|
|
|
TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
ARHIVA
27.09.2017.
*
U bečkom kafiću potukli se Hrvati, Srbi i Bosanci
U bečkom kafiću potukli se Hrvati, Srbi i Bosanci
Ilustracija, Screenshot: You Tube
DRŽAVLJANI Hrvatske, BiH i Srbije ovog su vikenda u Beču izazvali ozbiljan incident. Grupa od deset ljudi potukla se u jednom kafiću u kojemu su redoviti gosti.
Kako piše Fenix magazin pijani gosti nisu se mogli dogovoriti hoće li igrati pikado ili će plesati, a neslaganje oko izbora aktivnosti rezultiralo je najprije glasnom svađom, a potom i tučnjavom.
Bečka policija potvrdila je da su svi uključeni u narušavanje javnog reda i mira bili pijani te da se radi o sedam muškaraca i tri žene. U tučnjavi je jedna žena zadobila ozljede lica zbog kojih joj je pružena pomoć u bolnici, a lakše je ozlijeđen i jedan muškarac.
*
Žene u Saudijskoj Arabiji dobile dopuštenje da voze
Žene u Saudijskoj Arabiji dobile dopuštenje da voze
Foto: 123rf
SAUDIJSKI kralj Salman u utorak je donio uredbu po kojoj će ženama biti omogućeno da voze automobile, objavili su državni mediji, čime Saudijska Arabija više neće biti jedina zemlja na svijetu u kojoj je to zabranjeno.
Kako prenosi agencija SPA, kralj je naredio da se "omogući ženama u Saudijskoj Arabiji da dobiju vozačke dozvole".
Kraljeva uredba nalaže formiranje savjetodavnog ministarskog tijela u roku od 30 dana, te potom provedbu odluke do lipnja 2018., objavila je SPA.
Američke vlasti pozdravile su ovakav potez Saudijske Arabije rekavši kako je to "velik korak u pravom smjeru".
*
Njemački ekstremni desničari mogu se zahvaliti Merkel na izbornom trijumfu
Njemački ekstremni desničari mogu se zahvaliti Merkel na izbornom trijumfu
Foto: Hina
OD SVIH zanimljivosti vezanih uz protekle njemačke izbore, jedan podatak možda najbolje ilustrira rezultat: gotovo polovica (49 %) njemačkih glasača, prema anketi o Alternativi za Njemačku (AfD), slaže se s tvrdnjom da ova stranka bolje od ostalih “razumije da se građani više ne osjećaju sigurno”.
Ovo je u priličnom proturječju s imidžem Angel Merkel, nove-stare kancelarke koju prati imidž samozatajne, ali odmjerene i obazrive "mutti" (mame), čije vodstvo garantira Nijemcima stabilnost, sigurnost i prosperitet bolje od bilo kakve alternative.
Za što se Merkel zalaže?
“Nakon 12 godina još uvijek se pitate: za što se ona zaista zalaže? Imamo neku vrstu socijaldemokratske kancelarke iz konzervativne stranke”, primijetio je Lutz Meyer iz komunikacijske agencije Fulberry u razgovoru za Guardian - zasigurno ne jedini - i dodao da se kancelarka vodi “Ikea principom - nešto za svakoga”. Po tom principu je 2010. desnom krilu svoje stranke, koje je često kritizira da nije dovoljno konzervativna, ponudila tvrdnju da je “multikulturalni pristup (prema kojem ljudi iz različitih kultura žive sretno jedni uz druge) propao”, da bi pet godina kasnije nadobudno proglasila da “mi možemo” zbrinuti i integrirati stotine hiljada, ako ne i milijune izbjeglica koji Njemačku vide kao obećanu zemlju, bez dalekosežnih promjena za njemačko društvo.
A za što se zalaže AfD? "Prvi put od Drugog svjetskog rata u Bundestagu će sjediti nacisti", upozorio je bivši ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel. Merkel je još u kampanji inzistirala da "nikad neće surađivati s AfD-om". Nema sumnje da dio članstva, ali i vodstva AfD-a, opasno koketira s neonacizmom. Za razliku od nekih iz francuske Nacionalne fronte, čija je liderica Marine le Pen pokušala očistiti stranku od nacista, AfD je počeo kao stranka euroskeptičnih populista, ali u četiri godine od osnutka došla je do toga da njeni lideri napadaju Memorijal Holokausta kao “spomenik srama” i pokušavaju rehabilitirati njemačku vojsku iz Trećeg Reicha koja je omogućila taj isti holokaust - i svejedno ostvaruju neviđeni izborni uspjeh: 13 % glasova i 94 zastupnika u parlamentu. A tumačenje tog uspjeha u najmanju je ruku nepotpuno bez otvorenog sagledavanja izbjegličke krize s kojom se Njemačka nosi zadnje tri godine.
Rast AfD-a i izbjeglička kriza
Kavari je došao u Njemačku 2015. s 890 hiljada drugih tražitelja azila, lažući njemačkim službama da je maloljetni izbjeglica i da dolazi direktno iz Afganistana, odakle je pobjegao pred talibanima. Ustvari je prije toga godinama živio u Grčkoj, gdje je 2013. osuđen na 10 godina zatvora zbog pokušaja ubojstva druge djevojke koju je bacio s litice i koja je pukim čudom preživjela.
