Posljednji adut Hillary Clinton: Slika Obame s turbanom na glavi
TJEDAN dana prije preliminarnih izbora u Ohiou i Teksasu - za koje mnogi drže da predstavljaju njenu posljednju šansu - bivša Prva dama Hillary Clinton ne bira sredstva kako bi od svog suparnika Baracka Obame iščupala predsjedničku nominaciju.
Najnoviji takav potez je E-mail koji su članovi njenog izbornog stožera proslijedili medijima, a koji sadrži fotografiju Baracka Obame za vrijeme posjeta Keniji 2006. godine, prilikom kojeg se dao odjenuti u tradicionalnu somalsku nošnju, uključujući turban na glavi.
Snimka je napravljena u Wajiru na sjeveroistoku Kenije, gdje živi somalska etnička zajednica. Demokratski senator je Keniju posjetio zato što mu je u toj afričkoj državi živio otac.
Iako snimka ništa eksplicitno ne sugerira, više je nego jasno kako se stožer Hillary Clinton nada da će mnogi to shvatiti kao potvrdu više puta demantiranih glasina kako je Barack Obama - kojemu je srednje ime Hussein - po vjeri musliman. Bivšoj Prvoj dami posljednji bastion glasačke podrške predstavljaju mase siromašnih i neobrazovanih birača, za koje se pretpostavlja da ne mogu probaviti muslimana u Bijeloj kući, odnosno da misle kako bi Obama na čelu Amerike mogao biti "krtica" Al Qaede.
Nastojanje da se potpirivanjem rasističkih predrasuda utječe na izbore se tumači kao izraz očaja donedavno neprikosnovene Hillary Clinton, kojoj svaki danom sve više izmiče povratak u Bijelu kuću, koju je držala svojim nasljednim pravom. Većina promatrača drži da bi svaki rezultat u te dvije države osim neočekivano uvjerljivog trijumfa njeno prestizanje Obame u broju delegata za konvenciju Demokratske stranke učinio matematički neostvarljivim.
Već su se sada javili mnogi pristaše Demokratske stranke koji Hillary Clinton pozivaju da radi jedinstva stranke i čuvanja uspomene na svog supruga odustane od utrke i dovrši svoju kampanju na dostojanstveni način, umjesto da nastavlja voditi unaprijed izgubljenu bitku s prljavim trikovima.
D.A.
"Sad Turci u Berlinu mogu tražiti Berlinosovo, Abrikosovo ili Kokosovo"
RUSKI veleposlanik u NATO-u Dmitrij Rogozin jučer je izjavio kako je odcjepljenje Kosova od Srbije rezultat američkih imperijalističkih napora po metodi "podijeli pa vladaj".
U intervjuu na državnoj televiziji Rogozin je istaknuo kako je Rusija upozorila Zapad na to da bi priznanje Kosova moglo ohrabriti separatiste diljem svijeta. Kao primjer je naveo Turke, koji su poveća etnička skupina u Njemačkoj.
"Turci u Berlinu bi se jednog dana mogli zapitati: Zašto ne bismo i mi kreirali vlastitu državu - ne Kosovo, ali Berlinosovo, Abrikosovo, Kokosovo i tako dalje", rekao je Rogozin.
"Tko profitira ovime? Samo oni koji preferiraju pravilo `podijeli pa vladaj` - stari imperijalistički princip. Na prvom mjestu, to je SAD", izjavio je Rogozin te dodao kako je priznanje Kosova, unatoč negodovanju Srbije i bez odobrenja Ujedinjenih naroda, grubo kršenje međunarodnih prava od strane zapadnih nacija te "zamjena međunarodnog prava novim sistemom u kojem vrijedi samo jedno pravilo - onaj tko ima sirovu fizičku snagu je najjači i uvijek je upravu".
"Nezavisnost Kosova poduprla je jaka narkomafijaška mreža"
Rogozin se ponovno osvrnuo na Ruske vojne intervencije kojima je prijetio prije samo nekoliko dana. Rekao je kako Rusija mora imati snažnu vojsku da bi omogućila sigurnost u regiji te dodao kako se "ne planiraju umiješati u neki vojni sukob daleko od svojih granica".
"Umjesto toga ćemo koristiti maksimum našeg političkog i moralnog autoriteta - apsolutnog autoriteta kojeg imamo na Balkanu, uključujući i Srbiju, kako bi branili naša uvjerenja. To će na našu stranu pridobiti mnoge države koje ne razmišljaju samo o sadašnjosti, nego i o budućnosti", rekao je Rogozin.
Rogozin je rekao i kako je nezavisnost Kosova poduprla "jaka mafijaška mreža krijumčara narkoticima". "Mutne strukture stoje iza Kosovske nezavisnosti. Na prvom mjestu je narkomafija, koja je davnih dana pretvorila Kosovo u gigantski laboratorij za proizvodnju heroina i kokaina, za sve europske zemlje", izjavio je.
I.M.
Foto: AFP
Pala je krv između pristaša Hillary i Obame
UTRKA između Baracka Obame i Hillary Clinton za američku predsjedničku nominaciju je danas prvi put dovela do prolijevanja krvi, i to među članovima jedne obitelji.
