Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
SRBIJA nije na prodaju i neće biti ničija kolonija, poručili su prosvjednici u središtu Beograda zahtijevajući da srpski predsjednik ne potpiše najavljene izmjene zakona o eksproprijaciji koji omogućuju državi prenamjenu zemljišta za projekte od javnog značaja.
Protivnici predloženog zakona tvrde da je "štetan" jer "predviđa otimanje imovine građana radi pogubnih projekata i državnih sporazuma", poglavito ukazujući na mogućnu eksproprijaciju poljoprivrednog zemljišta u zapadnoj Srbiji kako bi se rudarskoj korporaciji "Rio Tinto" i inozemnom privatnom kapitalu omogućilo eksploatiranje i kemijska prerada rude litija za proizvodnju baterija.
"Srbija nije kolonija"
Na prosvjedu se, po neslužbenim procjenama, okupilo više od 2000 građana, pripadnika civilnog društva, udruga za zaštitu okoliša i ekoloških aktivista koji su poslali poruku da će, budu li usvojeni sporni zakoni o eksproprijaciji zemljišta, te zakon o narodnoj inicijativi koji snižava prag odlučivanja na referendumu, pozvati na jednosatnu blokadu autocesta i prometnica diljem Srbije.
"Blokirat ćemo cijelu Srbiju, tražit ćemo da Srbija stane jer samo ako stane može krenuti naprijed", poručio je Savo Manojlović iz građanske inicijative Kreni-promjeni.
On je rekao da Srbija "nije kolonija, niti afričko pleme", te da će sve koji budu podržavali "Rio Tinto" smatrati "suradnicima okupatora".
"Ne interesiraju na interesi bilo čijih kompanija, ne interesiraju na američki interesi, ruski, kineski, interesi EU-a. Ovdje će se prvo voditi računa o interesima Republike Srbije i svih njenih građana“, poručio je Manojlović, pozivajući prosvjednike da u šaci stegnu ključeve i simbolično pokažu da će braniti svoju imovinu i svoje domove.
"Zemlja će biti opustošena"
Glumica Jelena Stupljanin, koju su provladini tabloidi napali jer je snimila spot protiv "Rio Tinta", a državna televizija (RTS) ga nije htjela emitirati nasuprot propagandnom spotu te rudarske korporacije, ocijenila je da će "zemlja biti opustošena, a voda zatrovana" i to "radi pohlepe i interesa onih koji nigdje u Europi nisu dobrodošli“.
"Naša zemlja nije na prodaju, 'Rio Tinto' i svi slični njima - marš iz Srbije“, poručila je Stupljanin.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Poljoprivrednik Dragan Kleut iz regije Jadar u zapadnoj Srbiji, gdje se planira otvaranje rudnika litija, ocijenio je da se od seljaka želi oteti privatnu imovinu.
"Želim obrađivati svoju zemlju. Neću biti rob u vlastitoj zemlji i raditi za 'Rio Tinto', već ponosni srpski seljak u svojoj zemlji“, rekao je Kleut.
Blokiran promet
Dok je trajao skup ispred ureda predsjednika Republike promet u središtu grada bio je blokiran, a prosvjed je završen šetnjom preko Trga Republike, pored RTS-a do Vlade Srbije.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je danas doputovao u Rusiju gdje će se u četvrtak sastati s ruskim šefom države, večeras je u izravnom uključenju iz Sočija u program privatne provladine TV Pink, optužio oporbu za licemjerstvo.
Vučić je rekao kako je "potpuno normalno da ljudi prosvjeduju", ali da "Rio Tinto" u Srbiju nije doveo on, već predstavnici bivšeg režima koji sudjeluju u prosvjedima.
Zbog bojazni da bi planirani rudnik "Rio Tinta" mogao prouzročiti negativne posljedice po okoliš, zagaditi vodu i zemljište, hiljade građana i ekoloških aktivista u Srbiji pokrenuli su prosvjede, više od 220.000 ljudi potpisalo je peticiju protiv rudnika, a Ustavnom sudu upućena je inicijativa da ocijeni lokalni prostorni plan koji predviđa eksploataciju litija.
"Rio Tinto" odbacuje tvrdnje o zagađenju i, uz ulaganje od oko 2,4 milijarde dolara, obećavaju poštivanje najviših ekoloških standarda za "Jadar", kako je službeno ime projekta eksploatacije litija iz minerala jadarit u Srbiji.
