Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
EU donosi novi zakon o zaštiti podataka, što nas čeka?
EU donosi novi zakon o zaštiti podataka, što nas čeka?
Foto: 123rf
EUROPSKA regulativa za zaštitu podataka (GDPR), prva jedinstvena regulativa takve vrste za čitavu Europsku uniju, stupa na snagu za točno mjesec dana. Ona bi mogla donijeti velike promjene za korisnike društvenih mreža, ali i za internetske gigante poput Facebooka i Googlea.
Tvrtke kao što je Facebook, naime, morat će uvesti učiniti puno više nego dosad kako bi zaštitile privatnost svojih korisnika i osigurale da podatke dobivaju samo uz njihov izričiti pristanak. A ako ne budu poštovale nova pravila, slijede im ozbiljne kazne - sve do 4 % godišnjih prihoda ili 20 milijuna eura, koji god iznos da je viši.
Novi EU regulator, obavezni pristanak korisnika i “pravo da budu zaboravljeni”
GDPR, koji je u pripremi više od šest godina, zamijenit će čitav niz trenutnih zakona za zaštitu podataka i stvoriti novog paneuropskog regulatora nazvanog Europski odbor za zaštitu podataka, koji će imati moć financijski kažnjavati tvrtke, piše Guardian. Regulirat će način na koji tvrtke prikupljaju, procesiraju i izvoze podatke i tražiti da im zaštita podataka bude prioritet u bilo kojoj operaciji.
Usto, proširit će pravo građana EU-a da “budu zaboravljeni” na internetu u “pravo da budu izbrisani”, a moći će i prenositi podatke iz jedne organizacije u drugu. Njihov pristanak na davanje podataka morat će biti eksplicitan i informiran, a moći će ga opozvati u bilo kojem trenutku.
Osobni podaci na koje se GDPR odnosi su svi podaci pomoću kojih se osoba može identificirati, uključujući ime, fotografije, e-mail adresu, IP adresu, bankovne detalje, objave na društvenim mrežama, medicinske informacije, biometrijske podatke i seksualnu orijentaciju. Novom regulativom neće biti zahvaćene samo europske tvrtke, već sve koje procesiraju podatke stanovnika EU-a.
Moći ćete saznati koje sve podatke šef ima o vama
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Korisnici Facebooka, Googlea, Amazona i drugih tvrtki koje prikupljaju podatke o nama kako bi ih iskoristile za ciljano oglašavanje moći će zatražiti i dobiti te podatke pomoću “zahtjeva za podatke o subjektu”, a po želji i zatražiti njihovo brisanje.
Štoviše, moći će zatražiti i dobiti i podatke koje njihov vlastiti poslodavac prikuplja o njima, a to se odnosi, vjerovali ili ne, i na sve e-mailove u kojima se radnik spominje, izvještaje o njegovom učinku na poslu, intervjue za posao, evidenciju o plaćama, izostancima i kaznama, snimke nadzornih kamera, čak i vezanih telefonskih razgovora.
“Ovo mijenja ravnotežu moći od divovskih kompanija za digitalni marketing kako bi se fokusirao na potrebe pojedinaca i demokratskih društava. To je nevjerojatni napredak”, smatra Jeffrey Chester, osnivač Centra za digitalnu demokraciju.
“Ovo tjera kompanije da budu znatno promišljenije i rigoroznije u vezi toga koje podatke prikupljaju i za što ih koriste”, slaže se David Carrol, izvanredni profesor iz Škole dizajna Parsons u New Yorku.
Udarac ili pomoć Facebooku i Googleu?
Iako se radi o europskoj regulativi, ona će vjerojatno imati utjecaj i na ostatak svijeta. Facebook je tako već najavio da će ponuditi jednaku kontrolu privatnosti i korisnicima izvan Europe. Međutim, njihovi postupci daju nešto drukčiju sliku: Reuters javlja da će tvrtka promijeniti svoje uvjete korištenja tako da 1.5 milijardi korisnika izvan Europe više neće biti pokriveno europskim zakonima o privatnosti, koji su dosad vrijedili za njih jer je sjedište Facebooka u Dublinu.
S druge strane, pitanje je hoće li se startupi i druge manje tvrtke koje nemaju ljudske i financijske resurse giganata poput Facebooka nositi s novim regulacijama. Iznosi koje će morati potrošiti kako bi zadovoljili kriterije mogli bi biti milijunski, pogotovo zbog konzultanata za regulacije koji će papreno naplaćivati svoje usluge. Ako manje i novije tvrtke zbog toga budu na gubitku, neželjeni efekt regulacije bit će taj da će pomoći Facebooku i sličnima, jer će naštetiti njihovoj konkurenciji.
