Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Dvije žene spašene nakon što su pet mjeseci plutale Pacifikom, pogledajte snimku
Dvije žene spašene nakon što su pet mjeseci plutale Pacifikom, pogledajte snimku
Foto:USNI/YouTube
DVIJE žene i njihova dva psa spašene su kada su u srijedu nakon što se svibnju ove godine pokvario njihov brod nasred Pacifika. Američka mornarica izvijestila je kako su Jennifer Appel i Tasha Fuiaba otkrivene na udaljenosti većoj od 1400 kilometara od Japana, a otkrila ih je posada ribarskog broda iz Tajvana.
Američki ratni brod Ashland koji je provodio rutinsku patrolu pomogao je unesrećenoj posadi i tajvanskom brodu kako bi svi bili smješteni na sigurno.
Krenule s psima iz Havaja još u proljeće
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Appel i Fuiaba krenule su na plovidbu sa svojim psima iz Havaja prema Tahitiju još u proljeće. Nakon spašavanja, izjavile su kako im se brodski motor pokvario 30. svibnja, ali su vjerovale kako će uz pomoć jedara uspjeti doći do kopna, ali to se ipak nije dogodilo.
Nakon dva mjeseca na otvorenom moru, djevojke su počele odašiljati signale za spašavanje, međutim, niti jedan brod nije se nalazio dovoljno blizu da bi zaprimio njihove pozive u pomoć. Apple je rekla da su preživjele isključivo radi zaliha vode koje su ponijele sa sobom, kao i hranom dostatnom za jednogodišnje putovanje.
"Zahvalna sam na svemu, spasili su naše živote. Kada smo vidjeli američku posadu, osjetile smo pravo olakšanje.", kazala je Appel nakon spašavanja.
*
ANALITIČAR "Ovo je prijelomni trenutak: Španjolska ima modernu vojsku, a Katalonija nema ništa"
ANALITIČAR "Ovo je prijelomni trenutak: Španjolska ima modernu vojsku, a Katalonija nema ništa"
Foto: Wikipedia/123rf/Index
ANALITIČAR portala Obris, Igor Tabak, je u razgovoru za Index prokomentirao novonastalu eskalaciju krize u odnosima Madrida i Barcelone.
"Jednako kako je Katalonija proglasila neovisnost, tako je i Madrid aktivirao članak 155 španjolskog ustava. Španjolski premijer, što je javno dostupan podatak, proučava načine kako preuzeti ovlasti iz centrale kontrolu nad dotičnom pokrajinom", kazao je Tabak.
Ukoliko bi Španjolska odlučila poslati, primjerice, tenkove na Kataloniju koja se proglasila neovisnom, kako bi to izgledalo?
"Španjolska tim više što je aktivirala članak 155 svoga ustava i glasanjem u parlamentu, ne bi slala tenkove u Kataloniju, nego u dio svoje države, dakle Španjolske. Ali, još uvijek nismo došli do te faze iako je sve i dalje na rubu nekakve krize koja bi mogla, ali i ne mora eskalirati. Također, treba vidjeti na koji način će se dvije političke opije sučeliti, ona Madrida i ona Barcelone. Treba vidjeti i hoće li španjolska policija pokušati na silu preuzeti policijske dužnosti u Kataloniji ili ne", rekao nam je Tabak, kojeg smo potom pitali kolike su šanse da na spomenutom području izbije građanski rat?
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"To je sada prijelomni trenutak, kroz nekoliko sati ili dana vidjet će se koliko je ozbiljna odluka jedne i druge strane u Španjolskoj, dakle s jedne strane regionalne vlasti koje su proglasile neovisnost, a s druge strane Madrida. Uz najbolju volju, vrlo teško je iz Hrvatske reći što se tamo može dogoditi ili će se događati. Tu je sve moguće, od jednostavnog preuzimanja ovlasti regionalne vlasti, do građanskog rata", rekao nam je Tabak.
"Španjolska ima jako modernu i dobro naoružanu vojsku, a Katalonija vojno ne postoji"
Tabak nadalje ističe kako je cijeli postupak provedbe referenduma o odcjepljenju Katalonije od Španjolske, osim što je bio neustavan, bio i problematičan u tehničkom smislu. Naglašava i kako je u samoj Kataloniji pola građana za neovisnost, a pola nije.