Pušten je nakon godinu i pol uslijed opće amnestije mlađih osuđenika zbog pretrpanosti grčkih zatvora, nakon čega se pridružio izbjegličkom valu preko balkanske rute. Njegov dosje njemačke su vlasti otkrile tek nakon što je uhapšen zbog ubojstva. Unatoč forenzičkom nalazu prema kojem je star najmanje 22 godine, sud je odlučio da će mu se suditi na sudu za maloljetnike, što znači da je maksimalna kazna koju može dobiti 10 godina. Nijemci se mogu samo nadati da neće opet biti pušten nakon godinu dana. Njemačka javna televizija ARD, štoviše, nije ni objavila vijest o ubojstvu pod izlikom da nije “zadovoljila prag (relevantnosti) za nacionalne vijesti”. Spomenula ga je tek kad se "mutti" Merkel oglasila o njemu.
Nacionalni mediji su, na sličan način, nekoliko dana zakasnili s izvještavanjem o zloglasnoj novogodišnjoj noći 2016., kada su u Koelnu i drugim njemačkih gradovima imigranti masovno napastovali žene na gradskim trgovima, što je izazvalo brojne bijesne optužbe o zataškavanju imigrantskog kriminala. Pristranost njemačkih medija po tom pitanju potvrđena je analizom Zaklade Otto Brenner, koja je u izvješću zaključila da je “informativno novinarstvo jednostavno preuzelo, kako gledišta, tako i rješenja političke elite”, umjesto da bude njihov korektiv.
Ekstremna desnica spremno je kapitalizirala na disfunkcionalnosti sustava i zatvaranju očiju pred problemima. “Gđo Merkel, je li Njemačka dovoljno šarena i kozmopolitska za vas nakon vala kriminala i seksualnih napada?” zajedljivo je kancelarku tada upitala Frauke Petry, liderica AfD-a koja je dan nakon izbora objavila da napušta stranku čiji je smjer postao preradikalan čak i za nju.
Silovanja, terorizam i otkazane deportacije
Gradonačelnik Freiburga, Dieter Solomon, oštro je napadnut na društvenim mrežama nakon što je izjavio da “ne bi bio ništa manje užasnut (ubojstvom Ladenburger) da je počinitelj bio Nijemac”. Njegov komentar je razumljiv - zločin je zločin, bez obzira tko ga je počinio - ali nešto je posebno jezivo u činjenici da je osoba kojoj je jedna od najbogatijih zemalja svijeta pružila utočište, u stanju uzvratiti gostoprimstvo barbarskim nasiljem.
Kao i u slučaju ubojstva zaposlenice doma za maloljetne azilante Alexandre Mezher, koja je i sama bila izbjeglica iz Libanona, od strane štićenika iz Somalije. Kao i u slučaju 31-godišnjeg azilanta iz Gane koji je u travnju ove godine, prijeteći mačetom, silovao djevojku pred očima njenog dečka u prirodnom rezervatu Siegaue pored Bonna. Kao i u slučaju terorista Islamske države koji je lani kamionom usmrtio 12 ljudi na božićnom sajmu u Berlinu. Tunižanin Anis Amri prvo je dospio u Italiju 2011., gdje je odslužio zatvorsku kaznu zbog nereda u prihvatnom centru, a potom i u Njemačku 2015.
Njemačka policija, devet mjeseci ranije prisluškivanjem je otkrila da Amri planira samoubilački napad u ime džihada. Zašto nije deportiran po hitnom postupku, kao što je policija preporučila? Jer ga Tunis nije htio primiti natrag, budući da nije imao valjane dokumente. Sigurnosno-birokratski gordijski čvor presjekli su tek talijanski policajci u Milanu koji su ga ubili, braneći vlastiti život, četiri dana nakon njegovog krvavog iskaza zahvalnosti njemačkim domaćinima.
Ali ovo nije samo njemačka tragedija. Austriju su potresli slučajevi silovanja desetogodišnjeg srpskog dječaka na javnom bazenu u Beču, u februaru prošle godine, od strane azilanta iz Iraka - koji je svoje zvjerstvo objašnjavao "seksualnom krizom" - i silovanja 15-godišnje djevojčice od strane trojice afganistanskih i somalskih azilanata u Tullnu u travnju ove godine, nakon čega je gradonačelnik izdao zabranu primanja izbjeglica do daljnjega. Gradonačelnica Rima Virginia Raggi proglasila je ovaj mjesec "crnim rujnom u Italiji", koja je postala glavno odredište migranata koji dolaze preko Libije. Grupno silovanje poljske turistkinje - vođa bande bio je azilant iz Konga po imenu Guerlin Butungu - samo je jedno u nizu silovanja ovog mjeseca.
U posljednjem u nizu terorističkih napada u Velikoj Britaniji, onom od 15. rujna u londonskom metrou na postaji Parsons Green, glavni osumnjičenik je 18-godišnji Iračanin, Ahmed Hasan, koji je prije toga živio s udomiteljima u Surreyju. Bomba koju je ostavio u vagonu nije ubila desetke ljudi samo zato što nije ispravno detonirala. A španjolsku terorističku ćeliju, koja je planirala dići u zrak katedralu Sagrada Familia u Barceloni, da bi zbog nezgode prešla na plan B i kombijem ubila 15 ljudi, vodio je marokanski azilant Abdelbaki Es Sati koji je još 2014. trebao biti deportiran iz zemlje. Sudac je umjesto toga prihvatio njegovu žalbu prema kojoj bi deportacija prekršila njegova ljudska prava.
