Zašto Rumunji opet ne daju svojoj vladi mira, dok Hrvati šute i trpe?
Zašto Rumunji opet ne daju svojoj vladi mira, dok Hrvati šute i trpe?
Screenshot: Youtube
RUMUNJSKOJ vladi baš ne ide, pa ne ide: drugi put u 10 mjeseci Rumunji su izašli na ulice i digli glas protiv njenih reformi - reformi koje se slobodno mogu opisati kao borba za spašavanje korupcije. I korumpiranih.
A korumpirani koje se u Rumunjskoj pokušava spasiti, po svemu sudeći, sežu od sitnih uhljebljenih činovnika do onih u samom vrhu vlasti, odnosno vladajuće Socijaldemokratske partije. Prema posljednjem godišnjem Indeksu o percepciji korupcije ugledne međunarodne organizacije Transparency International, onom za 2016., Rumunjska je četvrta najkorumpiranija zemlja u Europskoj uniji. To mjesto dijeli s Bugarskom, s kojom ima 48 od mogućih 100 bodova na indeksu, a iza su Bugarska (41), Grčka (44) i Italija (47). Usporedbe radi, Hrvatska po ovom indeksu ima samo jedan bod više od Bugarske i Rumunjske, 49, i tako zauzima neslavno peto mjesto po korumpiranosti unutar EU-a.
Umjesto da pokrene odlučnu borbu protiv korupcije, što Bruxelles od nje očekuje, rumunjska vlada je početkom ove godine, nakon što su socijaldemokrati pobijedili na izborima krajem 2016., krenula s uvođenjem zakona kojim bi se praktički dekriminalizirali “lakši” oblici korupcije. Naime, prema spornom zakonu, korumpirani dužnosnici izbjegli bi optužnicu i zatvor ako su iz proračuna i drugih javnih sredstava “zamračili” manje od 200 hiljada leja, odnosno 47.500 dolara. Na isti načini bili bi pošteđeni ako su ilegalno pogodovali članovima vlastite obitelji.
No Rumunji nisu imali razumijevanja za spašavanje korumpiranih uhljeba od strane vlasti. U najvećim prosvjedima od onih 1989. kojima su srušili zloglasnog komunističkog diktatora Nicolaea Ceaucescua, stotine hiljada Rumunja danima je početkom veljače prosvjedovalo protiv vlade Sorina Grindeanua pod jednostavnom i efektnom parolom: “Prestanite krasti!” Na vrhuncu prosvjeda više od pola milijuna Rumunja bilo je na ulicama. Premijeru Grindeanuu nije preostalo ništa nego da povuče sramotni zakon i smijeni svog ministra pravosuđa Florina Iordachea.
Smijenili premijera kojem spašavanje nije uspjelo, novi premijer nastavio s istim poslom
Ipak, mlađahni premijer nije se uspio spasiti ovim taktičkim žrtvovanjem ministra - četiri mjeseca kasnije s 43-godišnjem Grindeanuom obračunali su se njegovi socijaldemokrati. Pod službenim objašnjenjem da nije uspio implementirati stranački predizborni program, parlament mu je izglasao nepovjerenje, a ministri kolektivno izišli iz vlade nakon što je Grindeanu odbio dati ostavku na mjesto premijera. Odmah zatim izbačen je i iz vlastite stranke.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Međutim, neovisni promatrači smatraju da je PSD najvjerojatnije bio nezadovoljan Grindeanuovim neuspjehom ublažavanja antikorupcijskih zakona ranije ove godine te da ga se žele riješiti kako bi osigurali da neki drugi premijer zaštiti stranačke pripadnike koji očekuju tužbe oko korupcije.
Ta je teorija ubrzo dobila i svoju potvrdu - novi premijer iz iste stranke, Mihai Tudose, pokušao je ovog mjeseca progurati novi paket mjera kojima se praktički sabotira borba protiv korupcije. Kako javlja Deutsche Welle, predloženi zakon bi znatno umanjio ovlasti koje ima rumunjski Anti-korupcijski direktorat (DNA), relativno neovisno pravosudno tijelo koje je osnovano 2014. i koje uživa ugled kao jedini učinkoviti borac protiv korupcije u zemlji. Zakon bi također stavio DNA pod veću kontrolu vlade.
