Macron obećao borbu protiv političkog islama u Francuskoj
Macron obećao borbu protiv političkog islama u Francuskoj
HINA
Foto: EPA
FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron danas je čvrsto branio francusku svjetovnost, upozorio na "komunitarizam" i obećao da će biti neumoljiv prema onima koji žele nametnuti "politički islam koji se želi odcijepiti u Francuskoj".
"Ne smijemo se skrivati kada se govori o sekularizmu, zapravo ne govorimo o sekularizmu, već o komunitarizmu koji se naselio u neke dijelove republike", objasnio je Macron na konferenciji za novinare.
"Govorimo o odcjepljenju koje se pojavljuje jer republika nije ispunila svoja obećanja, govorimo o ljudima koji u ime vjere provode politički plan, plan političkog islama koji se želi odcijepiti od naše republike. U vezi toga sam tražio od vlade da bude neumoljiva", istaknuo je Macron.
Muslimansko stanovništvo u Parizu je u porastu
Francuska razmatra kako organizirati islam na svom teritoriju, dok je muslimansko stanovništvo u glavnom gradu u velikom porastu u poslijeratnom razdoblju. To pitanje u francuskom društvu izaziva napetosti, često potaknute konkretnim slučajevima poput nošenja muslimanske marame u školi.
Francuska je 1905. usvojila zakon o odvajanju crkve i države i tako osnovala sekularnu republiku.
"U posljednje vrijeme smo pojačali zakon iz 1905. i zatvorili škole koje nisu poštovale zakone republike i zatvorili udruge i kulturne institucije koje nisu poštovale pravila republike prema istom načelu javnog reda ili borbe protiv terorizma", rekao je francuski predsjednik.
Od studenoga se izvršna vlast savjetuje s vjerskim predstavnicima u doradi svog plana reforme zakona iz 1905. kako bi pojačala transparentnost financiranja vjeroispovijedi i jamčila poštivanje javnog reda.
0 ( + )
*
SAD tužio sutkinju iz Massachusettsa zbog blokiranja uhićenja migranta
SAD tužio sutkinju iz Massachusettsa zbog blokiranja uhapšenja migranta
HINA
Ilustracija: 123rf
AMERIČKI savezni tužitelji u četvrtak su optužili sutkinju iz Massachusettsa i zaposlenika suda zbog zavjere i opstrukcije, tvrdeći da su spriječili službenika imigracija i carine da uhapsi ilegalnog imigranta na sudskom procesu 2018.
Uhićenje je najnoviji sukob zbog migracijske politike između vlade predsjednika Donalda Trumpa i lokalnih vlasti koje odbijaju provoditi njegovu politiku.
Optuženi su sutkinja Shelley Joseph i zaposlenik suda Wesley MacGregor, stoji u sudskim papirima predanima danas.
Oni se temelje na saslušanju u travnju 2018. u okolici Bostona na kojem je zaposlenik Agencije za imigraciju i carine (ICE) htio uhapsiti neidentificiranog navodnog ilegalnog migranta s Dominikanske Republike koji je na sudu bio zbog droge.
"Ovo nije politički seminar"
Tužitelji su opisali razgovor između sutkinje i odvjetnika optuženog u kojoj Joseph pita "hoće li ga ICE privesti", a potom kaže "da im neće dopustiti da uđu".
Zatim je dogovorila da osumnjičeni iz zgrade izađe kroz zadnja vrata, dok ga je agent ICE-a čekao u predvorju sudnice.
Tužitelj savezne države Massachusetts Andre Lelling rekao je kako cilj ovog slučaja nije poslati poruku sucima koji se protive uhapšenjima ilegalnih migranata na sudu od strane ICE-a.
"Nismo pokrenuli ovaj slučaj kao odgovor na javnu raspravu o provedbi migracijskih zakona."
"Ovo nije politički seminar, nego provedba zakona", dodao je.
Za ovaj čin predviđena je kazna do 20 godina u zatvoru. Optuženik je u međuvremenu ulovljen te je u pritvoru.
0 ( + )
*
Ukrajinski jezik postaje obavezan za javnu službu, vojnike, liječnike i učitelje
Ukrajinski jezik postaje obavezan za javnu službu, vojnike, liječnike i učitelje
HINA
Foto: EPA
UKRAJINSKI parlament danas je prihvatio zakon koji ukrajinskom jeziku daje poseban status i čini ga obaveznim za zaposlenike u javnom sektoru, a Rusija je objavila kako taj potez produbljuje podjele u ukrajinskom društvu i vrši diskriminaciju prema ruskim govornicima.
Zakon obvezuje sve građane da znaju ukrajinski jezik koji postaje obavezan za javne službenike, vojnike, liječnike i učitelje. Zagovarao ga je Petro Porošenko, dosadašnji predsjednik na odlasku.
