Mladi glumac iz Harry Pottera ubijen jer je štitio mlađeg brata
18-GODIŠNJI Robert Knox, mladi Britanac koji će se pojaviti u novom nastavku filmskog serijala o Harryju Potteru, ubijen je u noći s petka na subotu nakon što je pokušao zaštiti svojeg mlađeg brata Jamiea, javlja britanski The Telegraph.
Prijatelji i obitelj Roba Knoxa govore da je Rob bio ljubazan i brižljiv mladić koji je uvijek bio spreman pomoći ljudima oko sebe. Bio je veseljak, otvoren prema ljudima s kojima je lako započinjao razgovore i volio je sport.
Njegovi roditelji, otac Colin i majka Sally, kažu da je Rob imao poštovanja prema ljudima oko sebe i bio je omiljen među prijateljima i članovima obitelji. Vjeruju da je uloga Marcusa Belbyja u novom filmu o Harryju Potteru, trebala pokrenuti njegovu glumačku karijeru.
Glasnogovornik Scotland Yarda rekao je da pod sumnjom da je ubio Knoxa uhapšen jedan 21-godišnjak koji je zadržan u pritvoru. Policija nema podatke koji bi upućivali na mogući obračun gangsterskih skupina.
Pokušao zaštiti brata
Knoxovo ubojstvo u Velikoj Britaniji je ponovno pokrenulo raspravu oko žučne teme tinejdžerskih ubojstava u toj zemlji. Mladi glumac je naime 28. tinejdžer ubijen samo u ovoj godini u toj zemlji i ujedno je deseta žrtva koja je na području Londona umrla od posljedica napada nožem.
Prema podacima koji su danas objavljeni u britanskim medijima, Rob Knox je ubijen nakon što se suprotstavio nasilniku naoružanom s dva noža koji je napao Robovog mlađeg brata, 16-godišnjeg Jamiea Knoxa.
Nasilnik je napao mladiće koji su se nalazili pored kluba "Metro" blizu željezničke stanice u Sidcupu u jugoistočnom Londonu.
Očevici su rekli da je napadač nešto ranije bio izbačen iz kluba od strane redara, ali se tokom ranih jutarnjih sati vratio naoružan noževima i u pratnji nekolicine prijatelja. Tarik Ozresberoglu, 17-godišnji učenik metalske struke, rekao je da je u trenutku napada razgovarao s Robertom Knoxom kada se pored kluba pojavio napadač koji je iz pojasa izvadio dva kuhinjska noža s oštricom duljine oko 15 centimetara.
Napadač je tada pitao: "Onda, tko će mi uljepšati dan? Nastala je vriska, a nakon nekoliko sekundi Robov brat Jamie je došao i rekao da je jedan dečko potegao nož na njega." Ozresberoglu kaže da je Roba Knoxa pokušao zaustaviti da krene prema nasilniku, ali ga je Knox odgurnuo rekavši mu "on je prijetio mome bratu".
"Roberta svejedno nema"
Ozresberoglu također kaže da je Rob Knox u tim trenucima bio bijesan, te dodaje da nikada u životu nije započinjao nikakve svađe.
"Mislim da je samo htio zaštiti svog mlađeg brata. Rob je otišao do tipa, koji ga je zatim ubo četiri puta. Rob je nakon toga posrnuo unazad, uzdigao se i tada smo vidjeli krv koja je curila iz njegovih rana. Uzeo sam svoj džemper i pokušao sam ga omotati oko Robovih rana. Pri tom sam vidio da ovaj i dalje bode ljude. Rekao sam svom prijatelju Charlieu Grimleyju, koji je također bio uboden, da pripazi na Roba. Tada sam se zatrčao do napadača i odgurnuo sam ga u grmlje", opisao je kobne trenutke Tarik Ozresberoglu.
Boreći se s emocijama Ozresberoglu dodaje da bi se možda mogao "osjećati herojem", ali samo "kada bi Rob bio živ". Također je rekao da "ono što je učinio ipak nikada neće vratiti Roba."
"Možda sam spasio još neke ljude da budu ubodeni, ali Roberta svejedno nema", tužno je zaključio Ozresberoglu.
Prijatelji i članovi obitelji danas su okupljali ispred kluba gdje je nesretni Knox ubijen te se u suzama opraštali od njega.
Nasilnik izbo još četvoricu mladića
Osim Knoxa napadač je ozlijedio 16-godišnjeg Andrewa Dormera, 17-godišnjeg Charlieja Grimleya, 19-godišnjeg Nicka Jonesa i 21-godišnjeg Deana Saundersa kojega je nasilnik tri puta ubo nožem u vrat. Napadu na Saundersa nazočio je 21-godišnji Russell Wood koji je rekao da je napadač prisutne u klubu optuživao za krađu mobitela.