Viša stopa kriminala
Ne možemo, dakako, generalizirati opasnost od uličnog nasilja i terorizma na čitavu izbjegličku, odnosno imigrantsku populaciju. Ali da se ne radi samo o anegdotalnim slučajevima, potvrđuje i službena statistika: iako su podaci donekle upitni jer se radi o osumnjičenima, a ne o osuđenima, broj kaznenih djela od strane izbjeglica, tražitelja azila i ilegalnih imigranata porastao je 2016. čak 53 % u odnosu na 2015. Relativno gledano prema veličini populacije, strani državljani imaju stopu kriminala 3.5 puta višu od Nijemaca, a tražitelji azila 7.3 puta višu. Stope nasilnog zločina još su gore - pet puta više za strance i 15 puta više za azilante, a praktički isti omjer vrijedi i za seksualne napade.
Znakovito je da je Merkel u svojim govorima tokom predizborne kampanje redovito ponavljala da “ne može, ne smije i neće” biti reprize ogromnog priljeva izbjeglica i migranata iz 2015. Tadašnji kaos na granicama uzrokovan je prvenstveno nepromišljenom i neodrživom Dublinskom regulativom, prema kojoj su Grčka i Italija, prva odredišta izbjeglica, odgovorne za njihovo zbrinjavanje i pružanje azila, na čemu je Njemačka inzistirala dok joj je to išlo u korist. A kada su stotine hiljada izbjeglica iz Sirije, Iraka i Afganistana nahrupili u Europu, zajedno s ekonomskim migrantima iz drugih zemalja, Merkel i ostali europski čelnici dovedeni su pred nezahvalan izbor: otvoriti im vrata, u uvjetima u kojima je selekcija najugroženijih i sigurnosna provjera praktički neizvediva, ili ih zaustaviti žicom, pa i oružjem. Dok se Petry zalagala za drugu opciju, Merkel je, potpuno ispravno, odabrala prvu.
Revolt protiv otvorenih granica
Ali izbor manjeg zla pretvorio se u euforiju praćenu parolama poput “Refugees welcome” i “Wir Schaffen Das” (Mi to možemo), zanemarujući rizik od porasta kriminala, infiltracije terorista i neuspjeha integracije imigranata (dobrim dijelom mlađih muškaraca, koji su svugdje u svijetu najzastupljenija demografska kategorija među kriminalcima) koji dolaze iz kultura s radikalno različitim sustavom vrijednosti. Zanemarene su i brojne greške u sustavu - od prolaženja ekstremista i kriminalaca ispod radara do neprovođenja deportacije odbijenih tražitelja azila.
U te rizike valja ubrojiti i rast desnog populizma i ekstremizma kao patološku reakciju na masovno useljavanje i s njim povezanu društvenu patologiju. Slavoj Žižek je, vjerojatno jedini na intelektualnoj ljevici, prozvao licemjerje onih koji zazivaju otvorene granice: prave se da ne znaju da je takav scenarij nemoguć jer bi izazvao opći populistički revolt (što se, u ograničenoj mjeri, i dogodilo s Brexitom i izborom Donalda Trumpa), ali svejedno igraju ulogu “predivne duše” koja pokazuje svoju humanost - bez obzira na posljedice.
Odobravali taj trend ili ne, prilično je bizarno da pod dugogodišnjom neprikosnovenom vladavinom kršćansko-demokratske stranke Njemačka prolazi kroz povijesno opadanje kršćanske većine. Prema izvještaju koji je prije nekoliko godina objavio Die Welt, broj njemačkih kršćana smanjuje se za 500.000 godišnje, a do 2033. bit će ih manje od 40 milijuna, čime će u apsolutnim omjerima postati manjina. Ovaj trend je, naravno, posljedica rasta broja nevjernika, ali i ubrzanih demografskih promjena koje zahvaćaju manje-više sve zapadne zemlje.
Glasače AfD-a brine sigurnost, ne ekonomija
Kako piše Noah Strote za Foreign Policy, kad je CDU s Merkel na čelu skrenuo u centar, otvorio je prostor oporbi zdesna koja tvrdi da se bori za glavno načelo od kojeg je CDU odustao - očuvanja kršćanskog karaktera Njemačke i Europe. Prilično je lako, ali i površno i tendenciozno, pripisati uspjeh AfD-a nekom inherentnom njemačkom rasizmu koji se ponovo probudio. S obzirom na podatak s početka teksta, za pretpostaviti je da bi i mnogo veći postotak Nijemaca glasao za ovu stranku da ih ne odvraća njihovo koketiranje s nacizmom, euroskepticizam i podilaženje ruskom imperijalizmu.