Očekuje se da će on potpisati zakon prije stupanja s dužnosti u narednim tjednima, nakon što je u nedjelju izgubio na izborima od Volodimira Zelenskija, glumca koji u javnosti većinom govori ruski.
Ukrajinski je dominantan jezik u zapadnoj Ukrajini, a ruski na većem dijelu istoka. Oba se jezika rašireno govore u prijestolnici Kijevu, a velik dio populacije ih dobro govori oba.
Televizija je često bilingvalna, s voditeljima i gostima koji mijenjaju jezike, ponekad pitajući pitanje na jednom, a odgovarajući na drugom jeziku.
Jezično pitanje postalo je osjetljivije od 2014. kad je prosvjedima zbačen proruski predsjednik, nakon čega je Rusija odgovorila aneksijom Krima i davanjem podrške proruskim pobunjenicima na istoku države.
Separatisti se protive
Separatisti tvrde da su stanovnici na istoku žrtve sve veće diskriminacije protiv ruskih govornika. Dio ukrajinskih govornika odgovara kako je ruski jezik ostavština sovjetske ere koja potkopava ukrajinski identitet.
Ruski predsjednik Vladimir Putin jučer je potpisao uredbu koja pojednostavljuje proceduru za dobivanje ruskog državljanstva stanovnicima pobunjenih istočnih regija Ukrajine, zbog čega je Kijev pozvao na dodatne međunarodne sankcije.
Porošenko je promociju ukrajinskog jezika stavio u središte svoje neuspješne kampanje za novi mandat na mjestu predsjednika.
Zelenskij, glumac koji je u popularnoj TV seriji igrao ulogu profesora povijesti koji postaje predsjednik, danas je objavio da će njegov tim istražiti novi zakon da se utvrdi poštuju li se njime prava svih građana.
"Moramo inicirati i usvajati zakone i odluke koje konsolidiraju društvo, a ne obratno", napisao je na Facebooku.
Zastupnici usvajanje zakona dočekali ovacijama
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova kazala je kako će novi zakon produbiti podjele u ukrajinskom društvu i uvesti stroga ograničenja, ponekad i zabrane, korištenja ruskog u ukrajinskom javnom životu.
Novim zakonom se od televizija i filmskih produkcija traži da osiguraju da je 90 posto njihovog sadržaja na ukrajinskom, a da na tom jeziku bude i najmanje 50 posto tiskovina i knjiga.
Na ukrajinskom mora biti i računalni softver, no zakon dopušta i upotrebu engleskog ili bilo kojeg drugog jezika Europske unije.
Zastupnici parlamenta u kojem i dalje dominira koalicija sklona Porošenku usvajanje zakona su dočekali ovacijama, kao i stotine ljudi s ukrajinskim zastavama okupljeni ispred te institucije.
0 ( + )
*
Muslimani mole u javnosti diljem Europe, ali ne i u Parizu. Zabranjeno im je
Muslimani mole u javnosti diljem Europe, ali ne i u Parizu. Zabranjeno im je
P.S.
Screenshot: Ruptly
MNOGI su građani Splita ostali zatečeni snimkom grupe muslimanskih vjernika - po svemu sudeći turista - koji su svoj obred molitve i klanjanja, odnosno namaz, obavili na parkiralištu ulice u središtu grada.
U Splitu, pa i u Hrvatskoj općenito, ovo je dosad praktički neviđen prizor. Građani Splita i Hrvatske muslimanske vjeroispovijesti svoje vjerske obrede obavljaju u džamijama i prostorijama za molitvu - ne na ulici. No u nekim drugim zemljama članicama Europske unije ovo je posljednjih godina postao gotovo redoviti prizor.
A u francuskoj prijestolnici su i zabranjene. U Parizu je, naime, još 2011., nakon sve većeg negodovanja građana zbog ometanja i uznemiravanja, uvedena zabrana molitve na ulici. To je pak izazvalo negodovanje muslimana koji se žale da nemaju dovoljno prostora u džamijama.
U ovoj je zemlji fenomen muslimanske molitve na javnom prostoru posebno osjetljivo pitanje zbog duge tradicije sekularizma, odnosno striktnog odvajanja države i Crkve, što uključuje zabranu javnog demonstriranja vjere. Francuska je, podsjetimo, 2010. zabranila i nošenje burke i nikaba, odnosno muslimanskog vela za žene koji pokriva lice.
Le Pen usporedila klanjanje muslimana na ulici s nacističkom okupacijom Pariza
S obzirom na to da u Francuskoj živi više od pet milijuna muslimana (oko 7,5% stanovništva), što je najveća muslimanska populacija u EU, njihova integracija u sekularno francusko društvo već je godinama predmet užarene nacionalne rasprave. Tenzije između muslimanske manjine i kršćanske, odnosno nevjerničke većine posebno su se produbile nakon niza terorističkih napada 2015.
