Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Zatvorena birališta u Hong Kongu, izašao rekordan broj birača
Zatvorena birališta u Hong Kongu, izašao rekordan broj birača
Hina
Foto: EPA
REKORDNI broj birača izašao je na lokalne izbore u Hong Kongu, utvrđeno je nakon zatvaranja birališta.
Više od 2,7 milijuna ljudi je glasovalo do 20:30 sati po lokalnom vremenu, što znači da su na izbore izašle oko dvije trećine registriranih birača.
Odaziv je bio najviši u četvrtima koje su najviše pogođene mjesecima protuvladinih prosvjeda.
Kako javljaju agencije, izbori su protekli mirno.
Rekordan broj kandidata
Službeni rezultati očekuju se u ponedjeljak, a ovi izbori smatraju se referendumom o hongkonškim masovnim prosvjedima. Nedavne ankete pokazale su da raste potpora prodemokratskim snagama.
Rekordna 1104 kandidata natjecala su se za 452 mjesta u općinskim vijećima, koja imaju određenu ovlast nad financijama i rješavaju komunalna pitanja.
Trenutno je u vijećima gradskih četvrti 331 propekinški zastupnik, dok je 118 prodemokratskih.
Ako prodemokratske stranke steknu kontrolu, mogli bi osigurati šest mjesta u Zakonodavnom vijeću Hong Konga (parlament) te 117 mjesta u izbornom vijeću od 1200 članova koje bira premijerku.
0 ( + )
*
U Italiji se urušila autocesta, pogledajte snimku. Žena nestala u rijeci
U Italiji se urušila autocesta, pogledajte snimku. Žena nestala u rijeci
R.I.
Foto: Twitter, Index
DIO vijadukta na autocesti urušio se u nedjelju na sjeveru Italije zbog snažnog nevremena koje hara tim područjem gdje je žena nestala u nabujaloj rijeci i koje je prouzročilo novi porast razine mora u Veneciji.
Zasad nema informacija o stradalima u rušenju vijadukta.
Na snimkama talijanskih medija vidi se rupa od tridesetak metara nasred vijadukta na A6 između Torina i Savone (Liguria) koji je presječen nadvoje. Ispod urušenog dijela autoceste koja ide do Francuske teče golema blatna bujica.
Urušavanje vijadukta je nedvojbeno povezano s odronom na planini, pišu glasila.
Redarstvene snage nakon dolaska na mjesto nesreće nisu pronašle ozlijeđene, a guverner Ligurije Giovanni Toti napisao je na Facebooku da se "od sveg srca nada" da će ostati na tome.
Događaj je odmah dozvao u sjećanje urušavanje mosta Morandi u Genovi, pedesetak kilometara dalje, u kojemu je u augustu 2018. poginulo 43 ljudi.
Deset dana nakon niza plimnih valova kakvi nisu viđeni desetljećima u nedjelju ujutro u Veneciji je ponovo zabilježena "acqua alta" koja je dosegnula 130 cm, što je daleko ispod povijesnih 187 cm, najviše razine od 1966., koliko je izmjereno 12. studenog. Razina vode je oko podneva već bila znatno pala. Štetu nastalu ovim nizom poplava u Serenissimi još je teško točno procijeniti, ali prve procjene vlasti, kako prenose mediji, govore da bi mogla biti riječ o milijardi eura.
Pogledajte snimku - U Genovi se lani urušio most
0 ( + )
*
Bačena granata na vozilo UN-a u Kabulu, ubijen strani državljanin
Bačena granata na vozilo UN-a u Kabulu, ubijen strani državljanin
Hina
Ilustracija: EPA
NA VOZILO Ujedinjenih naroda u afganistanskoj prijestolnici Kabulu bačena je granata i pritom je ubijen strani državljanin, a pet osoba je ranjeno, rekao je glasnogovornik vlade.
Nasrat Rahimi, glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova, nije rekao državljanstvo preminulog.
Petero Afganistanaca, među kojima dva lokalna djelatnika UN-a, lakše je ranjeno u napadu.
Zasad nitko nije preuzeo odgovornost za taj napad.
Napad je izvršen nakon tjedna zatišja u dobro utvrđenoj prijestolnici poslije niza bombaških napada zadnjih mjeseci.
