Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
IZDANA NAREDBA Trump naredio izgradnju zida na granici s Meksikom
IZDANA NAREDBA Trump naredio izgradnju zida na granici s Meksikom
Foto: Hina
PREDSJEDNIK Donald Trump potpisao je ukaz kojim je naredio izgradnju zida na granici SAD-a s Meksikom.
Potpisao je i naredbu kojom se oduzimaju sredstva gradovima koji su utočišta nedokumentiranim imigrantima.
Trump i dalje tvrdi kako će Meksiko u potpunosti platiti izgradnju zida.
Ovim potezom je ispunio jedno od svojih glavnih obećanja iz predizborne kampanje:
"O ovome smo govorili otpočetka", rekao je Trump dok je potpisivao dokument za izgradnju zida, prenosi BBC.
Govor nakon potpisivanja
Trump je nakon potpisivanja naredbe za izgradnju zida s Meksikom održao konferenciju za medije u kojoj se pohvalio svojom novom odlukom.
Komentirao je strašne oluje koje su pogodile jugoistok SAD-a, te je izrazio sućut svima koji su pogođeni tragedijom.
Rekao je kako je na južnoj granici SAD-a kriza:
"Nezapamćena navala ilegalnih migranata iz Središnje Amerike ide na štetu i SAD-u i Meksiku. Mjere koje ćemo provesti će poboljšati sigurnost u obje zemlje. Bit će to jako, jako dobro za Meksiko."
Potom je govorio o važnosti granica
"Nacija bez granica nije nacija. Počevši od danas, SAD vraća kontrolu nad svojim granicama. Vraća svoje granice."
Rekao je kako je potpisao dvije naredbe koje će spasiti hiljade života, milijune poslova i milijarde dolara:
"Te dvije naredbe su dio imigracijske reforme o kojoj smo govorili za vrijeme kampanje. Moram naglasiti kako ćemo surađivati sa svojim prijateljima u Meksiku kako bismo povećali sigurnost i ekonomske prilike s obje strane granice," naglasio je Trump.
Divi se narodu Meksika
S okupljenima je podijelio i kako se divi narodu Meksika te kako očekuje suradnju s njima:
"Divim se narodu Meksika i jako se radujem sastanku s predsjednikom Meksika. Do toga će ubrzo doći. Razgovarat ćemo o koordinaciji na važnim pitanjima o našoj zemlji. To uključuje rastavljanje kartela i zadržavanje ilegalnog novca i oružja van SAD-a i Meksika. Oni, ali i mi to moramo spriječiti. Spasit ćemo živote s obje strane granice. Razumijemo da je jaka ekonomija jako dobra za SAD."
Izrazio je uvjerenje kako s Meksikom može izgraditi odnos kakav dugo nije viđen.
Izgradnja zida počinje odmah
Rekao je kako će one loše potjerati van, te da bande i vođe kartela više ne mogu ostati u SAD-u.
Najavio je kako će druge zemlje morati preuzeti svoje zločince, te kako se ukidaju gradovi koji nude utočište ilegalnim izbjeglicama:
"Godinama su mediji ignorirali Amerikance koji su postali žrtve zbog otvorenih granica. Vidimo vas, čujemo vas i više nikada nećete biti ignorirani", rekao je Trump, te je najavio kako će uposliti tri puta više imigracijskih i carinskih službenika i još 500 policajaca na granici.
Zaključio je kako će biti predsjednik za sve
"Premostit ćemo svoje razlike, zaliječiti rane i ujediniti svoju zemlju. Ako to uspijemo, ništa nije nemoguće. Budućnost nema granica."
Zaključio je svoj govor čestitkom novom vođi Domovinske sigurnosti.
Što se događa u Siriji? ISIS je stjeran u kut, no jedna druga islamistička grupa gazi sve pred sobom
Što se događa u Siriji? ISIS je stjeran u kut, no jedna druga islamistička grupa gazi sve pred sobom
Screenshot: YouTube
DOK RUSIJA, Turska i Iran hvale dvodnevne mirovne pregovore o Siriji, održane u Astani, kao veliki uspjeh, u samoj Siriji traju siloviti sukobi među pobunjenicima.
