Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Senat glasao o izboru Coney Barrett za Vrhovni sud, dobila 51 glas
Senat glasao o izboru Coney Barrett za Vrhovni sud, dobila 51 glas
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI Senat, koji kontroliraju republikanci, približio se danas konačnoj potvrdi kandidatkinje za Vrhovni sud Amy Coney Barrett, koja se očekuje u ponedjeljak navečer, samo nekoliko dana prije predsjedničkih izbora 3. studenog.
Senat je poslijepodne glasao s 51 glasom za i 48 protiv
Senat je poslijepodne glasao s 51 glasom za i 48 protiv, uglavnom po stranačkoj liniji, da se ograniči rasprava o njezinoj nominaciji, pripremivši teren za konačno glasanje koje se očekuje u ponedjeljak navečer.
Budući da republikanci kontroliraju Senat s 53 glasa prema 47 i budući da ništa ne upućuje na internu pobunu protiv te konzervativne sutkinje, koja bi trebala zamijeniti pokojnu liberalnu sutkinju Ruth Bader Ginsburg, gotovo je izvjesno da će ona preuzeti tu doživotnu dužnost premda joj se demokrati protive.
Samo dvije republikanske senatorice, Lisa Murkowski s Aljaske i Susan Collins iz Mainea, usprotivile su se ograničavanju rasprave. Murkowski je u subotu kazala da planira glasati za Barrett.
Nijedan kandidat za Vrhovni sud nije do sada bio potvrđen u Senatu tako blizu predsjedničkim izborima
Nijedan kandidat za Vrhovni sud nije do sada bio potvrđen u Senatu tako blizu predsjedničkim izborima.
S Barrett, Vrhovni sud imao bi konzervativnu većinu od šestero sudaca prema troje, koja bi mogla potrajati godinama.
Američki predsjednik Donald Trump kazao je kako vjeruje da će Vrhovni sud odlučiti o pobjedniku izbora i jasno je dao do znanja da želi da upravo ona donosi odluku u bilo kakvim postupcima povezanim s izborima.
0 ( + )
*
Tanker na jugu Engleske satima mijenjao smjer, pozvana policija
Tanker na jugu Engleske satima mijenjao smjer, pozvana policija
HINA
Screenshot: You Tube
BRITANSKA policija danas je mobilizirana zbog incidenta na tankeru na jugu Engleske, rekla je odvjetnička tvrtka koja predstavlja brodovlasnika, spominjući prisustvo slijepih putnika, ali odbacujući mogućnost otmice.
Tvrtka Tatham & Co rekla je za BBC da se "100 posto" ne radi o pokušaju otmice, o čemu su pisali neki mediji. U jednom trenutku na brodu je utvrđena prisustvo slijepih putnika, dodala je tvrtka za BBC.
"Rješavamo incident na brodu koji se nalazi južno od otoka Wighta", rekao je glasnogovornik policije u Hampshireu.
Obalna straža koja je mobilizirala dva helikoptera uskočila je u pomoć policiji, dodao je glasnogovornik. Ministarstvo obrane potvrdilo je za BBC da vojska nije zvana u pomoć.
Lokalni radio na otoku Wightu javio je o mogućoj otmici broda Nave Andromede
Lokalni radio na otoku Wightu javio je o mogućoj otmici broda Nave Andromede, tankera dugačkog 228 metara koji plovi pod zastavom Liberije. Sky News je pak javio da su otkriveni slijepi putnici, dodajući da se posada sakrila u dijelove broda koji je satima mijenjao smjer plovidbe.
Oko broda je napravljen sigurnosti perimetar od pet nautičkih milja.
0 ( + )
*
Pence nastavlja kampanju iako su mu šef ureda i još neki suradnici pozitivni
Pence nastavlja kampanju iako su mu šef ureda i još neki suradnici pozitivni
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI potpredsjednik Mike Pence planira danas nastaviti predizbornu kampanju posjetom ključnoj državi Sjevernoj Karolini, nakon što se više njegovih bliskih suradnika zarazilo koronavirusom.