0 ( + )
*
Znanstvenici zbunjeni i oprezni: "Kako je Afrika izbjegla katastrofu s koronom?"
Znanstvenici zbunjeni i oprezni: "Kako je Afrika izbjegla katastrofu s koronom?"
Index Vijesti
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NA PROMETNOJ tržnici u siromašnom predgrađu Hararea Nyasha Ndou je držao svoju masku u džepu dok su stotine drugih ljudi, uglavnom bez maske, žurile kupiti ili prodati voće i povrće izloženo na drvenim stolovima i plastičnim pločama. U glavnom gradu, kao i u većem dijelu Zimbabvea, koronavirus se brzo vraća u prošlost, jer su se vratili politički skupovi, koncerti i kućna okupljanja.
"Covid-19 je nestao. Kad ste zadnji put čuli za nekoga tko je umro od covida-19? Maska mi štiti džep. Policija traži mito, pa gubim novac ako se ne krećem s maskom", rekao je Ndou za Los Angeles Times.
Zaraze padaju od srpnja
Nekoliko dana ranije Zimbabve je zabilježio samo 33 nova slučaja covida-19 i nije imao smrtnih slučajeva, u skladu s povlačenjem bolesti na cijelom afričkom kontinentu. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da zaraze opadaju od srpnja.
Kada se koronavirus prvi put pojavio prošle godine, zdravstveni dužnosnici bojali su se da će pandemija zahvatiti Afriku i usmrtiti milijune. Taj katastrofalni scenarij nije se dogodio ni u Zimbabveu ni u većem dijelu kontinenta.
Znanstvenici naglašavaju da je teško dobiti točne podatke o covidu-19, osobito u afričkim zemljama s neujednačenim nadzorom, i upozoravaju na to da bi se trendovi opadanja koronavirusa mogli lako promijeniti. Međutim, u Africi se događa nešto misteriozno što zbunjuje znanstvenike, smatra Wafaa El-Sadr, predsjedavajuća za globalno zdravlje na Sveučilištu Columbia: "Afrika nema cjepiva i resurse za borbu protiv covida-19 koje imaju Europa i SAD, ali čini se da im nekako ide bolje."
Cijepljeno 6 posto ljudi
Manje od šest posto ljudi u Africi je cijepljeno. Mjesecima je WHO u svojim tjednim izvješćima o pandemiji opisivao kontinent kao jednu od najmanje pogođenih regija na svijetu. Neki istraživači kažu da su mlada populacija afričkog kontinenta - prosječna dob je 20 godina, naspram oko 43 godine u zapadnoj Europi - kao i niža stopa urbanizacije i sklonost stanovništva da provodi vrijeme na otvorenom, možda zasad poštedjeli Afriku smrtonosnijih posljedica virusa. Nekoliko studija ispituje postoje li druga objašnjenja, uključujući genetske razloge ili prethodnu infekciju parazitskim bolestima.
U petak su istraživači koji rade u Ugandi rekli da su otkrili da pacijenti s covidom-19 koji su bili izloženi visokim stopama malarije imaju manju vjerojatnost da će pretrpjeti tešku bolest ili umrijeti nego ljudi s malo povijesti bolesti koju prenose komarci.
"Ušli smo u ovaj projekt misleći da ćemo vidjeti višu stopu negativnih ishoda kod ljudi s poviješću infekcija malarijom, jer je to ono što je viđeno kod pacijenata koji su istodobno zaraženi malarijom i ebolom. Bili smo prilično iznenađeni kad smo vidjeli suprotno - da malarija može imati zaštitni učinak", rekla je Jane Achan, viša istraživačka savjetnica u Konzorciju za malariju i koautorica studije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Achan je rekao da to može ukazivati na to da prethodna infekcija malarijom otupljuje sklonost imunološkog sustava da se pojača kada je zaražen covidom-19. Istraživanje je predstavljeno u petak na sastanku Američkog društva za tropsku medicinu i higijenu.
Christian Happi, direktor Afričkog centra izvrsnosti za genomiku zaraznih bolesti na Sveučilištu Redeemer's u Nigeriji, rekao je da su vlasti u Africi naviknute suzbijati epidemije čak i bez cjepiva, zahvaljujući opsežnoj mreži zdravstvenih radnika u zajednici: "Ne radi se uvijek o tome koliko novca imate ili koliko su sofisticirane bolnice."
