece koje su se proširile internetom, javlja BBC.
Grupa ljudi napala je nevine osobe zbog priča da koriste ljudske žrtve kako bi izgradili most Padma, smješten južno od glavnog grada Dhake.
Ponuda bogovima
Prema govorkanju, zaposlenici su djeci odrubili glave kao ponudu bogovima za projekt vrijedan 3 milijarde dolara pa su lokalni mještani ubili ljude za koje su sumnjali da su otimali djecu.
“Nijedna od žrtava nije sudjelovala u otmicama djece“, izjavio je lokalni šef policije Javed Patwary.
Jedna od ubijenih bila je i Taslima Begum, samohrana majka dvoje djece u dobi od 11 i 4 godine. Sveukupno je napadnuto 30 ljudi.
Kako su krenule glasine?
Lažne glasine o otmicama djece počele su prije dva tjedna kružiti društvenim mrežama. Uglavnom su se širile statusima na Facebooku ili videozapisima na YouTubeu.
Na društvenim mrežama širile su se, primjerice, priče kako su neki na sjeveru Bangladeša vidjeli mladića koji je navodno u rukama nosio odsječenu glavu djeteta i da otmičari prikupljaju glave i krv kako bi ih ponudili bogovima i uspješno izgradili most Padma.
Policija je za sada uhapsila osam osoba zbog ubojstva Taslime Begum i pritvorila pet zbog širenja lažnih i štetnih glasina.
0 ( + )
*
Razorni požari neviđenih razmjera opustošili područje Arktika
Razorni požari neviđenih razmjera opustošili područje Arktika
T.J.D., Hina
Foto: Epa
OD lipnja ove godine više od stotinu razornih požara opustošilo je područje Arktika, javlja CNN.
Na novijim satelitskim snimkama vide se ogromni oblaci dima koji se šire preko nenaseljenih područja Grenlanda, Sibira i Aljaske. Ovi masovni požari krenuli su nakon što je područje Arktika doživjelo najtopliji juni u povijesti mjerenja, s time da je vrlo vjerojatno da će i juli biti rekordan mjesec u smislu izuzetno visokih temperatura.
Od početka lipnja služba za praćenje atmosferskih prilika Copernicus Atmosphere Monitoring Service (CAMS) zabilježila je više od stotinu intenzivnih požara na arktičkom predjelu.
"Temperature na Arktiku rastu brže od globalnog prosjeka, stvarajući time savršene uvjete za širenje požara“, rekao je klimatolog Mark Parrington iz CAMS-a.
"Broj i intenzitet požara na Arktičkom krugu neuobičajen je i bez presedana. To je zabrinjavajuće jer se oni zbivaju u vrlo udaljenom dijelu svijeta i u okruženju takozvane netaknute prirode", dodao je.
10 stupnjeva više temperature
“Prosječna juniska temperatura na području Sibira, gdje sada divljaju požari, bila je gotovo 10 stupnjeva Celzijevih viša od dugogodišnjeg prosjeka za razdoblje od 1981. do 2010. godine“, rekla je klimatologinja Claudia Volosciuk iz Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Američki hidrometeorološki zavod objavio je početkom srpnja kako su na više mjesta na jugu američke države Aljaske izmjerene rekordno visoke temperature.
32 Celzijeva stupnja
Tako su 4. srpnja zabilježene rekordne temperature u zračnoj luci Anchorage, gdje se termometar popeo na 32,2 Celzijeva stupnja, više od prijašnjeg rekorda od 29,4 stupnjeva, koliko je bilo zabilježeno 14. lipnja 1969. u najvećem gradu u toj državi.
"Na nekoliko lokacija širom južne Aljaske zabilježen je najtopliji dan do sada", izvijestio je u tvitu hidrometeorološki zavod. "I druge lokacije mjere rekordno visoke temperature", dodali su.
Prosječne juliske temperature na Aljasci su ispod 20 stupnjeva.
Prošli mjesec meteorološka služba na Aljasci objavila je da je to bio najtopliji juni od početka bilježenja temperatura, s obzirom na to da su prosječne temperature ispod 16 stupnjeva.
Još brže zagrijavanje
Klimatologinja Volosciuk napomenula je kako požari dodatno pogoršavaju globalno zatopljenje jer otpuštaju zagađivače u atmosferu.
"Kada čestice dima padnu na snijeg i led, oni zbog toga apsorbiraju sunčevu svjetlost koju bi inače odražavali i time se ubrzava zagrijavanje na Arktiku", objasnila je.
0 ( + )
*
Britanski premijer Johnson obećao novi sporazum o Brexitu u idućih 99 dana
Britanski premijer Johnson obećao novi sporazum o Brexitu u idućih 99 dana
HINA
Foto: EPA
BORIS Johnson svoju je dužnost novog britanskog premijera započeo danas obećanjem o novom, odvažnom sporazumu o Brexitu s Europskom unijom do 31. oktobara, prekorivši "mrgude" i političku klasu koji su, kako je rekao, zaboravili na ljude kojima bi trebali služiti.
Johnson, koji je na toj dužnosti danas naslijedio Theresu May nakon njezine ostavke zbog neuspjeha da zemlju uredno povuče iz EU-a, dolazi na vlast u trenutke nacionalne krize, no u uvjerenju da će Britaniju do kraja oktobara izvesti iz europskog bloka.