Šef ureda Mikea Pencea zaražen koronavirusom
Samo devet dana prije izbora 3. studenog, Bijela kuća objavila je da je Pence "ključan” za kampanju, kako bi opravdala njegova putovanja unatoč tome što se njegov šef ureda Marc Short zarazio virusom. Još nekoliko drugih bliskih Penceovih suradnika također je pozitivno na koronavirus, objavila je Bijela kuća.
Devin O'Malley, Penceov glasnogovornik, rekao je u subotu da su Pence i njegova supruga negativni na koronavirus.
Trump bi danas trebao obići New Hampshire i Maine, dok njegov demokratski protukandidat Joe Biden nema ništa u planu. Pence će sudjelovati na skupovima u Kingstonu u Sjevernoj Karolini i Hibbingu u Minnesoti u ponedjeljak.
Premda je Biden u vodstvu u nacionalnim ispitivanjima javnog mnijenja, u te dvije države razlika između dvojice kandidata je manja.
Dopisnim putem glasalo već 58,7 milijuna glasača
Pandemija je promijenila glasačke navike Amerikanaca, pa ih je tako dopisnim putem glasalo već 58,7 milijuna.
0 ( + )
*
Kako je Trump promijenio svijet
Kako je Trump promijenio svijet
Index Vijesti
Foto: EPA
PREDSJEDNIK Sjedinjenih Američkih Država nije samo lider svoje zemlje, nego i vjerojatno najmoćnija osoba svijeta. Ono što on radi mijenja život svih nas. Donald Trump nije iznimka, piše BBC. Kako je točno Trump promijenio svijet?
Kako svijet vidi Ameriku
Predsjednik Trump više puta je proglasio SAD "najvećom zemljom svijeta", ali prema nedavnoj anketi Pew Research Centera, provedenoj u 13 zemalja, nije učinio puno za imidž svoje zemlje u svijetu, piše BBC. U mnogim europskim zemljama postotak javnosti koja pozitivno gleda na Ameriku najniži je u gotovo 20 godina. U Velikoj Britaniji 41 posto ispitanika ima povoljno mišljenje o SAD-u, u Francuskoj 31 posto, što je najniže od 2003. godine, a u Njemačkoj samo 26 posto. Američki odgovor na pandemiju koronavirusa bio je glavni čimbenik, samo 15 posto ispitanika smatra da su se SAD dobro nosile s virusom.
Korak unatrag oko klimatskih promjena
Teško je ustvrditi što predsjednik Trump misli o klimatskim promjenama jer je govorio kako je to "skupa podvala", a i "ozbiljna tema" koja mu je "veoma važna". Ono što je očito je da je nakon šest mjeseci mandata zaprepastio znanstvenike najavom američkog povlačenja iz Pariškog klimatskog sporazuma, kojim se gotovo 200 zemalja obvezalo održati porast globalne temperature ispod dva Celzijeva stupnja.
SAD bilježi drugu najveću emisiju stakleničkih plinova poslije Kine, a istraživači su upozorili da će, ako Trump bude ponovno izabran, možda postati nemoguće kontrolirati globalno zagrijavanje. Odbacujući Pariški sporazum predsjednik je ustvrdio kako bi "pretjeranim regulatornim ograničenjima zatvorio američke proizvođače". Trump je uklonio niz propisa o zagađenju kako bi smanjio troškove proizvodnje ugljena, nafte i plina.
Nekoliko je američkih rudnika ugljena i dalje zatvoreno, no to je posljedica konkurencije jeftinijeg prirodnog plina i napora države da podrži obnovljivu energiju. Vladini podaci pokazuju da su 2019. godine, prvi put u više od 130 godina, u SAD-u obnovljivi izvori generirali više energije nego ugljen. Američki izlazak iz Pariškog klimatskog sporazuma službeno nastupa 4. studenoga, dan nakon predsjedničkih izbora. Joe Biden obvezao se da će se vratiti u sporazum ako pobijedi.
Strahovi da bi američko povlačenje moglo izazvati domino efekt nisu se ostvarili, iako neki promatrači vjeruju da je to otvorilo put Brazilu i Saudijskoj Arabiji u blokadi napretka u smanjenju emisije ugljika.
