Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Šef WHO-a: Pandemija će završiti kada to svijet odluči
Šef WHO-a: Pandemija će završiti kada to svijet odluči
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PANDEMIJA covida-19 će završiti "kada ju svijet odluči okončati", jer su sada dostupni "svi alati" za borbu protiv virusa, izjavio je u nedjelju šef WHO-a, Tedros Adhanom Ghebreyesus i ponovio svoje pozive na pravedniju raspodjelu cjepiva.
"Pandemija će završiti kada ju svijet odluči okončati, to je u našim rukama, dostupni su nam svi potrebni alati", rekao je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) na konferenciji u Berlinu.
On je izrazio žaljenje što do sada "svijet nije mudro koristio te alate" i naglasio da je uz "blizu 50.000 smrtnih ishoda u svijetu tjedno, pandemija daleko od kraja".
Šef WHO-a je govorio na svečanom otvorenju "Svjetskog samita o zdravlju", godišnjeg skupa profesionalaca i političara u Berlinu.
Cilj WHO-a je da se 40 posto stanovništva svake zemlje cijepi do kraja godine i 70 posto do sredine 2022. Tedros redovno ističe da žali zbog gomilanja cjepiva protiv covida u bogatim zemljama.
"To je moguće, ali samo ako zemlje i tvrtke koje kontroliraju opskrbu svoje riječi pretvore u djela", rekao je u Berlinu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Zemlje koje su već cijepile 40 posto stanovnika, uključujući zemlje G20, moraju prepustiti svoje količine u isporuci cjepiva međunarodnom sustavu Covax i Afričkom fondu za nabavu cjepiva (Avat) koji je osnovala Afrička unija", kaže Tedros.
"Proizvođači cjepiva moraju dijeliti svoja znanja, tehnologije i licence i odreći se prava intelektualnog vlasništva", objasnio je.
U snimljenoj video poruci, šef Ujedinjenih naroda Antonio Guterres je ocijenio da je "uspjeh cjepiva, razvijenih i stavljenih na tržište u rekordnom vremenu, zasjenila tragedija nepravedne raspodjele".
"Sve nas ugrožavaju nacionalizam i gomilanje cjepiva", zaključio je Guterres.
0 ( + )
*
Bivši američki izaslanik za Afganistan dao veliki intervju, prozvao Bidena
Bivši američki izaslanik za Afganistan dao veliki intervju, prozvao Bidena
Hina, Index Vijesti
Screenshot: CBS
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SJEDINJENE Države nisu izvršile dovoljan pritisak na bivšeg afganistanskog predsjednika Ašrafa Ganija da pristane podijeliti vlast s talibanima, požalio se Zalmay Khalilzad, sad već bivši američki izaslanik za Afganistan u velikom razgovoru koji je u nedjelju objavio kanal CBS.
Govoreći prvi puta nakon ostavke objavljene 18. oktobara, Khalilzad je oštro branio sporazum o povlačenju američkih snaga koji je dogovorio s talibanima pod predsjedanjem Donalda Trumpa i izrazio neizravne rezerve o provedbi sporazuma pod sadašnjim predsjednikom Joeom Bidenom.
"Sporazum je bio uvjetovan" i predviđa "pregovore" između pobunjenika i vlade Kabula kao i trajno primirje, objasnio je diplomat.
Nakon ulaska u Bijelu kuću, predsjednik Biden je donio "odluku o povlačenju na bazi rasporeda", ne vodeći računa o tim uvjetima, otkrio je.
"Oni iznad mene su donijeli tu odluku", dodao je i izrazio žaljenje što su ga "neki" u Washingtonu učinili žrtvenim jarcem odgovornim za kaotični odlazak iz Afganistana i za islamističko preuzimanje vlasti.
"Uvijek naslijeđujemo ugovore, ili ih pristanete provesti ili kažete 'ne, želim ponovo pregovarati'", nastavio je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Demokratska vlada drži da je naslijedivši ugovor koji je dogovorila Trumpova ekipa, morala napustiti Afganistan, jer su zapeli međuafganistanski pregovori o miru i talibani bi nastavili napade na američke snage da su tamo ostale.
Zalmay Khalilzad priznaje da se stvari nisu odvijale kako je želio, ali on većinu odgovornosti pripisuje afganistanskoj vladi bivšeg predsjednika Ašrafa Ganija i tvrdi da on nikada nije pristao na podjelu vlasti.
"Bio im je draži status quo radije od političkog dogovora", objasnio je.
Zalmay Khalilzad je dodao da je bijeg afganistanskog predsjednika 15. augusta ubrzao potpunu pobjedu talibana i poništio sporazum koji su dogovorile Sjedinjene Države za tranziciju i podjelu vlasti.
"To je osnažilo najradikalnije talibane, vrlo utjecajne u novoj afganistanskoj vladi", izjavio je.
0 ( + )
*
PoĹľar kontejnerskog broda kod Kanade, oslobodio se otrovni plin
Požar kontejnerskog broda kod Kanade, oslobodio se otrovni plin
Hina
Screenshot: Ruptly
Tekst se nastavlja ispod oglasa
KANADSKA obalna straža evakuirala je 16 ljudi sa zapaljenog kontejnerskog broda s kojeg se od subote oslobađa toksični plin kod obale Tihog oceana, što ne predstavlja opasnost na kopnu, navele su vlasti u nedjelju.