Najveći broj umrlih u Južnoj Africi
Devi Sridhar, predstojnica Katedre globalnog javnog zdravstva na Sveučilištu u Edinburghu, rekla je da afrički čelnici nisu dobili priznanje koje zaslužuju za brzo djelovanje. Kao primjer navela je odluku Malija da zatvori svoje granice prije nego što je stigao koronavirus.
"Mislim da postoji drugačiji kulturološki pristup u Africi, gdje su ove zemlje covidu pristupile s osjećajem poniznosti jer su iskusile stvari poput ebole, dječje paralize i malarije", rekla je Sridhar za Los Angeles Times.
Prošlih mjeseci koronavirus je pogodio Južnu Afriku i procjenjuje se da je tamo ubio više od 89.000 ljudi, što je daleko najveći broj smrtnih slučajeva na kontinentu. No, zasad afričke vlasti, iako priznaju da bi mogle postojati praznine, ne izvještavaju o velikom broju neočekivanih smrtnih slučajeva koji bi mogli biti povezani s koronavirusom.
Podaci WHO-a pokazuju da smrtni slučajevi od covida-19 u Africi čine samo tri posto ukupnog globalnog broja, dok smrtni slučajevi u Americi i Europi čine 46 odnosno 29 posto.
U Nigeriji, najmnogoljudnijoj zemlji Afrike, vlada je zabilježila gotovo 3000 smrtnih slučajeva na 200 milijuna stanovnika. SAD bilježi isto toliko smrtnih slučajeva svaka dva do tri dana. Nigerijci poput Opemipa Area, 23-godišnjaka iz Abuje, osjećaju olakšanje: "Rekli su da će biti mrtvih tijela na ulicama, ali ništa slično nije se dogodilo."
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kontroverzna ideja
U petak su nigerijske vlasti započele kampanju za cijepljenje protiv covida-19. Dužnosnici namjeravaju cijepiti polovicu populacije prije veljače, što je cilj za koji misle da će biti dovoljan za ostvarivanje kolektivnog imuniteta. Oyewale Tomori, nigerijski virolog i član nekoliko savjetodavnih skupina WHO-a, sugerirao je da Africi možda neće trebati toliko cjepiva kao zapadnim zemljama.
To je kontroverzna ideja o kojoj se ozbiljno raspravlja među afričkim znanstvenicima i podsjeća na prijedlog britanskih dužnosnika iz ožujka 2020., da se dopusti slobodna zaraza populacije kako bi se izgradio imunitet. Međutim, to ne znači da cjepiva nisu potrebna u Africi.
"Moramo se potpuno cijepiti kako bismo se pripremili za sljedeći val. Gledajući što se događa u Europi, vrlo je velika vjerojatnost da će se ovdje preliti još slučajeva", rekao je Salim Abdool Karim, epidemiolog s južnoafričkog Sveučilišta KwaZulu-Natal, koji je savjetovao južnoafričku vladu o covidu-19.
Stižu upozorenja
Utjecaj koronavirusa također je relativno prigušen izvan Afrike u siromašnim zemljama, poput Afganistana, gdje su stručnjaci predviđali da će se epidemije usred sukoba koji su u tijeku pokazati katastrofalnim. Hashmat Arifi, 23-godišnji student u Kabulu, rekao je da mjesecima nije vidio nikoga s maskom, uključujući i na vjenčanju kojem je prisustvovao zajedno sa stotinama gostiju. Na njegovoj sveučilišnoj nastavi više od 20 studenata sjedi bez maski u neposrednoj blizini.
"U posljednje vrijeme nisam vidio nijedan slučaj korone", rekao je Arifi. Afganistan je zabilježio oko 7200 smrtnih slučajeva na svojih 39 milijuna stanovnika, iako je usred sukoba provedeno malo testiranja, a stvarni broj zaraženih i preminulih nije poznat. U Zimbabveu su liječnici bili zahvalni na predahu od covida-19, ali boje se da je to samo privremeno.
"Ljudi bi trebali ostati vrlo oprezni. Samozadovoljstvo je ono što će nas uništiti, jer bismo mogli biti uhvaćeni na spavanju", upozorio je dr. Johannes Marisa, predsjednik Udruženja privatnih liječnika i stomatologa u Zimbabveu. On strahuje da bi već u prosincu njegovu zemlju mogao zahvatiti još jedan val koronavirusa.
