Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Berlusconi razbjesnio Nijemce: "Po njima, koncentracijski logori nisu niti postojali"
Berlusconi razbjesnio Nijemce: "Po njima, koncentracijski logori nisu niti postojali"
Foto: Guliver Image / Getty Images
NJEMAČKI političari u nedjelju su osudili kao "neprihvatljive" i "apsurdne" riječi bivšeg talijanskoga premijera Silvija Berlusconija o tome da Nijemci niječu postojanje nacističkih koncentracijskih logora.
Glavna tajnica socijaldemokrata Yasmin Fahimi opisala je njegove riječi kao "odurne, šokantne i sasvim neprihvatljive".
"One ne samo da štete slici Italije, nego ugrožavaju i političku kulturu i vrednote Europe", rekla je za Reuters.
Zahtijevala je da reagira i konzervativna kancelarka Angela Merkel čiji su kršćanski demokrati saveznici Berlusconijeve stranke Naprijed, Italijo u konzervativnoj grupaciji Europske pučke stranke u Europskome parlamentu.
Glavni tajnik demokršćana Peter Tauber rekao je da su te izjave "toliko apsurdne da ne zaslužuju ni komentar".
Berlusconi provocira Njemačku
Berlusconi je u subotu rekao da "po Nijemcima, koncentracijski logori nisu ni postojali".
Još 2003. kao talijanski premijer Berlusconi je izazvao buru kad je u šali ponudio njemačkome socijaldemokratu Martinu Schulzu da u filmu bude "kapo", čuvar koncentracijskoga logora.
I Schulz je u nedjelju rekao za časopis Der Spiegel kako je šokantno da CDU-ova talijanska sestrinska stranka kampanju uoči majskih europarlamentarnih izbora vodi pod geslom "Više Italije, manje Njemačke". "Takav je slogan nepojmljiv", rekao je, a kritizirao ga je i njemački konzervativac Herbert Reul koji drži kako "to nije u redu" i da on to ne razumije.
Zbog njemačkih zahtjeva za mjere gospodarske štednje, u Italiji, kao i u drugim prezaduženim zemljama eurozone sve je glasnija protunjemačka retorika.
Prošlo je deset godina, ali EU ih i dalje smatra "novim članicama"
Prošlo je deset godina, ali EU ih i dalje smatra "novim članicama"
Foto: Guliver Image / Getty Images
SLJEDEĆI tjedan navršava se deset godina od dosad najvećeg proširenja Europske unije na 10 novih zemalja članica, koje u EU i nakon cijelog desetljeća još nazivaju novim članicama.
Prije deset godina, 1. svibnja 2004. godine tadašnjoj 15-članoj Europskoj uniji pridružilo se osam bivših komunističkih zemalja - Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija te dvije sredozemne otočne države Malta i Cipar. Stanovništvo EU-a povećalo se za 73 milijuna, od kojih je polovica Poljaka, a Unija je dobila devet novih službenih jezika.
Tri godine poslije, 1. siječnja 2007. pridružile su se Bugarska i Rumunjska, a 2013. ulaskom Hrvatske broj članica EU-a narastao je na 28.
Sve osim Slovenije poboljšale BDP
U proteklih deset godina sve su se nove članice, neke manje, a neke više uspješno uklopile u EU.
Šest od deset novih članica uvelo je zajedničku valutu euro, najprije Slovenija koju su slijedili Cipar i Malta, zatim Slovačka, Estonija i Latvija. Sve su, osim Cipra, ušle u schengenski prostor.
Po podacima Eurostata za razdoblje od 2001. do 2012., sve nove članice, osim Slovenije, popravile su svoj BDP po glavi stanovnika, mjeren kupovnom moći u odnosu na europski prosjek.
Najveći skok ostvarila je Litva, koja je za 20 postotnih poena popravila svoj BDP per capita po kupovnoj moći s 52 posto 2004. godine, na 72 posto 2012. godine. Slijedi Slovačka s 19 posto, s 57 na 76 posto, zatim Latvija sa 17 posto, 47 na 64 posto, Poljska za 16 posto, s 51 na 67 posto, Estonija za 13 posto, s 58 na 71 posto.
Ostale su zemlje imale nešto skromnije rezultate u tom segmentu - Malta je podigla svoj BDP za 6 posto, s 80 na 86 posto, Mađarska za 4 posto, sa 63 na 67, Češka za tri posto, sa 78 na 81 posto, a Cipar za 1 posto, s 91 na 92 posto.