Brod Zim Kingston usidren je blizu grada Victoria u Britanskoj Kolumbiji, u tjesnacu Juan de Fuca koji označava pomorsku granicu između Kanade i Sjedinjenih Država, prema stranici za praćenje pomorskog prometa MarineTraffic.
Kanadska obalna straža je u tvitu u noći na nedjelju objavila da je 16 ljudi evakuirano nakon izbijanja požara u deset kontejnera.
"Trenutačno ne postoji opasnost za sigurnost ljudi na kopnu, ali situaciju ćemo i dalje pratiti", navodi obalna straža.
"Zbog vrsta kemikalija na kontejnerskom brodu gašenje vodom nije opcija", naglasila je kanadska obalna straža na Twitteru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tegljač Seaspan Raven na mjestu požara "ohladio je trup Zim Kingstona hladnom vodom" u noći na nedjelju, objasnile su kanadske vlasti.
U nedjelju još nije bio poznat uzrok požara.
Kontejnerski brod prevozio je više od 52 tone kemijskih tvari, posebice u dva kontejnera koja su se zapalila, izvijestio je Radio-Canada pozivajući se na izvore obalne straže.
Radio-Canada je javio da je Zim Kingston u petak izgubio 40 kontejnera u Tihom oceanu i kanadske i američke obalne straže zajedno su ih tražile.
0 ( + )
*
Svjetski lanac opskrbe puca, stotine brodova zaglavile. Ima li kraja krizi?
Svjetski lanac opskrbe puca, stotine brodova zaglavile. Ima li kraja krizi?
Petar Stošić
Foto: Reuters
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ZASTOJ i zakrčenje teretnim brodovima u glavnom kompleksu američkih luka, onom u južnoj Kaliforniji, dosegli su posljednjih dana rekordnu razinu. U utorak je tako više od stotinu brodova čekalo da iskrca svoje kontejnere s teretom ispred luka u Los Angelesu i Long Beachu.
Deseci brodova već tjednima čekaju na iskrcaj u ovim dvjema lukama, koje zajedno obrađuju oko 25 ukupnog američkog izvoza i čak 40% ukupnog uvoza. Zakrčenje će se, očekuje se, nastaviti sve do iduće godine. Samo u vodama ispred Los Angelesa oko 200 hiljada kontejnera čeka svoj red na iskrcaj u luku, napunjenih svime, od igračaka i tenisica do kritičnih dijelova za tvorničke strojeve.
S druge strane, u luci se gomilaju prazni kontejneri koji čekaju prijevoz natrag u Kinu, ali to je nemoguće dok brodovi prvo ne iskrcaju pune kontejnere.
Američki ekonomisti, proizvođači i maloprodajni giganti upozoravaju da će zastoji u lancu opskrbe rezultirati ne samo izostankom tradicionalnih božićnih sniženja ove godine nego i potencijalnom nestašicom traženih proizvoda na policama trgovina.
Sve više praznih polica i u Americi, prijeti "nestašica svega"
Drugim riječima, Amerika se pomalo pridružuje Velikoj Britaniji kao zemlja prvog svijeta s praznim policama. Sjedinjene Američke Države su već zahvatile rekordne nestašice svakodnevnih proizvoda, od piletine, slanine, sira, kave i maslinovog ulja, toaletnog papira i pelena do automobila i sirovina poput drva i plastike. O mikročipovima koji se ugrađuju u mobitele, laptope, ali i automobile, da ne govorimo.
Amerikanci na društvenim mrežama već masovno dijele snimke praznih i polupraznih polica.
"U ovom trenutku nestašice su zajamčene... Već mjesecima upozoravamo potrošače da snize svoja očekivanja za sezonu blagdanske kupovine. Činjenica je da je lanac opskrbe rastegnut do svoje granice od jednog kraja do drugog, rekao je za Business Insider Jonathan Gold, potpredsjednik politike lanca opskrbe u Nacionalnoj federaciji maloprodaje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Svi dijelovi lanca opskrbe, od kojih je većina izgrađena na principima 'mršavosti' (bez zastoja, što manji viškovi, od vozača kamiona do zaliha u skladištima), nisu bili spremni za ovo povećanje (potražnje s ublažavanjem covid-mjera)", objasnio je za Insider Tony Pelli, direktor za sigurnost u tvrtki BSI.
Američki predsjednik Joe Biden obećao je proširiti lučki kapacitet, a kalifornijski guverner Gavin Newsom - demokrat, kao i Biden - izdao je u srijedu izvršnu uredbu koja bi trebala riješiti problem nestašice vozača kamiona i prostora u skladištima, zbog koje se teret sporo iskrcava iz brodova, odnosno luka.
Kalifornijski guverner je, naime, ovom uredbom naredio svojim državnim agencijama da pronađu i zakupe državno, savezno i privatno zemljište za kratkoročno skladištenje tereta, kao i rute za kamione na kojima bi ih se privremeno moglo izuzeti od ograničenja težine. Također proširuje edukaciju i obuku za lučke radnike, vozače i druge u opskrbnom lancu.
