Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
FOTO Katalonska novinarka za Index: Evo što se događa u Španjolskoj
FOTO Katalonska novinarka za Index: Evo što se događa u Španjolskoj
Foto: Anna Serrano
JOŠ SAMO četiri dana dijele Španjolsku od kritičnog datuma: 1. oktobara zakazan je katalonski referendum o neovisnosti koji je španjolska vlada zabranila na temelju odluke španjolskog ustavnog suda.
Međutim, tu zabranu ne priznaju vlada i parlament Katalonije, kao ni brojni građani ove bogate španjolske pokrajine, oko čijeg se statusa Madrid i Barcelona već godinama spore. Unatoč masovnoj intervenciji policije, Katalonci već danima prosvjeduju protiv onoga što smatraju represijom nacionalne vlade i kršenjem prava na samoodređenje.
Katalonska kulturna novinarka i doktor komunikologije Tate Cabre opisala je s lica mjesta političku krizu u kojoj se Katalonija nalazi, a njen osvrt prenosimo u cijelosti. Također, prenosimo i fotografije s prosvjeda fotografkinje Anne Serrano, čiji rad su objavljivale novine kao što su Le Monde, Le Figaro, The Sunday Times, Financial Times, L'Espresso, Corriere Della Serra, Die Zeit, Vanity Fair i brojne druge.
Katalonske zastave preplavile ulice
Posljednjih 10 dana u rujnu 2017. bili su žuto-crvena plima na ulicama Barcelone. Prosvjednici koji nose žuto-crvene majice s natpisima "Si" (Da) i katalonske zastave (4 žute trake na žutoj podlozi s plavim trokutom i bijelom zvijezdom po kojima se ističe separatizam) preplavili su ulice kad su ljudi pozvani na okupljanje preko društvenih mreža. Bila je to utrka prema glasanju 1. oktobara: referendum o neovisnosti Katalonije od Španjolske koji katalonski narod, kako se čini, štuje, a koji je španjolska vlada proglasila nezakonitim.
Sredstva koja su španjolska vlada - i njen predsjednik Mariano Rajoy - iskoristili, pokušavajući zabraniti i zaustaviti glasanje od početka rujna uključuju: policijske racije, pritvaranja 16 katalonskih dužnosnika na više od 48 sati, zatvaranje više od 140 privatnih i javnih internetskih stranica, zabranu okupljanja u Kataloniji, u Madridu i drugim gradovima u Španjolskoj, kazne od 12.000 eura po danu za one koji pomažu organizirati glasanje, pozivi ministarstva pravosuđa i prijetnje kaznama za 712 - od 900 - gradonačelnika, skidanje postera, transparenata i zastava s ulica, prozora i balkona…
7000 policajaca smješteno u kruzere
Dugi popis kršenja osnovnih ljudskih prava poput slobode govora i okupljanja se nastavlja, ali mjera koja najviše zaprepašćuje je, bez sumnje, slanje 7000 španjolskih policajaca u Barcelonu koji od 20. rujna žive u nekoliko kruzera u gradskoj luci. Ove snage bi trebale spriječiti održavanje referenduma, a porezne obveznike stoje 300.000 eura po danu. Mnogo smijeha na internetu izazvala je činjenica da su kruzeri ukrašeni ogromnim slikama Looney Tunes crtića koje su španjolski policajci pokušali sakriti golemim zavjesama. Tako je Tweety postala nacionalni “heroj” protestanata.
Glasanje 1. oktobara slijedi ono provedeno 9. studenog 2014. koje su također zabranili španjolska vlada i ustavni sud, a čiji organizatori se dvije godine suočavaju s pravnom odmazdom i kaznama većim od 30.000 eura. Radi se o bivšem predsjedniku katalonske vlade Arturu Masu i njegovim dvjema ministricama, Ireni Rigau i Joani Ortega. Ali tada je glasalo 2,3 milijuna Katalonaca, odnosno 80,7% glasalo je za neovisnost.