0 ( + )
*
Kandidatura Gadafijevog sina za predsjedniÄŤke izbore u Libiji odbijena
Kandidatura Gadafijevog sina za predsjedničke izbore u Libiji odbijena
HINA
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
LIBIJSKO izborno povjerenstvo objavilo je da je odbilo kandidaturu za predsjedničke izbore 24. prosinca Saifa al-Islama Gadafija, sina libijskog diktatora Moamera Gadafija koji je svrgnut i ubijen u ustanku 2011. godine.
Saifa al-Islama Gadafija traži Međunarodni kazneni sud (ICC) zbog "zločina protiv čovječnosti". Podnio je svoju kandidaturu 14. studenoga i on je jedan od 25 kandidata koji su odbijeni, prema priopćenju Visokog izbornog povjerenstva (HNEC).
Odbijenica na temelju zakonskih tekstova i pisama
HNEC je objasnio da je njihove kandidature odbio na temelju više zakonskih tekstova kao i pisama koja su im uputili državni odvjetnik, načelnik kriminalističke policije i predsjednik Uprave za putovnice i državljanstvo.
Na opće iznenađenje, dok nije bilo poznato gdje se nalazi, Seif al-Islam (49) je predao svoju kandidaturu u Sebhi na jugu zemlje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Krajem srpnja je Seif al-Islam u razgovoru za New York Times spomenuo mogućnost povratka u politički život.
Promjena kaosa
Predsjednički izbori 24. prosinca i zakonodavni mjesec dana kasnije trebali bi označiti promjenu nakon kaosa i bratoubilačkih borbi nakon pada režima Moamera Gadafija 2011.
HNEC je objavio u utorak, kada je istekao rok za podnošenja kandidatura, da se javilo 98 kandidata, među kojima dvije žene.
0 ( + )
*
Johnson o utapanju desetaka migranata u La Mancheu: Šokiran sam i duboko ožalošćen
Johnson o utapanju desetaka migranata u La Mancheu: Šokiran sam i duboko ožalošćen
HINA
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
BRITANSKI premijer Boris Johnson izjavio je da je "šokiran, revoltiran i duboko ožalošćen" smrću najmanje 31 migranta u kanalu La Manche i jamčio da želi "učiniti više" s Francuskom za sprečavanje ilegalnih prelazaka prema Velikoj Britaniji.
"Imali smo poteškoća u uvjeravanju nekih naših partnera, posebice Francuza, da se ponašaju sukladno situaciji, ali razumijem s kakvim su poteškoćama suočene sve zemlje", izjavio je na kanalu Sky News nakon kriznog sastanka u Downing Streetu. "Sada predlažemo da zajedno učinimo više", dodao je.
Najsmrtonosnija tragedija na tom području od 2018.
Prema podacima francuske policije, 31 migrant smrtno je stradao u potonuću njihovog plovila u kanalu La Manche u srijedu kod Calaisa. To je najsmrtonosnija tragedija nakon porasta migracijskih prijelaza 2018. kanalom, nakon zatvaranja luke Calais i tunela ispod La Manchea kojima su do tada migranti pokušavali stići do Velike Britanije.
Ti prijelazi su redovan izvor napetosti između Pariza i Londona jer britanske vlasti smatraju da francuska strana poduzima nedovoljne napore u sprečavanju ukrcavanja migranata unatoč isplati financijske pomoći.
"Ova katastrofa naglašava koliko je opasno prijeći La Manche na ovaj način. Ona također pokazuje do koje je mjere bitno pojačati naše napore u razbijanju modela kojim gangsteri šalju ovako ljude na more", ocijenio je Boris Johnson.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Kažem našim partnerima preko kanala da je vrijeme da se mobiliziramo i radimo zajedno da poduzmemo sve što je u našoj moći i razbijemo ove bande", dodao je.
"Zakon pravedan, ali strog"
U sklopu pooštravanja mjera za imigraciju, obećanih u sklopu brexita, britanska vlada je počela primjenjivati plan kontroverznog zakona kojim se reformira sustav azila i predviđaju teže kazne, pa sa sadašnjih 14 godina zatvora za krijumčare ljudima predviđa doživotni zatvor.
Ministrica unutarnjih poslova Priti Patel je rekla da je zakon "pravedan, ali strog", dok ga osuđuju udruge za zaštitu ljudskih prava. Zakon bi trebao obeshrabriti ilegalnu imigraciju i predviđa drugačije tretiranje tražitelja azila, ovisno o tome jesu li u zemlju stigli legalno ili ne.