Uza sve opravdane kritike AfD-a, znakovito je koliko su kontroverze izazvali predizborni plakati s porukama “‘Novi Nijemci? Napravit ćemo ih sami” i “Burka? Mi preferiramo bikini”, koji bi možda još prije koju godinu bili shvaćeni kao tipična konzervativna retorika. Stigmatiziranje svake kritike nekontrolirane imigracije kao rasizma samo gura zabrinute glasače u okrilje ovakvih destruktivnih populista za koje je nesigurnost, neizvjesnost i ogorčenost vlašću najplodnije tlo. Isto tako, standardno marksističko tumačenje desnog populizma kao posljedice ekonomske krize postaje besmisleno u slučaju Njemačke, zemlje u kojoj su gospodarski rast, zaposlenost i suficit u konstantnom plusu. Ono što brine glasače koji su se od CDU-a okrenuli AfD-u nije ekonomija, već sigurnost, zakon i red. Merkel i ostatak europskog establišmenta ignorira poveznicu između posljedica vlastite politike i preporoda ekstremne desnice na vlastitu odgovornost.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala
*
Erdogan prijeti Kurdima: Bit će kasno kad zatvorimo sve ventile i kad ne budete mogli doći do hrane
Erdogan prijeti Kurdima: Bit će kasno kad zatvorimo sve ventile i kad ne budete mogli doći do hrane
Foto: Gulliver Getty
TURSKI predsjednik Tayip Erdogan upozorio je da će irački Kurdi biti gladni ako njegova zemlja zaustavi promet kamionima preko granice sa sjevernim Irakom, dodavši da su moguće sve vojne i ekonomske mjere protiv te susjedne zemlje.
Erdoganova izjava, jedna od najoštrijih nakon jučerašnjeg referenduma održanog u iračkoj poluautonomnoj kurdskoj regiji, uslijedila je nakon što su iračke i turske vojne snage izvele zajedničke vojne vježbe u blizini turske granice sa sjevernim Irakom.
Nametanje sankcija
I dok prvi rezultati pokazuju veliku potporu stanovništva neovisnosti, Turska - dugogodišnja i glavna veza sjevernog Iraka s ostatkom svijeta, referendum vidi kao prijetnju vlastitoj sigurnosti te strahuje da će potaknuti separatizam među kurdskim stanovništvom Turske.
"Iznenadit će se kada započnemo s nametanjem sankcija", rekao je Erdogan u govoru koji je izravno prenosila televizija. "Ali bit će kasno kada zatvorimo sve naftne ventile i prekinemo sve njihove prihode i kad ne budu u stanju doći do hrane kada naši kamioni prestanu prelaziti granicu prema sjevernom Iraku."
Turska, dom najveće kurdske zajednice u regiji, već 30 godina se na jugoistoku zemlje, koji graniči sa sjevernim Irakom, bori s kurdskim pobunjenicima.
72 sata
Irak dao 72 sata za predaju kontrole na aerodromima u Kurdistanu
Irak je u utorak dao kurdistanskoj regionalnoj vladi rok od tri dana da preda kontrolu nad svojim zračnim lukama saveznim tijelima kako bi izbjegla međunarodni zračni embargo, objavio je premijer Haider al Abadi, a prenijela državna televizija.
Abadi je pojasnio da se eventualna zabrana ne bi odnosila na humanitarne i druge hitne letove s time da bi oni unaprijed trebali dobiti dopuštenje Bagdada. Rok ističe u petak u 12,00 sati po GMT-u.
Zatvaranje granica
Bagdad je prošli tjedan zatražio od stranih zemalja da ukinu izravne letove u međunarodne zračne luke u Erbilu i Sulejmaniji ali samo je Iran zaustavio letove za te aerodrome u iračkom Kurdistanu.
Bagdad je također zatražio od susjednih zemalja da zatvore granicu s iračkim Kurdistanom ako njegove vlasti do petka ne predaju kontrolu nad graničnim prijelazima saveznim vlastima.
Vlasti u Bagdadu, susjedne države Iran, Turska i Sirija, kao i SAD, europske zemlje i UN protivile su se održavanju referenduma.
Po različitim izvorima, odaziv na referendum bio je između 72 i 78 posto. Konačni rezultati trebali bi biti objavljeni u roku od tri dana od referenduma.
*
Obama: Svijet nikad nije bio zdraviji ni bogatiji
Obama: Svijet nikad nije bio zdraviji ni bogatiji
Foto: Getty Images
Poruka koju je na nedavnoj konferenciji Zaklade Billa i Melinde Gates odaslao bivši predsjednik SAD-a Barack Obama jako dobro ilustrira paralelnu stvarnost u kojoj naša zemlja, a pogotovo njeni uhljebljeni dužnosnici, egzistira.
>>HDZ-ovci godinama govore ljudima da se gube iz Hrvatske
>>HDZ-ovac Budiša Hrvata koji odlazi iz zemlje nazvao pacijentom: "Široko ti polje"
>>Tvorac pametnih klupa: "Uplaćujemo stotine hiljada kuna poreza da bi političari srali po nama"
>>HDZ-ov slavonski župan: "Za iseljavanje su krivi mediji, nema bolje zemlje od Hrvatske"
Dok se u Hrvatskoj vladajući HDZ-ovci trse uvjeriti javnost da je Hrvatska, koja je u katastrofalnom ekonomskom stanju uvelike zahvaljujući njihovoj politici u zadnjih 25 godina, zapravo idealna zemlja za život iz koje se ljudi masovno iseljavaju samo zbog negativne medijske propagande, a da su strane zemlje u koje Hrvati odlaze trbuhom za kruhom opasne, izrabljivačke i općenito loša mjesta za život gdje "ništa nije besplatno", Obama poručuje da svijet u mnogo čemu nikad nije bio bolji.
