NAKON što je jučer identificiran džihadist koji je odrubljivao glave zarobljenicima Islamske države, danas je objavljena i njegova fotografija iz vremena dok je bio student.
Velika Britanija jučer nije htjela službeno potvrditi da je zloglasni "Jihadi John" zapravo Mohammed Emwazi, Britanac iz zapadnog Londona koji je rođen u Kuvajtu. Odrastao je u Londonu te je diplomirao računalno programiranje.
Sky News objavio je njegovu fotografiju iz studentskih dana, a ranije je objavljena njegova fotografija dok je imao osam godina.
Emwazi se prvi puta pojavio na videosnimkama u augustu kada je smaknuo američkog novinara Jamesa Foleya. Kasnije je snimljen na smaknućima humanitarca Davida Hainesa, američkog novinara Stevena Sotloffa, britanskog taksista Alana Henninga te američkog humanitarca Abdul-Rahmana Kassiga.
Washington Post objavio je jučer kako je Emwazi tvrdio da su ga predstavnici britanske službe MI5 pokušali unovačiti. Poslije je navodno pokušao otputovati u Kuvajt, ali su ga na odlasku zadržali pripadnici britanskih službi za borbu protiv terorizma 2010. Zabranjeno mu je da napusti zemlju, no u konačnici je 2012. ipak pronašao način da otputuje u Siriju.
EK: Njemački plan naplate cestarine inozemnim vozačima krši zakone EU
EK: Njemački plan naplate cestarine inozemnim vozačima krši zakone EU
Foto: Guliver Image / Getty Images
NJEMAČKI plan naplate cestarina inozemnim vozačima iz inozemstva kršio bi zakone Europske unije, ocijenilo je povjerenstvo Europske unije, prenosi u petak časopis Der Spiegel.
Analiza europskih stručnjaka pokazala je da bi cestarina diskriminirala strane vozače jer bi se njemačkim vozačima cestarina nadoknadila smanjenjem poreza na vozila.
"Sporno je ponuditi olakšicu domaćim vozačima u svoti koja iznosi točno koliko i cestarina te zatim tvrditi da nema nikakve veze između dva zakona", rekao je jedan stručnjak.
Glasnogovornik Europske komisije nije želio komentirati tu izjavu i najavio da će Bruxelles "procijeniti zakon kada bude donesen". "Ne smije biti diskriminacije na temelju nacionalnosti, postupak mora biti jednak za sve, njemačke i strane vozače", rekao je.
Njemački ministar transporta Alexander Dobridnt tvrdi da njegov zakona ne diskriminira stane vozače i spreman je braniti ga i na sudu.
Taj ministar iz savezne pokrajine Bavarske koja jako podupire njegovu ideju, očekuje da bi novi zakon uprihodio 3,7 milijarda eura na godinu, od čega bi tri milijarde potekle od domaćih vozača.
Prema pisanju Der Spiegela, cestarina bi kršila još jedan propis EU, jer bi predložena vinjeta od 20 eura valjanosti deset dana bila previsoka cestarina u odnosu na 130 eura za godišnju vinjetu.
Pokolj u SAD-u: Policija u Missouriju nakon pucnjave našla devet mrtvih
Pokolj u SAD-u: Policija u Missouriju nakon pucnjave našla devet mrtvih
Ilustracija: Guliver Image / Getty Images
POLICIJA u američkoj saveznoj državi Missouriju istražuje pucnjavu zabilježenu na više lokacija u gradu Tyroneu u petak nakon što je pronađeno devet mrtvih osoba, uključujući mogućeg napadača.
Lokalne vlasti su priopćile da se pucalo na četiri lokacije u gradu.
Policija je pronašla mrtvog osumnjičenog napadača, 36-godišnjaka iz Tyrone, u jednom vozilu u obližnjem okrugu Shannonu koji si je, kako se čini, sam nanio smrtonosnu ozljedu.
Osmorica Španjolaca uhapšena zbog priključenja proruskim separatistima
Osmorica Španjolaca uhapšena zbog priključenja proruskim separatistima
Ilustracija: Hina
ŠPANJOLSKA policija uhapsila je u četvrtak osmoricu Španjolaca koji su se nedavno vratili iz Ukrajine gdje su se borili na strani proruskih pobunjenika, što je prvi takav slučaj u EU-u, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova.
U priopćenju ministarstva navodi se kako su osumnjičeni za kaznena djela protiv mira i neovisnosti Španjolske i kršenje načela neutralnosti koje ta zemlja njeguje u međunarodnim odnosima.
"Optuženi su 2014. otputovali u Ukrajinu i nedavno se vratili u Španjolsku. Priključili su se separatističkim proruskim skupinama koje se bore za neovisnost regija Luhansk i Doneck", stoji u priopćenju.
Dok su bili u Ukrajini, objavljivali su na društvenim mrežama informacije i fotografije s obuke na kojoj su odjeveni u paravojne odore učili kako koristiti oružje i eksploziv.
Također su podupirali odcjepljenje regija Luhansk i Doneck od Kijeva. EU službeno podupire teritorijalni integritet Ukrajine i optužuje Rusiju da vojno pomaže pobunjenicima, što Moskva niječe.
