Strava na koncertu: Eksplozija uzrokovala ogroman požar, preko 200 ljudi ozlijeđeno
Strava na koncertu: Eksplozija uzrokovala ogroman požar, preko 200 ljudi ozlijeđeno
Screenshot: YouTube
PREKO 200 ljudi ozlijeđeno je u eksploziji praška za specijalne efekte u boji na koncertu u Taipeiju, u Tajvanu, javlja CNN. Velik broj ljudi ozbiljno je ozlijeđen, a eksplozija je izazvala i veliki požar.
Slijed događaja koji je doveo do eksplozije još nije utvrđen, a policija ispituje organizatore koncerta i čelnika Formosa Water Parka, u kojemu se koncert održavao.
Grčka nastavlja surađivati s Europskom središnjom bankom kako bi osigurala stabilnost banaka
Grčka nastavlja surađivati s Europskom središnjom bankom kako bi osigurala stabilnost banaka
Foto: FAH
GRČKA vlada nastavit će surađivati s Europskom središnjom bankom i s grčkom središnjom bankom, ne bi li osigurala stabilnost banaka, poručio je u subotu navečer u na Twitteru zamjenik premijera nakon sastanka s predsjednikom ECB-a Mariom Draghijem.
Grci subotu provode u redu pred bankomatom jer je noć prije premijer Aleksis Cipras za 5. srpnja raspisao referendum o paketu pomoći pa je grčka budućnost u eurozoni došla u pitanje.
Ciprasov zamjenik Yannis Dragasakis na twitteru je napisao: "Nakon današnjeg sastanka s Draghijem u Bruxellesu, Yannis Dragasakis i (grčki pregovarač) Euclid Tsakalotos rekli su da će grčka vlada i dalje tijesno surađivati s ECB-om i grčkom narodnom bankom radi očuvanja stabilnosti grčkog bankovnog sustava", prenosi Reuters.
Ogroman izazov pred ECB-om
BBC piše kako se ECB ovaj vikend suočava s najvećim izazovom i čeka je donošenje najvažnije odluke u razmjerno kratkoj povijesti: hoće li i idući tjedan nastaviti financirati grčke banke, u vrijeme nesigurnosti uoči referenduma?
Novinar BBC-ja kaže kako je to pitanje važno i teško. Važno je jer su grčke banke u potpunosti ovisne o potpori ECB-a koju on pruža preko grčke središnje banke i bez te pomoći banke bi propale. Odluka je za ECB teška jer neki članovi ECB-ova upravnog vijeća strahuju kako nastavkom pomaganja grčkim bankama europska središnja banka krši sve svoje propise.
Postalo je, piše BBC, sasvim izgledno da Grčka neće 30. lipnja uspjeti uplatiti milijardu i pol eura Međunarodnom monetarnom fondu i to će u pitanje dovesti solventnost vlade. Uz to, tada će isteći rok i aktualnom paketu financijske pomoći. To će samo povećati sumnju u solventnost grčkih banaka jer je grčka država krajnji jamac bankama, a one su vlasnice golema dijela grčkog duga.
Posuđivanje insolventnim bankama bacanje novaca?
Središnja banka ne bi smjela posuđivati insolventnim bankama jer je to očito bacanje dobrog novca i znači da središnja banka ne obavlja svoju primarnu dužnost čuvanja vrijednosti i integriteta valute.
Središnja banka može u izvanrednim slučajevima posuditi bankama ako dobije kolateral, odnosno sredstva koja pokrivaju vrijednost vitalnih zajmova.
No nastave li Grci prazniti bankomate i podizati gotovinu, a samo u subotu podignuli u oko šesto milijuna eura, te će banke ostati bez toga kolaterala. Zato ECB koji djeluje kroz grčku središnju banku, u teoriji, po vlastitim propisima, više neće smjeti grčkim bankama pružati hitnu pomoć za likvidnost.
No dužnosnici i bankari drže kako ECB ne želi izazvati totalni financijski i ekonomski kaos u Grčkoj, a on bi bio posljedica objave da prestaje potpora grčkim bankama.
"ECB ne želi postati čimbenik ekonomskog kolapsa u Grčkoj", rekao je za BBC jedan izvor blizak ECB-u. "Zato će dati sve od sebe da nađe način kako da nastavi podupirati te banke u nesigurnim danima uoči referenduma".