Džabat Fateh al-Šam (JFS), ranije poznat kao al-Nusra, odnosno sirijski ogranak al-Kaide s kojom je formalno raskinuo veze prošle godine, pokrenuo je jučer veliki napad na pobunjeničku frakciju Džajš al-Mudžahedin i u 24 sata je praktički uništio, još jednom pokazujući svoju vojnu nadmoć nad ostalim pobunjenicima.
JFS je pritom napad opravdao optužbom da ga se mirovnim pregovorima želi "izolirati i potom napasti, dok druge pobunjeničke skupine grade bliske veze sa SAD-om". "Morali smo spriječiti ovu zavjeru prije nego se dogodi", navodi se u priopćenju ove džihadističke organizacije.
Cilj bivše al-Nusre "eliminirati revoluciju i učiniti je crnom"
Iako su se Rusija, Turska i Iran obvezale nadgledati i održavati krhko primirje u Siriji, ono se ne odnosi na terorističke organizacije ISIS i bivšu al-Nusru. Osim toga, ni predstavnici pobunjenika kao ni režima Bašara al-Asada nisu potpisali sporazum o primirju, javlja The New York Times.
Zapovjednik Džajš al-Mudžahedina, postrojbe koja se smatra dijelom Slobodne vojske Sirije (FSA), upozorio je da "ekstremno žestok napad ima za cilj eliminirati revoluciju i učiniti je crnom", referirajući se na crnu zastavu džihadista.
Dužnosnik još jedne od pobunjeničkih skupina koje se bore pod zastavom FSA, Džaba Šamija, izjavio je da je ovo prvi put da je JFS napao FSA. "Ovo što rade koristi Iranu i režimu - tako da nema više FSA na sjeveru (Sirije), pogotovo s obzirom da su delegacija frakcija u Astani gdje režim nije ponudio ništa vezano za primirje", rekao je za Reuters ovaj dužnosnik i napomenuo da se FSA postrojbe sad moraju ujediniti kako bi odbili napad.
U Idlibu demonstracije protiv ekstremista
Islamistička frakcija Ahrar al-Šam, koju podupire Turska, zatražia je od JFS-a da prekine napade koji su "bez opravdanja ili legitimnog razloga" i pomoć neprijateljima pobunjenika, upozoravajući JFS da će se pridružiti svojoj "braći" iz FSA u borb, prenosi Middle East Eye.
U Idlibu je dodržano više mirnih demonstracija u znak potpore FSA u borbi protiv JFS-a.
JFS ima dugu povijest napada i uništavanja postrojbi razjedinjene i vojno inferiorne FSA, uključujući one koje su imale potporu SAD-a.
JFS je već duže vrijeme jedna od najjačih frakcija oružane opozicije Asadovom režimu i na putu je da preuzme dominaciju na području koje je još uvijek pod kontrolom pobunjenika, u provinciji Idlib i okolici. Ova teroristička organizacija našla se na meti niza američkih zračnih napada, od početka godine. U jednom od njih prema izvješću Pentagona, napad bombardera B-52 ubio je više od sto boraca u kampu za obuku.
U drugom dijelu Sirije, u Deir ez-Zoru, gradu pod kontrolom režima koji se nalazi pod opsadom Islamske države, ruski bombarderi TU-22M3 izvršili su još nekoliko zračnih napada na pozicije militanata.
Turska opozicija: Vlada dopušta terorizam i ubijanje
Turska opozicija: Vlada dopušta terorizam i ubijanje
Foto: Hina
PREDSJEDNIK glavne turske opozicijske stranke CHP Kemal Kılılçdaroğlu jučer je posjetio spomenik ubijenom novinaru Uğuru Mumcu, na 24. godišnjicu njegove smrti. Još uvijek se ne zna tko ga je ubio, a odgovornost su do sada preuzele dvije organizacije: Islamski Pokret i kurdski Hezbollah, prenosi Hurriyet Daily News.
Nakon odavanja počasti Mumcu, na upit novinara Kılılçdaroğlu je komentirao izjavu potpredsjednika vlade Numana KurtulmuĹźa, koji je za Anadolu Agency rekao:
"Napadi bombaša samoubojica i atentati bi se mogli nastaviti. Vjerujem da terorističke organizacije motivira referendum. Oni vjeruju da će terorom stvoriti atmosferu straha u državi i tako spriječiti pozitivan ishod referenduma. Poduzimamo razne mjere protiv terorizma, a nakon velikog "da" na kraju referenduma, napokon ćemo ga i zaustaviti".