"Cijela samostalnost je proglašena s malom većinom glasova u parlamentu. Meni to ukazuje i na činjenicu da je i stanovništvo Katalonije podijeljeno po tom pitanju. U samoj Kataloniji je situacija otprilike pola-pola. Što se tiče referenduma, nitko živ ne može reći tko je glasao i koliko puta. Ne postoji ni podatak koliko je građana svojim imenom i prezimenom glasalo. Taj referendum nije imao apsolutno nikakvu kontrolu koja je svojstvena pravim referendumima koji se inače održavaju u demokratskim zemljama. To je referendum koji je imao svakojakih problema sa svojom legitimacijom i to će vam kazati svatko tko se i najmanje razumije u tu problematiku. Dakle, mimo toga što je referendum bio neustavan, tehnički gledano, to je bio jedan veliki kaos", rekao je Tabak u razgovoru za Index.
"Katalonsko naoružavanje moralo bi ići ilegalnim putevima"
Ukoliko bi se Katalonija kojim slučajem pokušala naoružati u svrhu obrane svoje zemlje, kako bi to izgledalo?
"Jako teško pitanje. Katalonija praktički nema granicu s niti jednom od susjednih država koje bi bile prijateljski nastrojene prema njima. Europska unija je već rekla da misli raditi samo s centralnom vlasti u Madridu. Time je Katalonija praktički već danas van sustava Europske unije. Ako uspiju inzistirati na svojim stavovima ili u slučaju eskalacije nekakvog nasilja, tu je prva na udaru lokalna policija za koju treba vidjeti je li je dovoljno jaka da obrani samostalnost Katalonije, ako do toga dođe. Sve nakon toga je potpuno neizvjesno, zapravo, sve je vrlo slično kao u situaciji raspada bivše SFRJ", tumači Tabak.
"Vojne instalacije u Kataloniji drže vlasti iz Madrida"
"Treba vidjeti da li bi došlo do cijepanja regularne španjolske vojske. Treba vidjeti i što će biti s lokalnim vojnim instalacijama u Kataloniji, Njih trenutno drže vlasti iz Madrida, a bilo bi zamislivo da ih pokušaju preuzeti snage sklone Kataloniji kao neovisnoj državi. Bilo kakav uvoz ozbiljnijeg naoružanja bilo bi teško organizirati legalno. U slučaju takve eskalacije nekakvog građanskog rata, treba uzeti u obzir da je vojska koju posjeduje Španjolska izuzetno ozbiljna i moderno je opremljena. Katalonija bi se morala brzo organizirati i opremiti da bude u stanju vojno obraniti svoju samostalnost i neovisnost. Tu onda govorimo o kraju turizma, gospodarstva i svega onoga što je do sada krasilo Kataloniju.", kazao je za kraj Tabak.
*
VIDEO U Barceloni prvi sukobi protivnika i pobornika neovisnosti
VIDEO U Barceloni prvi sukobi protivnika i pobornika neovisnosti
Video, Screenshot: El Pais
PROTIVNICI odcjepljenja od Španjolske skupili su se na ulicama Barcelone omotani španjolskim zastavama. Prolazeći gradom uzvikivali su kako su protiv odcjepljenja.
Prolazeći uz zgradu u kojoj je smješten Radio Katalonija, razbili su nekoliko stakala na zgradi, za što je Radio već najavio kako će ih tužiti.
Sukobili su se s lokalnom katalonskom policijom, tzv. Mososima, dok su pozdravili ulazak španjolske policije u grad.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Oni su u Barcelonu ušli u kombijima spuštenih prozora, pružili su ruke okupljenima i pozdravili ih. Protivnici neovisnosti su prošli kraj njih i pozdravili ih rekavši kako su oni njihova policija.
Kako javlja El Pais, došlo je i do prvih sukoba, kada su protivnici odcjepljenja prolazili uz jedan klub u kojemu je potom došlo do naguravanja. Kako javljaju, jedna osoba je ozlijeđena.