"Natjerao me da mu pokažem svoje džepove. Redari su ga izbacili van. Sljedeće što smo doznali o njemu da se s otprilike petoricom prijatelja nalazi ispred kluba. Svi su mu pokušavali oteti noževe pri čemu je izgleda on ipak uspio ubosti puno ljudi", opisao je Wood.
Porast crne statistike
Crna statistika ukazuje na propuste u pogledu sankcioniranja delinkventskog kriminala u Velikoj Britaniji pa se stoga postavlja opravdano pitanje o ulozi pravosuđa u cijeloj priči. The Telegraph je objavio podatke prema kojima je od 60.000 ljudi procesuiranih u posljednjih 11 godina zbog posjedovanja noža, samo njih devet kažnjeno maksimalnom zatvorskom kaznom.
Državne i londonske vlasti zbog svega toga uvele su dodatne mjere sa ciljem smanjivanja stope takve vrste zločina, a u to je uključeno i davanje ovlasti policiji da u školama, pubovima i noćnim klubovima zaustavlja i pretražuje osobe za koje se sumnja da sa sobom nose noževe. S druge pak strane dječji pravobranitelj u Engleskoj upozorava da bi provođenje takvih mjera moglo uzrokovati povećanje nesnošljivosti između policajaca i mladih u Britaniji.
Porazne brojke o porastu delinkventskog kriminala u Velikoj Britaniji govore u prilog odluke o povećanju maksimalne zatvorske kazne za osobe uhvaćene s nožem u javnosti. Prema važećim propisima, osoba koja u javnosti nosi nož može dobiti dvije godine zatvora, odnosno četiri godine ukoliko nos donese u školu. U Velikoj Britaniji je ove godine od posljedica ranjavanja nožem odnosno oštrim predmetom umrlo 14 osoba, a trećina tih ubojstava počinjena je noževima.
Četiri posto Britanaca starih između deset i 25 godina evidentirano je zbog nošnja noža u javnosti u posljednjih godinu dana. U periodu od 2005. do 2007. policija je od školske djece zaplijenila ukupno 934 noža, vatrena oružja i druga ubojita oružja. Jedna trećina pak mladih osoba koja živi u gradovima smatra prihvatljivim nositi nož radi samoobrane.
I.K.
Foto: AFP
Vojislav Koštunica razmišlja o povlačenju iz politike
UKOLIKO ne postigne dogovor o formiranju srpske Vlade, lider Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislav Koštunica razmišlja o povlačenju iz politike, piše beogradski "Blic" pozivajući se na izvor blizak vrhu DSS-a.
Koštunica bi se na povlačenje mogao odlučiti ukoliko s predstavnicima Srpske radikalne stranke (SRS) i Socijalističke partije Srbije (SPS) ne postigne dogovor o postizbornoj suradnji koja bi spomenutim strankama omogućila formiranje srpske vlade.
Koštunica bi na taj način htio spriječiti mogući raskol u DSS-u i cijepanje stranke na proeuropsku i desničarsku struju, koje je već u najavi.
Blic piše da se podjele u DSS-u odavno naziru, a kulminirale su nakon nedavnog otvorenog izjašnjavanja vrha DSS-a za suradnjom s radikalima Tomislava Nikolića te skretanja s linije desničarske, ali proeuropske stranke.
I.K.
Foto: AFP
"Europljani" teško porazili radikale u drugom krugu izbora u Vojvodini
DRUGI krug pokrajinskih izbora u Vojvodini donio je trijumf Tadićevoj listi "Za evropsku Srbiju" i težak poraz Srpskoj radikalnoj stranci.
Bojan Pajtić, vojvođanski premijer i potpredsjednik Demokratske stranke, izjavio je da je ZES u drugom krugu osvojio 41, a radikali samo 5 mandata. Nezavisni kandidati su osvojili 5 mandata, Mađarska koalicija 4, Koštunični "narodnjaci" 2, dok su po 1 mandat osvojili Liga socijaldemokrata Vojvodine, Liberalno-demokratska partija i Socijalistička partija Srbije.
U Vojvodini je prvi krug izbora održan 11. svibnja, na isti dan kao i parlamentarni izbori. Vojvodina, međutim, svoju Skupštinu bira mješovitim izbornim sustavom - 60 zastupnika je tada izabrano po razmjernom sustavu, dok se za 60 mjesta primjenjuje dvokružni većinski izborni sustav. Danas su se birali zastupnici u većinskim izbornim jedinicama gdje prije 14 dana nijedan kandidat nije bio osvojio apsolutnu većinu.
Prema današnjim podacima, od 120 mandata u vojvođanskoj Skupštini će ZES imati njih 64, odnosno apsolutnu većinu. Radikali mogu računati na 25 mjesta, Mađarska koalicija 9, koalicija "Zajedno za Vojvodinu" će imati 6, Koštuničini "narodnjaci" 6 mjesta, koalicija na čelu sa SPS-om će imati 5, a nezavisni kandidati 5 mjesta.