Liderica krajnje desne Nacionalne fronte (danas Nacionalnog skupa) Marine Le Pen tada je izazvala kontroverze uspoređujući javnu molitvu muslimana na ulici s nacističkom okupacijom Pariza. Zbog toga je završila i na sudu pod optužbom za poticanje mrđnje, ali oslobođena je. S druge strane, neki su kritizirali vlasti da ovom zabranom podilaze ekstremnoj desnici.
Šest godina kasnije, u studenom 2017. u Clichyju, multietničkom predgrađu Pariza, došlo je do incidenta kad je stotinjak konzervativnih gradskih vijećnika iz šireg pariškog područja, ogrnuto francuskim zastavama i pjevajući Marseljezu, tijelima spriječilo grupu od 200-tinjak muslimana u pokušaju molitve na ulici. Policija ih je morala razdvajati i zaustaviti fizički sukob između muslimana i zagovornika sekularizma.
Muslimani su se u Clichyju molili na ulicama mjesecima, otkad je konzervativni gradonačelnik Remi Muzeau zatvorio lokalnu džamiju u zgradi koju je muslimanska zajednica ilegalno koristila i preuredio je u knjižnicu. No upravo je Muzeau predvodio naknadni prosvjed. Ministar unutarnjih poslova Gerrard Colomb tom je prilikom najavio da će vlasti okončati ulične molitve ne samo u Clichyju, već i diljem zemlje.
"Mislite da je luksuz moliti se na ulicama?", pitao se nakon prosvjeda Hamid Kazad, predsjednik Muslimanske unije Clichyja, kako prenosi Newsweek.
Talijanski muslimani iz prosvjeda klanjali ispred Koloseuma
Slučajevi javne molitve muslimana zabilježeni su i u drugim gradovima. U gradu Orleansu u svibnju prošle godine policija je morala intervenirati i zaustaviti kontinuirane molitve muslimana na ulici ispred očito prepune džamije, nakon što su se ljutiti građani požalili gradskim vlastima.
U Nici je u lipnju prošle godine, na ramazanski bajram, čak hiljadu muslimanskih vjernika javno molilo na parkiralištu. Gradonačelnik Christian Estrosi oštro je osudio uličnu molitvu. "Zakoni republike moraju biti isti za sve", napisao je u tvitu.
Je condamne avec la plus grande fermeté les prières de rue qui sont organisées à l’Ariane depuis 6h ce matin. Les lois de la République doivent être respectées partout. pic.twitter.com/fxwCgF5T5Z
Što se Njemačke tiče, muslimani su u svibnju 2017. u Münchenu organizirali molitvu na trgu Marienplatz kojom su htjeli upozoriti na nedostatak prostora za molitvu. No ova molitveno-prosvjedna akcija otkazana je iz "sigurnosnih razloga", nakon što se saznalo da ekstremni desničari planiraju doći i nasilno prekinuti događaj.
Zanimljivo je i da je 2014. oko hiljadu muslimana molilo ispred džamije u Berlinu u znak prosvjeda protiv Islamske države s jedne i protiv islamofobije s druge strane. Džamija je, naime, bila oštećena od strane vandala koji su podmetnuli požar.
Muslimani su molitvom na ulici prosvjedovali i 2016. u Rimu, i to ni manje ni više nego ispred znamenitog Koloseuma. Prosvjedovali su zbog zatvaranja improvizirane džamije koja nije zadovoljavala propise. Znakovito je da u Italiji živi 1,6 milijuna muslimana, ali u cijeloj zemlji postoji samo 8 službenih džamija, kako piše Independent u članku iz te godine.
Gradske vlasti su kao razlog zatvaranja džamije navele i strah od radikalizacije mladih muslimana u njoj, piše Daily Express.
Muslimani su slavili ramazanski bajram diljem Europe masovnom molitvom na ulicama. U talijanskom Napulju su stotine muslimana molile na dvama gradskim trgovima. A u gradskom parku u engleskom Birminghamu, u kojem muslmani čine oko četvrtine stanovnika, na molitvi i proslavi povodom kraja ramazana okupilo se čak 140 hiljada vjernika.
0 ( + )
*
Vlasti Šri Lanke krivo izračunale broj mrtvih: "Može biti oko 250 ili 260"
Vlasti Šri Lanke krivo izračunale broj mrtvih: "Može biti oko 250 ili 260"
HINA
Foto: EPA
BROJ mrtvih u uskrsnom napadu na Šri Lanki je za 100 manji nego što se u početku mislilo, istaknula su danas dva visoka dužnosnika vlade.
"Može biti oko 250 ili 260. Ne mogu točno reći. Toliko je dijelova tijela i teško je odrediti preciznu brojku", kazao je Anil Jasinghe, glavni ravnatelj šrilankanskih zdravstvenih usluga u razgovoru za Reuters.