Grci igrali na referendum 2011. pa ostali bez premijera, ponavlja li se isti scenarij?
Grci igrali na referendum 2011. pa ostali bez premijera, ponavlja li se isti scenarij?
Foto: FAH
GRČKI premijer rastrgan između prihvaćanja teških uvjeta povezanih s paketom pomoći i pobune lijevoga krila vlastite stranke odlučuje raspisati referendum i tako riješiti političku pat-poziciju: nije novost, to se već dogodilo 2011. godine.
Prije četiri je godine George Papandreou u strahu da će njegov socijalistički PASOK izgubiti parlamentarnu većinu, iznenadio partnere iz Europske unije najavom da će narod odlučiti o mjerama štednje kakve od Grčke traže međunarodni kreditori.
Tada su europski čelnici prijetnjama uspjeli grčku vladu natjerati da se povuče i da budućnost jedinstvene europske valute ne preda na volju bijesnim grčkim glasačima. Premijer se povukao, i vrlo brzo izgubio vlast, a referendum nije održan.
Referendum na štetu Grčke?
Danas je grčki premijer Aleksis Cipras na slične okolnosti reagirao sličnim prijedlogom referenduma. No ovaj put je eurozona u manjoj opasnosti od prelijevanja problema nego prije četiri godine pa će i europski čelnici možda biti spremniji dopustiti Grcima da glasaju i trpe posljedice, piše Reuters.
Globalna financijska tržišta u 2011. bila su u problemima i mnogi su sumnjali u opstanak jedinstvene europske valute. Irska i Portugal pridružili su se Grčkoj u traženju financijske pomoći, a cijena kreditiranja skočila je i Italiji i Španjolskoj.
Vladao je strah za stabilnost globalnog financijskog sustava pa su tadašnji francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel pozvali Papandreoua u francuski grad Cannes uoči summita skupine G20, najbogatijih zemalja svijeta.
Pad Papandreoua
Sarkozy i Merkel tako su tijesno surađivali da su dobili i nadimak Merkozy, a Papandreou su otvoreno rekli da referendum može biti samo o grčkome ostanku u eurozoni. Tržišta su već na najavu referenduma počela paničariti, pa su Merkel i Sarkozy strahovali od još gorih financijskih problema u jednomjesečnoj kampanji uoči referenduma. Zato su ga natjerali da povuče odluku od referendumu, a tadašnji predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso je pozvao Grke da pokušaju sastaviti vladu nacionalnog jedinstva za provođenje mjera kojima je paket financijske pomoći uvjetovan.
To političko poniženje Papandreou nije preživio. Dok su on i njegov ministar financija Evangelos Venizelos letjeli natrag u Atenu, Venizelos je izdao priopćenje kojim kritizira prijedlog referenduma. U roku od tjedan dana Papandreou je podnio ostavku, a nekadašnji čelnik grčke središnje banke Lucas Papademos, ekonomist koji se nije dokazao na izborima, imenovan je premijerom i zadužen za provođenje mjera štednje.
Vlada koju je Papademos sastavio od nestranačkih tehnokrata i članova obiju glavnih grčkih stranaka, trajala je pola godine.
Afirmacija Sirize
Još dvaput su Grci morali na izbore u prvoj polovici 2012. i tek tada je sastavljena stabilna vlada pod vodstvom konzervativne Nove demokracije, a PASOK koji je naraštajima dominirao grčkom politikom sveden je na manjeg koalicijskog partnera.
Već je tada Siriza, nova stranka krajnje ljevice koja se protivila mjerama štednje, pod vodstvom karizmatičnog mladog vođe i govornika Aleksisa Ciprasa zaprijetila izbornim uspjehom, pa su se tržišta prepala i vlade Europske unije upozorile na mogući kaos i grčki izlazak iz eurozone dogodi li se to.
Četiri godine poslije, u 2015. Siriza je napokon na januarskim izborima pobijedila, ali financijska tržišta grčki problem sada smatraju ograničenim samo na tu zemlju pa ni Ciprasova pobjeda nije izazvala oluju, more se tek "namreškalo", a pale su samo grčke vrjednosnice.