Ya han llegado a la Delegación del Gobierno. Aplauden a la Polícía: “Esta es nuestra Policía”. pic.twitter.com/8HBN0HnMei
ANALIZA Proglašenje neovisnosti Katalonije moglo bi dovesti do krvoprolića
ANALIZA Proglašenje neovisnosti Katalonije moglo bi dovesti do krvoprolića
Foto: 123rf/Index
PRAVNO gledajući, Španjolska je u pravu, a Katalonija u krivu. U španjolskom centralistički intoniranom ustavu nema mogućnosti da bilo koja od povijesnih pokrajina proglasi neovisnost, to je jednostavno nepostojeća opcija. Taj je ustav definitivno problematičan, naročito u dijelu koji regulira tj. de facto onemogućava provođenje referenduma, no i dalje je na snazi kao temeljni pravni dokument Španjolske. >> IZ MINUTE U MINUTU Eskalacija krize u Kataloniji: U Barceloni slave, u Madridu prijete
>> Katalonija proglasila neovisnost
Naravno, to je samo jedan od nekoliko aspekata u vezi današnjeg proglašenja neovisnosti u tamošnjem parlamentu, ali nikako nevažan. Nakon proglašenja neovisnosti države svijeta su pozvane da priznaju novu i neovisnu Kataloniju, a već sada je jasno da će samo rijetke to doista učiniti. Ili možda čak niti jedna, jer proglašenje neovisnosti nema utemeljenje ni u španjolskom ustavu ni u međunarodnom pravu.
Na referendum o neovisnosti izašlo je tek 43 posto katalonskih glasača
Ono se ne može uvjerljivo temeljiti ni na nedavnom referendumu o neovisnosti, koji pored toga što je bio pravno upitan - i zbog ometanja centralnih vlasti iz Madrida - ima i problem s izlaznošću. Na njemu je glasalo oko dva milijuna ljudi, od kojih 95 posto jest glasalo za neovisnost Katalonije, ali ona ima sveukupno 7,5 milijuna stanovnika. Referendum na kojem je glasalo 43 posto od sveukupnog broja katalonskih glasača očito ne može biti uvjerljiv temelj za proglašenje neovisnosti.
Zagovornici neovisnosti (ili separatisti; terminologija je također važna u ovoj priči) danas su neovisnost Katalonije izglasali sa 70 od 135 glasova u katalonskom parlamentu. Riječ je o nategnutoj većini od par glasova koje teško može biti legitimna za donošenje jedne tako dalekosežne odluke. Sudeći pak po demonstracijama koje se proteklih tjedana održavaju u Barceloni, opet se vidi podijeljenost katalonskog društva u vezi pitanja neovisnosti. Na ulicama je u stotinama hiljada bilo i onih Katalonaca koji su za neovisnost i onih koji su za ostanak u Španjolskoj.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Po svim relevantnim parametrima, a to su održani i de facto ilegalni referendum, pokrajinski izbori, ispitivanja javnog mnijenja i javni prosvjedi, sami su Katalonci otprilike pola-pola podijeljeni oko neovisnosti. Proglasiti u takvoj situaciji neovisnost na temelju 70 od 135 parlamentarnih glasova znači proglasiti neovisnost ne samo nasuprot Madridu, nego i nasuprot stava pola Katalonaca. Utoliko bi današnja odluka mogla u najgoroj varijanti biti uvod ne u još jedan Španjolski građanski rat, nego u Katalonski građanski rat.
Rajoy i Puigdemont pokazali podjednaki politički diletantizam
Nadalje, odluka u neovisnosti zapravo je izglasana kako bi se preduhitrila parlamentarna odluka iz Madrida kojom bi španjolska vlada preuzela kontrolu nad Katalonijom, te razvlastila premijera Carlosa Puigdemonta. Da, nema sumnje da je španjolski konzervativni premijer Mariano Rajoy beskrajno antipatičan i korupcijom nagrizen političar, koji se u vezi Katalonije ponaša kao slon u staklani, ali njegovo nesnalaženje i rigidnost u eskalirajućoj krizi katalonski lideri nisu baš uspješno znali iskoristiti, jer su i sami pokazali jednake osobine.