0 ( + )
*
Jedan od najbogatijih Amerikanaca ide u utrku za predsjednika: Porazit ću Trumpa
Jedan od najbogatijih Amerikanaca ide u utrku za predsjednika: Porazit ću Trumpa
Hina
Foto: EPA
MILIJARDER Michael Bloomberg, bivši gradonačelnik New Yorka, objavio je u nedjelju da ulazi u utrku za nominaciju za predsjedničkog kandidata demokrata na američkim izborima 2020. i tako se pridružio dugačkoj listi kandidata.
Sedamdesetsedmogodišnji Bloomberg, jedan od najbogatijih Amerikanaca, sasvim je promijenio mišljenje od ožujka kada je rekao da se neće natjecati.
"Natječem se za predsjednika kako bih porazio Donalda Trumpa i obnovio Ameriku. Ne možemo si dopustiti još četiri godine nepromišljenih i neetičkih poteza predsjednika Trumpa", kazao je.
"Ako (Trump) osvoji još jedan mandat, možda se nikada nećemo oporaviti od te štete", rekao je Bloomberg, a prenosi agencija dpa.
Bloomberg, kojega Forbes svrstava na osmo mjesto liste najbogatijih Amerikanaca s procjenom da je "težak" 53,4 milijarde dolara, može sam financirati kampanju i potrošiti milijune dolara na oglašavanje i zapošljavanje ljudi u svojoj kampanji.
On pokreće kampanju u vrijeme dok dvoje od kandidata s najvećim šansama za osvajanje demokratske predsjedničke nominacije - Elizabeth Warren i Bernie Sanders - 'udaraju' po milijarderima i obećavaju nametanje novih poreza super bogatima, piše dpa.
0 ( + )
*
Boris Johnson predstavio manifest, ovo je njegov program
Boris Johnson predstavio manifest, ovo je njegov program
Hina
Foto: EPA
BRITANSKI premijer Boris Johnson predstavio je danas svoj izborni manifest u kojem obećava prije Božića predati parlamentu svoj sporazum o izlasku iz Europske unije i isključuje svaku novu odgodu.
Ni tri tjedna do prijevremenih parlamentarnih izbora 12. prosinca, vladajući konzervativci i laburisti pokušavaju različitim platformama privući birače, ali obje stranke predviđaju veću potrošnju.
Johnson je svoj manifest predstavio u nedjelju u konferencijskom centru u Telfordu u središnjoj Engleskoj pošto je ranije ovaj tjedan to učinio Jeremy Corbyn, čelnik oporbenih laburista.
Nasuprot Corbynovu obećanju da će povećati poreze bogatima i poslodavcima kako bi financirao državnu potrošnju, Johnson tvrdi da porezi neće rasti.
Ankete daju veliku prednost Johnsonovim konzervativcima, no velik je i broj neodlučnih birača te je izborni rezultat nepredvidiv.
"Provedimo brexit i vidjet ćete plimni val ulaganja u našu zemlju", rekao je Johnson predstavljajući svoj manifest.
"Provedimo brexit i možemo srca i glave usredotočiti na prioritete britanskog naroda", rekao je Johnson kojega su po dolasku u centar njegovi pristaše pozdravili ovacijama, a nešto dalje protivnici su mu izvikivali da je "lažljivac".
Laburistički manifest temelji se na platformi 'oporezuj i troši', a Johnsonov se službeno zove "Provedimo brexit, oslobodimo britanski potencijal".
Konzervativci obećaju zamrznuti poreze na plaće i PDV, kao i socijalno osiguranje.
Johnson najavljuje 3 milijarde funti za Fond nacionalnih vještina kao i dodatne 2 milijarde funti za krpanje rupa na cesti. Obećava ograničiti cijene računa za energiju.
Nekoliko točaka Johnsonova programa
- Za 23,5 milijarda funti smanjiti poreze i javnu potrošnju od 2020. do 2024. godine
- Sporazum o izlasku iz EU-a treba proći raspravu u parlamentu prije Božića kako bi Britanija mogla izaći krajem siječnja
- Stranka obećava 50.000 novih medicinskih sestara i bolničara koji će tokom školovanja primati stipendiju i neće je morati vraćati
- Uspostavit će kontrole za imigrante i okončati slobodu kretanja ljudi. Bit će manje niskokvalificiranih migranata i sveukupan broj će se smanjiti. Kvalificiranim liječnicima, medicinskim sestrama i zdravstvenim djelatnicima ponudit će se vize koje će ti ljudi dobiti u kratkom roku.