Prema podacima britanskih medija, više od 25.700 ljudi je stiglo u Veliku Britaniju u malim brodicama od početka godine, ili tri puta više nego cijele 2020. godine.
0 ( + )
*
Virusi mogu izumrijeti. Događa li se to s koronom u Japanu i Indiji?
Virusi mogu izumrijeti. Događa li se to s koronom u Japanu i Indiji?
Nenad Jarić Dauenhauer
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U PONEDJELJAK su brojni strani i domaći mediji prenijeli vijest prema kojoj bi uzrok naglog pada broja novozaraženih u Japanu, ali i Indiji, mogla biti evolucijska slijepa ulica u koju je upao virus.
Naime, u Japanu je broj novozaraženih, nakon vrhunca krajem augusta, kada su dnevne infekcije premašile 20.000, posljednjih dana pao na ispod 200 (grafikon dolje).
Hipoteza o samouništenju mutacijama
Tu hipotezu iznio je Ituro Inoue, profesor na japanskom Nacionalnom institutu za genetiku. On smatra kako je moguće da je delta soj u Japanu akumulirao previše mutacija na virusnom nestrukturnom proteinu koji ispravlja genetske pogreške, nazvanom nsp14.
Prema njegovoj hipotezi, posljedica tih mutacija bila je da virus nije uspijevao na vrijeme popravljati mutacije, što je u konačnici dovelo do nakupljanja nepovoljnih mutacija i samouništenja virusa. Studije su pokazale da u Aziji više ljudi ima obrambeni enzim nazvan APOBEC3A koji napada RNA viruse kao što je SARS-CoV-2, uzročnik covida-19, u usporedbi s ljudima u Europi i Africi, pa je, prema Inoueu, to mogući razlog zašto se to dogodilo u Japanu, ali ne u Europi. U tim napadima APOBEC3A može oštetiti protein nsp14 koji služi za ispravljanje mutacija.
Mnogi stručnjaci ne slažu se s tom hipotezom i smatraju da je za jenjavanje epidemije u Japanu zaslužna kombinacija visoke procijepljenosti od preko 76% ukupne populacije, velikog broja inficiranih u posljednjem valu i velike discipline u pridržavanju epidemioloških mjera, osobito u održavanju distance i nošenju maski. Japanci su navikli koristiti maske uvijek kada vladaju epidemije respiratornih bolesti, čak i na otvorenom.
No hipoteza je ipak zanimljiva jer nameće pitanje može li se uistinu u nekom trenutku dogoditi da virus SARS-CoV-2 postane neučinkovit u širenju i nestane.
Povijest potvrđuje da virusi nestaju
Znanstvena istraživanja pokazala su da su brojni virusi gripe s vremenom nestali iz cirkulacije među ljudima. Smatra se da će svaki virus gripe nestati u razdoblju od nekoliko desetljeća ili najviše 120 godina. Nakon što nestane, zamijenit će ga neki drugi, koji može uzrokovati pandemiju (ilustracija dolje).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Najstariji dokaz u prilog tezi da virusi sami nestaju predstavlja otkriće virusa boginja u ostacima jednog od Danaca koji su ubijeni 1002. godine u Engleskoj, u Oxfordu, kako bi se odvratili napadi Vikinga. Naime, kada su znanstvenici analizirali virus, utvrdili su da se značajno razlikuje od virusa velikih boginja koje su harale 1970-ih sve dok nisu zaustavljene masovnim cijepljenjem.
Dakle, virus otkriven u nalazištu u Engleskoj morao je sam prirodno izumrijeti prije više stotina godina, dok je virus iz 1970-ih izumro zahvaljujući cijepljenju. Drugim riječima, virus velikih boginja izumro je najmanje dva puta.
Jedan od novijih primjera virusa koji su nestali je SARS. Taj virus je, kao i SARS-CoV-2, prešao sa životinja na ljude na tržnici živih životinja u Kini, u pokrajini Guangdong. Smatra se da je on sa šišmiša prešao na cibetke himalajske palme (zvijeri nalik na mačke) i japanske rakunske pse 2002., da bi potom zarazio ljude. On je izumro zahvaljujući strogim mjerama izolacije koje je u njegovom slučaju bilo moguće efikasno primijeniti jer su oboljeli vrlo rano pokazivali teške simptome – gotovo svaka peta oboljela osoba ubrzo je umrla. Ranim praćenjem i izolacijom oboljelih, prije nego što su uspjeli zaraziti druge, širenje virusa koji je uzrokovao SARS zaustavljeno je i on je nestao jer više nije imao koga zaraziti. Osim toga, on se nije mogao vratiti u svoj izvorni rezervoar, među divlje šumske životinje, jer one nisu uobičajeno zaražene njime. Životinja koja ga je prenijela na ljude bila je jedna od rijetkih zaraženih, a nju je vjerojatno izravno zarazio šišmiš.