Odgovor Rumunja bio je jasan. “Želimo pravdu, ne korupciju. PSD je crvena kuga”, skandirali su na novom prosvjedu održanom ove nedjelje, aludirajući na to da je PSD nasljednik rumunjske Komunističke partije. Za ovo spašavanje korupcije, naširoko rasprostranjene tradicije u ovim istočnoeuropskim krajevima, prosvjednici glavnima odgovornima drže predsjednike dvaju domova parlamenta: Liviu Dragnea i Calina Popescu Tariceanua, koji su trenutačno pod istragom. A Dragnea bi vjerojatno bio i premijer da nije već optužen za izborne manipulacije prošle godine i zbog toga dobio dvogodišnju zabranu kandidiranja.
Hrvatska i Rumunjska - sličnosti i razlike
Dragneu se u Rumunjskoj smatra svojevrsnim vladarom u sjeni i pravim arhitektom anti-antikorupcijskih reformi od kojih bi sam imao najviše koristi. Naime, Dragnea se nedavno našao pod novom istragom zbog pronevjere 21 milijuna eura iz europskih fondova, zbog čega mu je zamrznuta i imovina. On, naravno, poriče optužbe, ali i Europski ured protiv prevara (OLAF) potvrdio je da su sredstva namijenjena za izgradnju cesta u Rumunjskoj prevarom isplaćena državnim službenicima, odnosno uhljebima, i zatražio od ove zemlje povrat sredstava.
Cijela rumunjska drama i nama u Hrvatskoj, nažalost, zvuči poznato: vlada koja donosi specijalne zakone i ukida povjerenstva s ciljem prikrivanja sustavne korupcije i spašavanja onih koji su izuzetno sumnjive poslove godinama tolerirali ili u njima sami sudjelovali; vlade koje se izmjenjuju jedna za drugom i kojima su puna usta reformi, ali zadržavaju isti odnos prema državnom proračunu kao vlastitom privatnom bankomatu za financiranje stranačke vojske uhljeba; neodrživo visoki porezi i glomazan državni aparat koji služe za istu svrhu; pravosuđe koje je neovisno samo na papiru i posljedična reputacija zemlje kao crne ovce Europske unije, na samom začelju po dugoročnim gospodarskim pokazateljima.
Ali, za razliku od Hrvatske, Rumunji ne misle to dalje trpjeti i šutjeti. Jučerašnji prosvjed na kojem je sudjelovalo oko 50 hiljada ljudi iniciralo je 40 udruga civilnog društva i 2 saveza sindikata u zemlji kako bi, prema vlastitim riječima, “spriječili da zemlju preuzme politička mafija”. Sudeći po dosadašnjem iskustvu, prosvjedi bi uskoro mogli opet narasti na razinu od više stotina hiljada ljudi.
I tu dolazimo do onog ključnog pitanja - izostaje li sličan otpor političkoj mafiji u nas zato što nemamo isti problem, zato što su Hrvati poslovično navikli šutjeti i trpjeti makar pod cijenu vlastite budućnosti ili zato što značajan dio stanovništva RH jednostavno ima izravne koristi od sustavne korupcije? Drugim riječima - što ako je ključna razlika u tome što se Rumunjima isplati prosvjedovati, a Hrvatima ne jer i sami imaju interesa da se sustav temeljen na općoj krađi i rasipanju javnog novca održi (a oni kojima nije, ionako bježe van)? Što ako problem nije u vladajućima nego u nama?
*
SAD kritizira pravosudnu reformu u Rumunjskoj: "Ovaj zakon ugrožava postignuti napredak"
SAD kritizira pravosudnu reformu u Rumunjskoj: "Ovaj zakon ugrožava postignuti napredak"
Foto: Hina
SAD je kritizirao prijedlog pravosudne reforme o kojoj se trenutačno raspravlja u Rumunjskoj i koja bi, tvrde, mogla naškoditi borbi s korupcijom.
"Pozivamo rumunjski parlament da odbije prijedloge koji slabe vladavinu prava i ugrožavaju borbu s korupcijom", rekla je glasnogovornica američkog State Departmenta Heather Nauert, izrazivši zabrinutost Washingtona.