*
Uhapšen kalifornijski serijski ubojica i silovatelj iz 70-ih godina
Uhapšen kalifornijski serijski ubojica i silovatelj iz 70-ih godina
Foto: Gulliver Getty
KALIFORNIJSKE vlasti objavile su da je konačno uhapšen muškarac za kojeg se sumnja da je 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća izveo više ubojstava i silovanja u Kaliforniji, objavile su agencije.
"U utorak je objavljena tjeralica za Jamesom DeAngelom", optuženim za ubojstva i silovanja, koji je identificiran nakon četrdeset godina potrage zahvaljujući DNK analizi, objavila je tužiteljica Sacramenta Anne Marie Schubert na konferenciji za novinare.
12 ubojstava i 45 silovanja
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
DeAngelo (72) koji je terorizirao dijelove Kalifornije 70-ih i 80-ih godina optužen je za najmanje četiri slučaja ubojstva, kažu vlasti.
Sumnja se međutim da je izvršio 12 ubojstava, 45 silovanja i 120 krađa.
Taj bivši policajac koji je otpušten iz službe 1979. zbog pronevjere živio je na području Sacramenta i identificiran je nakon novih pokušaja da se riješi taj stari slučaj.
"Odgovor je uvijek bio u Sacramentu", kazala je Schubert. "Dimenzije ovog slučaja tražile su da se on na kraju riješi."
*
Još jedan palestinski novinar umro nakon što ga je upucala izraelska vojska
Još jedan palestinski novinar umro nakon što ga je upucala izraelska vojska
Foto: Hina/EPA
PALESTINSKI novinar Ahmad Abu Husein (24) podlegao je ozljedama nakon što ga je izraelski vojnik upucao u trbuh tokom velikih prosvjeda u Gazi 13. travnja.
Husein je već drugi novinar kojeg je izraelska vojska usmrtila ovog mjeseca tokom velikih demonstracija nazvanih “Veliki marš povratka”, koji je počeo 30. ožujka.
Medicinski dužnosnici u Gazi rekli su da je Abu Husein preminuo u izraelskoj bolnici Tel Hašomer pored Tel Aviva u srijedu, prenosi Al Jazeera. Njegovo tijelo vraćeno je istog dana u Gazu, u bolnicu Al-Andaluzi.
Husein je prvo liječen u bolnici u Gazi, nakon čega je prebačen u Ramalu na Zapadnoj obali, a nakon toga u Izrael.
Upucan iako je imao oznaku “PRESS”
Prema svjedocima, ovaj novinar za gazansku radio-postaju Glas naroda nosio je jasno vidljivu oznaku “PRESS” u trenutku kad je upucan - kao i drugi ubijeni novina, Jaser Murtaja (30), koji je umro 7. travnja nakon što ga je izraelski vojnik upucao u trbuh dan ranije.
“Zaštitna oprema koja očito ukazuje da su pojedinci pripadnici tiska trebala bi im dati dodatnu zaštitu, ne učiniti ih metama. Smrt Ahmed Abu Huseina podcrtava potrebu da izraelske vlasti hitno provjere svoju politiku prema novinarima koji izvještavaju s prosvjeda i da poduzmu neposrednu i učinkovitu akciju”, komentirao je Šerif Mansur, koordinator programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku Obora za zaštitu novinara.
U prosvjedima ubijeno najmanje 40 Palestinaca
U sklopu “Velikog marša povratka” deseci hiljada Palestinaca okupili su se na granici s Izraelom zahtijevajući da se palestinskim izbjeglicama iz Izraela, odnosno njihovim potomcima dozvoli povratak u zemlju.
Najmanje 40 Palestinaca ubijeno je, a više od 5000 ih je ranjeno kad je izraelska vojska otvorila vatru pravim mecima na prosvjednike koji su pokušali prijeći granicu. Izrael su zbog toga snažno kritizirale međunarodne organizacije poput Human Rights Watcha, koji je postupke izraelskih snaga opisao kao “proračunato ubijanje”. S druge strane, izraelski ministar obrane Avigdor Lieberman sugerirao je da je ubijeni novinar sam kriv što je upucan, i to zato što je rukovao dronom kojim je snimao prosvjed.
*
Tisuće Nijemaca prosvjedovalo protiv antisemitizma, pogledajte snimku
Tisuće Nijemaca prosvjedovalo protiv antisemitizma, pogledajte snimku
Foto: Getty Images
TISUĆE ljudi sudjelovale su danas u više njemačkih gradova u povorkama "kipa" kako bi podržali židovsku zajednicu nakon napada u Berlinu na izraelskog Arapina koji je nosio kipu kao eksperiment.