Biden traži od luka da rade 24 sata dnevno, deseci brodova pred lukama
"Kalifornijske luke su kritične za naše lokalno, državno i nacionalno gospodarstvo i država poduzima mjere kako bi podržala kretanje robe unatoč globalnim poremećajima. Moja administracija nastavit će surađivati sa saveznim, državnim i industrijskim partnerima na inovativnim rješenjima za suočavanje s neposrednim izazovima, istovremeno dovodeći naše procese distribucije u 21. stoljeće", poručio je guverner Newsom u priopćenju u srijedu, prenosi CNN.
Predsjednik Biden već je prošli tjedan zatražio od uprave luka u Los Angelesu i Long Beachu da prijeđu na izvanredni rad od 24 sata dnevno, sedam dana tjedno. Inače rade pet dana tjedno i zatvaraju preko noći. No pitanje je u kojoj će mjeri to riješiti problem, budući da to neće okončati nedostatak kamiona i vozača za prijenos tereta.
U SAD-u trenutno nedostaje oko 80 hiljada vozača kamiona, s tendencijom rasta, no to je ipak manje kritična nestašica nego u Velikoj Britaniji, gdje nedostaje i do 120 hiljada vozača, prvenstveno zbog posljedica Brexita i prepreka za dolazak stranih radnika iz EU.
U SAD-u, ali i u ostatku svijeta, sve ozbiljniji zastoji u međunarodnim lancima opskrbe prije svega su posljedica pandemije i covid-mjera, odnosno restrikcija prelaska granica za brodove, kamione, vlakove i avione koji prevoze robu, kao i dramatičnog poskupljenja energenata i cijene prijevoza pojedinog teretnog kontejnera te globalnog nedostatka samih radnika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
600 brodova od Amerike do Kine čeka istovar
Ukupno gotovo 600 brodova ovih dana čeka na iskrcaj odnosno ukrcaj robe pred najvećim svjetskim lukama. Samo ispred teretnih luka u Hong Kongu i Shenzenu usidreno je gotovo stotinu brodova.
Koliko je pandemija utjecala na globalni pomorski prijevoz, govori činjenica da je jedan slučaj zaraze u augustu zatvorio terminal Ningbo, izvan Šangaja, na čak dva tjedna.
"Lanci opskrbe pogođeni su sa svih strana i srušili su se na dosad neviđenu razinu. Problemi su mnogo dublji od onoga što vidite u lukama", rekao je Simon Heaney, analitičar pomorske konzultantske kuće Drewry, za Financial Times.
Prosječna globalna cijena prijevoza 12-metarskog kontejnera sada je blizu 10.000 dolara, tri puta više nego početkom godine te čak 10 puta više nego prije pandemije, pokazuju podaci Freightosa.
Broj dana čekanja na iskrcaj u najvećim svjetskim lukama sada stoji ovako: najmanje se čeka u Shenzenu (1 do 2 dana), potom slijedi Šangaj/Ningbo (1 do 3 dana) pa slijede Rotterdam (do šest dana) i Savannah (šest do sedam dana), a najgore je u Los Angelesu/Long Beachu (sedam do 12 dana).
Detlef Trefzger, izvršni direktor Kuehne + Nagela, jedne od najvećih transportnih i logističkih tvrtki na svijetu, očekuje da će zagušenje u pomorskom teretnom prijevozu potrajati najmanje do kineske Nove godine u februaru 2022. godine. Do toga ova kriza može postati još gora, ocjenjuje Trefzger.
"Znam da čujete puno o nečemu što se zove lanci opskrbe i znam koliko je teško nabaviti niz stvari, od tostera preko tenisica i bicikala do namještaja za spavaću sobu. S obzirom na to da se približavaju praznici, možda se pitate hoće li darovi koje planirate kupiti stići na vrijeme", rekao je Biden iz Bijele kuće. I on je sam priznao da je ovo samo "potencijalno rješenje, jer se sva ta roba neće kretati sama.
Dodao je da je pozitivan znak što tri glavna američka prijevoznika robe, lanac supermarketa Walmart i službe za dostavu i špediciju FedEx i UPS, planiraju intenzivirati svoje 24-satne operacije kako bi ubrzala otpremu robe diljem zemlje. Target, Home Depot i Samsung također su objavili da povećavaju svoj intenzitet rada.
"Ovo se ne zove lanac opskrbe bez veze. Ako je potrebna savezna podrška, usmjerit ću sve odgovarajuće mjere. Međutim, ako privatni sektor ne pojača napore, prozvat ćemo ih i zamoliti ih da djeluju, jer naš cilj nije samo proći kroz ovo neposredno usko grlo već i riješiti dugotrajne slabosti u našem transportnom lancu opskrbe koje je ova pandemija razotkrila", upozorio je Biden.
Gene Siroka, izvršni direktor luke u Los Angelesu, rekao je da su postigli određeni napredak u posljednjih tjedan dana: "Imali smo situaciju da 25% cjelokupnog tereta na vezu stoji ovdje 13 dana ili dulje, a to je prepolovljeno tokom prošlog tjedna."
No iako je luka spremna raditi 24 sata dnevno, Siroka kaže da su njeni terminali zatvoreni od 3 do 8 ujutro jer nemaju narudžbi za istovar i preuzimanje tereta u tom razdoblju.