Osim SARS-a, samo su dva druga virusa u povijesti izumrla zahvaljujući ljudskim mjerama – velike boginje i goveđa kuga, koje su zaustavljene cijepljenjem.
Trenutno se na rubu izumiranja nalazi i virus koji uzrokuje dječju paralizu. Polio uzrokuje invaliditet kod relativno malog postotka djece, no unatoč tome obavezno cijepljenje uvedeno je u većini zemalja svijeta. Zahvaljujući masovnoj kampanji cijepljenja, broj slučajeva polija od 1980-ih do danas smanjen je za 99%. Divlji poliovirus iskorijenjen je na svim kontinentima osim u Aziji, a od 2020. godine Afganistan i Pakistan su jedine dvije zemlje u kojima je bolest još uvijek klasificirana kao endemska.
Hoće li i drugi virusi nestati?
Neke viruse, poput onih koji uzrokuju gripu, teško je trajno zaustaviti. Ključni problem je u tome što oni osim ljudi imaju druge rezervoare u životinjama, u kojima se rekombiniraju i cirkuliraju. Primjerice, virusi gripe imaju rezervoare u divljim i domaćim pticama te svinjama.
Slično vrijedi za epidemije ebole koje se iznova i iznova javljaju i prestaju. Otkako je virus otkriven 1976. godine, do danas je u Africi bilo najmanje 26 epidemija ebole. No to su samo skokovi sa životinja (najčešće šišmiša) na ljude koje su zdravstveni sustavi zabilježili jer je bilo više slučajeva obolijevanja među ljudima. Neka istraživanja gena virusa ebole pokazala su da je tih skokova bilo više, najmanje 118, no većina je ostala neprimijećena. Dakle, dokle god ima šišmiša, taj virus će ostati s nama, bez obzira na to je li igdje ijedna osoba zaražena. Pojedinačne epidemije virusa ebole uspješno se zaustavljaju i ne uspijevaju se proširiti svijetom zato što ebola također uzrokuje izuzetno teške simptome.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tu spada i MERS, koji je 2012. godine prešao na ljude s deva. On je od tada prešao na ljude u stotinama različitih prilika.
Uvriježeni sojevi gripe imaju tendenciju razvijati se kroz mnogo različitih putova. No većina virusa u nekom trenutku nestane. Procjenjuje se da se svakih nekoliko desetljeća razvije nova vrsta gripe koja će zamijeniti staru, a virusi koji je uzrokuju obično su sastavljeni od kombinacije starih virusa gripe i novih koji stižu sa životinja (ilustracija dolje).
Primjerice, soj virusa H1N1 koji je izazvao pandemiju gripe 1918. s vremenom je nestao dijelom zato što su ljudi koji su ga preživjeli postali rezistentni na njega, a dijelom zato što je nakupljao mutacije koje su bile beskorisne ili čak aktivno štetne za njegov opstanak.
Nažalost, istraživanja su pokazala da SARS-CoV-2 može prelaziti na divlje i domaće životinje poput nerčeva, mačaka i pasa te se s njih vraćati među ljude.
Prednosti i štete brze mutacije
Brza mutacija virusu može biti korisna, ali i štetna. S jedne strane ona mu omogućuje da se mijenja i prilagođava kako bi se lakše prenosio, lakše ulazio u stanice i brže multiplicirao. No, s druge strane, prevelika brzina mutacije može rezultirati nakupljanjem štetnih mutacija koje mogu otežati širenje virusa. Većina mutacija je štetna ili beskorisna, no poneke, rijetke, virusu daju određenu evolucijsku prednost. U populaciji domaćina obično prevlada onaj virus koji je najuspješniji u širenju, kao što je zaraznija delta prevladala raniju alfu.
SARS-CoV-2, koji uzrokuje covid-19, jednolančani je RNA virus, a oni mutiraju brže od dvolančanih RNA virusa i DNA virusa. Istraživanja su pokazala da veličina genoma uglavnom negativno korelira s brzinom mutacije - što veći genom, to manje mutacija.