Poništeno više od 50 katalonskih zakona
Ovo je još jedan primjer mnogih pokušaja da se poboljša standard i samoodređenje katalonskog naroda koje katalonska vlada pokušava progurati od 2003., a koje španjolske institucije zaustavljaju i kažnjavaju u svim prigodama: statuti o autonomiji, sporazumi o porezu, referendumi… To iznenađuje jer 20% španjolskog BDP-a i 25% španjolskih poreza dolazi iz Katalonije koja čini samo 16% španjolske populacije.
Katalonija ima odljev poreza 8% koji ju je u posljednjih 20 godina srušio s prvog na četvrto mjesto na rang-listi španjolskih regija, kako tvrde prestižni ekonomisti u viralnom filmu na tu temu. Andaluzija, najsiromašnija regija u Španjolskoj, boji se neovisnosti Katalonije jer je to prijetnja njenom subvencioniranom gospodarstvu, objavio je Diario de Sevilla na naslovnici 25. rujna.
Španjolski ustavni sud poništio je više od 50 zakona koji su izglasani u katalonskom parlamentu posljednjih godina. Obeshrabrujući odgovori španjolskih vlasti nisu spriječili Katalonce da nastave tražiti dijalog, dijalog i dijalog... Čak 17 puta! Posljednji put bilo je to 15. rujna kada su katalonski predsjednik Carles Puigdemont, njegov zamjenik Oriol Junqueras, gradonačelnica Barcelone Ada Colau i predsjednica katalonske vlade Carme Forcadell poslali pismo premijeru Rajoyu i kralju Filipu VI tražeći pregovore o referendumu. Kao i obično, odgovor španjolske vlade bio je... Ne!
*
Ovih devet činjenica o Sjevernoj Koreji govore vam sve što trebate znati o toj samozatajnoj zemlji
Ovih devet činjenica o Sjevernoj Koreji govore vam sve što trebate znati o toj samozatajnoj zemlji
Foto: FAH
BBC u nedavnom članku iznosi devet činjenica za koje se smatra da jako dobro opisuju Sjevernu Koreju, zemlju koju se često opisuje kao izoliranu i potpuno odvojenu od 21. stoljeća. Brojke vezane uz Sjevernu Koreju često se temelje na procjenama, ali one nam mogu otkriti mnogo toga o životu u toj zemlji.
Dinastija protiv demokracije
Kim Il Sung osnovao je Sjevernu Koreju 1948. godine i njegova dinastija otada vlada zemljom, a vlast se prenosi s oca na sina. U istom razdoblju Južna je Koreja upravljala sa šest republika i nosila se s revolucijom, nekoliko pučeva i tranzicijom na slobodne i poštene izbore. Ukupno je 12 predsjednika vodilo zemlju.
Gotovo nitko nema mobilni telefon
U Sjevernoj Koreji, koja ima 25 milijuna stanovnika, samo tri milijuna ima mobilni telefon, dok u Južnoj Koreju ima više pretplata na mobilni telefon (51 milijun) nego stanovnika. U Sjevernoj Koreji postoji samo jedna mobilna mreža, Koryolink, iako se postavlja još jedna mreža, Byol. Usto, stanovnici Sjeverne Koreje imaju i pristup samo "privatnom" internetu zemlje, zatvorenom intranetu koji djeluje na nacionalnoj razini, a izvješća iz 2016. godine sugeriraju da Sjeverna Koreja ima samo 28 registriranih domena.
Sjeverna Koreja "niža" je od Južne
Možda zvuči kao urbani mit, ali istraživanja su pokazala da su muškarci iz Sjeverne Koreje niži 3 do 8 centimetara od onih u Južnoj Koreji. Stručnjaci tvrde da to nije zbog genetike i siromaštva, nego se pretpostavlja da bi to moglo biti zbog nedostatka hrane i hranjivih namirnica.