Kako javlja Guardian, Obama je svoj govor na konferenciji, održanoj u Lincoln Centeru u New Yorku, 20. rujna, iskoristio kako bi pozvao okupljene aktiviste, inovatore, glazbenike, komičare i druge javne osobe da odbace cinizam i gledaju s optimizmom prema budućnosti. "Ne sa slijepim optimizmom, nego teško zarađenim optimizmom, ukorijenjenom u stvarnom napretku", naglasio je.
"Ako biste trebali izabrati bilo koji trenutak u povijesti u kojem biste bili rođeni, izabrali bi upravo sada"
Unatoč svim "izvanrednim izazovima" s kojima se svijet suočava - od rastuće ekonomske nejednakosti, preko klimatskih promjena do masovnih migracija i terorizma - svijet po mnogo čemu nikad nije bio bolji. "Ako biste trebali izabrati bilo koji trenutak u povijesti u kojem biste bili rođeni, izabrali bi upravo sada. Svijet nikad nije bio zdraviji, bogatiji, bolje obrazovan ili, na mnogo načina, tolerantniji ili manje nasilan", kazao je Obama.
Optimizam je bio lajtmotiv ove konferencije, kao i temelj filozofije koja vodi humanitarnu zakladu bivšeg direktora Microsofta i njegove supruge. Zaklada se fokusira na promicanje rada ljudi koji pronalaze praktične načine za promjenu svijeta nabolje, bilo kroz projekte koji povisuju šanse mladih ljudi koji žive u siromašnim područjima kroz obrazovanje ili kroz tehnološke inovacije koje pomažu u iskorjenjivanju bolesti.
No zaklada je s razlogom zabrinuta zbog Trumpovog prijedloga rezanja proračuna za američku vanjsku pomoć: SAD je najveći bilateralni donator na svijetu. Usto, Trump je vratio takozvanu odredbu iz Mexico Cityja prema kojoj se ukida pomoć inozemnim nevladinim organizacijama koje su na bilo koji način povezane s pobačajem. SAD je najveći svjetski donator za planiranje obitelji
.
Bill i Melinda Gates znaju da je napredak koji je ostvaren u smanjenju broja smrti rodilja i novorođenčadi, ili smanjenju epidemije AIDS-a ili malarije, krhak te da bi, bez dovoljno novca i političke volje, brzo mogao biti poništen.
Zaklada Gates troši milijarde dolara na potporu u realizaciji 17 održivih ciljeva koje je Opća skupština UN-a usvojila 2015. prošle godine odvojila 80 milijuna $ za projekte smanjivanja nejednakosti, a prošlog je tjedna objavila da će 20 od tih 80 milijuna $ ići na podršku lokalnim ženskim grupama koje su glavna snaga za trajne promjene u zajednicama.
Svijet ne može ići naprijed ako se polovica svijeta koči, naglasila je Melinda Gates. "Često ispod radara, ženski pokreti pokretali su i pobjeđivali kampanje za bolju, jednakiju budućnost već dugo vremena.
*
Ja sam nevjernik koji ide u crkvu - evo zašto biste i vi trebali
Ja sam nevjernik koji ide u crkvu - evo zašto biste i vi trebali
Foto: 123rf
NOVINAR portala Metro, Andy Hill, u nedavnom članku govori o razlozima zbog kojih, iako je ateist, ide u crkvu. U nastavku prenosimo dijelove njegovog članka.
"Moja obitelj bila je potpuno šokirana kada sam prije godinu dana počeo ići u crkvu. Oduvijek sam bio odlučni ateist i uvijek sam žustro argumentirao svoje stavove bilo kojem vjerniku koji bi mi se suprotstavio. Da ste mi tada rekli da se manje od polovice Ujedinjenog Kraljevstva smatra vjernicima, bio bih veseo. I dalje čvrsto vjerujem da ne postoji bog i da ne postoji zagrobni život.
No, kad sam dobio sina, u meni se pojavio neki nagon za potragom za dubljim značenjem, težnja za nekom povezanošću s prošlosti te sam počeo više razmišljati o duhovnosti.
Većinu nedjelja prije nego sam dobio sina nastavljao sam tulumariti, opijao sam se i zafrkavao s kolegama.
No, budući da se takvo ponašanje smatra neprikladnim kad postaneš otac, vikendi su mi se brzo i drastično promijenili.
Većinu sam ranog očinstva proveo trijezno gurajući kolica Londonom, u svojem svijetu, gledajući arhitekturu. Primijetio sam da su londonske crkve poprilično lijepe u odnosu na stršeće nebodere i snobovske trgove.
Crkve svih tipova, gotičke, modernističke, neoklasične, protežu se od bajkovitog Southwarka do prosvjetiteljskog St. Paula.
Vjerojatno prolazite pokraj neke crkve na putu kući. Zastanite na nekoliko minuta i dugo je promatrajte. Hodajte oko nje. Pogledajte možete li ući u nju. Velika je, nije li? I stara, stvarno stara.