Nakon višemjesečnih pregovora obilježenih sukobom Cipras je u noći na subotu objavio da će narod odlučiti o zahtjevima kreditora. Za razliku od Papandreoua koji je kanio Grke pozvati da prihvate ponuđeno, Cipras je svojim glasačima rekao kako želi da europski prijedlog odbiju.
Tako je ostao gotovo bez prijatelja u Europi, izgubio je čak i one koji su mu prije bili skloni. "Mislim da je dobro pitati ljude što misle. Ali to funkcionira samo uz odgovornost šefa vlade da predvodi", rekao je Martin Schulz, njemački socijaldemokrat i predsjednik Europskoga parlamenta koji je dugo od čelnika EU-a tražio da saslušaju Ciprasa. "A to znači: preporučiti ljudima da prihvate ponudu koju su dali kreditori i europski partneri", objasnio je Schulz.
Varufakis: Ovo je tužan dan za Europu, ali Grčka će to prebroditi
Varufakis: Ovo je tužan dan za Europu, ali Grčka će to prebroditi
Foto: FAH
GRČKA vlada je odbacila posljednje prijedloge svojih vjerovnika, izjavio je u subotu čelnik euroskupine Jeroen Dijsselbloem upozorivši da je Atena "zatvorila vrata nastavku pregovora" te da će eurozona razmotriti "posljedice".
Ministri financija Eurozone na grčku odluku reagirali su objavivši kako, neovisno o referendumu koji je Cipras najavio, financijska pomoć Grčkoj prestaje s utorkom. Grčki ministar financija Varufakis komentirao je ovu odluku napuštajući sastanak.
"Ovo je tužan dan za Europu, ali Grčka će to prebroditi", kazao je, prenosi Open Europe.
"Ovo je žalosna odluka za Grčku"
"Jako sam negativno iznenađen današnjom odlukom grčke vlade. Oni su očito odbacili posljednje prijedloge koje su stavile na stol tri institucije i na toj negativnoj osnovi predložili parlamentu održavanje referenduma", rekao je Dijsselbloem novinarima prije izvanrednog sastanka u Bruxellesu.
"Ovo je žalosna odluka za Grčku jer je zatvorila vrata nastavku pregovora... Danas ćemo čuti grčkog ministra (financija) na našem sastanku i onda ćemo razgovarati o budućim posljedicama."
Ministri financija eurozone ocijenili su u subotu u Bruxellesu da je najavom održavanja referenduma Grčka jednostrano prekinula pregovore s međunarodnim kreditorima i da je sada vrijeme za razgovore o planu B, odnosno posljedicama izostanka dogovora s Grcima.
Grčki premijer Aleksis Cipras objavio je u rano u subotu da će grčki glasači na referendumu 5. srpnja odlučiti o tome treba li Grčka prihvatiti paket ekonomskih reformi koji su predložili vjerovnici u zamjenu za nove zajmove kojima bi zemlja izbjegla stečaj.
Vjerovnici su zauzvrat zatražili da Grčka prihvati i provede reforme mirovinskog i poreznog sustava, a Cipras, koji je pobijedio na izborima u siječnju obećanjima o odustajanju od štednje, taj je zahtjev nazvao "ucjenom".
Schaeuble: Grčka je odlučila da su pregovori gotovi
Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble izjavio je da su Grci jednostrano prekinuli pregovore.
"Mi smo došli pregovorati, ali je Grčka jednostrano odlučila da su pregovori završeni", rekao je Schaeuble po dolasku na izvanredni sastanak euroskupine, peti krizni sastanak u posljednjih 10 dana.
"Željeli smo razgovorati o produljenju programa pomoći, ali Cipras je to okončao. Nemamo osnove za daljnje razgovore", rekao je Schaeuble, dodajući da sadašnji program istječe u utorak.
Austrijski ministar financija Hans Jeorg Schelling izjavio je da se sada mora razgovorati o alternativi, to jest o planu B, odnosno o posljedicama izostanka dogovora s Grcima.
"Moramo raspravljati o alternativi, to je realističan scenarij", rekao je Schelling.
Finski ministar financija Alexander Stubb je rekao da je sada većina članica eurozone protiv produljenja programa financijske pomoći Grčkoj. "Mislim da plan B sada postaje plan A", izjavio je Stubb.