Direktor odnosa s medijima ove luke, Phillip Sanfield, upozorio je da su dežurstva u luci beskorisna ako nema vozača kamiona koji će doći i pokupiti teret: "Luka LA-a je sada spremna. Imamo puno radnika na kopnu. Problem su kamiondžije i, što je još važnije, teret koji treba pokupiti. Radimo s uvoznicima, terminalima itd. kako bismo dobili potražnju za to noćno razdoblje."
Na to je upozorio i logistički menadžer tvrtke Dependable Supply Chain Services, Leonard Arriola, za CBS: "Ne možete to uključiti kao prekidač. Morate prebaciti radnu snagu. Mislim da nema dovoljno radne snage u lukama da pokriju sve luke."
Da će se situacija dodatno pogoršati, odnosno da će problemi u lancima opskrbe "biti još veći prije nego što će se popraviti", predvidjela je prošli tjedan financijsko-konzultantska kuća Moody's Analytics u svom izvještaju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Granične kontrole i ograničenja kretanja, nedostupnost globalne propusnice za cjepivo i zaostala potražnja zbog ostajanja potrošača kod kuće zbog pandemije spojili su se i tvore velik problem, zbog kojeg će globalna proizvodnja biti otežana jer se isporuke ne vrše na vrijeme, troškovi i cijene će porasti i zbog toga rast BDP-a u svijetu neće biti tako snažan", napisao je Moody's u svom izvještaju, prenosi CNN. I oni su kao vjerojatnu "najslabiju kariku" identificirali kronični nedostatak vozača kamiona
U novom izvještaju ovog tjedna agencija je konstatirala da "glavobolje u lancu opskrbe još ne pokazuju znakove jenjavanja".
"Sve se kreće u krivom smjeru. Nema svijetlih točaka", rekao je glavni autor izvještaja Matt Colyar za CNN. Moody's je upozorio da bi "pijesak u zupčanicima" globalne ekonomije mogao uzrokovati sporiji rast američkog gospodarstva nego što se ranije predviđalo, kao i višu stopu inflacije. Dapače, industrijska proizvodnja u SAD-u nenadano je pala u rujnu za 1.3%, dok su maloprodajne cijene u prosjeku porasle za 5.4%.
Ipak, neki korporativni direktori i tržišni analitičari nisu tako pesimistični. Direktor investicijske banke JP Morgan, Jamie Dimon, ustvrdio je prošlog tjedna da će nevolje u lancu opskrbe biti daleka uspomena sljedeće godine u ovo doba.
Podsjetimo, u otvorenom pismu koje su krajem rujna uputili šefovima država koji su prisustvovali Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, Međunarodna brodska komora (ICS), Međunarodna udruga zračnog prometa (IATA), Međunarodna unija cestovnog prometa (IRU) i Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF) upozorile su na "kolaps globalnog prometnog sustava" ako vlade ne obnove slobodu kretanja transportnim radnicima i daju im prioritet za dobivanje cjepiva koja je priznala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
"Od početka pandemije covida-19 pomorska, cestovna i zrakoplovna industrija glasno i jasno pozivaju vlade da osiguraju slobodno kretanje transportnih radnika i ukinu zabrane putovanja i druga ograničenja koja su imala izuzetno štetan utjecaj na njihovu dobrobit i sigurnost. Transportni radnici održavaju svijet u pokretu i od vitalnog su značaja za slobodno kretanje proizvoda, uključujući cjepiva i zaštitnu opremu, ali vlade su ih iznevjerile, a njihovi dužnosnici uzimali zdravo za gotovo", stoji u njihovom dramatičnom pismu.
0 ( + )
*
Kako je "Švicarsku Srednjeg Istoka" pohlepa bogatih elita dovela do velikih nestašica
Kako je "Švicarsku Srednjeg Istoka" pohlepa bogatih elita dovela do velikih nestašica
Index Vijesti
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
AMMOUNEH Haydar sjedi na plastičnoj stolici u oskudno namještenom stanu iz kojeg nije izašla mjesec dana. Dok sunce zalazi, jedna fluorescentna svjetiljka baca svoje slabašno svjetlo po prostoriji. U roku od nekoliko minuta nestat će struje na 22 sata i sve će utonuti u mrak.
Haydar (32) će još deset dana ostati u svom malenom domu u selu Tleilu blizu sirijske granice. Njezin suprug, Ibrahim Urfali, poginuo je u eksploziji spremnika goriva sredinom augusta, a ona se pridržava tradicije žalovanja uobičajene za udovice u nekim konzervativnim muslimanskim zajednicama u Libanonu, suzdržavajući se od kontakta s muškarcima kroz 40 dana. Suze joj teku niz obraze dok u tišini razmišlja. Njen šestogodišnji sin, drugo dijete u obitelji, privlači njeno lice k sebi i obasipa ga poljupcima, očajnički želeći olakšati majčinu agoniju. Iznudio je tek mali osmijeh. Tragedija Ammouneh Haydar simbol je krize u Libanonu, piše CNN o stanju u zemlji koju su nekad zvali Švicarskom Srednjeg Istoka kako zbog prirodnih ljepota, tako i zbog toga što su u njoj bile banke i trgovačka predstavništva tvrtki iz čitavog svijeta.