Vjenčanja, pogrebi, krštenja. Svjetski ratovi, dinastije koje se ruše, kulturne revolucije. Ta ih je crkva sve proživjela.
Novi doživljaj
Jedne jesenske nedjelje prošle godine bio sam vani s prijateljem i u hiru ušao u neogotičku crkvu St. Phillip, kraj mojega staroga stana. Iznutra je bila još više zapanjujuća, moćna, kamenita, puna umjetničkih djela i obasjana svjetlom svijeća.
Tridesetak prijateljskih pari očiju okrenulo se i gledalo nas kako ulazimo. Na jednoj je strani bilo područje prekriveno tepihom, gdje sam sjeo s prijateljem i slušao misu. Nasmiješena sredovječna gospođa u novoj halji pričala je priču o dijeljenju, koja je zapravo vrlo lijepa kada se o njoj promisli.
Tada su svi počeli pjevati - ljubazni stranac dodao mi je pjesmaricu i otvorio mi ispravnu stranicu - pa sam im se pridružio.
Nakon mise svi smo pili čaj i jeli kekse te smo proćaskali o tome što se zbiva u susjedstvu. Sve su se starije gospođe okupile oko mojega sina. Jesam li ih smatrao neznalicama jer vjeruju u boga? Naravno. Jesam li se svejedno smiješio? Apsolutno.
Sljedeće sam nedjelje to ponovio u St. Johnu. A one iza toga sam posjetio metodističku crkvu pokraj postaje, prije nego sam svratio do St. Petera na misu u pratnji najboljeg zbora koji sam ikad čuo. Svake nedjelje ujutro u više od 30.000 prekrasnih prostora diljem zemlje besplatno se može odgledati sat "kazališne predstave", s plemenitim ciljem podizanja duha i nježne moralne potpore.
Obuzdajte nevjericu na sat vremena u nedjelju ujutro
Dobar propovjednik, a ima poprilično loših, ispreplest će trenutna zbivanja i život župe u svoju propovijed, i ostaviti vam praktičnu lekciju koju ćete ponijeti kući i zapamtiti.
Što nas evanđelja mogu naučiti o američkome predsjedniku Donaldu Trumpu ili Levitski zakonik o klimatskim promjenama, a psalam 84 o zatvaranju lokalnoga puba?
Postoji društvo, pa čak i zabava koji čekaju na vas - ako ste dovoljno otvoreni da obuzdate nevjericu na oko sat vremena u nedjelju ujutro.
Moj sin voli divovske zgrade, bake koje se smiješe, kutije igračaka te besplatne kekse i sok. Meni se sviđa osjećaj zajedništva, povezanost sa starijim generacijama i sidro u mojem rasporedu. I neke od pjesama su lijepe. U redu je misliti da je "Crkva" čudna. U pravu ste, jest, ali crkve - one zaslužuju samo hvalu", zaključuje se u tekstu.
*
Trump: Volio bih da Španjolska ostane ujedinjena
Trump: Volio bih da Španjolska ostane ujedinjena
Foto: Hina
AMERIČKI predsjednik Donald Trump rekao je nakon sastanka sa španjolskim premijerom Marianom Rajoyem u Washingtonu kako bi "volio da Španjolska ostane ujedinjena" dok je Rajoy istaknuo kako u nedjelju u Kataloniji "neće biti održan valjani referendum".
"Španjolska je velika zemlja i treba nastaviti biti ujedinjena. To je nešto što traje stoljećima. Sve što mogu reći jest da bih volio da Španjolska ostane ujedinjena", rekao je Trump na konferenciji za medije odgovarajući na pitanje novinara oko najavljenog referenduma u Kataloniji.
"Ljudi u Kataloniji vole Španjolsku i ne vjerujem da će se odvojiti. Smatram da bi bila glupost da ne ostanu dio Španjolske", rekao je.
Rajoy ne priznaje referendum
Rajoy je, pak, ponovio kako ono što se bude događalo u nedjelju u sjeveroistočnoj pokrajini neće imati nikakvog značenja.
"Nema ljudi koji će raditi na referendumu, nema listića i materijala. Možda bude buke no ne i valjanog referenduma. Svi znaju da referenduma neće biti a ovo što se događa ondje ne donosi ništa dobro. Prije nedjelje ili nakon nje očekujem novu etapu dijaloga i razuma", izjavio je Rajoy odgovarajući na isto pitanje.
Rajoy i Trump su nakon sastanka istaknuli odlične odnose dviju zemalja i najavili usku suradnju u sklopu međunarodne koalicije predvođene SAD-om u borbi protiv Islamske države, kao i oko sankcija Sjevernoj Koreji te odnosa prema Venezueli.
Najavili su i produbljenje gospodarske suradnje.
Rajoy, predsjednik Narodne stranke desnog centra, rekao je kako će suradnja biti nastavljena i produbljena u području policije, sigurnosnih službi i vojske.
Katalonska vlada je u utorak nastavila s pripremama za referendum u Kataloniji u kojoj živi 7,5 milijuna stanovnika.
Vlada u Barceloni nazvala je policijske akcije usmjerene na blokiranje referenduma represijom.
