OBILNA kiša poplavila je u petak brojne dijelove Atene, voda je nosila aute, a u kućama i trgovinama voda je do koljena.
Uz glavne ulice zapadnoga dijela grada mnogo je vozača koji ne mogu dalje, posebno u Pireju, Keratsiniju i Drapetsoni, jer je bujica njihove aute odnijela u jarak.
Vatrogasci kažu kako ispumpavaju vodu visoku i do metra, iz dvjestotinjak kuća i poslovnih prostora.
Pljuskovi i niske temperature očekuju se ovaj vikend diljem Grčke, a na sjeveru će biti i snijega.
Zbog sumnjivih paketa uzbuna u četiri istanbulska konzulata
Zbog sumnjivih paketa uzbuna u četiri istanbulska konzulata
Foto: Wikipedia
BELGIJSKI, kanadski, njemački i američki konzulat u Istanbulu u petak su uznemirili sumnjivi paketi.
Specijalne snage u zaštitnim odijelima brzo su stigle i ogradile dijelove zgrada u kojima su konzulati.
"Američki konzulat u Istanbulu primio je kuvertu sa sumnjivim prahom", objavilo je konzulat na Twitteru i dodao da istragu vode i turske i američke vlasti.
Turske vlasti objavile su da je u kuverti dostavljenoj u kanadski konzulat, na 16. katu uredske zgrade najvećega turskoga grada pronađen neodređeni žuti prah koji je poslan na analizu u laboratorij u Ankari.
Belgijsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da je i belgijski konzulat primio sumnjivu pošiljku, objavila je novinska agencija Belga.
U Berlinu je njemačko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo da je osoblje istanbulskog ureda poslano van, ali nema pojedinosti osim "sumnjivoga predmeta" koji je primljen.
Pucnjava u srednjoj školi kraj Seattlea: Jedan od učenika nastrijelio pet kolega, sebe ubio
Pucnjava u srednjoj školi kraj Seattlea: Jedan od učenika nastrijelio pet kolega, sebe ubio
Screenshot: CNN
U ŠKOLI u Marysvilleu, nedaleko od Seattlea, došlo je do pucnjave, javlja CNN. Policija i hitna pomoć pohitali su u školu. Učenici su evakuirani iz školske zgrade.
Prema prvim informacijama pucnjava je započela oko 13.30 sati prema lokalnom vremenu u kantini srednje škole Marysville-Pilchuck. Stradalo je ukupno šest osoba - napadač i još pet učenika koje je nastrijelio.
Jedan od učenika rekao je kako su u prvom trenu pomislili da je riječ o protupožarnoj vježbi, a onda su im učitelji rekli da je došlo do pucnjave.
Policija je oko 15 sati prema lokalnom vremenu objavila da je napadač mrtav. Kažu da je preminuo od posljedica ustrjelne rane koju si je sam nanio.
Neki od ozlijeđenih su helikopterom prevezeni u bolnicu. Policija je potvrdila da je samo napadač zadobio fatalne ozljede.
Rusija i dalje drži postrojbe u Ukrajini, NATO: Nemojmo se zavaravati, ovo nije kraj priče
Rusija i dalje drži postrojbe u Ukrajini, NATO: Nemojmo se zavaravati, ovo nije kraj priče
Foto: FAH
RUSIJA još uvijek ima svoje vojnike u istočnoj Ukrajini i zadržala je prilično respektabilne snage na granici usprkos djelomičnom povlačenju, izjavio je u petak vojni zapovjednik NATO-a, general američkog ratnog zrakoplovstva Philip Breedlove.
"Svjedočili smo povlačenju ruskih snaga iz Ukrajine, ali nemojmo se varati, još uvijek ima ruskih vojnika u istočnoj Ukrajini", kazao je Breedlove u vojnom sjedištu NATO-a u Monsu u Belgiji.
Neke ruske jedinice stacionirane u blizini ukrajinske granice su napustile to područje, a ostale se pripremaju na odlazak, no Breedlove upozorava da to nije kraj priče.