Kao i velika većina stanovništva Libanona, njezini su se materijalni problemi umnogome povećali otkako je prije dvije godine započela financijska katastrofa u zemlji. Ionako skromna obiteljska zarada svedena je gotovo na nulu. Zbog sve veće nestašice oduzeta joj je mogućnost da adekvatno prehrani svoje četvero djece. Iako su lokalne televizije krajem augusta prikazivale snimke velikih zaliha mliječne hrane za dojenčad, Haydar kaže da nije mogla pronaći ništa za svog sedmomjesečnog sina. Kaže da ga je morala hraniti toplom vodom pomiješanom sa šećerom.
Financijski kraj Libanona do kojeg je dovela pohlepa pobate elite
Financijski krah Libanona potaknut je pohlepom komercijalne elite, a obični ljudi poput Haydar plaćaju visoku cijenu za to - u slučaju njezina supruga i najveću cijenu. Ekonomska depresija ove zemlje potaknuta je brzim iscrpljivanjem javnih financija, a dodatno pogoršana onim što Svjetska banka naziva namjerno lošim upravljanjem od strane vladajuće elite. No, gomilanje esencijalnih dobara nanijelo je gospodarstvu i razoran udarac.
Libanonski premijer Najib Mikati rekao je prošlog mjeseca da su trgovci i korumpirani ljudi u prošloj godini javnosti uskratili 74 posto subvencionirane robe u zemlji - goriva, lijekova, hrane i dječje hrane. To čini oko 7,4 milijardi od 10 milijardi dolara za koje Mikati kaže da je država potrošila na subvencije u godinu dana.
Podaci o uvozu, izjave Središnje banke i deseci intervjua s ljekarnicima, liječnicima, pacijentima i humanitarnim radnicima koje je proveo CNN ukazuju da je u prvoj polovici 2021. godine zapravo više subvencionirane robe ušlo u Libanon. No, mnogi roditelji istodobno su se borili s prehranom svoje djece, oboljeli od raka nisu imali spasonosne lijekove, a nestašica dizela uzrokovala je privremeno zatvaranje stotina tvrtki.
Eksplozija u spremniku goriva
Eksplozija u spremniku goriva, koja je muža Ammouneh Haydar stajala života, naglašava potencijalno poguban utjecaj gomilanja. Libanonska je vojska 14. augusta zaplijenila cisternu s gorivom od krijumčara u Tleilu, 110 km od Bejruta. U ranim jutarnjim satima sljedećeg dana, vojska je pokušala distribuirati dizel brojnim mještanima koji su očajnički trebali gorivo za generatore koji napajaju njihove domove. Ibrahim Urfali borio se za svoj dio kad je spremnik eksplodirao, ubivši najmanje 31 osobu, uz više od 79 ozlijeđenih.
Njegova supruga rekla je da je Urfali zadobio opekotine na više od 95 posto tijela. On i ostali teško ranjeni u eksploziji odvedeni su u obližnje bolnice na liječenje. Nedostajali su neki lijekovi, a njihova nestašica povezana je s financijskim problemima u Libanonu. Nekoliko je ozlijeđenih prevezeno u inozemstvo na liječenje, što je još jedan znak koliko se urušilo blagostanje u Libanonu, desetljećima medicinskoj prijestolnici Bliskog istoka. Nakon neuspješnih pokušaja da ga se preveze na liječenje u inozemstvo, Urfali je umro.
Skladište natrpano lijekovima
Nekoliko dana nakon što je podlegao opeklinama, libanonsko ministarstvo zdravlja otkrilo je da je više od 6800 ampula jednog od lijekova koji mu je mogao pomoći - albumina - pronađeno u skladištu u Bejrutu natrpanom lijekovima. Albumin je lijek koji se obično koristi za liječenje teških opeklina i nadoknađivanje izgubljene tekućine. Do otkrića zaliha albumina u dobrostojećoj bejrutskoj četvrti, došlo je tokom racija ministarstva zdravstva u više od 10 skladišta za koje je ministarstvo reklo da uglavnom pripadaju uvoznicima i ljekarnicima i u kojima su bile skrivene ogromne količine lijekova i dječje hrane.
"Pronašli smo sve vrste lijekova i dječje bebe koje smo tražili", rekao je za CNN jedan dužnosnik ministarstva zdravstva koji je sudjelovao u racijama na skladišta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Lijekovi i hrana zaplijenjeni u racijama distribuirani bolnicama i drugima kojima je to potrebno. Ministarstvo zdravstva kaže da je nekoliko vlasnika skladišta koji su gomilali lijekove uhapšeno i da su dokazi prikupljeni u racijama proslijeđeni libanonskom pravosuđu. Čini se da su racije prestale otkako je početkom rujna formirana nova vlada. Novi libanonski ministar zdravlja, Firass Abiad, nije odgovorio na nekoliko zahtjeva CNN-a za komentar zašto je to tako.
