NAKON opće pobune koja je jučer izbila u Madridu, slična situacija danas je zahvatila i Grčku. Oko 350.000 protestanata, prema prvotnim procjenama sindikata ADEDY, izašlo je danas na ulice Atene kako bi prosvjedovali protiv neizdrživih mjera štednje.
Prema policijskim izvještajima, današnje su demonstracije bile najbrojnije još od velikog prosvjeda u svibnju prošle godine. Sve je počelo kao 24-satni opći štrajk, na kojeg su pozvali čelnici dva najveća radnička sindikata koji predstavljaju gotovo polovicu radne snage u zemlji. Promet i mnogi drugi javni servisi bili su paralizirani.
Nikad veći broj policajaca
Kao i u Madridu, i u Ateni je konačni cilj današnjeg prosvjeda bio zgrada parlamenta. Međutim, i ovdje je dobro opremljena interventna policija bila prisutna u velikom broju kako bi spriječila potpunu invaziju centra političke moći u Grčkoj. Oko parlamenta ih je bilo raspoređeno čak 3000, dvostruko više nego inače u situacijama kada se očekuju prosvjedi.
Policija je oklopnim vozilima napravila kordon oko zgrade parlamenta i vlade, a viđena je i upečatljiva scena kada su policajci blokirali jednog umirovljenika koji se pokušao probiti do Samarasovog ureda noseći tablu s njegovim likom i natpisom "Najveći izdajica u povijesti Grčke".
Deseci hiljada aktivista su nakon šetnje gradom stigli na trg Syntagma, ispred parlamenta, a prvi sukob s policijom, koji se činio neizbježan, počeo je oko 14 sati.
Zapaljive bombe letjele su na sve strane
Kao i obično, najjača oružja protestanata bilo su kamenje i Molotovljevi kokteli, dok je policija krenula sa suzavcem i granatama za omamljivanje, te pendrecima. Grčki list Kathimerin javlja kako je policiji naređeno da se suzdržava od upotrebe kemikalija protiv protestanata, ali su se ovi očito oglušili na direktive s vrha. Brzo je uslijedio kaos, zapaljive bombe letjele su na sve strane, a policija je udarala svakoga tko joj se našao na putu.
Nakon prvog velikog obračuna iznad trga Syntagma su se još dugo vremena uzdizali stupovi dima. Unatoč pokušajima policije da ih rastjera, dio aktivista još je neko vrijeme ostao na trgu koji je u zadnjih godinu i pol dana u više navrata bio poprištem sličnih demonstracija koje su krvavo završavale. Dio protestanata odlučio se i za bespotrebno uništavanje javne imovine, pa su tako porazbijane autobusne stanice i zapaljeni kontejneri sa smećem, a navodno je zapaljen i jedan kiosk.
Lokalni mediji javljaju kako je grčka policija uhapsila oko 120 ljudi. Ozlijeđenih je prema službenim brojkama bilo desetak, ali je vjerojatno u pitanju ipak veća brojka. Do prvih uhapšenja došlo je kada su se pripadnici ljevičarske stranke Syriza sukobili s interventnom policijom u ulicama Panepistimiou i Benaki u središtu grada.
Grčka se ne smije pretvoriti u socijalno groblje
Oporbeni čelnik Alexis Tsipras, lider Syrize, na početku skupa kazao je kako je došlo vrijeme da i narod nešto kaže, jer vlada nije uspjela obraniti niti najosnovnije interese društva, već je potpisala i kreirala barbarske mjere koje društvo vode prema holokaustu.
"Grčka se ne smije pretvoriti u beskonačno socijalno groblje", poručio je Tsipras. Vlada Antonisa Samarasa pokorila se diktatu Trojke te je premijer sinoć i službeno potpisao nove mjere štednje od 11,5 milijardi eura.
Vlada mora znati da ćemo reagirati ako nas stjeraju u kut
"Zadnjih dvije-tri godine živimo u socijalnoj katastrofi. Moja plaća već je srezana za 50 posto. Imam dvoje djece, a ne znam hoću li i sutra imati posao", kazao je jedan od protestanata za AFP.
Jedan od čelnika sindikata ADEDY komentirao je današnje događaje u Ateni. "Ovo je upozorenje vladi da ne nastavlja s ovim mjerama. Danas smo postigli uspjeh, prosvjedu su se priključili i brojni pripadnici policije i vojske, koji su i sami pogođeni ovim mjerama. Vlada mora znati da ćemo reagirati ako nas nastavi gurati u kut. Grčki narod bit će gnjevan kada shvati kakve se mjere spremaju", kazao je Ilias Iliopoulos, koji procjenjuje kako je na ulicama Atene danas bilo 200.000 protestanata.
Tisuće protestanata marširale su i ulicama Soluna. Taj je prosvjed, prema izvještajima grčkih medija, prošao u miru. I tamo su glavni slogani prosvjeda bili "Van s Europskom unijom i MMF-om" i "izdajice!".
"Ove mjere su neizdržljive, nepravedne i samo pogoršavaju krizu. Odlučni smo boriti se dok ne pobijedimo", kazao je sindikalni vođe Costas Tsikrikas za Reuters. "Pozivamo sve radnike da nam se pridruže u maršu protiv politike koju nam nameće Trojka", dodao je.