Više od 5.600 ljudi poginulo je u borbama u Ukrajini u posljednjih godinu dana.
Irska prva članica EU u kojoj sve cigarete moraju imati obična, uniformirana pakiranja
Irska prva članica EU u kojoj sve cigarete moraju imati obična, uniformirana pakiranja
Foto: Newtown grafitti/flickr
IRSKA je u četvrtak postala prva članica Europske unije u kojoj su svi proizvođači cigareta svoje proizvode obavezni prodavati u "običnom pakiranju".
Nova pravila zabranjuju korištenje boja i brendiranje, sva pakiranja moraju biti uniformirana uz slikovno upozorenje o zdravlju.
"Mi stvaramo propise koji će biti povijesni i od istinske važnosti za područje javnog zdravstva," rekao je u četvrtak resorni ministar James Reilly parlamentu koji je zakon usvojio uz podršku svih stranaka i bez glasanja.
Zakon idućeg tjedna očekuje formalno odobrenje predsjednika i gornjeg doma parlamenta, a na snagu će stupiti u svibnju 2017. godine do kada postojeći proizvodi moraju biti povučeni iz opticaja.
Potez Dublina nailazi na žestoko protivljenje duhanske industrije čiji predstavnici prijete tužbama.
"Mi u parlamentu nećemo biti zastrašeni takvim akcijama. Mi ćemo ovakve zakone donositi jer vjerujemo da su oni dobri," rekao je Reilly. "Zapamtite, ako vas siledžije žele ustrašiti svojim postupcima morate čvrsto stajati iza onog što mislite da je u redu".
JTI Ireland, vlasnik marki Benson & Hedges i Silk Cut kaže da je stav tvrtke prema novom zakonu jasan.
"Mi smo vladi jasno iznijeli svoj stav i svoja ćemo prava zaštiti na sudu," izjavio je glasnogovornik tvrtke za AFP nakon usvajanja zakona.
Grčkoj ponestaju izvori financiranja, Ciprasova vlada pod pritiskom
Grčkoj ponestaju izvori financiranja, Ciprasova vlada pod pritiskom
Foto: Hina
GRČKOJ ponestaju izvori financiranja unatoč četveromjesečnom produljenju međunarodnog programa financijske pomoći, što povećava pritisak na novu ljevičarsku vladu da brzo provede reforme kojima se glasno protivi ili za nekoliko tjedana proglasi stečaj.
Eurozona je dala Grčkoj vremena do kraja lipnja da zaključi program pomoći kako bi mogla povući preostalih 7,2 milijarda eura kredita, no neće joj dati niti centa dok ne dobije prolaznu ocjenu za provedbu programa o čemu bi se moglo pregovarati tjednima.
Isključena s financijskih tržišta i suočena s velikim padom poreznih prihoda, Atena bi mogla ostati bez gotovine do sredine ili kraja ožujka. Grčki ministar financija Janis Varufakis priznao je da će imati velikih problema da podmiri obveze prema vjerovnicima, počevši od 1,5 milijarda eura MMF-u u ožujku.
Atena traži brza rješenja kako bi premostila predstojeće tjedne, ali još nije pronašla nijedno.
Grčka se nadala korištenju 11 milijarda eura fonda za stabilizaciju grčkih banaka
Dužnosnici eurozone nadaju se da će grčki premijer Aleksis Cipras zbog financijske stiske pristati na reforme puno prije isteka roka krajem travnja, što bi omogućilo isplatu pomoći.
"Stisku s novcem koristi se kako bi se Grke prisililo da brzo počnu pregovore o završnoj reviziji provedbe programa i zaključe ih što je moguće prije, ne čekajući čak kraj travnja", rekao je jedan europski dužnosnik.
Sve druge opcije su problematične. Jedna od njih je prijenos 1,9 milijarda eura profita Europske središnje banke od grčkih obveznica, no to neće biti moguće dok Grčka ne zaključi program pomoći.
Grčka se nadala i da će moći koristiti gotovo 11 milijarda eura preostalog novca iz fonda za stabilizaciju grčkih banaka, ali su ministri financija eurozone odlučili da se taj novac vrati u Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) u Luxembourgu. Iako će i dalje biti na raspolaganju grčkim bankama, novac će se moći isplatiti samo uz odobrenje ECB-a.
Jedini izvor brzog novca za Ciprasovu vladu je izdavanje trezorskih zapisa, kratkoročnog duga koji dospijeva na naplatu za tri do šest mjeseci. No grčki vjerovnici postavili su limit od 15 milijarda eura na takav dug i on je već dostignut.
Atena očekuje da će ECB popustiti
Eurozona za sada isključuje povećanje tog limita, dijelom zbog zabrinutosti da bi to moglo odgovarati financiranju vlade preko središnje banke. To je zato što su grčke banke koristile trezorske zapise kao kolateral kako bi dobile novac središnje banke i potom ga ulagale u još trezorskih zapisa, pomažući državi da pokrije kratkoročne potrebe.