Podsjetimo, radi se o referendumu čije je pitanje treba li država promijeniti ustav te prijeći na predsjednički sustav koji bi znatno proširio ovlasti predsjednika Erdogana.
Opozicija: Vlada podupire teror
Kılılçdaroğlu je na izjavu potpredsjednika vlade rekao: "Njegove riječi zapravo znače ovo: 'Mi podupiremo teror i dopuštamo ubijanje nevinih ljudi. Ali, ako nas izaberete i glasujete za predsjednički sustav, vlast jednog čovjeka, terorizam će prestati'. Ovo je vrlo žalosno priznanje. Osjećam se tužno i osramoćeno što sam to čuo".
KurtulmuĹź u odgovoru na Twitteru tvrdi da ga je vođa opozicije "krivo razumio, izvukao njegovu izjavu iz konteksta te na nju dao žalostan komentar".
Kim Jong-unov diplomat koji je pobjegao iz zemlje: "Sjeverna Koreja neće postojati za pet godina"
Kim Jong-unov diplomat koji je pobjegao iz zemlje: "Sjeverna Koreja neće postojati za pet godina"
Foto: FAH
NAJVIŠI dosadašnji prebjeg iz Sjeverne Koreje ima dramatično predviđanje o režimu Kim Jong-Una: "Dani su mu odbrojani".
Prebjeg Tae Jong-Ho tvrdi da pokušaji Pjongjanga da kontrolira i cenzurira informacije izvana ne uspijevaju zbog korupcije i nezadovoljstva i predviđa da će mnogi slijediti njegov primjer: "Siguran sam da će još mojih kolega prebjeći, jer Sjeverna Koreja je već na skliskom terenu. Tradicionalne strukture sjevernokorejskog sustava se raspadaju".
Kako izvještava The New York Times, Tae je bio drugorangirani sjevernokorejski diplomat u Londonu do prošlog ljeta kad je pobjegao u Južnu Koreju sa svojom obitelji. Južna Koreja je proslavila njegov bijeg kao znak rastućeg razočaranja sjevernokorejske elite Kim Jong-Unom.
Prije bijega bio vatreni apologet Kim Jong-una
Naravno, i drugi prebjezi prije njega dijele njegov izrazito kritičan stav prema Kimovom režimu. No za Taea ovo predstavlja drastičnu zamjenu uloga. Prije bijega bio je karijerni diplomat koji je, služeći u Velikoj Britaniji, Danskoj i Švedskoj, držao vatrene govore u čast dinastije koja vlada Sjevernom Korejom već sedam desetljeća.
A sad kad je pobjegao iz zemlje, zarekao se da će provesti ostatak života boreći se protiv režima kojem je služio. U intervjuu za Arirang News, Tae je predvidio da će Sjeverna Koreja kolabirati za najviše pet godina te da će uslijediti ujedinjenje Korejskog poluotoka.
U početku je, kako kaže, imao visoka očekivanja za Kim Jong-una koji je naslijedio svog oca 2011. Kim mlađi se školovao nekoliko godina u Švicarskoj i pretpostavljalo se da će pokrenuti modernizaciju ove izolirane i osiromašene zemlje. Umjesto toga, pribjegao je "vladavini terora" pogubivši stotine svojih dužnosnika, uključujući vlastitog ujaka Jang Song-taeka kojeg je vidio kao mogućeg rivala.
Tae je pripremio detaljni plan za svoj bijeg. Prvo je osigurao da mu se supruga i dvojica sinova pridruže u Londonu, unatoč odredbi Pjongjanga prema kojoj diplomati moraju ostaviti jedno dijete u zemlji, baš kako bi se odvratilo prebjege.
Htio je "slomiti lance ropstva" svojoj djeci
U Londonu su mu sinovi počeli postavljati pitanja o domovini, na primjer zašto režim vrši smaknuća na javnim mjestima bez pravog suđenja. Tae im je povjerio da namjerava prebjeći i objasnio da to radi za njih, kako bi im "slomio lance ropstva". Njih je najviše zanimalo hoće li imati slobodan pristup internetu, filmovima i knjigama u Južnoj Koreji, prisjeća se Tai.