Revolucija kuca na vratima
Današnja pobuna u Ateni još je jednom pokazala kako je grčko društvo zaista na rubu sloma, ali čini se kako povratka nema, barem ne klasičnim političkim metodama. Samaras je od početka bio svjestan da se nalazi u bezizlaznoj poziciji, u kojoj će morati popustiti ili pritiscima Trojke ili pritiscima naroda. A svi ostali su znali čijem će pritisku popustiti.
Male su šanse da će današnji prosvjed nešto konkretno promijeniti, ali ukoliko se situacija ubrzo ne popravi, ovakve bi scene zaista mogle postati svakodnevnica na grčkim ulicama. U jednom trenutku će i specijalci shvatiti da više nemaju što i koga štititi, te prijeći na stranu pobunjenih. Tada bi se i službeno moglo početi govoriti o revoluciji, a onda je lako moguće rušenje svih postojećih političkih i ekonomskih struktura u Grčkoj. I ne samo u Grčkoj.
Njemački šef diplomacije nostalgičan za danima militarizma: Moramo se ujediniti protiv Irana i Assada
Foto: AFP
NJEMAČKI šef diplomacije Guido Westerwelle danas je s glavnim tajnikom Arapske lige, Nabilom Elarabyjem, održao zajedničku press konferenciju na marginama aktualnog zasjedanja Opće skupštine UN-a.
Westerwelle je najviše govorio o stanju na Bliskom istoku, a posebno se osvrnuo na dvije najužarenije teme - Siriju i Iran. Tako je poručio da međunarodna zajednica mora zajedničkim naporima pokazati zube režimima u ovim zemljama. Bez ikakvih skrupula je kazao kako UN-ova Opća skupština mora uputiti jasan signal Assadovom režimu, ali da problem, eto, prave Rusija i Kina zbog kojih je došlo do paralize međunarodne zajednice.
Također, nije na nikakav način reagirao kada je njegov kolega Elaraby unaprijed mirovnu misiju specijalnog izaslanika UN-a za Siriju, Lakhdara Brahimija, proglasio nemogućim zadatkom, jasno davši do znanja kako se zalaže za vojnu intervenciju. Naravno, Westerwelle nije želio komentirati neugodnu temu njemački brodova koji, prema izvještajima brojnih svjetskih medija, špijuniraju uz obalu Sirije.
Jednako je tvrd stav njemački šef diplomacije pokazao i kada je u pitanju Iran. Osobno se zalaže za uvođenje još strožih sankcija Teheranu, a ako to ne upali, onda i još rezolutnijih mjera. "Iran nije iskoristio svoju priliku za pregovore. Nuklearni Iran je nedopustiv", poručio je Westerwelle.
Američki studenti koje je policajac poprskao suzavcem dobit će milijun dolara odštete
Foto: Arhiva
STUDENTI Sveučilišta Kalifornija u Davisu, koje je tokom prosvjeda 18. studenog prošle godine jedan policajac u oči poprskao suzavcem, dobit će odštetu od otprilike milijun dolara.
Grupa od 21 studenta koje je ciljao policajac pristala je na nagodbu te će podijeliti izdašnu odštetu. Još nema službene potvrde o kojoj je cifri riječ, ali Sacramento Bee piše kako je dogovorena svota od oko milijun dolara. U sklopu odštete stvoren je i zasebni fond od 100 hiljada dolara namijenjen za namirenje onih koji još nisu podnijeli tužbe.
"Izvršili smo nepravdu prema našim studentima tog dana u Davisu i zato mislim da je neka količina kompenzacije prikladna. Još važnije, vrijeme je da mi kao institucija javno priznamo da to nije način na koji treba tretirati studente. Pogriješili smo i idemo dalje", kazao je ranije ovog mjeseca predstavnik Sveučilišta, Jonathan Sten, za Los Angeles Times.
Poručnik John Pike, koji je ozlijedio prosvjednike dok su sjedili i protestirali zbog povećanja školarina, suspendiran je i više ne radi u osiguranju kampusa. Snimka na kojoj se vidi kako Pike štrca suzavac u oči studenata brzinom munje je obišla svijet. Interna istraga pokazala je kako je njegov potez već dosad sveučilište koštao 230 hiljada dolara.
Spor oko "svetog teritorija" se nastavlja: "To je očita povreda teritorijalne cjelovitosti Kine"
Foto: AFP
JAPANSKI i kineski ministri vanjskih poslova sastali su se u utorak navečer u sjedištu UN-a u New Yorku kako bi razgovarali o krizi u Istočnom kineskom moru zbog koje su zategnuti odnosi tih dviju zemalja, piše BBC. Koichiro Gemba i Yang Jiechi opetovali su teritorijalne zahtjeve svojih zemalja na te sporne otoke.
Kako navodi agencija Xinhua, Gemba je ponovio da Tokio želi nacionalizirati tri otoka arhipelaga koja je otkupio od privatnog vlasnika, a njegov kineski kolega je ponovo istaknuo da je to "očita povreda teritorijalne cjelovitosti Kine".
Kinesko-japanska kriza u Istočnom kineskom moru produbila se jučer kada je u japanske teritorijalne vode oko otočja Senkakua ušlo osam brodova tajvanske obalne straže i više desetaka ribarskih brodica. Otočje Senkaku pripada Japanu, ali ga prisvajaju i Peking i Tajvan koji ga nazivaju Diaoyu.