Kritike
Glasnogovornik laburista Andrew Gwynne nazvao je Johnsonov manifest "patetičnim".
"Taj manifest ne budi nadu, predlaže ga stranka koja nema što ponuditi zemlji nakon 10 godina rezanja javnih usluga", rekao je Gwynne.
U pokušaju da pridobiju birače, laburisti su obećali kompenzaciju za više od tri milijuna žena koje su izgubile državne mirovine kada je podignuta dobna granica za umirovljenje.
Instituti za analizu poput Instituta za fiskalne studije dvoje u vjerodostojnost programa obje stranke.
Laburisti obećavaju da će ispregovarati bolji sporazum s EU-om u roku od šest mjeseci koji će omogućiti ljudima još jedan referendum, a na njemu će biti ponuđena opcija ostanka u bloku.
Corbyn obećava da će on u tom slučaju biti neutralan, a Johnson je u nedjelju kritizirao takvo Cobynovo stajalište.
"Oni žele odbaciti naš sporazum i ispregovarati novi. No mi ne znamo ni za jednog člana laburista (u parlamentu) ili bilo kojeg drugog zastupnika koji bi podržao takav sporazum", rekao je Johnson što su slušatelji pozdravili aplauzom i smijehom.
"Bila bi to farsa, komedija, kada posljedice takva pristupa ne bi bile katastrofalne kao i izgledi za sljedeću godinu. Nemojmo tome ludilu dati priliku da se dogodi", rekao je Johnson.
0 ( + )
*
Potonuo čamac sa 150 migranata kod Lampeduse, izvučeno sedam tijela
Potonuo čamac sa 150 migranata kod Lampeduse, izvučeno sedam tijela
Hina
Ilustracija: EPA
SPASILAČKE službe pronašle su tijela sedmero migranta, među kojima pet žena, nakon potonuća čamca s oko 150 ljudi blizu sicilijanskog otoka Lampeduse, priopćila je talijanska obalna straža.
Trupla tri žene iz mora je izvukao patrolni čamac, a tijela drugih dvoje migranata more je izbacilo na obalu gdje ih je pronašla carinska služba, navodi se u priopćenju obalne straže.
Dva su trupla pronađena u subotu navečer blizu plaže Cala Galera, na južnoj obali Lampeduse, dodaje obalna straža.
Spašavanje su otežavali loši vremenski uvjeti na moru, gdje su valovi bili visoki dva metra, "ali i zbog velikog broja ljudi koji su se u isto vrijeme našli u moru".
Obalna straža je u subotu priopćila da je spasila gotovo 150 migranata na 1,8 km od Lampeduse, ali dvadesetak ih je nedostajalo po popisu.
0 ( + )
*
(Ne)održivost svijeta: Koliko ljudi Zemlja uopće može podnijeti?
(Ne)održivost svijeta: Koliko ljudi Zemlja uopće može podnijeti?
Igor Rudan
Foto: Index/FaH/123rf
Igor Rudan, jedan od najuspješnijih i najcitiranijih hrvatskih znanstvenika, član Kraljevskog društva u Edinburghu i pokretač Škole za 21. stoljeće, za Index je napisao seriju tekstova o (ne)održivosti svijeta. Rudan često oštro i argumentirano komentira društvene događaje u Hrvatskoj i svijetu, a mi u nastavku donosimo osmi tekst iz Rudanovog serijala.
KOD izazova za čovječanstvo u 21. stoljeću koji su već opisani u prethodnim nastavcima ove serije, napredak znanosti, nove tehnologije i inovacije mogli bi vremenom donijeti sasvim nova rješenja. Dok ih očekujemo, zanimljiva postaje upravo ta utrka s vremenom. Za većinu izazova već se naziru moguća rješenja, ali postoje i vremenski okviri za njih. U ovom nastavku spomenut ću još tri izazova, u vrlo skraćenom obliku.
Prijeti li nam stvarno "druga eksplozija stanovništva"?