Najbolji način da se ubrza pad režima u Sjevernoj Koreji je širenje izvanjskih informacija kako bi se potaklo građane da se sami pobune. Južnokorejske sapunice i kineski filmovi već su popularni na sjeveru, kaže Tae.
Još jedan primjer gubitka kontrole Kimovog režima nad zemljom je sve raširenije crno tržište, pogotovo proizvoda prošvercanih iz Kine. Trgovci na crno prije su se nazivali "skakavci", jer bi pokupili stvari i pobjegli čim bi uočili policiju. Sad ih zovu "krpelji", jer otvoreno prkose policiji i odbijaju otići, zahtijevajući pravo da zarade za život. Takav je otpor vlastima dosad bio nezamisliv.
Ako Kim Jong-un provede tržišne reforme, to će biti njegov kraj
"Režim se može održati samo tako da se Kim Jong-una idolizira kao Boga", kaže Tae: "Ako pokuša uvesti tržišno gospodarstvo u sjevernokorejsko društvo, neće biti mjesta za Kim Jong-una u Sjevernoj Koreji, i on to zna."
No njegovi napori da spriječi uvoz stranih proizvoda i pritok informacija neuspješan je jer policajci spremno prihvaćaju mito u zamjenu za oslobađanje krijumčara i građana uhvaćenih da gledaju inozemne serije i filmove".
Sankcije djeluju
Sjeverna Koreja je prošle godine najviše bila u fokusu međunarodne zajednice zbog testiranja nuklearnih i balističkih projektila i najave da će razviti kapacitet pogotka SAD-a nuklearnim oružjem.
No Tae upozorava da se ne smije tražiti kompromis s Pjongjangom te da su sankcije učinkovite. Sjeverna Koreja je izgubila desetke milijuna dolara godišnjih prihoda zahvaljujući britanskom zamrzavanju državne osiguravajuće kuće u sklopu sankcija. "Kimovi dani su odbrojani", zaključuje Tae.
OPREZ Odsad ćete za vožnju Njemačkom morati kupiti vinjetu, evo koliko košta
OPREZ Odsad ćete za vožnju Njemačkom morati kupiti vinjetu, evo koliko košta
Foto: Hina
NJEMAČKA vlada prihvatila je u srijedu novi izmijenjeni zakon o cestarinama za osobne automobile na njemačkim autocestama koji je, usprkos prihvaćenim izmjenama po nalogu Europske komisije, naišao na veliki otpor susjednih zemalja posebice Austrije koja i dalje smatra da cestarina u ovom obliku diskriminira ostale građane Europske unije.
"Računam s tim da će u Austriji doći k razumu i da će odustati od svog otpora prema uvođenju cestarina i u Njemačkoj. Austrija na kraju krajeva, već 20 godina ubire pristojbe za korištenje svojih autocesta", rekao je njemački ministar prometa Alexander Dobrindt iz Kršćansko-socijalne unije (CSU).
Otpor Austrije
On je izrazio nerazumijevanje za otpor Austrije uvođenju cestarina za osobne automobile i u Njemačkoj.
"Nije baš europski kada Austrija 20 godina od stranaca traži da sufinanciraju gradnju i održavanje svojih autocesta a isto ne dopuštaju Njemačkoj", rekao je Dobrindt koji je istodobno naglasio kako se nada da ovakvo ponašanje Austrije neće nauditi dobrosusjedskim odnosima.
Austrijski ministar prometa Jeoreg Leichtfried iznova je oštro kritizirao njemački zakon o naplati cestarina te je u Bruxellesu organizirao sastanak s kolegama iz zemalja koje graniče s Njemačkom kao i Slovenije, Mađarske i Velike Britanije.
Godišnja cestarina i smanjeni porez na osobna vozila
Austrija ali i njemački susjedi poput Nizozemske i Danske kritiziraju dio zakona koji njemačkim vozačima omogućava da iznos potrošen na godišnju cestarinu koja bi, ovisno o zapremnini i količini ispušnih plinova, stajala najviše 130 eura, kompenziraju kroz smanjeni porez na osobna vozila.