Ceste u Sjevernoj Koreji su loše
Fotografije iz glavnoga grada Sjeverne Koreje Pyongyanga često pokazuju široke i uredne brze ceste bez prometa, ali izvan grada situacija je potpuno drugačija. Od 25.554 kilometara cesta, prema podacima iz 2006. godine, samo je 3 posto njih, ili 724 kilometra, zapravo popločano. Procjenjuje se i da samo 11 na 1000 stanovnika posjeduje auto, pa su na autobusnim postajama zacijelo veliki redovi.
Ovisnost o ugljenu
Sjeverna Koreja se uvelike oslanja na izvoz ugljena za očuvanje gospodarstva, ali teško je izmjeriti pravu vrijednost tržišta ugljena u toj zemlji, jer podaci dolaze iz zemalja koje uvoze ugljen. Najviše se izvozi u Kinu, koja je zabranila uvoz u februaru 2017. godine, iako su sjevernokorejski brodovi s ugljenom viđeni tamo i nakon zabrane, pa se propituje učinkovitost tih sankcija.
Koreje su prije bile puno sličnije
Do 1973. godine Koreje su bile jednako imućne, a nakon toga je Južna Koreja razvila industrijsko carstvo, s globalnim poduzećima poput Samsunga i Hyundaija, a Sjeverna je stagnirala.
Vojna moć
Smatra se da Sjeverna Koreja ima četvrtu najveću vojsku na svijetu, iako je tek 52. zemlja po broju stanovnika. U vojsku se navelike ulaže, a gotovo svaki muškarac mora proći neku vrstu vojne obuke.
Stanovnici Južne Koreje žive duže
Smatra se da je to zbog niza razdoblja gladi u 1990-ima u Sjevernoj Koreji i nedostataka hrane, zbog čega po očekivanoj starosti zaostaju za Južnom za 12 godina.
…ali Sjeverna Koreja ima više beba
Stopa rađanja u Južnoj Koreji 2017. godine postala je rekordno niska, iako se zemlja već cijelo jedno desetljeće bori za njezino povećanje. Potrošila je oko 70 milijardi dolara na bonuse za djecu, bolje plaćene dopuste i tretmane protiv neplodnosti.
*
Libijska mornarica zaprijetila: Zaplijenit ćemo brodove NGO-a koji bez dozvole spašavaju migrante
Libijska mornarica zaprijetila: Zaplijenit ćemo brodove NGO-a koji bez dozvole spašavaju migrante
Foto: FAH
LIBIJSKA mornarica je zaprijetila danas da će zaplijeniti brodove nevladinih organizacija koje bez dozvole plove blizu njezinih voda spašavajući migrante, nakon incidenta s jednim njemačkim NGO-om.
"Ovog puta smo izbjegli eskalaciju. Ubuduće ćemo zapljenjivati brodove tih nevladinih organizacija koji ne poštuju libijski suverenitet", upozorio je general Ayoub Kacem, glasnogovornik libijske mornarice.
Kacem je podsjetio da je u augustu objavljeno da se na moru kod Libije osniva područje potrage i spašavanja (SAR) na kojem libijska mornarica zabranjuje plovidbu stranim brodovima, posebice humanitarnih NGO-a ukoliko nemaju dozvolu.
U srijedu ujutro libijske obalne straže su presrele njemački NGO brod "Mission Lifeline" koji je spasio 52 osoba u tom području.
"Ovdje niste dobrodošli", vikao je jedan pripadnik obalne straže prema snimci NGO.
Prijetnje i zahtjevi
Predsjednik te njemačke organizacije Axel Steiner je za agenciju France presse rekao da su im prijetili i tražili da predaju migrante, što je NGO odbila.
Libijske obalne straže pokušavaju pojačati kontrolu u moru kod libijske obale u suradnji s talijanskim kolegama. Iako su odlasci migranata iz Libije u velikom padu nakon srpnja, ipak su u utorak talijanske obalne straže koordinirale pomoć za više od 1100 migranata koji su sada na putu prema Italiji.
Ove godine je više od 103.600 migranata stiglo u Italiju, ili 20 posto manje nego prošle godine u istom razdoblju, prema podacima talijanskog ministarstva unutrašnjih poslova.