Lokalni mediji javljaju kako je u gradu Upper Providence u Pennsylvaniji došlo do verbalnog, a potom fizičkog sukoba oko pitanja treba li se na predstojećim preliminarnim izborima za Demokratsku stranku 22. travnja podržati Clinton ili Obama.
Jose Ortiz, koji je inače registrirani glasač Republikanske stranke, smatrao je da se mora podržati Hillary Clinton. Njemu se suprotstavio njegov šurjak Sean Shrudels koji podržava Obamu. Ortiz je na kraju svog rođaka nožem ubo u trbuh.
Shrudels je odvezen u bolnicu gdje se nalazi u kritičnom stanju. Ortiz je uhapšen i nalazi se u pritvoru, a sud mu je odredio kauciju od 200.000 dolara.
D.A.
15 ozlijeđenih u neredima na granici Kosova i Srbije
DESET kosovskih policajaca i pet srpskih rezervista ozlijeđeno je u protestu na graničnom prijelazu Mutivode, javljaju srpski mediji.
Devet ozlijeđenih policajaca pripadnici su specijalnih postrojbi Kosovske policijske službe, a jedan je pripadnik pričuvnog sastava KPS-a.
Incident na granici između Kosova i Srbije izbio je nakon što je 150 srpskih rezervista napalo kosovsku policiju kamenjem, motornim uljem i vodom, nakon čega je na protestnike ispaljen suzavac.
Agencija Beta javlja kako su rezervisti cijelo vrijeme izvikivali parole protiv neovisnog Kosova, te vrijeđali Albance, a novinare beogradskih medija nazivali izdajnicima.
P.V.
Foto: AFP (Arhiva)
"Koštunica Srbima sa Kosova manipulira istim metodama koje je Milošević koristio 1991."
KOMENTATOR Turkish Weeklyja u svom osvrtu na situaciju na Kosovu i u Srbiji, navodi kako se od vremena Miloševića, zahvaljujući njegovim sljedbenicima, u Srbiji nije puno toga promijenilo, a kao posljednji primjer "Miloševićizma" navodi protest "Kosovo je Srbija", prilikom kojeg su huligani uništavali sve pred sobom.
"Cijela je međunarodna zajednica duboko odahnula nakon što su demokrati Miloševića i njegove koalicijske partnere maknuli sa srpske političke scene. Svi su tada mislili kako će nova, demokratski i prozapadno orijentirana Srbija, raskinuti svaku vezu sa svojom tamnom prošlošću i nacionalizmom, no optimizam je splasnuo nakon što je u atentatu, u centru Beograda, 2003. godine, ubijen prvi srbijanski demokratski premijer Zoran Đinđić - čovjek koji je odigrao ključnu ulogu u izručenju Miloševića ICTY-ju. Nije tajna da je Đinđića maknulo srpsko podzemlje, usko povezano s Miloševićem i njegovim nacionalističkim stavovima", napisao je.
"Đinđićev sljedbenik Koštunica je podržavao Đinđića jedino zbog napora da svrgne Miloševića, no prava je istina da razlike između Koštuničinih i Miloševićevih političkih stavova nema", piše u današnjem broju Turkish Weeklyja te se dodaje kako je pod Koštuničinim vodstvom Srbija još jednom zaglibila u nacionalizam.
Koštunicu se proziva zbog toga što se ratni zločinci poput Ratka Mladića i Radovana Karadžića i dalje nalaze na slobodi, "što je dovelo do zahlađenja odnosa između Srbije i EU", jednako kao i za odbacivanje krivnje za genocid počinjen u Srebrenici.
"Gubitak Kosova Koštunica pokušava nadomjestiti pripajanjem Republike Srpske"
"Svoje pravo nacionalističko lice Koštunica je svijetu pokazao tokom predsjedničkih izbora, kada je odbijao javno podržati predsjednika Borisa Tadića. Posljednji primjer Koštuničina 'Miloševićizma' je protest protiv nezavisnosti Kosova, kojeg je organizirao zajedno sa Srpskom radikalnom strankom. Tijekom protesta su zapaljene američka i hrvatska ambasada, a mnoge druge su oštećene. Nakon protesta je Koštunica rekao kako su Srbi pokazali da će braniti zakon i pravdu te da neće dati Kosovo. Istovremeno je predsjednik Boris Tadić nerede oštro osudio", smatra komentator Turkish Weeklyja.
"Najgore od svega je što Koštunica Srbima sa Kosova manipulira istim metodama koje je Milošević tokom 1991. i 1992. godine koristio u Hrvatskoj i u Srbiji. Miloševićev san o ujedinjenju 'svih Srba u jednoj državi' ostao je nedosanjan, a Koštunica sada zbog toga otvoreno demonstrira. Nakon što je shvatio da je izgubio Kosovo, pokušava nadomjestiti gubitak pripajanjem dijela Bosne i Hercegovine - Republike Srpske. Sve ovo bi moglo izazvati veliku nestabilnost u regiji zapadnog Balkana", zaključuje.
I.M.
Foto: AFP