Primjerice, Puigdemont je odbio raspisati nove izbore u Kataloniji, koji bi onda u praksi postali legalni referendum o neovisnosti, jer ako bi na njima uvjerljivu većinu - za razliku od trenutne nategnute - odnijele separatističke stranke, onda bi stvari bile mnogo jasnije. No, katalonski premijer izbore nije raspisao i zato što nije bio uvjeren u pobjedu svoje strane na njima. Nadalje, natezanje između službenog Madrida i Barcelone se proteklih tjedana počelo pretvarati u političku farsu, u kojoj su se tražila očitovanja i pisala duga pisma, na par sekundi proglašavala pa suspendirala neovisnost, kretalo na sastanke, pa od njih odustajalo. Neovisno o tome na čijoj je strani u ovom sukobu nečije srce, neprijeporno je da su politički diletantizam pokazali i Rajoy i Puigdemont, s time da ovaj potonji pred sobom ima ipak veći izazov, a to je stvaranje posve nove države na svijetu.
Svaka odluka koja bi mogla dovesti do krvoprolića je pogrešna odluka
Puigdemont i njegova ekipa nisu obavili ni tehničke ni diplomatske pripremne radnje za današnji potez, te on istovremeno produbljuje krizu i svjedoči da je taj potez suštinski banalan, paradni. Puigdemontovo bauljanje proteklih tjedana pokazuje da on nema razrađen i konkretan plan, nego da reagira na ovaj ili onaj događaj. Ovakvo proglašenje katalonske neovisnosti zato vrlo lako može postati dugoročni poraz te ideje. Nema sumnje da će se večeras slaviti na ulicama Barcelone, ali slavit će tek pola Katalonije. Sutra slijedi mamurluk i pitanje “A što sada?”.
Jedini koji sada može spasiti Puigdemonta i navodnu katalonsku nezavisnost je Mariano Rajoy. Ako on krene s nečime što bi u praksi izgledalo kao vojno-policijska okupacija Katalonije i ako pendrečenje od prije par tjedana ovaj put preraste u pravo krvoproliće, onda - paradoksalno - ima šanse da proglašenje katalonske neovisnosti spletom okolnosti ipak uspije.
Ako Rajoy odluči reagirati promišljeno i koncilijantno, a ne automatski agresivno, teško je vjerovati da se ovako nategnuto izglasavanje neovisnosti Katalonije može održati kao politički relevantno, legitimno i legalno. Uzimajući u obzir dosadašnje Rajoyeve poteze u katalonskoj krizi, teško je sa sigurnošću predvidjeti da ipak neće donijeti najgluplju moguću odluku koja bi mogla dovesti do smrti španjolskih odnosno katalonskih građana.
*
Nisu svi Katalonci za neovisnost: "Voljni ste žrtvovati sve za svoj fanatizam"
Nisu svi Katalonci za neovisnost: "Voljni ste žrtvovati sve za svoj fanatizam"
Foto: Index/Hina
KATALONSKI parlament današnjim je povijesnim glasanjem odredio, za dobro ili loše, budućnost ove španjolske regije - odnosno, prema njegovom proglasu, nove neovisne i suverene republike.
Već je jasno da je Barcelona u ovoj odluci potpuno izolirana - Madrid je ne priznaje i pokreće izvanredne mjere u skladu s člankom 155 španjolskom Ustava, kojim planira suspendirati katalonsku autonomiju, raspustiti vladu njenog predsjednika Carlesa Puigdemonta i preuzeti izravnu vlast. Europska unija, ali i ukupna međunarodna zajednica, također su odbacili katalonsku deklaraciju kao nelegitimnu i nedvosmisleno se svrstali uz španjolsku vladu. No ima li Puigdemont podršku samih Katalonaca?
Vrlo tijesan rezultat u katalonskom parlamentu
Deklaracija neovisnosti izglasana je nadmoćnom većinom u katalonskom saboru, sa 70 glasova za i 10 protiv, ali taj rezultat daje prilično varljiv dojam. Naime, 55 zastupnika iz triju oporbenih stranaka - Narodne stranke (koja je na vlasti u Madridu) Socijalističke stranke i Građana - odbilo je pristupiti glasanju, što znači da bi se ukupni rezultat mogao uzeti kao 70-65, a to je vrlo tijesna većina u korist neovisnosti.