Tijekom 2017. su libijske obalne straže presrele ili spasile 16.567 migranata, prema Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM), koja dodaje da je 2470 migranata smrtno stradalo ili nestalo u Sredozemnom moru tokom tog razdoblja.
*
Opara: Split se pozicionirao kao globalni sigurnosni akter NATO-a i Europe
Opara: Split se pozicionirao kao globalni sigurnosni akter NATO-a i Europe
Foto: FAH
ZAPOVJEDNIK Hrvatske ratne mornarice (HRM) kontraadmiral Predrag Stipanović i zapovjednik MARCOM-a, Savezničkoga pomorskog zapovjedništva NATO-saveza u Northwoodu viceadmiral Clive Johnstone razgovarali su danas u Splitu o unaprjeđenju suradnje HRM-a i pomorskih snaga NATO-saveza.
"Razgovarali smo o tomu kako unaprijediti vježbe na moru kako bismo zajednički mogli djelovati kada budemo sudjelovali u budućim operacijama", rekao je kontraadmiral Stipanović i pritom podsjetio da brodovi NATO-saveza posjećuju luke u Hrvatskoj.
"Viceadmiral Johnstone se odazvao našem pozivu i posjetio nas kako bismo mu prezentirali svoje sposobnosti i mogućnosti s kojima HRM raspolaže", rekao je kontraadmiral Stipanović. Po njegovim riječima, cilj posjeta viceadmirala Johnstonea bio je da se vidi kako bismo mogli pridonijeti međunarodnoj sigurnosti.
"Neka naša iskustva koja smo dosad imali u sudjelovanju u operaciji 'Triton' (pomaganje u spašavanju migranata na moru) i prevoženju snaga sigurno će biti od koristi za našu buduću suradnju", ocijenio je Stipanović.
Traži uvid u regiju
"Ovdje sam kako bih razgovarao sa zapovjednikom HRM-a Stipanovićem i stekao uvid u regiju i kako se ona uklapa u širu NATO-ovu zajednicu", rekao je Johnstone i dodao da je s domaćinom razgovarao o tomu "kako više integrirati Hrvatsku u NATO-ove aktivnosti". "Mene kao britanskoga mornaričkog admirala zanima kako moja zemlja može još više pomoći u izobrazbi hrvatskih mornaričkih kadrova", rekao je Johnstone.
Na novinarsko pitanje kako ocjenjuje sigurnost na Mediteranu, ocijenio je da je to "komplicirano mjesto i postat će još složenije".
"Moj šef general Scaperotti govori o tri 'R': Russians, radicals i refuges. To su Rusi, nije u pitanju ruska prijetnja, nego njihova prisutnost i ono što čine. Drugo 'R' je ono što on naziva radikalima, terorističkom infiltracijom, kako to može utjecati na Mediteran i cijelu Europu. Treće 'R' (refuges - izbjeglice) je udar s političkim posljedicama duž Sjeverne Afrike koji vodi u golemi izbjeglički val. Ne možemo se sami nositi s njima i mislim kako ljudi moraju shvatiti da je NATO sam gotovo nevažan nego su bitne članice koje zajedno s Europskom unijom mogu riješiti te probleme", rekao je Johnstone.
Viceadmiral je u srijedu posjetio i splitsku Gradsku upravu, gdje ga je primio gradonačelnik Andro Krstulović Opara.
Opara trabunjao o pozicioniranju Splita kao globalnog sigurnosnog aktera
"Činjenica da je viceadmiral Johnston, osim HRM-a posjetio i splitsku Gradsku upravu potvrda je kako se Split pozicionirao i u sigurnosnom smislu kao važna komponenta cjelokupnoga sigurnosnog sustava NATO-oa i Europe", rekao je Krstulović Opara.
"Počeli smo novu operaciju 'Sea Guardian' (Zaštitnik mora) na Sredozemlju i želja nam da što bolje upoznamo zemlje Sredozemlja i kako funkcioniraju njihove mornarice, a glavni cilj je sprječavanje terorizma i povećavanje sigurnosti", objasnio je Johnstone.