Prvi je bojazan oko "druge eksplozije stanovništva". U djelima većine futurista, posebno onih koji dolaze iz područja modernih tehnologija ili ekonomije, može se primijetiti da oni dobro razumiju brojna područja, ali rijetko pritom imaju dobar "osjećaj" za sve što se u protekla dva desetljeća dogodilo u biomedicinskim istraživanjima. Zato njihove projekcije često pretpostavljaju sve brži napredak u raznim područjima, ali uvijek uz ograničeno trajanje ljudskog života i "demografsku stabilizaciju" kao posljedicu daljnjeg napretka i ekonomskog razvoja.
Međutim, većina znanstvenika uključenih u biomedicinska istraživanja znat će kojom se brzinom sve mijenja tokom protekla tri desetljeća. Prosječno očekivano trajanje života za čitavo čovječanstvo između 1990. i 2010. poraslo je za 6 godina. Taj podatak je u značajnoj mjeri i posljedica smanjenja smrti djece, a ne samo sve duljeg života starih ljudi. No, bez obzira na to, u ta dva desetljeća život prosječnog čovjeka na Zemlji već je produljen za šest godina. Međutim, vremenom možemo očekivati konvergiranje velikog napretka u genetici, epigenetici, "-omici", imunoterapiji, CRISPR-u, odstranjenju starih i oštećenih stanica, istraživanjima matičnih stanica te 3D printanju organa, čime će se ljudski životi moći produljiti i znatno više.
Sve ovisi o sljedećih tridesetak godina
Zbog toga je vrlo važno što će se događati tokom idućih tridesetak godina. Ako očekivanom trajanju ljudskog života na Zemlji pridodamo još samo nekoliko godina, to će značiti da nas ugrađena biološka ograničenja još uvijek znatno sputavaju. Ali ako uspijemo pridodati deset ili više godina, to bi nas moglo dovesti do zanimljivog fenomena "druge populacijske eksplozije". Naime, mnogi će vrlo stari ljudi "zajahati" taj val produljenja života, a tokom tih dobivenih deset godina znanost će vjerojatno i dalje napredovati. Tako će svima preživjelima omogućiti novo produljenje života. Zato bi jedna doista sretna generacija mogla "zajahati" nekoliko takvih uzastopnih valova produljenja ljudskog života. Posljedično, tokom nekoliko desetljeća smrtnost ljudi na Zemlji bi se naglo smanjila, dok bi se rađanje nastavilo. Što bi se dogodilo kad bi ljudi prestali umirati, a broj umirovljenika počeo naglo rasti u odnosu na radno aktivne stanovnike Zemlje?
Tada bi postala izražena potreba za koordiniranjem "koraka" u različitim područjima ljudskog djelovanja kako bi se osigurao održivi razvoj. Naime, možda na Zemlji nije problem održavati ni znatno više ljudi no što ih ima danas. No, povećanje njihova broja trebat će uskladiti s ekonomskim rastom temeljenim na robotizaciji, kao i inovacijama u proizvodnji hrane i dopremom čiste vode svima. U takvom scenariju, daljnji porast svjetskog stanovništva ne bi preopteretio mogućnosti planeta Zemlje da svima svakog dana iznova osigura dovoljno hrane i vode.
Opasnost od industrijske poljoprivrede
Sadašnja proizvodnja hrane, međutim, ovisi o kvaliteti tla i održivosti ekosustava. Mnogi znanstvenici iz područja poljoprivrednih znanosti i ekologije upozoravaju na nesrazmjer između brzine rasta lokalnog stanovništva i mogućnosti proizvodnje hrane u nekim dijelovima svijeta. Razmišljajući o tome krajnje pojednostavljeno, mnoge vrste u prirodi postaju sve više ugrožene smanjivanjem svojih prirodnih staništa zbog širenja industrijske poljoprivrede. Štete im pesticidi i herbicidi, zagađen zrak i voda, klimatske promjene, poplave i požari, kao i manjak stočne hrane zbog težnje uzgoju monokultura, koje se na tržištu bolje prodaju. Ugrožavanjem opstanka brojnih vrsta smanjuje se bioraznolikost koja je nastajala milijardama godina i u finoj je ravnoteži. U dijelovima svijeta moglo bi doći do prvih "kolapsa" lokalnih ekosustava. Primjerice, nestankom pčela prestale bi se oprašivati biljke, pa tada ni neke životinje ne bi više imale što jesti, a time ni ljudi.