Kako piše Leonid Bershidsky za Bloomberg, i ova nategnuta većina separatista ostvarena je samo zato što katalonski izborni sustav pozitivno diskriminira ruralna, slabije naseljena područja regije u kojima je istodobno izraženiji katalonski nacionalizam.
Tako je glasanje u parlamentu bilo repriza spornog referenduma održanog 1. oktobara, koji su španjolska vlada i ustavni sud proglasili ilegalnim i nasilno, ali bezuspješno pokušali zaustaviti. Rezultat je bio nadmoćnih 90% za iz razloga što ga je ogromna većina protivnika neovisnosti odlučila bojkotirati. Samo 43% katalonskog glasačkog tijela zaista je glasalo za neovisnost.
A prema posljednjim anketama javnog mnijenja, provedenima nekih mjesec dana prije referenduma, pristaša neovisnosti manje je nego pristaša ostanka u zajedničkoj državi - 41% prema 49%. Separatisti su prosvjedovali u stotinama hiljada na ulicama Barcelone i drugih gradova, ali približno jednaka okupljanja imali su i protivnici odcjepljenja.
Oporba ne krije prezir prema Puigdemontovom "populizmu"
Dok se u trenutku proglašenja neovisnosti predsoblje parlamenta, puno pristaša koje su htjele svjedočiti povijesnom trenutku, orilo od pokliča “sloboda”, “neovisnost” i “demokracija”, anti-separatisti su otvoreno izražavali prezir prema njihovom euforiji, kako izvještava Washington Post. “Što je ovo? Marš na Bastilleu?”, pitao se zastupnik Katalonske socijalističke stranke, Daniel Fernandez.
Carlos Carrizannos, zastupnik Građana (Ciudadanos), usporedio je, za vrijeme užarene rasprave koja je prethodila glasanju, proglašenje neovisnosti s državnim udarom. Upirući prstom u njega, pozvao ga je na odgovornost zbog krize u kojoj se Katalonija našla: “Vi, gospodine Puigdemont, bili ste za neovisnost cijeli svoj život. Cijeli ovaj plan već je bio posložen.”
“Ovaj pokret je školski primjer populizma, pun magičnog razmišljanja koje je stvarnost razorila. Voljni ste žrtvovati sve za svoj čisti fanatizam”, bio je još oštriji zastupnik Narodne stranke Alejandro Fernandez. “Vi koristite ime Katalonaca. Ali mi Katalonci smo podijeljeni. I vi nanosite štetu Kataloncima”, kazala je Ines Arrimadas iz Građana.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Poruke katalonske oporbe podudaraju se s porukom samog španjolskog premijera Mariana Rajoyja, koji je u parlamentu u Madridu podrugljivo odbacio kako Puigdemontov proglas, tako i njegove pozive na dijalog. “Riječ dijalog je tako lijepa riječ. Ona stvara dobre osjećaje. Ali dijalog ima dva neprijatelja: one koji zloupotrebljavaju, ignoriraju i zaboravljaju zakone, i one koji žele slušati samo sebe, koji ne žele razumjeti drugu stranu.”
Puigdemont se do zadnjeg trena dvoumio
Iako je situacija u Kataloniji vrlo neizvjesna, jučer je bila još neizvjesnija. Naime, cijelog dana se nije znalo hoće li Puigdemont zaista krenuti naprijed prema odcjepljenju, koje je prije nekoliko tjedana već proglasio pa odmah suspendirao, ili će popustiti i umjesto toga raspisati prijevremene izbore. Njegovo oklijevanje i davanje naznaka da bi ipak mogao popustiti izazvalo je ogorčenje separatista koji su počeli prosvjedovati pred parlamentom. Lider radikalno lijeve stranke CUP, Antonio Banos, postavio je Puigdemontovu fotografiju, okrenuto naopako, za svoju profilnu sliku na Facebooku kao simbol njegove navodne izdaje. Kad je Puigdemont ipak objavio da će zatražiti od parlamenta glasanje o neovisnosti, Banos je postavio njegovu sliku okrenutu ispravno.
Puigdemont se u biti dvoumio jer je pokušavao dobiti garanciju da će zauzvrat za raspisivanje novih izbora Rajoy odustati od aktiviranja članka 155. Kada je shvatio da Rajoy namjerava ići s izvanrednim mjerama koje bi “povratile legalnost” u svakom slučaju, odlučio je da ni sam neće popustiti.