U vezi s ulogom HRM-a u Domovinskom ratu, podsjetio je kako je s predstavnicima iz Hrvatske razgovarao o tome "kako integrirati hrvatsko iskustvo u NATO-ovu osposobljenost". Pri tomu je rekao kako je među njegovim suradnicima u Londonu i jedan časnik HRM-a koji sudjeluje u svim NATO-ovim operacijama. "Moja je želja da što više hrvatskih vojnika sudjeluje u našim operacijama", dodao je Johnstone.
Viceadmiral Johnstone stigao je u posjet HRM-u u utorak, a za dvodnevnog boravka obišao je stare gradske jezgre Splita i Trogira. Posjetio je i Satniju za održavanje raketnog naoružanja u vojarni "Sv. Juraj" u Žrnovnici, raketnu topovnjaču RTOP-41 "Vukovar", spasilački brod SB-73 "Faust Vrančić" te Operativno središte HRM-a, priopćilo je Ministarstvo obrane.
*
Trump traži daljnje smanjivanje broja izbjeglica koji smiju doći u SAD
Trump traži daljnje smanjivanje broja izbjeglica koji smiju doći u SAD
Foto: FAH
TRUMPOVA administracija predlaže smanjivanje na 45.000 izbjeglica kojima bi se dopustio ulazak u Sjedinjene Države u 2018. fiskalnoj godini, što je najniža granica od 1980., rekla je administracija u izvješću Kongresu u srijedu, do kojega je došao Reuters.
Nakon što je preuzeo dužnost u siječnju, predsjednik Donald Trump izdao je izvršnu naredbu smanjujući maksimalni broj izbjeglica na 50.000 za 2017., rekavši kako bi više bilo "štetno za interes Sjedinjenih Država".
Najnoviji prijedlog smanjuje za više od pola maksimum izbjeglica koji je prošle godine postavio bivši predsjednik Barack Obama i znatno je niži od granice od 75.000 izbjeglica za koji zagovornici primanja izbjeglica kažu da je potreban da bi se odgovorilo na humanitarne krize diljem svijeta.
Administracija je predložila prihvatiti najviše 19.000 izbjeglica iz Afrike, 5000 iz istočne Azije, 2000 iz Europe i središnje Azije, 1500 iz Latinske Amerike i Kariba te 17.500 s Bliskog istoka i iz južne Azije, kaže izvješće.
U izvješću o izbjeglicama koje prema zakonu administracija podnosi Kongresu prije početka svake fiskalne godine 1. oktobara, administracija navodi narastajući zaostatak slučajeva stranaca koji su već u Sjedinjenim Državama i traže azil zbog straha od progona u inozemstvu.
*
Trump najavio najveće promjene u poreznom sustavu u posljednja tri desetljeća
Trump najavio najveće promjene u poreznom sustavu u posljednja tri desetljeća
Foto: Hina
AMERIČKI predsjednik Donald Trump predložio je najveće promjene u poreznom sustavu u posljednja tri desetljeća - plan kojim bi se srezali porezi za tvrtke i imućne, ali ga očekuje borba u Kongresu s obzirom da mu demokrati nisu nikako naklonjeni, a vlastita stranka je podijeljena.
Zakonodavci su sveobuhvatniju reformu poreznog sustava desetljećima zaobilazili u širokom luku, piše Reuters i podsjeća da je posljednja porezna reforma provedena 1986.
Veliko olakšanje Amerikancima
Trump tvrdi da bi reforma poreznog sustava donijela veliko olakšanje Amerikancima srednje klase. Bijela kuća je priopćila da bi prema tom prijedlogu prihodi tipičnih obitelji srednje klase bili u manjoj mjeri podložni saveznom porezu na dohodak.
Plan je skovan tokom višemjesečnih razgovora Trumpovih pomoćnika i vodećih republikanaca u Kongresu. U njemu se predlaže smanjenje poreznih stopa na korporativni prihod, rezanje poreza na prihode tvrtki kojima se porezi ne obračunavaju na razini korporacija već se vlasnici tvrtki oporezuju prema porezu na individualnu dobit. Većina tvrtki u SAD-u, njih oko 95 posto, su takve tzv. "pass-through" tvrtke.