Zatvorene granice za neke
Predsjednik Trump iznio je svoj stav o imigraciji samo tjedan dana nakon inauguracije, zatvorivši američke granice putnicima iz sedam zemalja s muslimanskom većinom. Trenutno 13 zemalja podliježe strogim putnim ograničenjima. Broj ljudi rođenih u inozemstvu koji žive u SAD-u bio je 2019. oko tri posto veći nego 2016. godine, posljednje godine mandata predsjednika Obame. Ali promijenio se sastav tih imigranata.
Postotak američkih građana rođenih u Meksiku neprestano je padao tokom Trumpova mandata, dok se broj doseljenika iz drugih dijelova Latinske Amerike i Kariba povećavao. Također je došlo do pooštravanja u izdavanju viza koje ljudima omogućavaju trajni boravak u SAD-u, posebice za rođake onih koji su se već doselili.
Ako je postojao simbol imigracijske politike predsjednika Trumpa, onda je to svakako "veliki, lijepi zid" koji se obvezao izgraditi na granici s Meksikom. Američka carinska i granična služba objavila je 19. oktobara da je 371 milja zida već izgrađena, mahom na zamjenskoj ogradi na mjestima gdje su prepreke već postojale.
Zid nije odvratio one koji očajnički žele doći do Amerike. Broj migranata zadržanih na američko-meksičkoj granici dosegnuo je 2019. najvišu razinu u posljednjih 12 godina. Vrhunac dolazaka bio je tog proljeća. Više od polovice bile su obitelji, uglavnom iz Gvatemale, Hondurasa i Salvadora, gdje siromaštvo i nasilje potiču ljude za zatraže azil i novi život drugdje.
Kad je riječ o izbjeglicama, Trump je naglo smanjio broj onih koji se mogu preseliti u Ameriku. SAD je u fiskalnoj godini 2016. prihvatio gotovo 85.000 izbjeglica, a prošle godine samo 54.000. Sljedeće godine SAD će prihvatiti samo 15.000 ljudi, najmanje otkako je program za izbjeglice uveden 1980. godine.
Uspon lažnih vijesti
"Mislim da je fake news jedan od najvećih pojmova koje sam smislio", rekao je Donald Trump u oktobaru 2017. godine. Iako predsjednik nije osmislio izraz "fake news", treba reći da ga je on popularizirao. Prema postovima na društvenim mrežama i prijepisima zvučnih zapisa koje prati Factba.se, spomenutu frazu upotrijebio je na Twitteru oko 2000 puta od prosinca 2016. godine. Potražite li danas "fake news" na Googleu, pronaći ćete 1,1 milijardu rezultata. Može vidjeti kako je američki interes za ovu frazu porastao u zimi 2016./2017. i dosegnuo vrhunac u tjednu kad je Trump najavio ono što naziva "Fake News Awards", popis vijesti koje smatra lažnima.
Tijekom predsjedničke utrke 2016. godine, "fake news" bile su neistinite vijesti poput one da papa Franjo podržava Trumpa za predsjednika. No, kad je fraza postala popularna, pojavio se odmak od toga da se radi samo o dezinformacijama. Predsjednik je često koristio "fake news" kako bi napao vijesti s kojima se nije slagao. U februaru 2017. godine otišao je i korak dalje, označivši neke medijske izvore "neprijateljima američkog naroda".
Taj su pojam, među ostalima, prihvatili lideri Tajlanda, Filipina, Saudijske Arabije i Bahreina, a neki su navodno širenje lažnih vijesti iskoristili kako bi opravdali represiju i progon oporbenih aktivista i novinara. Organizacije civilnog društva kažu da korištenjem tog izraza za vjerodostojno izvještavanje političari u osnovi potkopavaju demokraciju, koja počiva na tome da se ljudi slažu oko osnovnih činjenica.
Američki "beskrajni ratovi" i bliskoistočni sporazum
U izvještaju o stanju nacije o februaru 2019. predsjednik Trump obvezao se povući američke trupe iz Sirije, rekavši da "velike nacije ne vode beskrajne ratove". Brojevi ipak otkrivaju nijansiraniju priču. Ne samo zato što je nekoliko mjeseci kasnije Trump odlučio zadržati 500 vojnika u Siriji kako bi čuvali naftne bušotine. Trump je smanjio američku prisustvo u Afganistanu koju je naslijedio te donekle u Iraku i Siriji. Ali američke su snage i dalje na svim mjestima na kojima su bile i na dan kad je preuzeo dužnost.