Slovenski ministar financija Dušan Mramor je rekao da su izgledi za dogovor s Grčkom minimalni i da treba sada ići na plan B. "Vrata su otvorena do kraja, a vjerojatnost za dogovor je vrlo mala", rekao je Mramor, izrazivš nadu da će na grčkoj strani "prevladati razum".
"Ne znam što će se dogoditi sljedeći tjedan, ulazimo u potpuno nepoznati teritorij", kazao je irski ministar financija Michael Noonan.
Lagarde: Uvijek smo bili fleksibilni prema Grčkoj
Šefica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde izjavila je da je institucija kojoj je na čelu zajedno s Europskom komsijom i Europskom središnjom bankom uvijek pokazivala fleksibilnost prema Grčkoj, s ciljem stabiliziranja grčkog gospodarstva i postizanja njezne financijske neovisnosti.
"To ćemo i dalje raditi, a taj pristup počiva na dva stupa - s jedne strane traže se strukturne reforme kako bi se omogućio gospodarski rast i konkurentnost i s druge strane je financijska potpora europskih institucija i MMF-a", rekla je Lagarde.
Moscovici: Gdje postoji volja, postoji i način
Povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici izjavio je da razlike u stajalištima između vjerovnika i grčkih vlasti još uvijek postoje, da su one "relativno male i da su idenficirane" i da je sada na euroskupini da razmotri je li dogovor još moguć. "Gdje postoji volja, postoji i način", rekao je Moscovici.
Grčki ministar unutarnjih poslova Nikos Voutsis pozvao je sve političke stranke da podupru odluku vlade o održavanju referenduma na kojemu bi se Grci izjasnili treba li njihova zemlja prihvatiti paket ekonomskih reformi, koji su predložili vjerovnici u zamjenu za nove zajmove kojima bi zemlja izbjegla stečaj.
Cipras prijedloge vjerovnika nazvao ucjenom
U svom obraćanju zastupnicima u parlamentu, koji je za danas sazvao sjednicu kako bi odobrio održavanje referenduma, Voutsis je rekao da bi jednoglasno usvajanje održavanja referenduma ojačalo poziciju Grčke u pregovorima.
Nakon tjedna teških razgovora u Bruxellesu, grčki premijer Aleksis Cipras odbacio je prijedloge vjerovnika nazvavši ih ucjenom. Nakon ponoći pojavio se na televiziji i objavio planove za održavanje referenduma 5. srpnja.
IS preuzeo odgovornost za pokolj, turisti ostavljaju cvijeće i poruke na plaži
IS preuzeo odgovornost za pokolj, turisti ostavljaju cvijeće i poruke na plaži
ISLAMSKA država preuzela je odgovornost za napad u petak u tuniskom hotelu u kojem je poginulo 38 osoba, većinom Britanaca, a koji je izveo muškarac s oružjem skrivenim u suncobranu, prenose agencije.
Preplašeni turisti panično su bježali i pokušali pronaći zaklon pošto se začula pucnjava u resortu hotela Riu Imperial Marhaba nedaleko od Suse, 140 km južno od glavnog grada Tunisa, rekli su očevici i dužnosnici. Prije nego ga je ubila policija, napadač je mirno pucao iz vatrenog oružja i pritom ubio gotovo četvrdeset ljudi. Tijela nekolicine ubijenih turista nalaze se na plaži prekrivena ručnicima, a na stubama koje vode do hotela vide se tragovi krvi.
"Danas je bio horor"
"Ovo je uvijek bilo sigurno mjesto, ali danas je bio pravi horor", rekao je jedan irski turist za Reuters. "(Napadač) je počeo pucati na plaži, zatim je krenuo prema lobiju hotela, hladnokrvno ubijajući", dodao je turist opisujući napad koji je izveden tokom svetom muslimanskog mjeseca ramazana.
Taj napad, najgori u nedavnoj povijesti Tunisa, pogađa zemlju koja doživljava rast džihadističke prijetnje nakon revolucije 2011. Do njega dolazi tri mjeseca nakon krvavog napada na muzej Bardo u gradu Tunisu u kojemu su poginule 22 osobe među kojima 21 turist. I za taj je napad odgovornost preuzeo IS te njime zadao udarac vitalnom sektoru turizma.
Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova je, prema dosad dostupnim službenim informacijama iz Tunisa, izvijestilo da među poginulima i ranjenima nema Hrvata. U Tunisu boravi 77 hrvatskih državljana u pet mjesta i svi su dobro i na sigurnom, a prema riječima direktora hotela u kojem je izvršen napad, među gostima hotela nije bilo hrvatskih državljana, doznaje Hina.
Similar description,different ISIS terrorist. 23yr old Seifeddine Rezgui named as the terrorist behind #Sousse attack pic.twitter.com/nr9GZnbJRo
Stotine stranih turista odvezeno je u noći s petka na subotu autobusima u zračnu luku Enfidha, na pola puta između Tunisa i Suse, kako bi ih se evakuiralo iz Tunisa.
Najavljeno je 13 letova iz te zračne luke tokom noći, posebice u pravcu Londona, Manchestera, Amsterdama, Bruxellesa i Sankt Peterburga.
Priopćenje džihadista na Twitteru navodi da je "vojnik kalifata uspio izvršiti zadatak" usmrtivši gotovo 40 osoba "među kojima većinu državljana savezničkih zemalja koje se bore protiv države kalifata", govoreći o međunarodnoj koaliciji koja bombardira položaje IS-a u Iraku i Siriji.
Do napada dolazi istog dana kad je izvršen napad za koji je odgovornost preuzeo IS u Kuvajtu, u kojemu je ubijeno 27 osoba, te napad s odrubljivanjem glave muškarca u Francuskoj.
Američki State Department objavio je kako zasad nema dokaza da su teroristički napadi u Francuskoj, Tunisu i Kuvajtu bili koordinirani. Glasnogovornik John Kirby rekao je da se napadi još istražuju, ali nema "naznaka da su na taktičkoj razini bili koordinirani". "Očito je riječ o terorističkim napadima", rekao je Kirby novinarima.
Bilanca napada na hotel Riu Imperial Marhaba u Port el Kantaouiju, 140 km južno od Tunisa te blizu grada Suse, govori o 38 mrtvih, "većinom" Britanaca, po premijeru Habibu Esidu, prenosi agencija AFP.
"Među mrtvima većina je britanskog podrijetla, a potom dolaze Nijemci, Belgijanci i Francuzi", kazao je Esid na noćnoj konferenciji za tisak.
U prvom trenutku vlasti su iznijele podatak od 39 mrtvih ali jedno tijelo je bilo ono napadača, objasnilo je ministarstvo zdravstva.
Točna lista nacionalnosti još nije utvrđena jer je većina žrtava bila u kupaćim kostimima u trenutku napada te nije imala dokumente pri sebi.
Najmanje pet Britanaca i jedna Irkinja nalaze se među ubijenim strancima, rekle su vlasti njihovih zemalja.
Ranjeno je još 36 osoba, najviše državljani Velike Britanije, Belgije, Njemačke i Norveške.
Po vlastima, počinitelj napada zove se Seifeddine Rezgui, mladi Tunižanin rođen 1992., podrijetlom iz Gaafoura, na sjeverozapadu, ali student u Kairouanu.
Bio je nepoznat policijskim službama i zasad se vjeruje da je djelovao sam, po državnom tajniku za sigurnosne poslove Rafiku Chellyju.
Premijer Tunisa nakon napada: Džamije potpiruju nasilje, zatvorit ćemo ih
Premijer Tunisa Habib Essid najavio je zatvaranje oko 80 džamija zbog potpirivanja nasilja. Džamije funkcioniraju kao ustanove izvan državne kontrole te, kako tvrdi Essid, šire otrov. Zato će ih u roku od tjedan dana zatvoriti, piše BBC.
"Neke džamije kontinuirano šire svoju propagandu i otrov kako bi promovirali terorizam", rekao je premijer te dodao da će ih zatvoriti ministar unutarnjih poslova.
Jučer je nepoznati napadač otvorio vatru na turiste u poznatom turističkom resortu grada Sousse. Među poginulima u napadu su Tunižani, Britanci, Nijemci, Belgijanci, Francuzi i barem jedan Irac.