Jedino je u Sloveniji BDP per capita po kupovnoj moći pao s 87 posto 2004. na 84 posto 2012.
Teško je procijeniti koliko je članstvo u EU utjecalo na kretanje BDP-a. Ilustracije radi, BDP per capita po kupovnoj moći u Hrvatskoj narastao je u tom razdoblju u odnosu na europski prosjek za šest posto, s 56 posto 2004. godine na 62 posto 2012.
Prema procjeni Erste banke, četiri zemlje Višegradske skupine - Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka, koje zajedno imaju 64 milijuna stanovnika ili 13 posto stanovništva EU28, predstavljale su 2004. samo 3,7 posto BDP-a današnje Unije od 28 članica, a 2013. njihov BDP činio je 5,4 posto od EU28.
BDP per capita po kupovnoj moći u zemljama Višegradske skupine narastao je s 49 posto europskog prosjeka 2004. godine na 65 posto 2013. godine.
Nakon zamora, očekuje se širenje na Crnu Goru i Srbiju
Analitičari Erste banke procjenjuju da je članstvo u EU povećalo prosječno za jedan posto godišnje rast BDP-a u tim zemljama, to jest da bi rast bio manji za jedan posto da su te zemlje ostale izvan EU-a.
Ubrzo nakon toga kruga proširenja, "velikog praska" kako ga nazivaju u povijesti širenja EU na nove zemlje, slijedilo je razdoblje tzv. umora od proširenja.
Sljedeće proširenje prema svim procjenama ne treba očekivati prije kraja ovoga desetljeća. Perspektivu članstva imaju sve države zapadnog Balkana, a prve na redu trebale bi biti Crna Gora i Srbija.
S Turskom se vode pristupni pregovori još od 2005., ali i dalje nije jasan konačan cilj tih pregovora.
Najveći događaj u suvremenoj Crkvi: Pape Ivan Pavao II. i Ivan XXIII. proglašeni svetima
Najveći događaj u suvremenoj Crkvi: Pape Ivan Pavao II. i Ivan XXIII. proglašeni svetima
Foto: Guliver Image/Getty Images
Video i screenshot: Telegraph.co.uk
PAPA Franjo proglasio je u nedjelju na Trgu svetoga Petra papu Ivana Pavla II. i papu Ivana XXIII. svetima u jedinstvenoj ceremoniji kanonizacije održanoj pred stotinama hiljada vjernika iz cijelog svijeta.
"Proglašavamo svetima blaženog Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., pribrajamo ih popisu svetih i određujemo da se u cijeloj Crkvi mogu pobožno štovati kao sveci", rekao je svečano papa Franjo uz oduševljene povike vjernika dok su zvona odjekivala čitavim Rimom.
Svečanost je započela pjevanjem crkvenih pjesama u 9,30 sati, a papa Franjo trebao pojavio se na Trgu svetog Petra u 10 sati. Okupilo se gotovo milijun ljudi iz svih krajeva svijeta. Oko 10.000 pripadnika policije i službi sigurnosti te posebni medicinski timovi angažirani su za ovu prigodu na ulicama Rima, a veliki dijelovi grada zatvoreni su za promet. Nakon ceremonije kanonizacije slijedi misa.
Tijekom kanonizacije na oltar je donešen relikvijar s moćima Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. Na samom početku obreda kardinal Angelo Amato, prefekt Kongregacije za proglašenje svetaca zamolio je papu Franju da proglasi svetima dvojicu papa. Papa je na to uzvratio dugom formulacijom proglašenja izrečenoj na latinskom jeziku, kojom su Ivan Pavao II. i Ivan XXIII. pribrojeni zajednici svetih.
U Vatikanu su 98 izaslanstava država iz cijeloga svijeta i međunarodnih organizacija, među kojima su 24 državna poglavara i monarha, od španjolskog kralja do predsjednika Zimbabvea Roberta Mugabea. Među nazočnima su i talijanski predsjednik Giorgio Napolitano te premijer Matteo Renzi, kao i hrvatski predsjednik Ivo Joispović.