S obzirom na to da od istog sustava ne mogu profitirati i građani Europske unije čiji automobili nisu registrirani u Njemačkoj, njemački susjedi to smatraju povredom EU pravila po kojima svi građani Unije moraju biti tretirani jednako pred zakonima. Novi zakon, kako je istaknuo Leichtfried, jasno diskriminira građane EU-a. Austrijski ministar je najavio i moguću tužbu protiv, kako je rekao, "CSU cestarine".
Cestarine za osobne vozila su projekt bavarskog CSU-a koji je još tokom predizborne kampanje 2013. bavarskim biračima obećao uvođenje cestarina kako bi i susjedi, isto kao i njemački vozači kada prijeđu granicu, plaćali cestarine. Istodobno je obećano kako njemački vozači neće biti dodatno financijski opterećeni.
Vinjeta za 10 dana 2,5 do 25 eura
Protiv uvođenja ovakvog obila cestarine su isprva bili i sestrinska stranka CDU kao i koalicijski partner SPD ali se u međuvremenu popustili pred pritiscima CSU-a. Protiv cestarina su i dalje oporbene stranke Zeleni i Ljevica koje dvoje oko financijske isplativosti čitavog projekta i smatraju da CSU ovakvim ponašanjem "škodi ugledu Njemačke u Europi".
Prema danas prihvaćenom modelu, koji je primijenjen nakon primjedbi Europske komisije na prvi oblik zakona, domaći vozači bi plaćali obaveznu godišnju cestarinu a strani bi plaćali vinjete. Desetodnevna vinjeta bi tako stajala od 2,5 do 25 eura ovisno o veličini automobila i emisiji štetnih plinova.
Uvođenje naplate cestarina očekuje se za kraj ove ili početak sljedeće godine.
Što će Trump s ratom koji polako postaje jedan od najvećih američkih poraza u 21. stoljeću?
Što će Trump s ratom koji polako postaje jedan od najvećih američkih poraza u 21. stoljeću?
Screenshot: YouTube
NA BROJNA otvorena pitanja američke vanjske politike administracija novog predsjednika Donalda Trumpa. Jedno od tih pitanja je i Afganistan, zemlja u kojoj su američke snage prisutne još od 2001. godine. Riječ je o, kako ga je okvalificirao BBC, najdužem američkom ratu.
Nakon terorističkih napada na SAD u rujnu 2001. godine, sad je krenuo u rušenje talibanskog režima u Afganistanu. Režim je relativno brzo i srušen, no zapelo je pri stabilizaciji zemlje i predaji vlasti. Više od petnaest godina kasnije, situacija i dalje nije stabilna. Dapače, posljednje dvije godine borbe se inteziviraju, a talibani se iz dana u dan sve više oporavljaju.
Prema nekim istraživanjima, SAD je na obnovu Afganistana potrošio više nego ne rekonstrukciju Europe nakon Drugog svjetskog rata. Pa usprkos silnom novcu i vojnoj pomoći te američkim trupama u ovoj zemlji, afganistanska vlada koju podržava SAD kontrolira tek 63 posto teritorija ove glomazne zemlje. Proizvodnja opijuma bilježi rekorde, a korupcija je problem broj jedan.
"Nakon 15 godina, Afganistan još uvijek ne može funkcionirati samostalno, niti imaju financije za to", rekao je John F. Sopko, specijalni američki inspektor za Afganistan.
Trump intervenciju u kampanji nazivao "katastrofom", ali...
Donald Trump je u kampanji američku intervenciju u Afganistanu uredno nazivao "katastrofom", a govorio je i o povlačenju vojsko.
No, kampanja je jedno, a praktična politika nešto sasvim drugo.
U razgovoru s afganistanskim predsjednikom Ashrafom Ghanijem početkom prosinca, Trump je rekao kako neće biti kolebanja u američkoj posvećenosti Afganistanu. Prema tome, trupe bi trebale ostati. No, još uvijek ne znamo zapravo pravi stav predsjednika Donalda Trumpa, to su tek odluke koje treba donijeti.