Planom se predviđa i rezanje poreznih stopa na najviše prihode pojedinaca, a ukinut će se uvelike korištene porezne olakšice kojima se pogoduje stanovnicima u državama s visokim porezima u kojima dominiraju demokrati.
Demokrati se protive
Velike kompanije su zadovoljne, dok su demokrati izrazili protivljenje. Republikanci nikako da ostvare neki važniji uspjeh na zakonodavnom planu otkako je Trump u siječnju prisegnuo za predsjednika, iako kontroliraju i Bijelu kuću i oba doma Kongresa.
Prijedlog predviđa 20 postotnu poreznu stopu na korporativni dohodak, što je smanjenje u odnosu na sadašnjih 35 posto. Tvrtke u Sjedinjenim Državama plaćaju visoke poreze prema svjetskim standardima i traže smanjenje poreza već godinama.
Porezni okvir bi uspostavio 25 postotnu poreznu stopu za poduzetnički dohodak iz "pass-through" tvrtka. Brookings Institution procjenjuje da su 95 posto američkih tvrtka koje su obično mala privatna poduzeća.
Prema sadašnjem poreznom zakonu poduzetnički profiti se prenose na vlasnike kao osobni dohodak koji se često oporezuje prema najvišoj stopi od 39.6 posto za individualni dohodak.
Prijedlog namjerava konsolidirati sadašnjih sedam poreznih stopa u tri od 12 posto, 25 posto i 35 posto.
*
Autor lažnih vijesti koje su pomogle Trumpu da dobije izbore pronađen mrtav
Autor lažnih vijesti koje su pomogle Trumpu da dobije izbore pronađen mrtav
Screenshot: CNN
POZNATI autor lažnih vijesti Paul Horner, koji se "proslavio" izjavom da je nehotice pomogao Donaldu Trumpu da osvoji američke predsjedničke izbore, pronađen je mrtav u svom stanu.
Kako je saopštio policijski glasnogovornik Maricopa Countyja, Mark Casey, Horner je pronađen mrtav u svom krevetu ranije ovog mjeseca. Policija je pronašla dokaze koji "upućuju da bi ovo moglo biti nenamjerno predoziranje", prenosi The Hill. Uzrok smrti još uvijek nije utvrđen.
Horner, čije su lažne vijesti često bile viralne na društvenim mrežama, u razgovoru za Washington Post prošle godine primijetio je da su Trumpovi pristaše posebno lakovjerni kad su njegove lažne vijesti u pitanju.
Priznao da se osjeća loše jer je pomogao Trumpovoj kampanji lažnim vijestima
"Njegovi sljedbenici ne provjeravaju ništa - podijelit će bilo što, vjerovat će u bilo što. Njegov menadžer kampanje podijelio je moju priču o prosvjedniku koji dobiva 3.500 $ kao činjenicu. Mislim, izmislio sam to. Objavio sam lažni oglas na Craigslistu", objasnio je tada ovaj "novinar".
"Mislio sam da će se to provjeriti i da će zbog toga izgledati još gore. Mislim, tako je to uvijek radilo: Netko objavi nešto što napišem, onda oni otkriju da je to pogrešno, onda izgledaju kao idioti", dodao je Horner. "Ali Trumpovi pristaše, oni samo nastave s tim. Nikad ne provjeravaju ništa! On je sad u Bijeloj kući. Kad pogledam unatrag, umjesto da našteti (njegovoj) kampanji, mislim da joj je pomoglo. Zbog toga se osjećam loše", priznao je tada Horner.
U intervjuu za CNN, pokušao je opravdati zaradu račun publike, koja je vrlo sklona klikati, šerati i općenito povjerovati u lažne vijesti koje potvrđuju njihove predrasude i vrlo nesklona kritički provjeravati izvore i sam sadržaj vijesti, kao "satiru".