Goleme gužve i cjelonoćne molitve
Stotine hiljada ljudi iz cijeloga svijeta preplavile su u nedjelju ujutro Trg svetoga Petra u Rimu i okolne prostore kako bi prisustvovali ceremoniji kanonizacije dvojice papa, Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., dviju gigantskih figura Katoličke crkve 20. stoljeća. Pola kilometra duga Ulica Via de la Conciliazione koja vodi u Vatikan prekrivena je u nedjelju ujutro morem zastava, među kojima dominiraju poljske. Brojni vjernici, među kojima i veliki broj mladih, satima su čekali na jutrošnje otvaranje trga, koji je policija otvorila za vjernike u 5,30 sati.
Neki od njih, uključujući cijele obitelji, čekale su i više od 12 sati kako bi četiri sata prije početka službene ceremonije mogle ući na trg, prenose agencije. "Tu smo od jučer, od pet poslijepodne", kaže Maria Huszaluk (19), koja je sa svojom šestočlanom obitelji stigla iz Belgije kako bi nazočila proglašenju svetim najpoznatijeg sina svoje domovine Poljske. Jedna od mlađih sestara spava joj na rukama.
Neki od ljudi kazali su da bi slobodno mogli spavati na nogama s obzirom na to kolika je gužva. Dok rijeke ljudi pristižu policija povremeno propušta vjernike na pojedinim punktovima kako bi spriječila naguravanje. Među pristiglim vjernicima uočljiva je i skupina Talijana koja je doputovala iz mjesta Sotto il Monte, rodnog mjesta Ivana XXIII., noseći na glavi tamnocrvene kapice s njegovim imenom.
Vjernici koji nisu htjeli sudjelovati u gužvama na ulicama proveli su noć moleći se u rimskim crkvama koje su posebno za današnji događaj ostale cijelu noć otvorene te će gledati prijenos ceremonije na velikim ekranima postavljenim diljem grada.
Papa u miru Benedikt XVI. koncelebrira na misi
Ceremoniji prisustvuje i papa u miru Benedikt XVI. koji je zauzeo mjesto u prostoru namijenjenu kardinalima i biskupima, dižući ruke u znak pozdrava i zajedništva. Zatim je sjeo u prve redove lijevo od oltara. Kako je bilo i najavljeno, koncelebrira na misi, ali nije na oltaru pokraj pape Franje kako se ne bi stvorila gužva.
Njegova prisustvo u ovom povijesnom trenutku za Crkvu uveličava taj izniman događaj na kojemu će sudjeluje gotovo milijun ljudi. Neki mediji već govore o "misi četiriju papa" u Bazilici svetog Petra. "Bit će to događaj kakav Rim ne pamti u svojoj povijesti, kanonizacija dvojice papa u prisustvu dvojice živućih papa", Franje i Benedikta XVI., ocijenio je mons. Liberio Andreatta, ravnatelj vatikanske agencije za organiziranje hodočašća (ORP).
Kardinal Joseph Ratzinger, predstojnik Kongregacije za nauk vjere, bio je jedan od najbližih suradnika pape Ivana Pavla II. i sudionik Drugog vatikanskog sabora na kojemu je iznio nove ideje. Poslije je priznao da je taj skup bio najvažniji događaj u njegovu životu na temelju kojega je razvijao svoje teološke zamisli u stotinama tekstova. Koncil je smatrao "obnovom u kontinuitetu" a ne "raskidom" s prijašnjom Crkvom.
Nakon njegova neočekivana odreknuća u februaru 2013. i izbora pape Franje u ožujku te godine, dvojica papa su uspostavila srdačnu suradnju, živeći na nekoliko stotina metara udaljenosti u vatikanskoj državici. Papa u miru je ostao vjeran svom obećanju da se neće miješati u stvari svog nasljednika, ali je rekao da će uvijek dati savjet ako se to od njega zatraži
Zaplijenjeno 700.000 krivotvorenih suvenira dvojice papa
Oko 700.000 krivotvorenih suvenira s likom pape Franje i budućih svetaca Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. zaplijenila je talijanska policija u subotu, dan prije kanonizacije dvojice papa u Vatikanu u nedjelju.
Ti bi predmeti (magneti, naljepnice, satovi, sličice) bili prodani s vidljivim nadnevkom 27. travnja po nižoj cijeni od službenih te donijeli svojim proizvođačima 3,5 milijuna eura, navodi se u policijskom priopćenju.
U okviru akcije koju je nazvala "rat protiv trgovaca u hramu", financijska policija dodaje da je u Rimu od početka godine zaplijenjeno "sedam milijuna krivotvorenih i/ili opasnih nabožnih predmeta".