Uz to, u današnjoj proizvodnji hrane masovno se koriste i antibiotici. Procjene govore kako se danas više antibiotika daje životinjama u proizvodnji hrane da bi ih se održalo zdravima i smanjili se gubici no što ih se daje kao lijek protiv zaraznih bolesti svim ljudima na Zemlji. Takva masovna primjena antibiotika vremenom bi lako mogla dovesti do otpornosti bakterija na najbolje antibiotike koje imamo, a to bi ponovo ugrozilo nas same.
Ipak, razmišljajući i o izazovu prehranjivanja cijelog čovječanstva, moguće je zamisliti da bi znanost i tehnologije mogle iznaći neka sasvim nova rješenja. Hrana za ljude mogla bi se početi vremenom masovno proizvoditi iz životinjskih matičnih stanica u laboratorijima, možda čak i bio-3D printanjem, što je prilično nova ideja koju će tek trebati ispitati.
Problem pitke vode
Treći izazov koji ističem u ovom nastavku, nakon moguće nove demografske eksplozije i dovoljnih količina hrane za sve, izazov je pitke vode. Ona je potrebna svim ljudima, ali i drugim vrstama na Zemlji. Novi izvori energije smanjit će vjerojatnost ratovanja ljudi oko energetskih resursa, što je u povijesti nerijetko bio slučaj. No, razmišljajući o potencijalnom resursu oko kojeg bi se države mogle sukobljavati u budućnosti, čak i kada sve postanu prilično dobro razvijene, to bi mogla biti pitka voda.
Rijeke su na svojim izvorima bistre, daju nam pitku vodu bez koje ne možemo preživjeti dulje od dva ili tri dana. Ta ista pitka voda trebat će nam, vjerojatno, kao ljudskoj vrsti i za hiljadu godina, a vjerojatno i znatno dulje, jer neki drugi planet za sada nemamo. Snovi o tome kako ćemo ga vremenom imati jer ćemo izgraditi svemirske brodove koji će nas prenijeti u neka druga područja svemira, omogućiti nam da tamo sigurno sletimo i počnemo disati, jesti i piti sve što tamo nađemo, a postojat će i magnetsko polje koje nas štiti od svemirskih zračenja, za sada su samo snovi. Realnost je kako je Zemlja naš čamac za spašavanje u svemiru, koji čak ni ne pluta oceanom u nadi kako ćemo jednom stići do neke daleke obale, već se samo vrti u krug oko Sunca.
Nevjerojatno koliko smo uspjeli zagaditi izvore pitke vode
Preživjeti što dulje na tom čamcu naša je zajednička zadaća, a voda nam je, uz zrak za disanje i hranu za jelo, jedna od tri najpotrebnije stvari. Uzevši u obzir tu činjenicu, postaje pomalo nevjerojatno koliko smo uspjeli zagaditi izvore pitke vode tokom protekle dvije generacije te u koliko velikih gradova svijeta vodovodnu vodu danas više nije sigurno piti. Uz to, problem je i što bi, zbog klimatskih promjena i otapanja planinskih ledenjaka, neke vrlo velike rijeke koje ovise o njihovu slijevanju mogle polako presušiti. Time bi stotine milijuna ljudi morale seliti u područja gdje ima pitke vode, a cijeli gradovi bivali bi napušteni. Cape Town u Južnoj Africi prvi je višemilijunski grad koji je, nakon tri godine bez velikih kiša, umalo ostao bez vode u vodovodu.
Bit će zanimljivo pratiti što će se zbivati s golemim rijekama koje nastaju slijevanjem voda s planinskih masiva u jugoistočnoj Aziji, a koje su sve zagađenije. I Kalifornija, na zapadnoj obali Sjeverne Amerike, razmatra kako čistiti oceansku vodu od soli jer se suočava s nestašicom vode u poljoprivredi. Novi je problem i zagađenje vode za piće mikročesticama plastike. Jedno od važnih pitanja za znanost tokom idućih desetljeća bit će kako trajno osigurati dostupnu i čistu vodu. Ne pronađemo li zadovoljavajuća rješenja, moglo bi se dogoditi da budući sukobi među državama sve češće budu motivirani željom za kontrolom nad izvorima čiste i pitke vode.