U tom smislu dobro je što virus SARS-CoV-2 ima veliki genom sastavljen od 30-ak hiljada baznih parova, pa relativno sporo mutira za jednolančane RNA viruse, sporije od gripe. Procjenjuje se da SARS-CoV-2 nakupi oko dvije mutacije mjesečno. Korelacija veličine genoma i sporosti mutacije logična je jer virus s velikim genomom mora imati dobro uređenu provjeru točnosti prepisivanja svojeg koda. Kada to ne bi imao, u velikom genomu bi se događalo previše grešaka i virus ne bi bio efikasan – u reprodukciji bi nastajalo previše virusnih čestica koje bi bile škartovi. Virus gripe, koji ima mnogo kraći kod RNA, može si dozvoliti luksuz da se manje točno prepisuje i više mutira, a slično vrijedi i za virus hepatitisa C i HIV. No SARS-CoV-2 još uvijek dovoljno brzo mutira da s vremenom može uzrokovati probojne infekcije, čak i kod zaštićenih cijepljenjem i prebolijevanjem.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Virusi bi se mogli natjerati na izumiranje ubrzavanjem mutiranja
Prema navedenoj hipotezi, određeni sojevi virusa SARS-CoV-2, poput delte, prirodno bi mogli nakupiti dovoljno štetnih mutacija tako da nestanu. Neki stručnjaci smatraju da se upravo to u posljednje vrijeme događa u Japanu i Indiji (grafikon dolje). No za sada ne postoje objavljena istraživanja koja bi to potvrdila.
Budući da prebrzo mutiranje može biti štetno za viruse, neki znanstvenici smatraju da bi umjetno ubrzavanje tog procesa određenim lijekovima moglo omogućiti njihovo zaustavljanje. Ova ideja mogla bi se iskoristiti za zaustavljanje sezonskih gripa, prehlada, ali i covida-19.
Ubrzavanje mutacija moglo bi se koristiti i za liječenje pojedinačnih bolesnika. Već postoje neki dokazi da to može funkcionirati. Naime, klinička ispitivanja u SAD-u i Japanu otkrila su da je lijek koji potiče mutacije favipiravir učinkovit protiv soja gripe H1N1 tako što ga čini manje zaraznim.
Jedno istraživanje, objavljeno u ožujku 2021. u časopisu Nature Communications, pokazalo je da je favipiravir učinkovit kod zamoraca zaraženih virusom SARS-CoV-2.
No znanstvenici se uglavnom slažu da, koliko god se trudili, rijetko možemo doći do situacije u kojoj možemo ustvrditi da smo neki virus zauvijek iskorijenili. Neki od njih mogu se skrivati u ljudima i životinjama, drugi u vječnom ledu, a treći u hladnjacima laboratorija. SARS-CoV-2 za sada se vrlo uspješno širi, a ima i druge rezervoare osim ljudi, pa je za očekivati da će još godinama ostati s nama, poput sezonske gripe ili prehlada koje uzrokuju drugi koronavirusi.
0 ( + )
*
Tri bijelca u SAD-u brutalno ubila crnca, sve su snimili. Proglašeni su krivima
Tri bijelca u SAD-u brutalno ubila crnca, sve su snimili. Proglašeni su krivima
Index Vijesti
Screenshot: YouTube
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SVA TRI bijelca kojima se sudilo za ubojstvo Afroamerikanca Ahmauda Arberyja proglašena su krivima, piše CNN.
Gregory McMichael, Travis McMichael i William "Roddie" Bryan Jr. optuženi su za zlonamjerno i teško ubojstvo. Radi se o slučaju koji je izazvao bijes u SAD-u nakon što je snimka ubojstva objavljena u javnosti.
Dana 23. veljače 2020. Ahmaud Arbery (25) je džogirao u gradu Brunswicku na jugu Sjedinjenih Država, kada su se trojica dala u potjeru za njim.
Otac i sin, naoružani, bili su u dostavnom vozilu, a susjed je išao za njima u svom automobilu i snimao prizor. Nakon svađe mladi McMichael je zapucao i ubio mladića.
Uhićenje se čekalo tri mjeseca
Trojica napadača su poslije rekla policiji da su mislili da je provalnik koji je pljačkao po njihovoj četvrti i pozvali su se na zakon Georgije po kojemu obični građani mogu uhićivati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Službe tamošnjeg tužitelja, za kojega je Gregory McMichael, umirovljeni policajac, radio gotovo tri mjeseca, nisu izdale nalog za hapšenje.