"Ovaj nacrt zakona koji je prvotno predložilo ministarstvo pravosuđa ugrožava napredak što ga je Rumunjska ostvarila zadnjih godina u gradnji čvrstih pravosudnih institucija zaštićenih od političkog utjecaja", ocijenila je u priopćenju.
Drugi pokušaj ublažavanja antikorupcijskog zakona
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kritičari nacrta o kojemu raspravlja rumunjski parlament ističu da on jača nadzor ministarstva pravosuđa nad državnim tužiteljima i ograničava ovlasti državnog tužiteljstva za suzbijanje korupcije koje je zadnjih godina postiglo zapažen uspjeh.
Rumunjska vlada je u siječnju prvi put pokušala ublažiti zakon o suzbijanju korupcije, ali je morala uzmaknuti pred nezapamćenim prosvjedima. Nakon toga se mobilizacija nastavila, pa su i u nedjelju hiljade Rumunja prosvjedovale protiv novog teksta lijeve vlade.
*
Financial Times: Suradnja s Kinom u skupini 16+1 zabrinjava Bruxelles i druge države članice
Financial Times: Suradnja s Kinom u skupini 16+1 zabrinjava Bruxelles i druge države članice
Foto: Hina
SKUPINA 16+1 zemalja središnje i istočne Europe i Kine, čiji su se čelnici sastali danas u Budimpešti, izaziva sumnjičavost u Bruxellesu i glavnim prijestolnicama EU-a, a diplomati se pribojavaju da bi njome Peking mogao potkopavati pravila EU-a i koristiti rastuće napetosti između istočnih i zapadnih članica Unije, piše Financial Times.
Glavni motiv suradnje u okviru te skupine je mogućnost Kine da financira i gradi ceste, željezničke pruge i drugu infrastrukturu koju neke siromašnije članice iz središnje istočne Europe trebaju, no razmjeri operacija u toj suradnji prelili su se i na politička i strateška područja što izaziva nepovjerenje nekih zapadnoeuropskih sila koje dominiraju u politici Unije, piše list.
"Dosta sumnjičavosti"
"Ovaj subregionalni pristup (16+1) nailazi na dosta sumnjičavosti ne samo u Bruxellesu nego i u prijestolnicama mnogih drugih država članica", rekao je listu europski diplomat koji nije želio biti imenovan zbog osjetljivosti teme.
Drugi diplomat, koji je također tražio da ostane neimenovan, napomenuo je da se "16+1 bavi mnogim stvarima" a neke od njih "zadiru u nadležnosti EU-a ili ulaze u nova područja gdje već postoje inicijative između EU-a i Kine". "A vidimo samo vrh ledenog brijega", dodao je.
Kako se Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Poljska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska, Slovenija, Slovačka, Albanija, Makedonija, Crna Gora, Češka, Litva, Latvija i Estonija, pripremaju za godišnji summit s Kinom, postaje jasno da utjecaj Pekinga raste u državama središnje i istočne Europe, primjećuje list.
"Težište svjetskog gospodarstva pomiče se sa zapada na istok, i iako se još uvijek to u zapadnom svijetu donekle poriče, to poricanje ne izgleda razborito", rekao je u oktobaru mađarski premijer Viktor Orban.
"Vidimo kako se težište svjetskog gospodarstva pomiče s atlantske u pacifičku regiju. To nije moje mišljenje, to je činjenica", rekao je.
"Za Kinu je tih 16 zemalja važno po sebi ali i kao most u EU", kaže Jonathan Hillman, direktor projekta Reconnecting Asia washingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).
Dva glavna razloga za zabrinutost
Za neke u EU-u dva su glavna razloga za zabrinutost. Prvi je da bi Kina mogla pojačati svoja nastojanja da iskoristi utjecaj koji gradi u središnjoj i istočnoj Europi da zaobiđe neke aspekte zajedničke politike EU-a spram Kine. Drugi je da bi neke od zemalja skupine 16+1 mogle iskoristiti snažne veze s Kinom da osnaže svoje pregovaračke pozicije spram Bruxellesa.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Europski diplomati kažu da bi takva dinamika mogla potkopati učinkovitost Bruxellesa u često neskladnim odnosima s njegovim drugim po veličini trgovinskim partnerom.