Uz to su otkrivena dva mjesta na kojima su se izrađivale kutijice s krunicama pod nazivom "Misericordina" koje je papa Franjo besplatno dijelio vjernicima u rujnu. Zaplijenjeno je 1.500 kutijica koje su se po tri eura za komad trebale prodavati stotinama hiljada vjernika koji se očekuju u nedjelju.
Tko su zapravo bili spomenuta dvojica?
Čin kanonizacije tandema Ivan XXIII. i Ivan Pavao II. već je doživljena kao Franjino balansiranje i pomirba između dviju struja u Katoličkoj crkvi. Jedne liberalne čije je lice najčešće Ivan XXIII. i konzervativne Ivana Pavla II. Ivan XXIII. rođen je 25. studenog 1881. kao Angelo Giuseppe Roncalli, jedno od trinaestero djece seljačke obitelji u malom planinskom selu kod Bergama. Svećenikom postaje u 25. godini, sudjeluje u I. svjetskom ratu kao kapelan. Papa Pio XI. uključuje ga u vatikansku diplomaciju, tokom Drugog svjetskog rata pomogao je mnogim Židovima koji su bježali od progona. Nakon godina visokih dužnosti u Vatikanu i nakon smrti Pia XII. 28. oktobara 1958., nakon jedanaest krugova glasovanja, Angello Roncali postaje Ivan XXIII. Zalagao se za modernizaciju Katoličke crkve, a još za života vjernici su ga prozvali Dobri papa. Osim njega svetim će biti proglašen i Ivan Pavao II.
O njemu novije generacije znaju mnogo više. Pravim Imenom Karol Woytyla, rođen je 18. svibnja 1920. u poljskim Wadovicama. Svećenikom postaje 1946., a biskupom '58. Hrabro je propovijedao vjeru tokom komunističkog režima. Ivan Pavao II. jedan je od najmlađih papa novijega doba; njegov pontifikat je među najduljima, a nakon nekoliko stoljeća bio je ne-Talijan na mjestu pape te prvi papa nakon više stoljeća iz jednoga slavenskog naroda. Ivan Pavao II. čvrsto je zastupao stavove zbog kojih ga je čak i dio katolika smatrao prekonzervativnim. Do posljednjeg daha pobačaj je za njega bio ubojstvo, rastava braka sklopljenog pred Bogom nije dolazila u obzir, a žena se na oltaru kao svećenica nije mogla pojaviti ni na slici. Bio je poznat po putovanjima pa je tako triput bio i u Hrvatskoj čijem je priznanju pridonio 90-ih.
Današnja je ceremonija bez presedana u povijesti Crkve, a njihova kanonizacija donijet će dodatnu popularnost papi Franji koji je od prošlogodišnjeg izbora na papinsku dužnost već osvojio naklonost ljudi diljem svijeta.
U Vatikan putuje i hrvatski predsjednik Ivo Josipović
Predsjednik Ivo Josipović danas će u Vatikanu, zajedno sa suprugom, nazočiti svečanosti kanonizacije blaženih Ivana XXIII. i Ivana Pavla II.
"Odlazak u Vatikan izraz je poštovanja prema dvije važne povijesne ličnosti, dvojice pape, od kojih je jedan izravno pomagao Hrvatskoj kad nam je bilo najteže. Isto tako, to je izraz poštovanja prema onim hrvatskim građanima i građankama koji su vjernici. I zadnje, u Vatikanu je važan događaj na kojem će biti brojni strani državnici pa će i to biti prilika da se razmijeni koja riječ s njima," izjavio je uoči puta Josipović.
Uz državnike, u Vatikanu se očekuje dolazak velikog broja hodočasnika i vjernika iz cijelog svijeta. Riječ je o jednoj od najvećih svečanosti u novijoj povijesti Katoličke crkve.
Nove sankcije Rusiji: Zamrzava se imovina i zabranjuju putovanja ruskim dužnosnicima
Nove sankcije Rusiji: Zamrzava se imovina i zabranjuju putovanja ruskim dužnosnicima
Foto: Guliver Image / Getty Images
NOVI krug sankcija Rusiji bit će proširenje postojećih mjera, poput zabrana putovanja i zamrzavanja imovine određenim pojedincima, rekao je u nedjelju britanski ministar vanjskih poslova William Hague.