Naravno, postoje načini da se utječe na Bliski istok i bez trupa. Predsjednik Trump odbacio je prigovore svojih prethodnika i preselio američko veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem 2018. godine, priznajući da je taj grad, uključujući i njegov okupirani istočni dio, glavni grad Izraela. U rujnu je pozdravio "novu zoru Bliskog istoka", nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein potpisali sporazume o normalizaciji odnosa s Izraelom, naravno, uz pomoć SAD-a.
Bilo je ovo vjerojatno najznačajnije diplomatsko postignuće Trumpove administracije. Dvije zemlje Arapskog zaljeva tek su treća i četvrta arapska država na Bliskom istoku koje su priznale Izrael otkako je 1948. godine proglasio neovisnost.
Umijeće trgovinskih sporazuma
Predsjednik Trump kao da prezire dogovore koje nije sam sklopio. Svog prvog dana u uredu odbacio je Transpacifičko partnerstvo, trgovinski sporazum 12 zemalja koji je odobrio predsjednik Obama, nakon što ga je nazvao "strašnim". Povlačenje je najviše koristilo Kini, koja je na ovo partnerstvo gledala kao na pokušaj suzbijanja njenog utjecaja u azijsko-pacifičkoj regiji. No, u SAD-u su kritičari slavili ukidanje partnerstva, smatrajući da kompromitira američka radna mjesta.
Trump je također ponovno pregovarao o sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini s Kanadom i Meksikom, koji je nazvao "vjerojatno najgorim trgovinskim sporazumom ikad". Novi sporazum ostavio je mnogo toga nepromijenjenim, ali pooštrene su odredbe o radu i pravila o nabavi automobilskih dijelova.
Trumpova je fiksacija bila usmjerena na to kakve koristi Amerika ima od trgovine sa svijetom. Ishod je bio ogorčeni trgovinski rat s Kinom, u kojem su dvije najveće ekonomije svijeta jedna drugoj nametnule stotine milijardi dolara poreza na raznu robu. To je glavobolja za američke proizvođače soje, kao i za tehnološku i automobilsku industriju. Kina je također pogođena jer su kompanije preselile proizvodnju u zemlje kao što su Vijetnam i Kambodža kako bi smanjile svoje troškove.
Robno-trgovinski deficit SAD-a s Kinom bio je 2019. malo ispod razine iz 2016. godine. Američke kompanije uvozile su manje zato što su željele izbjeći Trumpove carine. Međutim, unatoč pandemiji koronavirusa i njenom utjecaju na trendove 2020. godine, Amerika i dalje uvozi više robe nego što izvozi.
Hrvanje s Kinom
Trump je 2. prosinca 2016. godine, dakle nakon pobjede na izborima, ali prije preuzimanja dužnosti, poduzeo izrazito neobičan korak razgovarajući izravno s predsjednikom Tajvana te tako prekidajući presedan postavljen 1979. godine kad su formalni odnosi dviju zemalja prekinuti. Carrie Gracie, tadašnja urednica BBC Chine, predvidjela je da će taj potez izazvati "uzbunu i bijes" u Pekingu, koji na Tajvan gleda kao na kinesku provinciju, a ne kao neovisnu državu.
Ovaj hrabar Trumpov potez bio je prvi u seriji agresivnih poteza među geopolitičkim suparnicima, zbog kojih su odnosi potonuli na najnižu razinu posljednjih godina. SAD je razdražio Kinu proglasivši njene teritorijalne zahtjeve u Južnokineskom moru ilegalnima, nabijajući carine na kinesku robu, zabranjujući preuzimanje popularnih aplikacija TikToka i WeChata, te stavljajući kineskog tehnološkog diva Huaweija na crnu listu s obrazloženjem da predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
No napetosti nisu započele u Trumpovu mandatu, a djelomice su posljedica i kineskih poteza. Predsjednik Xi Jinping, koji je na vlasti od 2013. godine, donio je vrlo kontroverzan zakon o nacionalnoj sigurnosti u Hong Kongu te o masovnim zatvaranjima Ujgura, kineske muslimanske manjine.