Subvencije osnovnih potrepština
Usred sve dublje financijske krize, libanonska vlada 2020. godine počela je subvencionirati osnovne potrepštine, mahom iz uvoza, kao odgovor na hiperinflaciju i rastuću nezaposlenost. Ovaj se potez činio spasonosnim, ali stručnjaci su ga smatrali neodrživim i ubrzo je doživio neuspjeh. U izvješćima lokalnih medija istaknuto je ilegalno krijumčarenje goriva u Siriju. Nakon što su trgovci kupili gorivo u Libanonu po subvencioniranim cijenama, navodno su ga odvezli preko granice da ga prodaju po cijenama na globalnom tržištu, što im je donijelo značajnu dobit. Kako je domaća valuta gubila vrijednost, profitne marže su rasle. Lira je izgubila više od 90 posto svoje vrijednosti u dvije godine, dok su globalna tržišta uglavnom ostala nepromijenjena.
"Središnja banka zapravo je financirala profit trgovaca, koji su gomilali zalihe i čekali da cijena poraste, a zatim prodavali robu po visokoj cijeni. Na ovaj je način vrlo malo robe dospjelo do ljudi", rekao je za CNN Zouhair Berro, čelnik libanonske Udruge za zaštitu potrošača.
Zloupotreba subvencija
Središnja banka tvrdi da je upozorila libanonsku vladu na zlouporabu subvencija još u lipnju prošle godine, ali su te tvrdnje naišle na skepticizam. Banku su više puta optuživali da je pomagala bijeg kapitala iz Libanona i pomagala komercijalnoj eliti u povećanju profita uslijed financijskog kolapsa zemlje. Središnja banka je ove optužbe odbacila.
Na vrhuncu libanonske krize s gorivom u srpnju - kada su se redovi na benzinskim pumpama rastegnuli na kilometre i nestašica struje dramatično se proširila - libanonska središnja banka potrošila je oko 800 milijuna dolara na uvoz goriva, rekao je u augustu guverner Središnje banke Riad Salameh, te dodao da bi taj iznos obično uzdržavao Libanon tri mjeseca.
Vojni prepadi na benzinske pumpe u augustu otkrili su desetke milijuna litara nagomilanog benzina, prenosili su državni mediji. U lipnju je libanonska Središnja banka uvelike prestala opskrbljivati komercijalne banke dolarima za proširenje kreditnih linija uvoznicima dječje hrane i lijekova, što bitan dio mehanizma subvencija, rekavši da si više ne može priuštiti iscrpljivanje svojih rezervi, te navodeći značajni jaz između skupog uvozu i nestašice na tržištu.
"Račun za lijekove i medicinske potrepštine u prvoj polovici 2021. premašuje cijeli račun za 2020. godinu", navodi se u saopćenju banke u srpnju. Banka je objavila da je samo u prvih šest mjeseci 2021. godine plaćeno oko 1,5 milijardi dolara za lijekove i dječju hranu, u usporedbi s 1,173 milijardi dolara koje je banka platila tokom cijele 2020.
"Brojke nisu razumne"
"Brojke jednostavno nisu razumne", rekao je drugi visoki dužnosnik Središnje banke.
Podaci Euromonitor Internationala, strateške grupe za istraživanje tržišta, također su pokazali porast uvoza dječje hrane u prvoj polovici 2021. Šef udruge uvoznika lijekova u Libanonu Karim Gebara također je priznao rast uvoza lijekova, iako je središnju banku optužio da je pokušala preuveličati porast uvoza u medicinskom sektoru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Vjerujemo da analiza Središnje banke nije točna, podaci o narudžbama ljekarni kažu da postoji rast od oko 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Uzeli smo i podatke jedne međunarodne tvrtke za analizu tržišta. I oni pokazuju da je tržište poraslo za 10 posto", rekao je Gebara za CNN.
Problemi s uvozom lijekova
Gebara kaže da je uvoz lijekova zaustavljen u svibnju kada je Središnja banka zaustavila postupak prethodnog odobrenja za uvoznike lijekova. U augustu je Središnja banka priopćila da je nastavila izdavati prethodna odobrenja za subvencionirane lijekove. Međutim, kada je mjesec dana kasnije CNN intervjuirao liječnike u četiri velike bolnice, rekli su da kriza u liječenju nije ublažena promjenom. Razgovori s humanitarnim radnicima, ljekarnicima i rodiljama također su otkrili da su se nestašice adaptiranog mlijeka i drugih bitnih proizvoda ovog ljeta pojačale, ali počele su nekoliko mjeseci prije nego što je Središnja banka pauzirala program subvencioniranja.
Na pitanje zašto je Središnja banka zaustavila isporuku dolara za subvencije, jedan je visoki dužnosnik banke za CNN rekao: "Ne možemo nastaviti. Nemamo više novca. Gotovo je".
U najvećoj javnoj bolnici u Libanonu, Sveučilišnoj bolnici Rafika Haririja, raspoloženje je tmurno. Utučeni pacijenti i njihovi bližnji sjede na tlu ispred glavnog ulaza. U kupaonicama nema toaletnog papira, jedna medicinska sestra umjesto toga nudi nekome medicinsku masku. Čini se da se i medicinsko osoblje i pacijenti bore ne samo s nedostatkom lijekova i osnovnih potrepština, već i sa slutnjom nadolazeće propasti.
"Ne razumijem to. Ne razumijem kako ne mogu pronaći lijekove"
Tharwat čuči kraj prozora na onkološkom odjelu, zureći u daljinu. Pedesetogodišnjakinji je upravo dijagnosticirana amiloidoza, srčano oboljenje koje zahtijeva tretman lijekovima za kemoterapiju koje ni ona ni njezini liječnici ne mogu pronaći.