Breedlove: Rusija u Ukrajini ostavila respektabilne snage
"Snage koje su ostale i za koje nema naznaka da će se povući su vrlo respektabilne snage", dodao je američki general. On se novinarima obratio uoči nedjeljnih parlamentarnih izbora u Ukrajini na kojima predsjednik Petro Porošenko traži mandat za nastavak provedbe plana o okončanju sukoba sa separatistima i nastavku europskog integracijskog procesa.
Novi glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je također ukazao na činjenicu da se ruske snage i dalje nalaze na ukrajinskom teritoriju, nastavljajući s kršenjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.
Merkel pozvala Putina da se angažira na rješenju plinskog spora, Putin pozvao Zapad da Ukrajini pomogne novcem za plin
Merkel pozvala Putina da se angažira na rješenju plinskog spora, Putin pozvao Zapad da Ukrajini pomogne novcem za plin
Foto: Hina
NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel u petak je u telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od njega tražila da se maksimalno angažira na traženju brzog rješenja za razmirice s Ukrajinom oko isporuke plina, s obzirom na približavanje hladnijih zimskih dana.
U novom telefonskom razgovoru o oružanom sukobu u Ukrajini kancelarka je inzistirala na činjenici da se izbori u nedjelju na istoku zemlje održe u skladu s ukrajinskim zakonima.
U pogledu rusko-ukrajinskog sukoba oko isporuke plina "kancelarka je pozvala ruskoga predsjednika da svim snagama što prije podupre njegovo rješenje", osobito zbog toga što se bliži zima, stoji u priopćenju iz kancelarkina ureda.
Ruska tvrtka Gazprom u lipnju je prekinula isporuku plina Kijevu koji odbija platiti veću cijenu plina što ju je najavila Moskva u februaru nakon dolaska na vlast proeuropski orijentiranih političara u Ukrajini.
Putin pozvao Zapad da Ukrajini pomogne novcem za plin
Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je u petak Europsku uniju i Sjedinjene Države da pomognu Ukrajini koja nema gotovine da plati ruski plin i usput je upozorio na eskalaciju plinske krize.
Izrazio je nadu da će idući tjedan postići dogovor s Ukrajinom i završiti stari spor zbog kojega je Moskva prekinula dostavu plina Kijevu, a taj je problem u srcu najdublje krize u kojoj su se od Hladnoga rata našli odnosi Rusije i Zapada.
Ruski i ukrajinski ministar energetike u Bruxellesu će idući tjedan razgovarati s Europskom komisijom o pitanju neplaćenih ukrajinskih računa i o cijeni koju Kijev plaća za ruski plin.
Jedna od tema na razgovorima koji traju od lipnja kad je Rusija prestala Ukrajini isporučivati plin zbog neplaćenih računa, bit će i ukrajinski neuspjeh u prikupljanju novca za plaćanje računa, a zbog sukoba s proruskim separatistima na istoku te zemlje.
Po Putinovim riječima, Ukrajina Rusiji duguje 4,5 milijarda dolara za plin isporučen krajem 2013. i u 2014. Ukrajina tvrdi da ima 3,1 milijardu dolara za ruski plin, a to nije dovoljno.
"Mi smo preuzeli golemu odgovornost i rizik. Mislimo da bi bilo sasvim pravedno da taj rizik s nama podijele europski i američki partneri", rekao je Putin u crnomorskome odmaralištu Sočiju na sastanku tzv. Kluba Valdaja, neformalne grupe političkih stručnjaka za Rusiju u kojoj su i mnogi Zapadnjaci koji kritiziraju ruskoga predsjednika.
"Neka oni daju milijardu i pol, barem jedan mjesec", rekao je i dodao kako je on osobno zatražio od ruskoga izvoznika plina Gazproma da ne traži plaćanje duga od 4,5 milijarda dolara odjednom.