Jedna od zabrinutosti je da bi ustrajavanje Kine na zajamčenim ugovorima za njene tvrtke moglo narušiti pravila javne nabave za jedinstveno tržište EU-a.
Strasti su se već uzburkale. U rujnu je Sigmar Gabriel, njemački vicekancelar i ministar vanjskih poslova pozvao Peking da poštuje koncept "jedne Europe" dodavši da "ako ne uspijemo razviti jedinstvenu strategiju spram Kine, onda će Kina uspjeti u dijeljenju Europe". Kinesko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je da je "šokirano" Gabrielovom izjavom.
Cui Hongjian, ravnatelj Kineskog instituta za vanjsku politiku, napisao je u državnom listu Global Times, da je Gabrielov koncept "jedne Europe" neprikladan a njegove zabrinutosti oko skupine 16+1 neutemeljene.
"Gabriel je od Kine zatražio da razvija stajalište 'jedne Europe'. Jedna Europa je moguća zemljopisno, ali ne i u političkom i gospodarskom smislu", napisao je Cui.
Utjecaj na glasanje u EU
To su mnogi europski diplomati protumačili kao poziv za 16 zemalja da podrže kinesko stajalište u sporu u Južnom kineskom moru i drugim geopolitičkim pitanjima važnim za Peking, poput neutraliziranja Dalaj Lame, protjeranog tibetanskog duhovnog vođe, i suprotstavljanja neovisnosti Tajvana od kineske matice.
U nekim prijestolnicama i potencijal skupine 16+1 da oblikuje buduća glasovanja u EU-u izaziva zabrinutost. Unija traži jednoglasnost u većini pitanja vanjske i sigurnosne politike, uključujući sankcije, što zapravo svakoj članici daje mogućnost veta.
Diplomat iz jedne od 16+1 država brani skupinu kao "gospodarski instrument" koji radi "potpuno transparentno".
"Znam da ima ljudi kojima ovo stvara nemir", rekao je diplomat. Ali među članicama skupine 16+1 kažemo i Kinezima da smo članice EU-a i slijedimo zajednička stajališta EU-a spram Kine", rekao je.
*
CRVENO UPOZORENJE Vulkan na Baliju baca pepeo 4 kilometra u zrak, hiljade turista zaglavile na otoku
CRVENO UPOZORENJE Vulkan na Baliju baca pepeo 4 kilometra u zrak, hiljade turista zaglavile na otoku
Foto: Hina
INDONEZIJSKE vlasti izdale su "crveno upozorenje" nakon što je vulkan Mount Agung na turističkom otoku Baliju izbacio pepeo na visinu 4000 metara.
Deseci hiljada stanovnika pobjegli su iz kuća zbog neposredne opasnosti od velike erupcije Agunga, vulkana koji je aktivan već nekoliko dana i ispušta veliki sivi dim.
Evakuacija 100 hiljada ljudi
Iako je 40.000 osoba već otišlo, vlasti koje su podigle na maksimum razinu uzbune, smatraju kako je moguće da će se morati evakuirati 100.000 stanovnika. Međunarodna zračna luka na otoku morala je zatvoriti vrata što bi trebalo utjecati na putovanja desetaka hiljada osoba.
"Razina uzbune od vulkana podignuta je na najvišu razinu", izjavio je visoki dužnosnik nacionalnog centra za vulkanologiju Indonezije Gede Suandika.
"Osjećaju se stalne trešnje", dodao je Suandika.
Zona isključenja oko vulkana, smještena 75 kilometara od turističkog ljetovališta Kuta, proširena je na 10 kilometara a stanovnici koji žive unutar te zone pozvani su da odu.
Trenutno je upozorenje na najvišem nivou.