Dužnosnik blizak ECB-u rekao je da povećanje tog limita "nije vjerojatno". Visoko pozicionirani grčki bankar rekao je da Atena ipak očekuje da će ECB popustiti i dati joj više prostora. "Grčka vlada polaže sve nade da će joj ECB dopustiti novo izdavanje trezorskih zapisa", rekao je.
Vlada se također pokušava držati hrabro tvrdeći da je to i dalje opcija.
"Grčko gospodarstvo može u ovom trenutku pokriti svoje potrebe za financiranjem bez kredita", rekao je glasnogovornik vlade Gabriel Sakellaris za grčku televiziju. "Primjerice, povećanjem limita za trezorske zapise koje može izdati grčka država. To je odluka koju bi ECB trebao i koju može donijeti."
Na Ateni je sada da brzo provede reforme kako bi oslobodila preostali novac iz programa pomoći.
Vlada je vjerovnicima predala reformski plan koji izbjegava politički opasne mjere poput smanjenja mirovina, povećanja poreza i otpuštanja u javnom sektoru predviđene postojećim programom.
Grčki vjerovnici ne znaju s kime bi trebali pregovarati u Ateni
Iako je eurozona prihvatila taj plan, ECB i MMF kritizirali su da ne ulazi u pojedinosti i nije jasno koliko zapravo prostora Atena ima za skretanje s puta predviđenog programom.
Reforme dogovorene za vrijeme prethodne vlade mogle bi se provesti za dva do tri tjedna, rekao je jedan drugi europski dužnosnik.
Ali to se ne čini vjerojatnim, s obzirom na prigovore grčkih vjerovnika da ne znaju s kime bi trebali pregovarati u Ateni i njihovo nezadovoljstvo i nepovjerenje zbog proturječnih vladinih poruka u pogledu reformi.
Grčka bi neko vrijeme mogla štedjeti kad bi odgodila plaćanja dobavljačima ili pokušati prikupiti do 3 milijarde eura posuđujući od državnih tijela poput mirovinskih fondova, no vlada je možda već dijelom iskoristila tu mogućnost, rekao je jedan izvor upoznat s tom situacijom.
U svakom slučaju te bi opcije Ateni omogućile predah od samo nekoliko tjedana, budući da ima mjesečne obveze od gotovo 4,5 milijarda eura, uključujući račun za plaće i mirovine od 1,5 milijarda i milijardu eura za troškove zdravstva i socijalne skrbi.
800 milijuna eura kamata
Zadnji podaci za januar pokazuju manjak poreznih prihoda od milijardu eura, što dodatno otežava situaciju.
Nakon otplate duga MMF-u u ožujku, Atena mora platiti 800 milijuna eura kamata u travnju, a na ljeto mora vratiti gotovo 8 milijardi eura službenim vjerovnicima, uključujući 6,5 milijarda eura ECB-u.
"Na kraju neće imati drugog izbora nego usvojiti reforme i to brzo", rekao je prvi dužnosnik eurozone.
Kaos u Ateni: Prosvjednici protiv Ciprasove vlade napali policiju
Kaos u Ateni: Prosvjednici protiv Ciprasove vlade napali policiju
Screenshot: RT/YouTube
DESECI maskiranih protestanata sukobili su se u četvrtak navečer s policijom u središtu Atene razbijajući izloge i paleći automobile, nakon prvog prosvjeda protiv vlade otkako je ljevičarska Siriza prije mjesec dana preuzela vlast u zemlji.
Oko 450 pristaša krajnje ljevice izašlo je na ulice glavnog grada kako bi prosvjedovali protiv novoizabrane vlade Aleksisa Ciprasa koja je prije nekoliko dana s partnerima iz EU-a dogovorila produljenje programa pomoći Ateni.
Nakon prosvjeda je pedesetak najradikalnijih maskiranih protestanata bacalo kamenje i molotovljeve koktele na policiju u središnjoj četvrti Exarchiji. U nasilju je oštećen manji broj izloga i automobila, te autobusna postaja.
Premda sukobi nisu bili velikog intenziteta, riječ je o prvim neredima protiv ljevičarske vlade koja je izabrana 25. siječnja na temelju obećanja da će s europskim partnerima dogovoriti otpis dijela dugova i prekinuti s bolnim mjerama štednje.
Gnjev krajnje ljevice
The News Hub javlja da iza prosvjeda stoji grupa s krajnje ljevice ANTARSYA koja od vlade traži da ispuni predizborna obećanja čak i ukoliko to podrazumijeva izlazak iz eurozone, odnosno bankrot.
Prema istom izvoru, pozivu na nove prosvjede su se priključili i zastupnici Grčke komunističke partije (KKE ) čiji članovi imaju 15 mjesta u parlamentu. KKE traži da ljudi u petak izađu na ulice i pokažu nezadovoljstvo zbog reformi na koje je pristao ministar financija Yanis Varoufakis za koje kažu da su "protiv radnika". Komunisti su nakon izbora odbacili poziv za formiranje koalicije sa Sirizom uz obrazloženje da će stranka raditi u interesu "kapitala", a ne radnika.
Previranja su započela i unutar Sirize, čiji radikalniji zastupnici traže da se stranka dosljedno drži predizbornog programa.