Pozvao je Europsku uniju i Međunarodni monetarni fond (IMF) da Ukrajini daju mosni kredit za rješenje plinskoga spora s Rusijom, prije nego što u siječnju Kijevu odobre tranšu od tri milijarde dolara pomoći. "Pomozite Ukrajini, dajte joj mosni kredit na jedan mjesec", rekao je Putin i dodao kako su reakcije zasad negativne.
SAD-u smeta što su Mađari unatoč sankcijama EU nastavili surađivati s Rusima
SAD-u smeta što su Mađari unatoč sankcijama EU nastavili surađivati s Rusima
Foto: Hina
MAĐARSKA bi trebala poduprijeti sankcije koje je Europska unija uvela Rusiji i u ovome trenutku ne spominjati pitanje autonomije mađarske manjine u Ukrajini, rekao je u petak u Budimpešti jedan američki diplomat.
Otpravnik poslova američkoga veleposlanstva Andre Goodfriend kritizirao je politiku mađarskoga premijera Viktora Orbana prema Rusiji, koji je izrazio potporu plinovodu Južni tok i sklopio s Rusijom ugovor o proširenju mađarske nuklearke Paks, jer je taj proces, rekao je američki diplomat, bio netransparentan.
Ovaj je tjedan SAD objavio da je skupini od šestero Mađara, javnih službenika ili osoba s vezama u vlastima, zabranjen ulazak u Ameriku zbog navodne korupcije. Budimpešta je od SAD-a zatražila da predoči dokaze za te tvrdnje.
Goodfriend je na konferenciji za novinare u petak rekao kako se ta zabrana ne temelji na mađarskoj politici nego na specifičnim postupcima tih pojedinaca koje je odbio imenovati.
Po njegovim riječima, u Mađarskoj koja je nekoć svojom mirnom tranzicijom u liberalnu demokraciju nakon 1989. bila primjer drugima, sve brže slabi vladavina prava, a civilno društvo je ugroženo.
Orbanova se vlada već nekoliko puta sukobila s Europskom unijom i Sjedinjenim Državama u vezi s reformama koje su, tvrde kritičari, naštetile stranim ulagačima.
U Armeniji 16.000 ljudi prosvjedovalo protiv predsjednika, traže prijevremene izbore
U Armeniji 16.000 ljudi prosvjedovalo protiv predsjednika, traže prijevremene izbore
Screenshot: YouTube
GOTOVO 16.000 ljudi sudjelovalo je u petak u Erevanu, armenskoj prijestolnici, u prosvjedima protiv predsjednika Serzha Sargsyana , tražeći prijevremene parlamentarne i predsjedničke izbore.
"Rađa se snažan pokret za promjenu vlasti", istaknuo je pred okupljenim mnoštvom Levon Ter-Petrossian, bivši armenski predsjednik i predsjednik oporbene stranke Armenski nacionalni kongres.
"Našoj zemlji trebaju nova vlada i nova politika", rekao je pak predsjednik Napredne Armenije, Gagik Tsarukian.
Prosvjede su organizirale tri najveće oporbene stranke u zemlji: Napredna Armenija, Armenski nacionalni kongres i Baština. Organizirani su zbog nezadovoljstva gospodarskom politikom vlade i njezinim neuspjehom u borbi s korupcijom.
Tsarukian je obećao da će organizirati nacionalnu kampanju kako bi privukao i druge sudionike.
U petak prošlog tjedna na sličnom skupu se okupilo gotovo 10.000 ljudi "protiv korupcije i siromaštva" u toj bivšoj sovjetskoj republici na Kavkazu.
Prosvjedi se događaju nakon nedavnog ulaska Armenije u Euroazijski gospodarski savez u kojemu su Rusija, Bjelorusija i Kazahstan.
Taj savez, koji zagovara ruski predsjednik Vladimir Putin, treba stupiti na snagu 1. siječnja 2015. i potiče jaču suradnju tih zemalja.
Odluka Armenije da se približi Rusiji potaknula je u studenome 2013. oštru raspravu i prosvjede u toj bivšoj sovjetskoj republici.