Waspadai banjir lahar hujan (lahar dingin) di sekitar Gunung Agung. Banjir lahar hujan sudah terjadi di beberapa tempat di lereng Gunung Agung. Hujan akan meningkat. Jangan melakukan aktivitas di sekitar sungai. Radius 8-10 km harus kosong dari aktivitas masyarakat. #Balipic.twitter.com/5vuZ4KTTYa
Zatvoren je aerodrom u glavnom gradu Denpasaru, javlja CNN. Kako je Bali turistička destinacija, trenutno je tamo zapelo 2000 putnika, najviše iz Australije.
Crveno upozorenje
Pepeo se jučer kretao u smjeru jugoistoka prema turističkom otoku Lombok, rekao je Sutopo Nugroho, glasnogovornik Nacionalne službe za prirodne nepogode.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Vulkanološka služba objavila je obavijest za zrakoplove te upozorenje povećala s narančastog na crveno", rekao je.
"Crveno upozorenje" primjenjuje se samo za područja pogođena vulkanskim pepelom. Ono znači da se predviđa erupcija s izbacivanjem značajne količine pepela u atmosferu.
Međunarodna zračna luka u Lomboku, u susjedstvu Balija, zatvorena je zbog kretanja vulkanskog pepela.
Otkazani letovi
Zbog pepela je zrakoplovna tvrtka Garuda Indonesia ranije u nedjelju otkazala 18 letova na otok Lombok i s njega.
Letovi u Bali otkazani su ili preusmjereni iz nekoliko gradova u Australiji, Nizozemskoj i Maleziji u subotu navečer i rano nedjeljno jutro zbog erupcije vulkana, a iz avio kompanija upozorili su putnike da su zbog kretanja oblaka pepela i dima uvjeti za letove vrlo nepredvidivi i podložni promjenama te time i nesigurni.
Upozorenje zbog vulkana na najvišoj razini bilo je 22. rujna, kad je više od 130 hiljada ljudi moralo napustiti svoje domove i u strahu od erupcije potražiti privremeno utočište. Međutim potkraj prošlog mjeseca vlasti su nakon postupnog smanjenja vulkanske aktivnosti ublažile upozorenje.
Sutopo je rekao da se 25 hiljada ljudi još uvijek nije vratilo svojim domovima.
U erupcijama vulkana Mount Agunga visokog 3031 metar 1963. i 1964. poginulo je 1200 ljudi.
Prsten vatre
Bali, poznat po surfanju, plažama i hramovima, nalazi se na pacifičkom prstenu vatre, seizmički aktivnom pojasu gdje se javlja veliki broj potresa i vulkanskih erupcija, no unatoč tome privlači brojne turiste, lani njih oko pet milijuna.
Turizam je inače oslonac ekonomije Balija te je uz prirodne resurse poput ugljena i palminog ulja i najveća indonezijska izvozna grana.
Indonezija ima gotovo 130 vulkana, više od bilo koje druge zemlje, a mnogi pokazuju visoku razinu aktivnosti.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz Bali vulkan, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: Bali vulkan.
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti naovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzetiovdje.
*
Plenković s kineskim premijerom razgovarao o mogućim područjima suradnje
Plenković s kineskim premijerom razgovarao o mogućim područjima suradnje
Foto: Hina
SURADNJA u turizmu, korištenje hrvatskih luka za kineski izvoz te ulaganje u infrastrukturu bile su ključne teme sastanka u Budimpešti hrvatskog i kineskog premijera Andreja Plenkovića i Li Keqianga, na rubu šestog summita 16 zemalja srednje i istočne Europe (CEEC) i Kine, a Plenković je rekao kako suradnja tih zemalja i Kine ne bi trebala zabrinjavati Bruxelles.
Hrvatska bilježi velik porast broja kineskih turista, ove godine 60 posto u odnosu na prošlu a sljedeće godine nada se stopostotnom povećanju u odnosu na 2016., rekao je premijer Plenković novinarima nakon sastanka, dodajući da je upravo zbog te teme u Budimpešti s njim i ministar turizma Gari Cappelli.
Sastanak ministara turizma u formatu 16+1
Dodao je da bi Hrvatska trebala na proljeće organizirati sastanak ministara turizma u formatu 16+1, znači zemalja inicijative CEEC i Kine.
Inicijativu uz Hrvatsku čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Srbija.