U Berlinu se okupilo oko 2.500 protestanata pred sjedištem Židovske zajednice u četvrti Charlottenburg, procjene su policije.
Među njima je bio i berlinski gradonačelnik Michael Mueller koji je rekao okupljenima: "Antisemitizmu nema mjesta u našem gradu".
Na glavama su nosili židovske kapice
Demonstranti su na glavama nosili kipe odnosno židovske kapice, a ovom prigodom stavile su ih i žene iako ih tradicionalno nose muškarci. Prosvjednici su se okupili i u Koelnu, Erfurtu, Magdenburgu i Potsdamu.
Napad u Berlinu dogodio se nakon izvješća o bulingu židovske djece u školama zbog čega je Josef Schuster, predsjednik Središnjeg židovskog vijeća savjetovao Židovima da ne nose kipe u velikim gradovima.
Svakodnevni antisemitski napadi usmjereni su "na sve nas", rekao je ministar vanjskih poslova Heiko Maas za Tagesspiegel i poručio "Nitko ne smije biti diskriminiran zbog svog podrijetla, boje kože ili vjeroispovijesti".
Tagesspeigel: Dnevno se u prosjeku prijave četiri antisemitska napada
Njemačka nije usamljena u borbi protiv neprijateljstva prema Židovima. Francuska je šokirana ubojstvom 85-godišnje Mireille Knoll, koja je preživjela holokaust, a ubila su je dvojica muškaraca u Parizu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Međutim, u Njemačkoj je zbog tereta holokausta, pitanje antisemitskih napada najbolnije. Broj Židova pripadnika vjerske zajednice utrostručio se nakon 1991. na više od 100.000 dolaskom Židova iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Otprilike jednak broj su Židovi koji ne prakticiraju vjeru ili imaju židovske korijene u Njemačkoj.
Prije nacističkog holokausta u Njemačkoj je bilo oko 600.000 Židova, a na kraju Drugog svjetskog rata oko 10.000. Tagesspeigel piše da se prijavljuje četiri antisemitska napada prosječno svaki dan, što je otprilike kao i 2016. te da većinu počine radikali krajnje desnice.
Protuuseljenička stranka Alternativa za Njemačku (AfD) krivi za napade priljev više od 1,6 milijuna migranata uglavnom s Bliskog istoka koji su stigli od 2014.
"Rano smo upozorili na golemu snagu muslimanskog antisemitizma", rekao je član AfD-a Georg Pazderski.
Schuster iz Središnjeg židovskog vijeća pozvao je muslimane da ustanu protiv antisemitizma, a odzavali su se Središnje muslimansko vijeće i turske skupine.
Njemačka glazbena industrija odustala od svoje nagrade Echo
Nekoliko sati prije prosvjeda, njemačka glazbena industrija odustala je od dodjele ugledne godišnje nagrade Echo. Glazbena nagrada trebala je pripasti dvojici repera no otkazana je zbog njihovih stihova antisemitskog sadržaja.
Glazbena udruga BVMI rekla je da je nanesena takva šteta nagradi Echo da će sve morati krenuti ispočetka. Sporni dobitnici, reperi Kollegah i Faird Bang, recitiraju stihove "Provodim drugi holokaust, stižem s Molotovom" i pjevaju da su njihova tijela "definiranija od zatvorenika Auschwitza".
*
Muškarac u Detroitu se htio baciti s mosta, policija ga spasila na fenomenalan način
Muškarac u Detroitu se htio baciti s mosta, policija ga spasila na fenomenalan način
Foto: Twitter/MSP Metro Detroit
TRINAEST kamiona blokiralo je jučer rano ujutro državnu autocestu u okolici Detroita.
Razlog? Muškarac koji je prijetio da će se baciti s nadvožnjaka.
This photo does show the work troopers and local officers do to serve the public. But also in that photo is a man struggling with the decision to take his own life. Please remember help is available through the National Suicide Prevention Lifeline at 1-800-273-8255. pic.twitter.com/RBAlCIXT1o
Policija je nakon dojave zatvorila oba smjera autoceste i zaustavljala šlepere kako bi ih smjestila ispod mosta i tako spriječila muškarca da se baci.
"Tri smo sata nagovarali muškarca da odustane od svog nauma i u tome uspjeli. Ovakva pomoć vozača kamiona nije neuobičajena, a u većini slučajeva dovoljan je samo jedan kamion. No, ovo je bila posebna situacija", kazao je za CNN poručnik policije u Michiganu, Mike Shaw.
Policija je dojavu o muškarcu koji želi skočiti s nadvožnjaka u Huntington Woodsu zaprimila oko 1 sat iza ponoći.
"Kamioni ispod mosta služe da osiguraju, ako osoba padne ili zaista skoči, da ne pada s visine više od četiri metra već metar i pol do dva", objasnio je Shaw.