Predsjednik Trump preimenovao je covid-19 u "kineski virus" i dok time vjerojatno želi skrenuti pozornost s vlastitih poteza u pandemiji, promjena u Bijeloj kući ne bi nužno značila i pomirljiviji ton. Demokratski kandidat Joe Biden nazvao je predsjednika Xija nasilnikom i ustvrdio da kineski lider "nema nijednu demokratsku kost u svome tijelu".
Gotovo u ratu s Iranom
"Iran će biti odgovoran za izgubljene živote ili štetu nastalu na bilo kojem od naših objekata. Platit će VELIKU CIJENU! Ovo nije upozorenje, ovo je prijetnja. Sretna Nova godina!", napisao je Trump na Twitteru u novogodišnjoj noći 2019. godine. Nekoliko dana kasnije SAD je ubio Qasema Suleimanija, najmoćnijeg iranskog generala, koji je predvodio iranske vojne akcije na Bliskom istoku. Iran je uzvratio ispalivši desetak balističkih projektila na dvije američke baze u Iraku. Ranjeno je više od 100 američkih vojnika, a analitičari su smatrali da su dvije zemlje na rubu rata.
Rata nije bilo, ali nevini su civili ipak umirali. Samo nekoliko sati nakon iranskog raketnog napada, iranska vojska greškom je srušila ukrajinski civilni zrakoplov, usmrtivši svih 176 osoba na letu. Kako je došlo do toga? Serija međusobnih pogrešnih kalkulacija temeljenih na nepovjerenju.
SAD i Iran u zavadi su od 1979. godine i rušenja šaha Reze Pahlavija, koji je uživao američku podršku. Tada su 52 Amerikanca držana kao taoci u američkom veleposlanstvu u Teheranu. Trump je u svibnju 2018. pojačao tenzije odbacivši nuklearni sporazum iz 2015. godine, prema kojem se Iran obvezao ograničiti svoj nuklearni program, a zauzvrat dobio ukidanje ekonomskih sankcija. Nakon toga uvedeno je ono što Bijela kuća naziva "najstrožim režimom sankcija ikad nametnutim", koji je usmjeren da iranske čelnike natjera na sporazum kakav Trump priželjkuje.
Teheran je odbio pognuti glavu. Sankcije su dovele iransko gospodarstvo u ozbiljnu recesiju, a do oktobara 2019. godine troškovi hrane porasli su 61 posto na godišnjoj razini, a duhana 80 posto. Iako je kriza s koronavirusom privukla političku pažnju obje teško pogođene zemlje, otvoreni diplomatski kanali su rijetki, a točke sukoba brojne, zaključuje BBC.
0 ( + )
*
Papa imenovao prvog Afroamerikanca za kardinala
Papa imenovao prvog Afroamerikanca za kardinala
HINA
Foto: EPA
PAPA Franjo danas je imenovao prvog Afroamerikanca za kardinala - Wiltona Gregoryja, vošingtonskog nadbiskupa poznatog kao zagovornika građanskih prava.
Papa je proglasio 13 novih rimokatoličkih kardinala
Papa je proglasio 13 novih rimokatoličkih kardinala, uključujući devetoricu mlađih od 80 godina koji imaju pravo ući u konklavu - vijeće kardinala koje će odabrati papinog nasljednika nakon njegove smrti ili odreknuća. Među devetoricom ispod 80 godina je i nadbiskup Wilton Gregory iz Washington D.C.-ja.
Gregory, koji je poznat i kao ugledni diplomat, u lipnju se našao na naslovnicama nakon što je tada oštro kritizirao posjet američkog predsjednika Donalda Trumpa centru posvećenom papi Ivanu Pavlu II. u vrijeme masovnih prosvjeda u SAD-u, nazvavši taj posjet manipulacijom. Gregory je prvi crni katolički vošingtonski nadbiskup, a na to je mjesto imenovan 2019. Navršit će 73 godine idući mjesec, samo nekoliko dana nakon ceremonije imenovanja novih kardinala.