Po Hagueovim riječima, i dalje su otvoreni diplomatski kanali za smirivanje krize, ali Europa i Sjedinjene Države pripremaju i dalekosežnije mjere gospodarskih, trgovinskih i financijskih sankcija ne povuče li se Rusija.
"Te su za budućnost. U idućih ćemo se nekoliko dana dogovoriti o proširenju postojećih sankcija, o mjerama protiv pojedinaca ili entiteta u Rusiji", rekao je Hague za Sky News.
Po njegovim riječima, Britanija i saveznici rado će prihvatiti potencijalni trošak primjene širih gospodarskih ili trgovinskih sankcija. "To je cijena koju vrijedi platiti nastavi li se stanje ovako pogoršavati", rekao je i dodao "Izračunat će ih tako da imaju maksimalan učinak na rusko gospodarstvo, a minimalan na naše i na gospodarstvo Europske unije".
Zarobljeni OESS-ovi promatrači: Dobro smo, ali ne znamo kad ćemo biti pušteni
Zarobljeni OESS-ovi promatrači: Dobro smo, ali ne znamo kad ćemo biti pušteni
Ilustracije: Hina, YouTube
NJEMAČKI promatrač Organizacije za europsku sigurnost i suradnju zatočen na istoku Ukrajine rekao je u nedjelju na konferenciji za novinare u Slavjansku na kojoj je bilo svih osam OESS-ovih promatrača da su dobro, ali se ne zna kad će biti pušteni.
Osmero zapadnih promatrača iz OESS-a koje proruski separatisti drže od petka, bilo je u nedjelju na tiskovnoj konferenciji u Slavjansku, pobunjeničkom uporištu na istoku Ukrajine, javlja novinar AFP-a.
"Svi europski dužnosnici dobro su i nitko nije bolestan. Nema naznaka o tome kada bismo mogli biti pušteni kući", rekao je njemački pukovnik Axel Schneider i dodao kako ga "nitko nije taknuo" i da nije bilo fizičkog zlostavljanja. "Želimo iz dubine srca što prije otići kući", rekao je Schneider i objasnio kako im sigurnost u Slavjansku jamči osoba koja je de facto gradonačelnik toga grada i lokalni separatistički vođa Vjačeslav Ponomarev.
Ponomarev je prvi ušao u dvoranu u kojoj se okupilo šezdesetak novinara, a slijedili su ga promatrači u civilnim odijelima i očito dobrog zdravlja, javlja AFP. Ponomarov je rekao kako će se u nedjelju sastati s izaslanstvom OESS-ovih promatrača kojem je cilj oslobađanje otete skupine. Rekao je da je u subotu razgovarao s OESS-om i ugovorio taj susret.
Vođa proruskih separatista: OESS-ovi promatrači naši su ratni zarobljenici!
OESS-ovi promatrači koje su u petak uhapsili proruski separatisti u Slovjansku, gradiću na istoku Ukrajine, "ratni su zarobljenici", rekao je ranije danas nedjelju separatistički vođa Vjačeslav Ponomarjov. Pobunjenici su uz to uhapsili trojicu ukrajinskih časnika koje još drže, rekao je novinarima.
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) najavila je u nedjelju da će u Slovjansk poslati skupinu pregovarača ne bi li pokušali ishoditi oslobađanje svojih vojnih promatrača koji su u rukama proruskih separatista. "Danas bi trebali stići na teren", rekla je za AFP Tatjana Bajeva, glasnogovornica te organizacije.
"Nadamo se da ćemo iscrpnije informacije moći dati kada stignu i kada počnu pregovori - ako se to dogodi", dodala je. Trinaestorica vojnih promatrača - osam stranih i pet ukrajinskih - od petka su u rukama proruskih boraca.
Pregovarači poslani u Slovjansk dio su posebnog izaslanstva sa sto OESS-ovih promatrača u Ukrajini gdje na istoku raste napetost između vlasti i proruskih pobunjenika.
Separatistički čelnik kazao je da su njegovi ljudi tokom noći zatočili tri časnika ukrajinskih snaga sigurnosti koji su sudjelovali u operaciji protiv separatista u obližnjem gradu Horlivki.