Tek kad je objavljena snimka napada koja je početkom svibnja 2020. zapalila društvene mreže, istraga je povjerena policiji te savezne države. Nedugo zatim trojica napadača su uhapšena i optužena za ubojstvo i za nezakonito privođenje.
Smrt Georgea Floyda nekoliko dana poslije, pod koljenom policajca bijelca, potaknula je raspravu o nasilju nad crncima, a ime Ahmauda Arberyja se izvikivalo u prosvjedima koji su se do kraja ljeta proširili SAD-om.
Mladi džoger je postao simbol pokreta Crni životi vrijede. "Svaki crnac bi trebao moći džogirati a da ne mora strahovati za svoj život", napisao je na Twitteru demokratski predsjednik Joe Biden u prigodi prve obljetnice njegove smrti.
0 ( + )
*
Prva švedska premijerka dala ostavku nakon sedam sati mandata
Prva švedska premijerka dala ostavku nakon sedam sati mandata
Slobodan Mufić
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
KAKO trenutačno stvari stoje, liderica Socijaldemokrata Magdalena Andersson bila je švedska premijerka samo sedam sati.
U srijedu prijepodne u parlamentu je dobila mandat da sastavi novu švedsku vladu, a nešto iza 17:00 zatražila je od predsjednika švedskog parlamenta da je razriješi dužnosti. Ovaj neočekivani preokret posljedica je zakulisnih političkih događanja u posljednja 24 sata, počevši od sinoćnjeg, činilo se tada odlučujućeg dogovora 54-godišnje Magdalene Andersson i Ljevice oko potpore u sastavljanju vlade.
Osiguravši prethodno podršku Zelenih i Centra, Andersson je izašla pred zastupnike Riksdaga i prema načelu negativnog parlamentarizma (117 za, 174 protiv, 57 suzdržanih i jedan odsutan), prema kojem mandatarka ima povjerenje parlamenta ako nema većinu protiv sebe. Tako je postala prva predsjednica vlade u povijesti Švedske, no, kako bi se moglo pokazati, i premijerka s najkraćim mandatom.
Zatražila razrješenje
Naime, nekoliko sati nakon izbora Andersson za predsjednicu vlade, švedski parlament glasao je o proračunu za 2022. godinu, pri čemu je Centar napustio lijevi tabor i priklonio se desnom, pa je umjesto socijaldemokratskog proračuna prihvaćen onaj triju stranaka desnice. Na takav razvoj događaja odmah su reagirali Zeleni, smatrajući da ne mogu sjediti u vladi koja će funkcionirati prema proračunu parlamentarne opozicije, među ostalima i ekstremno desnih Švedskih demokrata. I tu je nastao problem zbog kojeg je Andersson zatražila razrješenje.
"Prema dosadašnjoj parlamentarnoj praksi, koalicijska vlada trebala bi podnijeti ostavku ako jedna od stranaka napusti vladu. Moja ocjena je da isto mora vrijediti i kada Riksdag izabere novog premijera, a još vlada nije preuzela dužnost. Za mene je to stvar poštovanja, ne želim voditi vladu ako možda postoji razlog da se njen legitimitet dovodi u pitanje", rekla je Magdalena Andersson.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U prvi mah nitko, ni ustavnopravni stručnjaci, ni tajništvo parlamenta, ni novinari, nije bio siguran kako tretirati ovu situaciju, jer Andersson formalno postaje predsjednicom vlade tek u petak nakon što je primi švedski kralj Carl XVI. Gustaf. No, sama mandatarka je svojom ostavkom otklonila sve nedoumice.
Sada je na potezu ponovno predsjednik parlamenta Andreas NorlĂŠn, koji će večeras razgovarati s liderima parlamentarnih stranaka.
Švedski mediji očekuju da će mandat ponovno dobiti Andersson, jer su i Zeleni i Centar naglasili kako nemaju ništa protiv njenog ponovnog izbora. Međutim, sada je pitanje i hoće li Andersson pristati voditi vladu koja nema podršku ni trećine zastupnika, koju prešutno podržavaju tri međusobno netrpeljive stranke (Ljevica, Zeleni i Centar) i koja mora dočekati redovne izbore u rujnu 2022. radeći prema proračunu desnice.