Napadača je ubila policija, a vlasti tvrde kako se radi o dosad nepoznatom studentu.
Ovo je drugi veliki napad na turiste u Tunisu od ožujka, kada su militanti ubili 22 ljudi, većinom stranaca, u muzeju glavnoga grada.
Turisti kreću na aerodrom, žele se što prije vratiti kući
Jutro nakon masakra u Tunisu autobusi puni turista kreću se prema obližnjem aerodromu Enfidha-Hammamet nadajući se da će se ubrzo vratiti u svoje domovine, donosi AP.
Napad na turistički resor u Sousseu najgori je u ovoj domovini, a dogodio se tek tri mjeseca nakon masakra u nacionalnom muzeju Bardo, kada je ubijeno 22 ljudi, također većinom turista.
Očekuje se da će ovaj pokolj ostaviti duboke posljedice na turizam ove zemlje, koji inače iznosi gotovo 15 posto bruto domaćeg proizvoda.
Južna Karolina: Aktivist skinuo konfederacijsku zastavu, dvoje ljudi uhapšeno
Južna Karolina: Aktivist skinuo konfederacijsku zastavu, dvoje ljudi uhapšeno
Foto: FAH
JEDAN aktivist popeo se u subotu na stijeg pred parlamentom Južne Karoline i skinuo zastavu Konfederacije, objavili su dužnosnici, dan nakon što ju je predsjednik Barack Obama nazvao simbolom rasističkog ugnetavanja.
Zastava koja se koristila u Američkom građanskom ratu postala je glavna tema na jugu SAD-a nakon prošlotjednog ubojstva devetoro američkih crnaca u crkvi u gradu Charlestonu.
Osumnjičeni za taj zločin, 21-godišnji Dylann Roof pozirao je s konfederacijskom zastavom na fotografijama na internetu uz koje je objavio i rasistički manifest.
Dvoje ljudi uhapšeno
Nakon skidanja zastave u Columbiji, dvoje ljudi uhapšeno je i optuženo zbog oštećivanja spomenika, objavile su vlasti Južne Karoline. Zastava je vraćena nakon sat vremena.
Policija je izvjestila da se radi o Britanny Ann Byuarim Newsome (30) i Jamesu Ianu Tysonu (30), oboje iz Sjeverne Karoline.
Skupina lokalnih aktivista objavila je da su oni organizirali skidanje zastave pred državnim parlamentom, izvješene u čast borcima koji su se borili na strani Konfederacije u građanskom ratu od 1860.-1865.
Reagirali protiv simbolamasakra
"Nismo mogli mirno sjediti i gledati kako predmet koji je potaknuo smrt žrtava masakra u Charlestonu vijori nad njihovim grobovima", objavila je skupina na Twitteru.
Na pogrebu ubijenog pastora u Charlesonu u petak, Obama je zastavu nazvao "podsjetnikom na sustavni progon i rasno ugnjetavanje".
Zastupnici u parlamentu Južne Karoline u utorak su na dnevni red stavili raspravu o uklanjanju zastave sa zgrade državnog paralmenta. Početak rasprave očekuje se u četvrtak, a za izglasavanje odluke potrebna je dvotrećinska većina.
Najmanje 15 Britanaca ubijeno u Tunisu: "Ovo je najveći napad na Britance od 2005. godine"
Najmanje 15 Britanaca ubijeno u Tunisu: "Ovo je najveći napad na Britance od 2005. godine"
Foto: FAH
BROJ Britanaca za koje je potvrđeno da su ubijeni u napadu na tuniski hotel porastao je na 15 i mogao bi dalje rasti, rekao je u subotu u Londonu podtajnik u britanskom ministarstvu vanjskih poslova Tobias Ellwood.
Ukupno je 39 ljudi ubijeno u napadu naoružanog muškarca u petak na hotel u turističkom kopleksu Sousse, prema tuniskim vlastima. Među žrtvama su i Nijemac, Belgijac i Irac.
Ellwood je rekao kako je to bio "najteži napad" na britanski narod od bombaškog napada na londonski transportni sustav 7. srpnja 2005.
Islamska država preuzela je odgovornost za napad u kojem su ubijeni većinom Britanci, a koji je izveo muškarac oružjem skrivenim u suncobranu. Napadača je ubila policija.