"Razgovarali smo i o infrastrukturi i o ulaganjima, osobito u infrastrukturu pomorskih luka. Hrvatska je zainteresirana i da Rijeka, Split, Zadar i Ploče budu one europske luke u koje će gravitirati kineski izvoz, kao i za ulaganja u riječku infrastrukturu na čemu kontinuirano radimo", pojasnio je premijer kojem je ovo drugi susret s kineskim kolegom, nakon onog u Rigi prošle godine, na 5. summitu ove inicijative.
Dodao je da Hrvatskoj među prioritete spada i suradnja u području malih i srednjih poduzeća. "Želimo da središte koje bi bilo u organizaciji našeg ministarstva gospodarstva bude svojevrsni 'pool' aktivnosti za ovu inicijativu".
Inicijativu CEEC i Kina Peking smatra integralnim dijelom svog megaprojekta Jedan pojas, jedan put, jednog od najambicioznijih projekata u svijetu koji bi novim autocestama, brzim željeznicama, lukama i infrastrukturom trebao povezati cijelo euroazijsko područje.
Plenković ne vjeruje da će to izazvati poteškoće
Međutim, kako piše Financial Times, ta inicijativa istovremeno izaziva podozrivost u Bruxellesu, gdje neki smatraju da bi tim projektom Kina mogla potkopati pravila EU-a, primjerice o tržišnom natjecanju.
"Ne vidim da je to neko pitanje koje bi trebalo izazvati poteškoće s aspekta Komisije", smatra premijer Plenković, te dodaje da su na ovom skupu u Budimpešti prisutni i predstavnici Europske komisije tako da su u cijelosti informirani o onome što se radi.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Financial Times piše kako inicijativa 16+1 za Mađarsku predstavlja "otvaranje ka istoku", za Srbiju učvršćenje "pouzdanog prijateljstva", a za Poljsku "ogromnu mogućnost".
Europski diplomati pak, dodaje list, strahuju da Peking može iskoristiti inicijativu da potkopa propise EU-a. Pokretač inicijative bila je sposobnost Kine da financira i gradi ceste, željeznice, elektrane i drugu infrastrukturu koja je bila potrebna nekim siromašnijim zemljama središnje i istočne Europe. Obim djelovanja te inicijative se, međutim, počeo prelijevati i u političke i strateške oblasti, izazivajući nepovjerenje među nekim zapadnoeuropskim zemljama, navodi Financial Times.
Za premijera Mađarske, koja je ove godine ugostila šesti summit inicijative, ona je "priča o uspjehu".
Kina želi naprednu Europu
Na završnoj konferenciji za novinare premijer Viktor Orban je rekao da kinesko rastuće gospodarstvo nudi pregršt mogućnosti zemljama središnje i istočne Europe, te da je ta zemlja postala "dominantna financijska i tehnološka sila".
Naglasio je veliki potencijal zemalja središnje i istočne Europe kojima su potrebni tehnologija i financije izvana kako bi se potencijal u potpunosti realizirao.
Li je na press konferenciji kazao kako Kina želi naprednu Europu, a da se regija srednje i istočne Europe najbrže razvija, s prosječnim rastom BDP-a od 3 posto godišnje.
Suradnja s Kinom, čija je ekonomija rasla 6,9 posto u prva tri mjeseca ove godine može samo ojačati taj trend, smatra on.
Dodao je da je trgovina između Kine i CEEC narasla ove godine 14 posto. Bugarska će sljedeće godine ugostiti 7. summit inicijative 16+1.
*
VIDEO Pogledajte kako slovački premijer odrađuje noćnu smjenu u tvornici
VIDEO Pogledajte kako slovački premijer odrađuje noćnu smjenu u tvornici
Screenshot: Facebook
SLOVAČKI premijer Robert Fico odradio je osmosatnu noćnu smjenu na pokretnoj traci u tvornici sjeverno od Bratislave, u znak solidarnosti s radnicima koji traže povećanje plaća.
To je učinio nakon što su njemački investitori i domaći poslodavci prosvjedovali prošlog tjedna zbog njegova prijedloga novog zakona o plaćama kojim bi se povećao dodatak za rad noću.