Svakako, kao što je Bush ovaj vreli krumpir ostavio Obami, tako je Obama štafetu predao Trumpu. Pitanje Afganistana će, sasvim sigurno, biti nešto što će kad tad doći na red. Trump je u kampanji zagovarao izolacionističku politiku, a njegovi prvi potezi također su išli u tom smjeru. No, odluku o potpunom povlačenju trupa iz Afganistana bit će teško donijeti.
Talibani sve jači
U međuvremenu, nikad iskorijenjeni talibani regrupiraju se, jačaju i sve jače napadaju. Ovog tjedna su pozvali Trumpa da povuče američke trupe.
"Ništa nije postignuto osim što teče nevina afganistanska krv, a razaraju se i sela i dvorišta", priopćili su talibani.
Talibani će vjerojatno nastaviti jačati. Trenutno kontroliraju 80 posto provincije Helmand u kojoj je na stotine pripadnika NATO-a izgubilo živote da ju oslobode od talibana. Relativno lako, ovi su se vratili nazad.
Afganistanska vojska već se žali na nedostatak osnovnih potrepština. Može se samo zamisliti što bi im se dogodilo da izostane američka vojna i materijalna pomoć.
Pred Trumpom teške odluke
"Kao afganistanski vojnik, molim Donalda Trumpa da se nastave boriti ovdje. Ako nam mogu dati veću podršku, mogli bismo iskorijeniti teroriste", kaže general Mohammad Wali Ahmadzai, zapovjednik trupa koje se trenutno bore s talibanima nekoliko kilometara od grada Helmanda.
U ovoj zemlji još se nalazi 13.000 NATO-ovih vojnika, većinom Amerikanaca.
Donalda Trumpa zasigurno čeka teška odluka: nastaviti davati podršku i trošiti milijarde za neizvjestan ishod ili se povuči i time vjerojatno vratiti stvari na 2001. godinu i učiniti da je cijela američka intervencija bila uzaludna?
Djevojčica koja je tvitala iz Alepa pisala Trumpu: "Dragi, Donalde, spasite djecu iz Sirije"
Djevojčica koja je tvitala iz Alepa pisala Trumpu: "Dragi, Donalde, spasite djecu iz Sirije"
Foto: Hina, Twitter
SEDMOGODIŠNJAKINJA Bana Alabed iz Alepa, svjetski poznata zbog svojih objava na Twitteru, napisala je pismo Donaldu Trumpu, prenosi BBC.
Bana je s obitelji pobjegla iz Alepa u prosincu za vrijeme masovnih evakuacija te sada živi u Turskoj. Njezin Twitter račun postao je popularan zbog poruka iz okupiranog istočnog Alepa.
Banina majka Fatemah kaže da je pismo napisala danima prije Trumpove inauguracije, jer ga je "mnogo puta vidjela na TV-u".
Banino pismo Trumpu: "Moji prijatelji su umrli"
"Dragi Donald Trump,
Zovem se Bana Alabed i sedmogodišnja sam sirijska djevojčica iz Alepa.
Cijeli život sam provela u Siriji dok nisam otišla iz okupiranog istočnog Alepa u prosincu prošle godine. Ja sam jedna od sirijske djece koja pate zbog sirijskog rata.
Ali, trenutno imam mir u novom domu u Turskoj. U Alepu sam išla u školu, ali ona je brzo uništena zbog bombardiranja.
Neki moji prijatelji su umrli.
Jako sam tužna zbog njih i želim da su sa mnom jer bi se zajedno igrali. U Alepu se nisam mogla igrati, to je bio grad smrti.
Sada u Turskoj mogu ići van i uživati. Mogu ići u školu, iako još ne idem. Zato je mir važan za sve, uključujući vas.
"Zaslužuju mir jednako kao vi"
Ipak, milijunima sirijske djece nije kao meni, nego pate u različitim dijelovima Sirije. Pate zbog odraslih ljudi.
Znam da ćete biti američki predsjednik, pa možete li molim vas spasiti djecu i ljude u Siriji? Morate nešto učiniti za djecu u Siriji jer su ona kao vaša djeca i zaslužuju mir kao i vi.
Ako mi obećate da ćete nešto učiniti za djecu u Siriji, ja sam već vaša nova prijateljica.
Sretno očekujem što ćete učiniti za djecu Sirije."