Potpredsjednik SRS Milorad Mirčić je večeras priznao poraz i čestitao pobjednicima, a Igor Mirović, predsjednik Gradskog odbora SRS u Novom Sadu je rekao da pobjeda Tadićeve koalicije u Vojvodini "nije dobra za Vojvodinu" i da će "njena politika biti kažnjena na sljedećim izborima".
R.R.
Bulevar Zorana Đinđića "preimenovan" u Ulicu Slobodana Miloševića
U BULEVARU Zorana Đinđića u Novom Beogradu danas su osvanuli plakati s natpisom "Ulica Slobodana Miloševića". Takvo "preimenovanje" novobeogradske ulice čini se da zagovaraju članovi udruge Omladinska inicijativa Rakovice.
Naime, potonja se, kako javljaju beogradski mediji, javila kao organizator akcije kojom se želi rehabilitirati lik i djelo Slobodana Miloševića.
"Omladinska inicijativa Rakovice u suradnji sa simpatizerima i članovima Socijalističke partije Srbije (SPS) u Rakovici i Novom Beogradu organizirala je akciju "Rehabilitacija Slobodana Miloševića", poruka je spomenute organizacije objavljena na RTS-u.
Iako rakovičko udruženje nije objasnilo zašto se baš uhvatilo Zorana Đinđića, za pretpostaviti je da se ubijenom premijeru spočitava to što je za njegova mandata Milošević izručen Haškom tribunalu. Naime, Milošević je prema Nizozemskoj otputovao 28. lipnja 2001. godine, a time je ujedno znatno ugrožen pomno i dugo građen ugled posljednjeg srpskog vožda.
Foto: B92
U Haagu napokon kreće postupak Hrvatske protiv SR Jugoslavije odnosno Srbije
RASPRAVA o tužbi Hrvatske protiv Savezne Republike Jugoslavije odnosno njezine pravne sljednice Republike Srbije sutra će, devet godina nakon podnošenja tužbe, započeti pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu.
Hrvatska država tereti svoju istočnu susjedu zbog počinjenog genocida tokom Domovinskog rata, a istjerivanje pravde pokrenula je još 1999. godine.
Osim toga, od suda se traži da se Srbiju prisili na kažnjavanje svih njenih državljana koji su na prostoru Hrvatske počinili ratne zločine, da se konačno vrate oduzeta kulturna dobra, ali i da se plati ratna odšteta i to prema iznosu kojeg bi utvrdio Sud.
Pa ipak, vijećanje od 26. do 30 svibnja neće biti posvećeno izlaganju dokaza kojim hrvatska država proziva Beograd zbog etničkog čišćenja, pljačke i razaranja nego prigovoru kojim Srbija dovodi u pitanje nadležnost istog suda, kao i prigovoru o opravdanosti same tužbe.
Naime, nadležnost se osporava time što SR Jugoslavija u vrijeme podnošenje tužbe nije bila članica Ujedinjenih naroda, niti je potpisnica Konvencije o genocidu, a što su prema međunarodnom pravu nužni preduvjeti nastavka dugo čekane parnice.
Je li ICJ nadležan?
Da su šanse Srbije da njeni prigovor rezultiraju željenim razvojem događaja najbolje govori i proces kojeg je protiv Srbije vodila Bosna i Hercegovina, a kojeg je izgubila jer se Haag proglasio nenadležnim. Isto tako, Haški sud se ogradio kada je Beograd podnio tužbu protiv NATO-ovih napada 1999. godine, također zbog genocida.
Bilo kako bilo, Hrvatska drži Srbiju odgovornom jer su se iz njenog glavnog grada izravno kontrolirala sve vojne snage, obavještajci, kao i paravojne jedinice koji su djelovali na području istočne i zapadne Slavonije, te sjeverozapadne Dalmacije.
U tužbi nadalje stoji da je velik broj hrvatskih građana s istih područja bio raseljen, ubijen, mučen ili nezakonito pritvoren, dok su njihovi domovi bili uništeni. Nižu se brojke od 20 hiljada mrtvih, 55 hiljada ranjenih, 10 posto uništenih kuća, 590 razorenih gradova i sela, 1800 srušenih spomenika kulture, te 450 oštećenih ili potpuno sravnjenih katoličkih crkava.
Zanimljivo je da se Srbija ujedno brani i time da je najveći dio tih zločina počinjeno prije formiranja SR Jugoslavije, dakle prije konca travnja 1992. godine, odnosno u vrijeme postojanja SFRJ čija je, prema srpskom mišljenju, članica bila i sama Hrvatska.
Foto: AFP