"Ne razumijem to. Ne razumijem kako ne mogu pronaći lijekove", kaže Tharwat. Dok to govori, njezina sestra se rasplače i izjuri iz sobe.
"Ja volim život. Imala sam kozmetički salon. Imala sam mušterije koje sam voljela. Zašto mi se ovo događa?", govori Tharwat.
"Apsolutno najgori dio mog posla je kad imam pacijente s izlječivim rakom, ali koje ne mogu liječiti", kaže za CNN voditelj bolničke onkologije dr. Issam Shehadeh, dodajući da se većina pacijenata s rakom u Libanonu sada ne može liječiti.
U ljekarni kao u mrtvačnici
U podrumu bolnice, raspoloženje u ljekarni slično je onom u mrtvačnici. Voditeljica odjela Raida Bitar otvara ormarić za ormarićem, hladnjak za hladnjakom. Svaki je prazan ili uglavnom prazan. Nedostaje svega, lijekova za kemoterapiju, lijekova za povišeni krvnog tlaka, lijekova za trudnice. Bitar kaže da su neki pacijenti umrli jer je u bolnici ponestalo jednog jeftinog i obično lako dostupnog lijeka - noradrenalina: "Umrli su jer im nismo mogli povisiti krvni tlak".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Jedna je međunarodna humanitarna organizacija nedavno bolnici donirala doze noradrenalina, pa ljekarna sada ima malu količinu na zalihama. Bitar kaže da su novorođena djeca umirala zbog nedostatka magnezijevog sulfata, koji je također nedavno doniran i koji se daje majkama koje pate od hipertenzije.
"Sve su to vrlo jeftini lijekovi. Magnezijev sulfat košta 10 centi po ampuli. Ovo nije samo financijski problem. Ovo je problem nestašica. Dobavljači su pohlepni, Središnja banka ne upravlja krizom dobro, prethodna vlada nije dobro upravljala krizom. I pacijenti plaćaju cijenu", kaže Bitar.
Ni pacijenti više srednje klase nisu imuni na krizu
Čak ni pacijenti više srednje klase nisu imuni na posljedice krize. Carine Abou Saab, koja se bori s Hodgkinovim limfomom, nije dobila adekvatan tretman zbog nedostatka lijekova za imunoterapiju. Kad je sama pokušala nabaviti lijek, serijski broj lijeka do kojeg je došla bio je pogrešan, što ukazuje da je krivotvoren ili da je iz Libanona izvezen u Siriju samo da bi bio vraćen i preprodan na libanonskom crnom tržištu po višoj cijeni.
Dok se Abou Saab liječila, njezinoj trogodišnjoj kćeri Mariji dijagnosticirana je leukemija. Abou Saab uspjela se domoći lijekova koji su potrebni Mariji, ali kaže da bi s obzirom na tekuću krizu u Libanonu više voljela da se liječi u Portugalu, čija je državljanka.
"Ovdje se osjećamo zarobljeno. Čim se Marijin imunitet poboljša, odvest ću je u inozemstvo", kaže Abou Saab.
Kako bi ublažile nestašice, uključile su se neprofitne organizacije i razne udruge. Jedna od njih, Udruga za podršku pacijentima od raka Barbare Nassar, pomaže oboljelima od raka osigurati lijekove putem svojih međunarodnih mreža. Hani Nassar, koji je sa suprugom Barbarom osnovao ovu organizaciju nekoliko dana prije nego što je umrla od raka, kaže da je nemoguće pratiti sve veću potražnju: "Kad bi rodbina pacijenata samo znala što se događa na odjelima za rak, počinili bi masakr. Liječnici i medicinske sestre moraju birati između koga će liječiti, a koga neće. Oni moraju izabrati tko će živjeti".
Napuštena vila crna od dima, pripadala krijumčaru čije je zaplijenjeno gorivo planulo u smrtonosnoj eksploziji
Manje od kilometra od kuće Ammouneh Haydar u Tleilu, nalazi se napuštena vila čija je vanjska strana pocrnjela od dima. Nekretnina je pripadala navodnom krijumčaru čije je zaplijenjeno gorivo eksplodiralo u smrtonosnoj eksploziji spremnika u augustu 2021. godine. Grupa osvetnika zapalila je njegov dom u jednom od pojedinačnih činova odmazde u zemlji u kojoj postoji nepovjerenje, a očaj je toliko raširen da većina smatra kako nema smisla pokušavati pripisati krivicu.
"Svi su nas iskorištavali", kaže Haydar, prepričavajući litaniju tragedija koje su zadesile njezinu obitelj. Nesposobnost da adekvatno nahrani svoje sedmomjesečno dijete tjera je na plač.
"Postoji velika razlika u načinu na koji sam hranila svoju stariju djecu dok su bila još dojenčad. Zbog šoka koji mi se dogodio, ne mogu dojiti. Trebam dječju hranu, ali ne mogu je nabaviti. Ne mogu vam ni reći kako se osjećam kad svom djetetu dajem vodu i šećer. To je tako teško", zaključuje Haydar gušeći suze.