*
Iranska revolucionarna garda zatočila znanstvenika iz Londona
Iranska revolucionarna garda zatočila znanstvenika iz Londona
Screenshot: YouTube
BRITANSKO-iranskog znanstvenika od polovice travnja u Iranu drže pripadnici Revolucionarne garde, objavio je u srijedu njujorški Centar za ljudska prava u Iranu.
Abbas Edalat, profesor računalnih znanosti i matematike na Imperial Collegeu u Londonu, putovao je u Iran iz Londona iz znanstvenih razloga.
Navodno su još najmanje tri osobe zatočene
Najmanje još tri osobe koje imaju dvojno britansko i iransko državljanstvo navodno drži Islamska Republika. Britanija je priopćila da hitno od Irana traži informacije o Edalatu.
*
NJEMAČKI JAVNI RADIO "Katolička crkva u Hrvatskoj ima privilegije kao nigdje u Europi"
NJEMAČKI JAVNI RADIO "Katolička crkva u Hrvatskoj ima privilegije kao nigdje u Europi"
Foto: Screenshot/Sanjin Strukic/PIXSELL
NJEMAČKI javni radio Deutschlandfunk objavio je seriju priloga o odnosu Hrvata i Katoličke crkve pod nazivom Za boga i Hrvatsku, u kojima se kritički analizira aktualni položaj Crkve u hrvatskom društvu. Deutschlandfunk se u pet priloga bavio mračnom poviješću Katoličke crkve u Hrvatskoj, pisanjem Glasa Koncila, te ''lažnim katolicizmom'' koji je kod nas zavladao od početka devedesetih godina prošlog stoljeća. Deutschlandfunk je za ovaj serijal priloga razgovarao s više ljudi, od glavnog urednika Glasa Koncila Ivana Miklenića do aktivista Protagore Alana Sorića.
Deutschlandfunk napominje da ''Katolička crkva u Hrvatskoj ima privilegije kao nigdje u Europi'', te se ''financira iz proračuna'' i postavlja kao ''utjecajan faktor u politici i školstvu''. No Katolička crkva u Hrvata ''propagira ne samo Sveto pismo nego i nacionalizam, rigidni konzervativizam i revanšistički odnos prema povijesti''.
Kardinala Alojzija Stepinca opisuje se kontroverznim zbog ''bliskosti fašističkom ustaškom režimu, koji je vladao Hrvatskom tokom Drugog svjetskog rata''. Ipak, Vatikan ga razmišlja proglasiti svecem, a mnogi u Hrvatskoj ga glorificiraju, navodi se u prilogu Deutschlandfunka u kojem se konstatira da Stepinac ''ima kultni status među hrvatskim katolicima''.
Stepinac kao kontroverzni kardinal koji je podržao NDH
Podsjeća se da je Stepinac proglašenje NDH pozdravio, i apelirao na kler i vjernike da podrže režim Ante Pavelića. Kasnije se distancirao od ustaškog režima i pomogao u spašavanju nekih Srba i Židova. Prema Stepincu je naročito kritična Srbija, ali i Centar Simon Wiesenthal, a ističe se i da pod njegovim vodstvom Katolička crkva u Hrvatskoj nije jasno osudila fašizam i svoju povezanost s NDH.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kada je riječ o crkvenom listu Glas Koncila, ističe se da objavljuje tekstove ''po nacionalističkoj liniji'' i citira glavnog urednika Ivana Miklenića, kojega opisuju kao zabrinutog za ''naciju, obitelj i kršćansku kulturu Hrvatske''. Miklenića je naročito uznemirila izbjeglička kriza te se pita kakav se tajni plan krije iza nje, a jako hvali mađarskog premijera Viktora Orbana.
Ivan Miklenić hvali Viktora Orbana
Istanbulsku konvenciju Miklenić opisuje kao ''zapadnjačku kulturnu revoluciju'', čija će posljedica biti ''da jednoga dana nećemo imati muške i ženske zahode''. Miklenić smatra da je Hrvatska opet ugrožena i podsjeća da je hrvatski narod preživio zahvaljujući Crkvi.
Deutschlandfunk citira i teologa Otta Raffaija, koji kaže da je u Hrvatskoj ''katolicizam postao državna religija'' te da ljudi idu na misu kako bi bili viđeni. Kritičari Crkve pak navode kako ona želi hrvatsko društvo vratiti zastarjelim tradicijama te da se za to služi i sebi bliskim udrugama. Kao veliki problem navode Vatikanske ugovore između Hrvatske i Svete Stolice, preko kojih država svake godine Katoličkoj crkvi ''isplati najmanje 600 milijuna kuna''.