Predložili promjenu zakona i povećanje satnice noćnog rada
Slovačka je članica EU-a s razmjerno niskim plaćama u koju zapadne tvrtke zbog toga sele proizvodnju.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Zakonom koji su predložili Ficovi socijaldemokrati sat noćnog rada plaćao bi se 1,40 eura, u odnosu na sadašnjih 50 centi.
Uz to bi se bolje plaćao i rad nedjeljom, tako da se sat uveća za 100 posto, umjesto sadašnjih 50 posto ugovorenog radnog sata.
*
Političari izbjegavaju plaćanje kazni zbog rupe u zakonu
Političari izbjegavaju plaćanje kazni zbog rupe u zakonu
Foto: Hina, Index
POVJERENSTVO za odlučivanje o sukobu interesa izreklo je kazne koje nije uspjelo naplatiti. One ukupno iznose 453.000 kuna.
Prema zakonu, kazne mogu naplatiti isključivo iz plaća tokom obnašanja dužnosničkih mandata. Kad mandati prestanu, nestaje i sam izvor naplate.
"Neka kažnjavaju"
Tako je među najvećim dužnicima Željko Kerum koji ima maksimalnu izrečenu kaznu od 40.000 kuna. Kažnjen je jer nije predao imovinsku karticu, a kaznu nije platio.
"Ja njih uopće ne priznajem kao instituciju, koliko će oni puta mene kazniti, neka kažnjavaju", poručio je Kerum.
Uz njega je i njegov stranački kolega Jure Šundov s 30.000 kuna kazne. Ni on ne želi platiti svoju kaznu. Kao zamjenik splitskog gradonačelnika, naknadu je primao u turističkoj zajednici i trima trgovačkim društvima.
"Oni su mene na tom povjerenstvu za sukob interesa osudili da sam ja nešto primao, a pritom nisu vodili računa da je to netko meni isplaćivao", rekao je Šundov.
"Neću platiti kaznu jer smatram da je to nepotrebno"
U tom društvu je SDP-ov Ante Kotromanović, kao i Ivan Jakovčić. Zbog livade koja je u vlasništvu države i nekretnine koju je, također, kupio od države, Jakovčić je kažnjen s 15 hiljada kuna jer je nije prijavio u imovinskoj kartici.
"Državne institucije znaju da sam kupio nekretnine od države. Moja je greška što to nisam prijavio u uvjerenju da jedno državno tijelo, kao što je povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa, ima tu informaciju. Pogriješio sam i spreman sam platiti kaznu'', rekao je Jakovčić.
Isplaćivala se naknada Dragutinu Vlahovcu za članstvo u nadzornom odboru Vodoopskrbe Kupa, dok je bio zamjenik načelnika općine Lekenik. On je kažnjen s deset hiljada kuna, a ni on ne namjerava platiti kaznu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Neću ih platiti jer smatram da je to nepotrebno jer se ne smatram krivim. Nisam imenovao sam sebe, nego me je imenovalo općinsko tijelo", rekao je.
Privatni let
Anti Kotromanoviću privatni let na Lošinj platila je tvrtka zainteresirana za kupnju vojnog odmarališta na tom otoku. Kažnjen je s 30 hiljada kuna koje nikad nije platio.
"Institucije Republike Hrvatske moraju se poštovati, a za sve detalje morat ćete pitati njih", rekao je njegov stranački šef Davor Bernardić.
"Poboljšice i izmjene"
Ministar uprave Lovro Kuščević najavio je izmjene zakona koje bi trebale uslijediti početkom sljedeće godine, javlja HRT.
"Napravit ćemo dobar broj poboljšica i izmjena, ubacit ćemo neke novine, neke stvari ćemo izbaciti", najavio je.
Rupa u zakonu
Martina Jurišić, glasnogovornica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, rekla je kako u zakonu o sprječavanju sukoba interesa nisu jasno propisana pravila vezana za mogućnost izvršenja sankcije nakon proteka razdoblja od godinu dana od prestanka mandata.
Zbog rupe u zakonu, ove 453 hiljade kuna sankcija nikad neće biti naplaćene.
"Ne postoji mogućnost naplate iz drugih primitaka dužnosnika", rekla je.