Drugi Puigdemontov plan, onaj da će uvjeriti EU da se uključi u sukob kao posrednik između Barcelone i Madrida, također se izjalovio. Kao što je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk jasno dao do znanja, “za EU se ništa ne mijenja” po pitanju statusa Katalonije, a Madrid ostaje “jedini sugovornik” Bruxellesa. Štoviše, vodstvo EU već je prethodno upozorila Kataloniju da nema ništa od ostanka unutar unije u slučaju odcjepljenja.
Katalonci se neće nasiljem boriti za neovisnost
Iako je dobar dio Katalonaca ovo zasigurno doživio kao izdaju, katalonski političar koji i sam podržava neovisnost, Jordi Sellas, vidi to kao logičan stav EU: “Nitko u EU nikad nije raspravljao što da čini s novom zemljom koja nije članica EU, a ima 7.5 milijuna građana EU.” Ispostavilo se da je od Puigdemonta bilo prilično naivno očekivati da će se unija suprotstaviti jednoj od svojih najvećih članica. Stoga on danas možda izgleda kao pobjednik, ali još jednom - dojam vara.
Usto, sami pristaše katalonske neovisnosti, pa ni oni najgorljiviji, po svemu sudeći nisu voljni boriti se za nju bilo kakvim metodama osim mirnim prosvjedom i otporom. “Neću umrijeti za zastavu, za zemlju. Narod se nikad neće boriti. To nije vrijedno niti jedne smrti”, naglasio je Sellas.
Međutim, Katalonci bi umjesto toga mogli pribjeći metodama poput pasivnog otpora, građanskog neposluha, pa i općeg štrajka, koji bi mogao paralizirati gospodarstvo ove bogate regije. Nasilna reakcija španjolske policije, ili čak vojske samo će im ići na ruku i obiti se Rajoyju o glavu. To je, ironično, možda jedina šansa da se izolirani i praktički bespomoćni Puigdemont ipak izvuče pobjedu iz vrlo nezavidne situacije u kojoj se nalazi. No dugoročno rješenje krize morat će iznijeti neki drugi lideri - ni on ni Rajoy očito nisu za njega sposobni.
*
Katalonija proglasila neovisnost
Katalonija proglasila neovisnost
Screenshot: Getty/Index
KATALONIJA je proglasila neovisnost od Španjolske. Katalonski regionalni parlament tu je odluku donio danas popodne.
Katalonska vladajuća koalicija 'Zajedno za Da' i njen partner Kandidatura narodnog jedinstva (CUP), koje u katalonskom parlamentu imaju 72 od 135 zastupnika i za danas su najavili proglašenje neovisnosti.
To su i napravili.
U katalonskom parlamentu je 70 od 135 zastupnika glasalo za pokretanje proglašenja samostalne republike Katalonije. Katalonski predsjednik vlade Carles Puigdemont rekao je kako je to bilo očekivano nakon referenduma 1. oktobara.
"Danas je parlament naše zemlje, legitimno tijelo čiji su zastupnici izabrani na izborima 2015., učinio očekivan i borben iskorak. Mi smo društvo koje je uvijek odgovaralo mirnim putem", izjavio je Puigdemont dok su hiljade ljudi s katalonskim zastava vikale "Sloboda" ispred katalonskog parlamenta u Barceloni.
"Uspostavimo republiku Kataloniju, kao nezavisnu i suverenu državu, pravnu, demokratsku i socijalnu", navedeno je u tekstu prijedloga ovih stranaka.
BBC je na Twitteru objavio i snimku trenutka kad je neovisnost velikom većinom izglasana. Kako god završila priča o Kataloniji, u svakom slučaju riječ je o povijesnom trenutku.
Dok je predsjednica katalonskog parlamenta čitala rezultate glasovanja, pri svakom pročitanom "da" ispred parlamenta bi se zaorio uzvik oduševljenja hiljada okupljenih ljudi koji su uživo pratili glasovanje.