"Ispunit ćemo obećanje parlamentu i narodu i izaći iz EU-a do 31. oktobara. Bez ikakvih 'ako' ili 'ali'", rekao je Johnson.
"Sklopit ćemo novi sporazum, bolji sporazum, koji će Britaniji omogućiti maksimalne mogućnosti za razvoj novih i uzbudljivih partnerstva s ostatkom Europe, na temelju slobodne trgovine i obostrane potpore", rekao je Johnson.
Sporazum bez 'backstopa'
Novi britanski premijer uvjeren je da će se to dogoditi u idućih 99 dana, istaknuvši, međutim, da ne želi čekati svih tih 99 dana jer je britanskom narodu dosta čekanja.
"Sada je vrijeme odluke i djelovanja te snažnog vodstva kako bismo ovu zemlju promijenili nabolje", poručio je novi premijer.
"Prijateljima u Irskoj i Bruxellesu te diljem EU-a" Johnson je poručio da je uvjeren da će se moći postići sporazum bez provjera na irskoj granici, ali i bez tzv. 'backstopa', tj. zaštitnog mehanizma.
"Treba biti spreman na izlazak bez sporazuma"
Iako ne želi izlazak zemlje iz Unije bez sporazuma, rekao je da se priprema i za mogućnost da Bruxelles odbije bilo kakvo novo pregovaranje te tako prisili Veliku Britaniju da izađe bez sporazuma.
"Mi ne želimo takav ishod, naravno da ne želimo, ali zdrav razum nam govori da se moramo pripremiti i na tu mogućnost", rekao je Johnson, podsjetivši da čak i ako zemlja izađe bez sporazuma, ostat će joj dodatnih 29 milijardi funta.
Kazao je da će nova vlada ubrzati svoj tempo rada kako bi zemlja bila spremna.
"I luke, banke, tvornice, tvrtke i bolnice će biti spremne, naš poljoprivredni sektor i izvrsna hrana će biti spremna i čeka da se još više prodaje, ne samo ovdje već diljem svijeta", rekao je netom ustoličeni premijer.
Nevjerni Tome, mrgudi i fatalisti
U govoru ispred rezidencije britanskog premijera u Downing Streetu broj 10, koji je trajao 12 minuta, Johnson je također ukorio one koji kritiziraju njegov najavljeni pristup problemu Brexita.
"Svi ti nevjerni Tome, mrgudi i fatalisti opet će sve krivo shvatiti. Oni koji se klade protiv Britanije ostat će bez ičega", poručio je Johnson.
Također je poručio da će biti "premijer cijelog Ujedinjenog Kraljevstva i da to znači da će ujediniti zemlju i odgovoriti na svaki prigovor i nedoumicu zaboravljenih ljudi i zanemarenih mjesta".
0 ( + )
*
Irski premijer: Johnsonov novi sporazum o Brexitu nije moguć u stvarnom životu
Irski premijer: Johnsonov novi sporazum o Brexitu nije moguć u stvarnom životu
HINA
Foto: EPA
PRIJEDLOG britanskog premijera Borisa Johnsona o novim pregovorima o sporazumu izlaska Britanije iz EU-a u nadolazećim mjesecima "nije moguć u stvarnom životu", rekao je irski premijer Leo Varadkar.
"Slušajući njegov govor, dobio sam dojam da ne govori samo o brisanju backstopa, već i da priča o potpuno novom sporazumu - sporazumu boljem za Britaniju", komentirao je Varadkar prvi govor Johnsona kao britanskog premijera.
"Bilo kakva sugestija da se potpuno novi sporazum može ispregovarati u tjednima ili mjesecima apsolutno nije moguća u stvarnosti", poručio je Varadkar u intervjuu za RTE televiziju.
"To se neće dogoditi", smatra Varadkar.
Crvena crta Europske unije
Crvena crta Europske unije neće se promijeniti i njezine pregovaračke pozicije neće se promijeniti ususret planiranom britanskom izlasku iz EU 31. oktobara, dodao je irski premijer referirajući se na najavu iz Johnsonova inauguralnog govora u kojemu je on rekao da će povesti Britaniju van iz Europske unije 31. oktobara "bez ali i ako", no s "novim, boljim sporazumom".
Varadkar je čestitao Johnsonu na preuzimanju dužnosti premijera kazavši da raduje suradnji s Johnsonovim kabinetom, posebno kad je riječ o pitanju granice s Irskom, glavnom pitanju vezanom uz brexit.
Irski premijer kazao je da će njegov britanski kolega morati "dodati ponešto detalja kada je riječ o sloganima i izjavama" o brexitu.
"Samopouzdanje i entuzijazam nisu zamjene za europsku politiku", rekao je irski premijer.
Nestabilna politička situacija u Ujedinjenoj Kraljevini
Dok je Johnson u govoru rekao da želi napuštanje EU i bez sporazuma bude li potrebno, Varadkar je rekao da je njemu sve jasnije da Johnson nema potporu u parlamentu za takav korak.
Poručio je i da je politička situacija u Ujedinjenoj Kraljevini jako nestabilna, za razliku od Irske. "Kod nas je stabilno", kazao je Varadkar.