Nije 359 nego 253
Ruwan Wijewardene, zamjenik šrilankanskog ministra obrane čije je ministarstvo odgovorno za snage sigurnosti, rekao je da je broj mrtvih spušten na 253 zbog nepreciznih brojki koje su ranije dale mrtvačnice.
"Nažalost, ranije brojke dalo nam je ministarstvo zdravstva", rekao je.
Napadi bombaša samoubojica izvedeni su na Uskrs u tri crkve i tri luksuzna hotela. Odgovornost za napade preuzela je Islamska država, a smatra se da su sami počinitelji pripadnici dviju lokalnih islamističkih skupina.
Dosad je zbog veza sa samoubilačkim napadima uhapšeno 76 osoba.
0 ( + )
*
Britanske vlasti savjetuju građanima: Izbjegavajte putovanje na Šri Lanku
Britanske vlasti savjetuju građanima: Izbjegavajte putovanje na Šri Lanku
HINA
Ilustracija: EPA
VELIKA Britanija savjetovala je danas svojim građanima da ne putuju na Šri Lanku osim ako je to nužno, nakon bombaških napada na Uskrs u kojima je poginulo najmanje 359 ljudi, dodavši kako će teroristi vrlo vjerojatno pokušati izvesti nove napade.
Britansko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je kako bi novi napadi mogli biti nasumični i uključivati lokacije koje posjećuju stranci.
"Nakon stravičnih napada na Uskrs i sigurnosne operacije Šri Lanke koja je u tijeku odlučio sam ažurirati savjete za britanske državljane o putovanju na Šri Lanku, preporučivši im da tamo ne idu osim ako moraju", rekao je britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt.
BBC: Poginulo je 8 Britanaca
BBC piše kako je među 359 poginulih u samoubilačkim napadima na crkve i hotele osam Britanaca.
Ministarstvo državljane savjetuje da budu na oprezu, prate razvoj događaja i slušaju savjete lokalnih snaga sigurnosti i hotelskog osoblja. Preporučuje im se izbjegavanje javnih mjesta na kojima se okuplja puno ljudi, velikih skupova i bilo kakvih prosvjeda, piše BBC.
Savjetuje se i izbjegavanje putovanja tokom policijskog sata i održavanje kontakata s obiteljima i prijateljima kako bi znali planove putnika.
0 ( + )
*
Smanjeni ruski izvoz podigao cijene nafte do 75 dolara
Smanjeni ruski izvoz podigao cijene nafte do 75 dolara
HINA
Ilustracija: EPA
CIJENE nafte približile su se danas na međunarodnim tržištima razini od 75 dolara zbog smanjenog ruskog izvoza u Europu i skorašnjeg zaoštravanja američkih sankcija Iranu.
Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 38 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 74,95 dolara. Na američkom je tržištu bila gotovo nepromijenjena i iznosila je 65,85 dolara.
Poljska i Njemačka obustavile su uvoz ruske nafte naftovodom Družba zbog loše kvalitete. Izvori u trgovačkim krugovima tvrde da je isto učinila i Češka.
Kapacitet tog naftovoda iznosi do milijun barela dnevno, što odgovara jedan posto globalne potražnje. Trenutno je prema izvorima u trgovačkim krugovima i Reutersovim izračunima stopirano oko 700.000 barela dnevno.
Paralelno cijene podupire najava Washingtona o planiranoj potpunoj blokadi izvoza iranske nafte. Sjedinjene Države najavile su ovog tjedna da će ukinuti sva izuzeća od sankcija, koja su dosad vrijedila za kupce poput Kine, Indije i Turske.
SAD zasjeo na vrh proizvodnje nafte
Washington traži od svih kupaca iranske nafte da od početka svibnja obustave uvoz, prijeteći im kaznenim mjerama. Ta se odluka Sjedinjenih Država nadovezuje na koordinirano smanjenje opskrbe iz vodećih proizvođača za 1,2 milijuna barela dnevno.
Značajniji rast cijena zakočio je podatak o povećanju američke proizvodnje za više od dva milijuna barela dnevno od početka prošle godine, na rekordnih 12,2 milijuna barela dnevno. Time je SAD zauzeo poziciju vodećeg svjetskog proizvođača, ispred Saudijske Arabije i Rusije.
Dijelom i zbog rasta domaće proizvodnje američke su komercijalne zalihe sirove nafte u prošlom tjednu porasle za 5,5 milijuna barela, na 460,63 milijuna barela, najvišu razinu od oktobara 2017. godine, objavila je u srijedu američka vlada.
Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros izvijestila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u srijedu iznosila 73,43 dolara, te se nije znatnije promijenila u odnosu na prethodni dan trgovanja.