U masi su vijorile katalonske zastave, a među njima su bile istaknute i zastave Baskije, pokrajine na sjeveru gdje također postoji težnja za osamostaljenjem. Oduševljenje se prolomilo ispred parlamenta, a zastupnici koji su izglasali nezavisnost zapjevali su katalonsku himnu. Priključili su im se okupljeni građani ispred parlamenta. "Živjela Katalonija", povikali su na kraju.
Na referendum kojeg je bio zabranio španjolski Ustavni sud izašla su 2,3 milijuna stanovnika od ukupno 5,3 milijuna s pravom glasa. Od onih koji su izašli 90 posto se izjasnilo za nezavisnost. Referendum je suprotan španjolskom ustavu koji je na snazi od 1978.
Što će napraviti Madrid?
Oporbene stranke u katalonskom parlamentu u Barceloni, Narodna stranka i Građani, poručile su da neće glasovati o navedenom prijedlogu jer je protivan španjolskom ustavu i nezakonit.
Odmah nakon proglašenja stiže reakcija iz Madrida, španjolski senat aktivirao je članak 155. ustava o izvanrednim mjerama. Članak 155. ustava španjolskoj vladi dopušta preuzimanje kontrole nad katalonskom policijom, financijama, javnim medijima i telekomunikacijama.
Mjere uključuju micanje aktualne katalonske vlade te sazivanje prijevremenih parlamentarnih izbora u roku od šest mjeseci.
*
Pristižu reakcije na proglašenje neovisnosti Katalonije, SAD stale uz Španjolsku
Pristižu reakcije na proglašenje neovisnosti Katalonije, SAD stale uz Španjolsku
Foto: FaH
KATALONIJA je danas proglasila neovisnost glasanjem u regionalnom parlamentu u kojemu je 70 zastupnika glasalo za neovisnost, 10 protiv, dok je 2 bilo suzdržano.
Nedugo nakon toga počele su pristizati prve reakcije na proglašenje neovisnosti. Najprije je reagirao španjolski premijer Marriano Rayoj koji je poručio Španjolcima da budu mirni i da će vratiti zakonitost u Kataloniju.
Reakcije iz Europske unije
Potom se oglasio Donald Tusk koji je poručio kako se za EU ništa nije promijenilo.
"Za EU se ništa ne mijenja. Španjolska ostaje naš jedini sugovornik. Nadam se da će vlada Španjolske odabrati snagu argumenata umjesto sile", rekao je.
For EU nothing changes. Spain remains our only interlocutor. I hope the Spanish government favours force of argument, not argument of force.
Kako javlja El Pais, njemačka vlada izvijestila je kako ne priznaje neovisnost Katalonije.
"Zabrinuti smo zbog situacije u Kataloniji koja se stvara zbog neustavne izjave Parlamenta. Suverenitet i integritet Španjolske su nepovredivi. Proglašenje neovisnosti od strane regionalnog parlamenta krši ove principe", poručili su i dodali kako podržavaju Rajoya.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Francuski predsjednik Macron poručio je kako je jedini sugovornik njega i njegove vlade u Španjolskoj Marriano Rajoy. Poručio je i kako je ovo pitanje interno pitanje Španjolske.
Aktivacija članka 155. Ustava
Španjolski Senat je aktivirao članak 155. španjolskog Ustava koji omogućava španjolskoj vladi preuzimanje kontrole nad katalonskom policijom, financijama, javnim medijima i telekomunikacijama.
Mjere uključuju micanje aktualne katalonske vlade te sazivanje prijevremenih parlamentarnih izbora u roku od šest mjeseci.
Potom se na Twitteru oglasila i španjolska vojna policija koja je citirala prvi članak Ustava Španjolske.
"Nacionalni suverenitet počiva u španjolskom narodu, iz čega proizilaze ovlasti države", poručili su uz fotografiju španjolske zastave.
Artículo 1.2 de la C.E.:
"La soberanía nacional reside en el pueblo español, del que emanan los poderes del Estado" pic.twitter.com/iasR0ZvEsK
Američki State Department poručio je kako vlada SAD-a podržava vladu Španjolske i njezine ustavne mjere koje će joj pomoći da ostane ujedinjena i jaka.
NEW: State Department on Catalonia: The U.S. "supports the Spanish government’s constitutional measures to keep Spain strong and united." pic.twitter.com/SN3i1i1qvH