Državno odvjetništvo naredilo je policiji zauzimanje prostora gdje bi se moglo održati glasovanje te je naložena zapljena glasačkih kutija, listića i propagandnog materijala.
Preuzeto sa portala INDEX.HR
29.03.2024
Autobus s hodočasnicima pao s litice u JAR-u, poginulo 45 ljudi. Preživjela curica
Zelenski zatražio pomoć SAD-a u obrani od ruskog "zračnog terora"
Obogatio se brže od bilo koga u povijesti, sad će u zatvor na 25 godina. Tko je SBF?
Svjetski sud: Izrael mora zaustaviti glad u Gazi
Rusi pripremaju veliku ofenzivu, Ukrajina se ukopava. "Prekasno je, neće izdržati"
Papa oprao noge zatvorenicama
28.03.2024
Izrael traži sastanak s SAD-om zbog planiranog napada na Rafah
AUDIO Objavljen razgovor prometne policije: "Ima li na mostu radnika? Neka se maknu"
Rusi brutalno uništavaju pogranična sela. To je Putinova "sanitarna zona" u Ukrajini
Otapanje ledenjaka usporilo Zemljinu rotaciju. Utječe na mjerenje vremena
Aktivistica Pussy Riota u Rusiji dobila šest godina zatvora zbog objava Ukrajini
Macron s brazilskim predsjednikom porinuo podmornicu vrijednu 10 milijardi dolara
Analiza CNN-a: U par mjeseci, tri broda udarila u most. Trebamo li se brinuti?
27.03.2024
Revolut uveo eSIM. Korisnici mogu surfati posvuda bez naknade za roaming
Traje velika akcija. Traga se za 6 radnika. U zadnji tren spriječena veća katastrofa
Nekad je bilo nezamislivo da se Rusija hvali mučenjem. Sad je ponosna na to
Vojni analitičar: Rusija će iskoristiti napad da prebaci fokus na Ukrajinu
Iznenada izbila oluja na Malti. Poginuo ronilac, 17 turista spašeno
Američki ministar obrane: Moralni je imperativ zaštititi civile u Gazi
U Gazi ljudi pokušavali doći do humanitarne pomoći pa se utopili. Najmanje 18 mrtvih
26.03.2024
Nemilosrdni su, brutalni i ne planiraju se zaustaviti na Rusiji. Ovo je ISIL-K
Izraelski ministar napustio Netanyahuovu vladu jer nije bio uključen u ratni kabinet
Putin: Znamo tko je izveo masakr. Ali zanima nas tko ga je naredio
Trump: Napad Hamasa je grozan, ali Izrael mora završiti rat
Masakr je uništio Putinov imidž: "Ovo se nikad prije nije dogodilo"
Papuu Novu Gvineju jučer pogodio potres magnitude 6.9. Poginulo petero ljudi
25.03.2024
Izrael opkolio još dvije bolnice u Gazi
Puma ubila muškarca u Kaliforniji, ozlijedila njegovog brata
Japan i SAD jačaju sigurnosni savez
Završava El Nino, dolazi La Nina. Što to znači za vrijeme?
Ukrajina je razorila još dva ruska desantna broda. Ali prekasno
Irska dobiva novog premijera
24.03.2024
Jako porastao broj mrtvih, stižu jeziva svjedočanstva. Oglasili se Putin i Zelenski
Palestinci: Izraelci ubili 19 ljudi koji su čekali u redu za hranu. Izrael: Nismo
Teroristi su udarili na rusku prijestolnicu. "Svijet nikada neće saznati istinu"
Zelenski o pokolju u Moskvi: Putin je bezvrijedan vođa
Vojni analitičar Mandić: Moskva je bila relativno lagan cilj
Šef UN-a žestoko prozvao Izraelce: "Bezdušnost koja slama srce"
RIA Novosti: Teroristi loše govore ruski. Jedan se nedavno vratio iz Turske
23.03.2024
Stižu reakcije na napad u Moskvi. Javile se Njemačka, Francuska, Turska, SAD, EU...