Gregory je zagovornik građanskih prava
Predani zagovornik građanskih prava, Gregory se angažirao na događajima koji su obilježili smrt Georgea Floyda, nenaoružanog crnca koji je umro nakon što mu je bijeli policajac u svibnju gotovo devet minuta klečao na vratu.
U lipnju je kritizirao Trumpov posjet centru u Washingtonu. Nastojeći pridobiti ciljanu grupu birača, Trump se u lipnju fotografirao s Biblijom ispred Episkopalne crkve, a potom posjetio centar posvećen Ivanu Pavlu II. U priopćenju uoči Trumpova dolaska u Nacionalno svetište svetog Ivana Pavla II. nadbiskup Wilton D. Gregory kazao je da taj posjet krši vjerske principe crkve, dodavši da bi katolici trebali braniti prava svih ljudi.
"Smatram zbunjujućim i ponižavajućim da bilo koji katolički vjerski objekt dopušta da bude tako grozno zloupotrijebljen i manipuliran na način koji krši naše vjerske principe, a koji nas pozivaju da branimo prava svih ljudi, čak i onih s kojima se ne slažemo", poručio je tada nadbiskup u priopćenju.
0 ( + )
*
Treći dan zaredom rekordan broj zaraženih u svijetu. WHO: Ovo je kritičan trenutak
Treći dan zaredom rekordan broj zaraženih u svijetu. WHO: Ovo je kritičan trenutak
Hina
Foto: EPA
SVJETSKA zdravstvena organizacija (WHO) objavila je da je u subotu oboren novi svjetski rekord kad je riječ o broju zaraženih koronavirusom, treći dan zaredom.
Po svjetskim statistikama WHO-a, u subotu je potvrđeno 465.319 zaraženih, u petak 449.720, a u četvrtak 437.247, prenosi AFP.
No ti podaci ne daju pravu sliku pandemije jer na njih utječe broj testova koji se provodi.
Sjeverna hemisfera nalazi se u "kritičnom trenutku" pandemije, upozorio je u petak glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus, ocijenivši da prevelik broj zemalja ima eksponencijalni rast, a tek je mjesec oktobar.
Smatra da će sljedeći mjeseci biti teški.
Europa obara rekorde
Broj zaraženih u Nizozemskoj u posljednja je 24 sata porastao za više od 10.000, što je novi rekord, prenosi Reuters.
Nacionalni institut za javno zdravlje objavio je u nedjelju da su potvrđena 10.203 zaražena.
Nizozemska vlada uvela je 14. oktobara djelomičnu karantenu kako bi suzbila širenje virusa, uključujući zatvaranje svih barova i restorana u zemlji.
Rekord je oborila i Slovačka, prešavši prvi put prag od 3000 zaraženih u 24 sata, prenosi dpa.
Konzervativni premijer Igor Matovič objavio je na Facebooku u nedjelju da su potvrđena 3042 novozaražena.
Dodao je da to potvrđuje da je vlada imala pravo uvesti karantenu u cijeloj zemlji.
"Ali sama karantena kako je provedena u Slovačkoj, tako da milijuni ljudi i dalje idu na posao, ne može biti dovoljna. Naše obuhvatno testiranje ima prema tome ključnu ulogu u obuzdavanju pandemije", dodao je.
U nedjelju navečer završit će prva faza nezapamćenog masovnog testiranja kojim se želi obuhvatiti gotovo cjelokupno stanovništvo zemlje.
Od petka, pod vodstvom ministarstva obrane, svi građani stariji od deset godina u četiri posebno teško pogođena okruga na granici s Poljskom podvrgnuti su testiranju brzim antigenskim testovima.
Ostatak zemlje, gotovo pet milijuna ljudi, bit će testiran u iduća dva vikenda.
Restrikcije kretanja na nacionalnoj razini uvedene su u subotu. Do 1. studenog smije se ići samo na posao, u kupnju hrane i lijekova ili obaviti druge hitne poslove.
Od ponedjeljka svi učenici od petog razreda osnovne škole nadalje prebacuju se na školu putem interneta.