Obama najavio nove sankcije Rusima zbog upadanja u ukrajinski zračni prostor
Nove međunarodne sankcije koje bi se već u ponedjeljak mogle uvesti Rusiji trebaju zaustaviti "provokacije" Moskve na istoku Ukrajine, rekao je u nedjelju predsjednik Barack Obama koji boravi u posjetu Maleziji.
"Važno je da donesemo nove mjere kako bismo Rusiji dali do znanja da pokušaji destabilizacije u Ukrajini moraju prestati", istaknuo je američki predsjednik na tiskovnoj konferenciji u Maleziji.
Sedam industrijski razvijenih zemalja (G7) odlučilo je u subotu proširiti sankcije Moskvi nakon porasta napetosti na istoku Ukrajine gdje su u subotu separatisti još držali skupinu međunarodnih vojnih promatrača.
Po riječima jednog američkog čelnika, "svaka zemlja će odlučiti kakve ciljane sankcije će uvesti". "Američke sankcije mogle bi se donijeti već u ponedjeljak", dodao je. Diplomati 28 zemalja Europske unije sastat će se u ponedjeljak u Bruxellesu kako bi "utvrdili dodatni popis sankcija iz druge faze", poput blokiranja imovine i zabrane putovanja.
"Sve dok se Rusija bude služila provokacijama umjesto da krizu riješi mirnim putem i dade prednost smirivanju stanja, bit će posljedica i one će biti sve teže", upozorio je Obama. Rusija, koju Kijev i Zapad optužuju da potiče nerede u Ukrajini, nagomilala je oko 40.000 vojnika na svojoj zapadnoj granici gdje već nekoliko dana "izvodi vojne vježbe".
SAD i Ukrajina su također optužili Moskvu da je u noći na subotu u više navrata povrijedila ukrajinski zračni prostor ne bi li "izazvala rat", što ova niječe. Zbog takva razvoja događaja ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk morao je skratiti posjet Rimu.
"Berlin bez nacista": Tisuće protestanata u Berlinu spriječile skup krajnje desnice
"Berlin bez nacista": Tisuće protestanata u Berlinu spriječile skup krajnje desnice
Video: YouTube
NEKOLIKO hiljada protestanata blokiralo je u subotu povorku od stotinjak članova stranke krajnje desnice NPD koja je pokušala manifestirati u Berlinu, objavio je policijski izvor.
Povorka NPD-a bila je zaustavljena već nekoliko stotina metara od polazišta i morala se vratiti, rekao je policijski glasnogovornik.
Više hiljada ljudi prepriječilo im je put i zakrčilo susjedne ulice u četvrti Kreuzberg na jugu grada.
Tu operaciju, na poticaj zajednice "Berlin-Nazifrei" ("Berlin bez nacista") podržale su stranka Zelenih i stranka radikalne ljevice Die Linke te nekoliko sindikata.
Sukoba je bilo između protuprotestanata i policajaca te je nekoliko protuprotestanata privedeno, objavila je policija. Dodala je da je privedeno i nekoliko pripadnika krajnje desnice zbog agresije.
Ukrajina nastoji što manje ovisiti o Rusiji: Postignut slovačko-ukrajinski sporazum o plinu
Ukrajina nastoji što manje ovisiti o Rusiji: Postignut slovačko-ukrajinski sporazum o plinu
Ilustracija: Google Maps
SLOVAČKA i Ukrajina postigle su sporazum o dobavi plina Kijevu koji bi trebao smanjiti ukrajinsku ovisnost o ruskome plinu, objavilo je u subotu slovačko ministarstvo gospodarstva.
Temeljem sporazuma koji će biti potpisan u ponedjeljak, zapadni dobavljači isporučivat će plin Ukrajini starim plinovodom Vojany u istočnoj Slovačkoj, koji nije bio u uporabi.
Operater Eustream izvest će tehnološke prilagodbe kako bi omogućio brzu isporuku plina u suprotnom smjeru i povećao kapacitet plinovoda, rekao je slovački ministar gospodarstva Tomas Malatinsky.
Plinovod Vojany mogao bi biti pušten u rad u oktobaru s početnim kapacitetom od tri milijarde prostornih metara na godinu, a u ožujku 2015. kapacitet bi se povećao na 10 milijardi prostornih metara.
Članica EU, Slovačka je strateški dobro smještena za isporuke plina iz zapadne Europe prema Ukrajini kojoj Rusija prijeti zatvaranjem plinovoda.
Ukrajina je već slične sporazume zaključila s Mađarskom i Poljskom.