U tijeku je velika potraga za napadačima iz Moskve
Medvedev zaprijetio Ukrajincima: "Smrt za smrt"
Ovo su najgori teroristički napadi u Rusiji do sad
Ukrajinski obavještajci: Pokolj u Moskvi naredio Putin, znamo i zašto
Kremlj: Putin prima redovita izvješća o napadu
22.03.2024
UN usvojio prvu veliku rezoluciju o umjetnoj inteligenciji
Orban čestitao Putinu
Biden će dati 20 milijardi dolara proizvođaču čipova
WHO: Izrael mora otvoriti još prijelaza u Gazu. Djeca su pothranjena, umiru
Rusija krenula u masovnu proizvodnju bombi od tri tone. To je oružje koje mijenja sve
Ruski učenici došli na kviz iz povijesti. Puštali im Putinov intervju kod Carlsona
21.03.2024
Bidenov savjetnik dao obećanje u Kijevu: "Stići će vam veliki američki paket pomoći"
Rusija uputila apel povodom 25. godišnjice NATO-ovog bombardiranja Jugoslavije
Medvedev: Bilo bi lijepo da nemirni Francuzi pošalju nekoliko pukovnija u Ukrajinu
Peskov: Izbori u Rusiji su bili apsolutno čisti i pošteni
Netanyahu odbio Bidenove molbe i najavio napad. "Operativni plan je već odobren"
Amerika pritišće Raiffeisen banku da raskine dogovor s moćnim ruskim oligarhom
Ruski državni medij: Putin osvojio 72.3 posto glasova u inozemstvu
20.03.2024
Vrhovni sud odlučio: Teksas smije hapsiti i zatvarati migrante
Izrael zabranio šefu UNRWA-e ulazak u Pojas Gaze. Reagirao State Department
Njemački vojnik optužen da je špijunirao za Rusiju
Amerika zabranila bijeli azbest. Desetljećima kasni za ostatkom Zapada
U Crvenom moru vodi se važan i težak rat. "Neviđeno od Drugog svjetskog rata"
Putin naredio FSB-ovcima lov na izdajice: "Identificirajte ih i kaznite"
WHO pozvao na cijepljenje djece protiv ospica
19.03.2024
Putinovi mediji šire lažnu vijest da je kralj Charles mrtav
EU dogovorila sankcije za izraelske doseljenike, Hamas i odgovorne za smrt Navalnog
Najveći prosvjed u Kubi od 2022. Predsjednik krivi SAD i "neprijatelje revolucije"
Erdogan čestitao Putinu na izbornoj pobjedi
Lukašenko: Ishod izbora u Rusiji je ozbiljan signal Zapadu
Netanyahu Bidenu: Izrael je odlučan postići svoje ratne ciljeve i eliminaciju Hamasa
18.03.2024
UNICEF: U Gazi je od početka rata poginulo više od 13.000 djece
Putin ostaje vladar Rusije, što čeka svijet u idućih 6 godina? Ovo je 5 scenarija
Von der Leyen: Gazi prijeti glad, hitno treba proglasiti primirje
Neće biti operacije u Rafahu dok su ljudi tamo, uvjerava Netanyahu Scholza
Tisuće poljoprivrednika prosvjeduju u Madridu, traktorima blokirali ceste
Raste broj ilegalnih migranata koji ulaze u EU, novo izvorište im je Zapadna Afrika
17.03.2024
Bolsonaro htio uvući vojsku u planirani državni udar. Poručio da se ne boji suda
Zaharova: Rusi su ujedinjeni, zato se Zapad pjeni. Neka se uguše u gnoju
Drugi je dan ruskih "izbora". Putinovi protivnici tvrde da su dobili prijeteće poruke
Putin će i idućih šest godina biti vladar Rusije. Što to znači za Ukrajinu i svijet?
Trumpov zet planira ulagati u luksuzne nekretnine u Srbiji i Albaniji
Kina više nije neutralna. Suptilno podupire Putinov rat
UN: Svako treće dijete mlađe od dvije godine u Gazi je akutno pothranjeno
16.03.2024
Biden: U SAD-u je zbog rata u Gazi došlo do oživljavanja islamofobije
Brod s hranom stigao u Gazu, valovi otežavaju istovar
Šef UN-a kritizirao Rusiju zbog izbora u okupiranim dijelovima Ukrajine
Strani mediji: Odluka hrvatskog predsjednika je neočekivana
Sastali se Macron, Scholz i Tusk: "Kupit ćemo još više oružja za Ukrajinu"
Putin: Ukrajina pokušava omesti predsjedničke izbore u Rusiji
15.03.2024
Šef EU diplomacije: Ishod rata u Ukrajini bit će odlučen ovo proljeće i ljeto
Partizani upali u Rusiju iz Ukrajine, bore se već danima. Ovo je "Sibirska bojna"
Muskov SpaceX lansirao najmoćniju raketu na svijetu, izgubljena je prije kraja leta
Palestinski predsjednik imenovao novog premijera
Trump je žestoko nagazio Kinu, Biden je to nastavio. Koga Peking želi u Bijeloj kući?
EU: Izrael optužuje UN-ovu agenciju za Palestince, ali još nismo vidjeli dokaze
14.03.2024
ISW: Partizani koji su upali u Rusiju borili se s ročnicima nespremnim za prvu crtu
Izrael napao spremište hrane u Gazi, poginuo zaposlenik UN-ove agencije
EU šalje milijarde Ukrajini. Objavljeno kad stižu stotine tisuća projektila Ukrajini
Istraga UN-a: Izraelci su tenkom gađali civile, ubili novinara Reutersa
Muškarac u Brazilu oteo autobus. Držao taoce tri sata pa se predao policiji
SAD donio zakon koji bi mogao zabraniti TikTok
UN: Naše skladište u Gazi je raketirano, mnogo je ranjenih
13.03.2024
UN: Više djece ubijeno u četiri mjeseca u Gazi nego u četiri godine širom svijeta
Masivan napad dronovima na Rusiju, upali i partizani. Ovo je jako nezgodno za Putina
Partizani upali u Rusiju. Rusi raketirali stambenu zgradu, ima mrtvih i ozlijeđenih
Prvi brod natovaren hranom krenuo prema Gazi
Poljski premijer: Istočno krilo NATO-a mora ojačati
12.03.2024
Ukrajina kritizirala Vatikan zbog papinih izjava
Natpis u centru Berlina: "Nijemci, oprez. Ne kupujte ništa kod Židova" |
|
|
|
OSTALE VIJESTI
|