Rekordi u Slovačkoj, Danskoj...
Broj novozaraženih na 100.000 stanovnika kroz 14 dana u nedjelju je u Slovačkoj iznosio 403,7, po podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti.
Novi rekord postavljen je i u Danskoj, uoči uvođenja zabrane točenja alkohola noću i strožeg ograničenja javnih okupljanja.
Danski institut za javno zdravlje SSI u nedjelju je objavio da je u posljednja 24 sata potvrđeno 945 novozaraženih, dok ih je u petak bilo 859, prenosi dpa.
Prije tjedan dana Danska je imala 451 novozaraženog u 24 sata.
U zemlji od 5,8 milijuna stanovnika zabilježeno je do sada oko 40.300 zaraženih i 702 umrla.
Prodaja alkohola bit će zabranjena od ponedjeljka poslije 22 sata, u skladu s ranijim zatvaranjem restorana i barova.
Od ponedjeljka okupljat će se smjeti najviše deset ljudi na privatnim i javnim događajima, dok je do sada bilo dopušteno 50.
Kako bi ublažila negativne posljedice izolacije, vlada je u nedjelju objavila da planira dodijeliti 8 milijuna dolara kulturnom i neprofitnom sektoru.
Izvanredno stanje u Španjolskoj
Španjolska uvodi novo izvanredno stanje u predstojećem šestomjesečnom razdoblju, a pratit će ga i policijski sat u cijeloj zemlji, s izuzetkom Kanarskog otočja.
Ukupan broj slučajeva zaraze u Španjolskoj iznosi više od milijun i zemlja se upravo suočava s naizgled nekontroliranim porastom broja novozaraženih.
Sanchez je kazao da je u takvom kontekstu uvođenje "izvanrednog stanja najučinkovitija mjera za ispravljanje krivulje zaraze".
Italija također ima novi dnevni rekord s 21.273 slučaja koronavirusa i 128 smrti, pokazuju podaci ministarstva zdravstva u nedjelju dok vlada pooštrava restrikcije u pokušaju da uspori ubrzani rast zaraženih.
Ranije je premijer Giuseppe Conte najavio da će se barovi i restorani morati zatvarati u 18 sati te da će kina, teretane i bazeni biti zatvoreni u sklopu mjera kojima je svrha pobijediti pandemiju koja bjesni Europom.
0 ( + )
*
Erdogan kritizirao Macrona, poruÄŤio mu da si provjeri mentalno zdravlje. Reagirala EU
Erdogan kritizirao Macrona, poručio mu da si provjeri mentalno zdravlje. Reagirala EU
Hina
Foto: EPA
ŠEF europske diplomacije Josep Borrell ocijenio je da je kritika turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana upućena francuskom kolegi Emmanuelu Macronu u vezi s muslimanima "neprihvatljiva" i pozvao je Ankaru da "prekine opasnu spiralu konfrontacije".
"Riječi predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana upućene predsjedniku Emmanuelu Macronu neprihvatljive su. Poziv Turskoj da prekine tu opasnu spiralu konfrontacije", poručio je Borrell putem Twittera.
Žestoka kritika
Erdogan je u subotu doveo u pitanje Macronovo "mentalno zdravlje" zbog njegova stajališta o muslimanima. Francuska je zbog toga povukla na konzultacije svojeg veleposlanika u Turskoj.
Borell se osvrnuo i na Europsko vijeće s početka mjeseca na kojem su europski čelnici pokušali smanjiti napetosti u odnosima s Turskom.
Ponudili su da će poboljšati suradnju u određenim područjima i dati novi zamah carinskoj uniji ako Turska prekine s istraživanjem plina u vodama u istočnom Sredozemlju na koje pravo polažu Grčka i Cipar. Ali "ako Ankara nastavi nezakonito postupati, iskoristit ćemo sve instrumente koji su nam na raspolaganju", upozorila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
"Zaključci Europskog vijeća sadrže realnu ponudu za ponovno oživljavanje naših odnosa", ocijenio je Borell. "Ali potrebna je politička volja turskih vlasti za tu pozitivnu agendu. U protivnom, Turska će biti još izoliranija", upozorio je.