0 ( + )
*
Više europskih zemalja gradi bodljikavu žicu zbog migranata, Njemačka ih brani
Više europskih zemalja gradi bodljikavu žicu zbog migranata, Njemačka ih brani
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NJEMAČKI ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer u nedjelju je ocijenio "legitimnom" želju da se zaštite granice, dok europske zemlje traže pomoć EU-a za podizanju zidova od bodljikave žice i sprječavanje masovnog dolaska migranata.
Poljska je tražila 350 milijuna eura i mobilizirala hiljade vojnika na granici radi izgradnje ograde na svojoj granici s Bjelorusijom.
Na pitanje o potrebi za tom ogradom koju je izgradila Poljska, ministar unutarnjih poslova je izjavio za tabloid Bild: "Čini nam se legitimnim štititi vanjsku granicu (EU-a) kako bismo spriječili ilegalne prelaske."
Tisuće migranata, uglavnom s Bliskog istoka, pokušale su prijeći granicu od augusta, u migracijskom potezu za koje EU drži da je Bjelorusija potaknula kao odgovor na sankcije Europske unije.
Litva je također pokrenula izgradnju ograde od bodljikave žice uzduž svoje granice s Bjelorusijom, a ministri unutarnjih poslova 12 zemlja (Austrija, Bugarska, Cipar, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Litva, Latvija, Poljska, Češka i Slovačka) pisali su 7. oktobara Komisiji tražeći da EU financira te gradnje.
U petak je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen odgovorila da Europska unija neće financirati "bodljikavu žicu i zidove" na granicama.
Seehofer je također upozorio u nedjelju da će se pooštriti kontrola na granici s Poljskom i da su policijske snage s 800 ljudi već raspoređene.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Ako bude potrebno, spreman sam ih dodatno pojačati", rekao je.
Prema podacima njemačkog ministarstva unutarnjih poslova, oko 5700 ljudi je ilegalno prešlo granicu između zemlje i Poljske od početka godine.
U subotu je jedan osumnjičeni krijumčar ljudima uhapšen nakon što je pronađen 31 imigrant iz Iraka u kombiju blizu poljske granice.
Seehofer, koji je isključio zatvaranje granice s Poljskom, pisao je prošlog tjedna svom poljskom kolegi Mariuszu Kaminskom i predložio mu pojačati zajedničke ophodnje duž granice pred sve većim brojem migranata.
Mariusz Kaminski mu je odgovorio da će "Poljska pružiti punu podršku tim mjerama".
0 ( + )
*
Izrael najavio gradnju 1355 novih domova na Zapadnoj obali. Palestinci bijesni
Izrael najavio gradnju 1355 novih domova na Zapadnoj obali. Palestinci bijesni
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"IZRAEL će u sedam židovskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali graditi 1355 novih stanova", objavilo je ministarstvo graditeljstva, a palestinske vlasti su odluku odmah osudile.
"Natječaj za gradnju 1355 stambenih jedinica na području Judeje i Samarije (naziv koji je Izrael dao Zapadnoj obali), objavljen je u skladu s odlukom ministra graditeljstva Zeeva Elkina", stoji u priopćenju.
S novim stanovima će, uz one čiju su gradnju vlasti najavile u augustu, na Zapadnoj obali niknuti ukupno više od 2000 stanova za koje još ovaj tjedan zeleno svjetlo mora dati i ministarstvo obrane.
"Jačanje židovske prisutnosti (na Zapadnoj obali) ključno je za cionističku viziju", rekao je Elkin, član ekstremno desno orijentirane stranke Nova nada.
Novi će se stanovi graditi u sedam židovskih naselja: 729 u Arielu (sjeverna Zapadna obala), 346 u Beit-Elu (blizu Ramallaha) i 102 u Elkani (sjeverozapadna Zapadna obala), stoji u priopćenju.
Palestinci bijesni
Izraelska nevladina organizacija "Peace Now", koja se bori protiv izgradnje novih naselja osudila je najavu ustvrdivši da "ova vlada nije vlada promjena".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Palestinski premijer Mohamed Štajeh je rekao da bi međunarodna zajednica "trebala primorati Izrael da plati cijenu za agresiju na palestinski narod, posebno nakon odluke o novom valu gradnje naselja".
"Kršenje međunarodnog prava" osudio je Jordan, stoji u priopćenju ministarstva vanjskih poslova. Na Zapadnoj obali živi oko 475.000 doseljenika, a ondje živi i 2,8 milijuna Palestinaca.
Izraelsko naseljavanje anektirane Zapadne obale i Istočnog Jeruzalema, po međunarodnom je pravu nezakonito, no od 1967. godine provodilo se za vrijeme svih dosadašnjih vlada, uključujući i aktualnu, a osobito se ubrzalo posljednjih godina pod vodstvom bivšega izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Njegov nasljednik Naftali Bennett od sredine lipnja je na čelu šarolike koalicije, od radikalno desnih do lijevo orijentiranih stranaka koje podržavaju zamrzavanje procesa naseljavanja.
Objava je uslijedila u trenutku kada izraelska vlada paralelno poduzima korake čiji je cilj poboljšanje uvjeta života Palestinaca, no pritom se ne bavi mirovnim procesom.