WHO objavio koliko se ljudi mora cijepiti da bi se zaustavilo širenje korone
KORONAVIRUS
WHO objavio koliko se ljudi mora cijepiti da bi se zaustavilo širenje korone
Index Vijesti/Hina
Foto: EPA
PRIBLIŽNO 60 do 70 posto populacije treba se cijepiti da bi se zaustavilo širenje zaraze koronavirusom, rekli su u petak čelnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i nisu htjeli nagađati o tome je li bolest potekla iz Kine ili ne.
Stopa je određena na temelju nekoliko studija, rekla je danas na konferenciji za novinare u Ženevi Katherine O'Brian, šefica WHO-ovog odjela za cijepljenje, prenosi agencija dpa.
O'Brien je naglasila, međutim, da će stvarno potrebna stopa imunizacije za ovu pandemiju postati jasnija jednom kad se bude više znalo o cjepivima koja su zasad testirana.
"Stvarno je važno da počnemo dobivati više informacija", rekla je.
Osim saznanja koliko su cjepiva u stanju spriječiti zarazu covidom-19, pitanje je otežavaju li virusu da se zadrži u nosu i grlu kod ljudi koji nemaju simptome i otežavaju li cjepiva virusu da se prenosi s jedne osobe na drugu, dodala je O'Brien.
Rusko cjepivo
Svjetska zdravstvena organizacija također je rekla da treba vidjeti kliničke podatke i informacije o dobroj proizvodnoj praksi kako bi mogla ocijeniti rusko cjepivo protiv koronavirusa, Sputnjik V, rekla je u petak pomoćnica generalnog direktora Mariangela Simao.
Rusko cjepivo Sputnjik V više od 90 posto je učinkovito, rekao je ovaj mjesec predstavnik ruskog ministarstva zdravstva, pozivajući se na podatke prikupljene tokom cijepljenja javnosti, umjesto trenutnog postupka ispitivanja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Jedan od najvažnijih stručnjaka WHO-a za izvanredne slučajeve u petak je rekao da bi bilo "vrlo spekulativno" za WHO da kaže da se virus nije pojavio u Kini, gdje je prvi put identificiran na tržnici u prosincu prošle godine.
Kina pokušava uvjeriti ostatak svijeta da virus nije krenuo iz Wuhana
Kina se trudi progurati narativ putem državnih medija da je virus u inozemstvu postojao prije nego što je otkriven u Wuhanu, gradu u središnjoj Kini, pozivajući se na postojanje virusa na pakiranju uvezene zamrznute hrane te putem znanstvenih publikacija koje tvrde da je virus cirkulirao Europom prošle godine.
"Mislim da je vrlo spekulativno za nas reći da se bolest nije pojavila u Kini", rekao je Mike Ryan na virtualnom brifingu u Ženevi nakon što su ga pitali je li moguće da se virus najprije pojavio izvan Kine.
WHO šalje istražitelje u Wuhan
"Iz perspektive javnog zdravstva jasno je da počnete istragu ondje gdje su se pojavili prvi slučajevi", dodao je, rekavši da bi dokazi onda mogli voditi na druga mjesta.
Ponovio je da WHO planira poslati istražitelje na mokru tržnicu u Wuhanu kako bi dalje istražili podrijetlo virusa.
Trumpova administracija optužila je WHO da je "naklonjen Kini", što je organizacija u nekoliko navrata zanijekala.
0 ( + )
*
Smaknut je prvi ÄŤovjek iranskog nuklearnog programa, Iran optuĹľuje Izraelce
Smaknut je prvi čovjek iranskog nuklearnog programa, Iran optužuje Izraelce
Index Vijesti / HINA
Foto: EPA
DANAS je blizu Teherana smaknut Mohsen Fakhrizadeh, prvi čovjek iranskog nuklearnog programa.
Fakhrizadeh je umro u bolnici od ozljeda zadobivenih u pucnjavi napadača na njegov automobil, prenosi agencija Reuters.
Zapad je dugo sumnjao da Fakhrizadeh stoji iza tajnog iranskog programa razvoja nuklearnog naoružanja, a Izrael i iranski disidenti dugo su ga opisivali kao čelnika tajnog programa razvoja nuklearnog oružja zaustavljenog 2003. godine. Iran je odbacivao da pokušava razviti takvo naoružanje.
Hitno prebačen u bolnicu gdje je podlegao ozljedama
Prema objavljenom priopćenju za javnost Ministarstva obrane, ubijen je u terorističkom napadu dok se vozio u automobilu zajedno sa svojim tjelohraniteljima. Nisu naveli krivca za napad.
Došlo je do pucnjave, a tokom izmjene vatre između njegovih tjelohranitelja i terorista Fakhrizadeh je ozlijeđen. Hitno je prebačen u bolnicu gdje je podlegao ozljedama.
"Liječnici, nažalost, nisu uspjeli spasiti Fakrizadeha pa je prije nekoliko minuta taj menadžer i znanstvenik dosegao visok status mučeništva, nakon godina borbe", priopćile su iranske oružane snage.
Iranska novinska agencija Tasnim ranije je objavila da su "teroristi raznijeli drugi automobil" prije nego što su pucali na vozilo u kojem su bili Fakrizadeh i njegovi tjelohranitelji, što je kasnije i potvrđeno.
FOTOGRAFIJE SU UZNEMIRUJUĆE, GLEDAJTE IH NA VLASTITU ODGOVORNOST
Fakrizadeh je bio među rijetkim znanstvenicima spomenutima u "konačnoj procjeni" Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) iz 2015. o tome razvija li bliskoistočna država atomsku bombu.
Iranski ministar vanjskih poslova za atentat optužio Izrael
Iranski ministar vanjskih poslova Džavad Zarif rekao je da iza ubojstva vjerojatno stoji Izrael, no nije dao dokaze za tu tvrdnju.
"Ovaj kukavičluk, s ozbiljnim naznakama da iza njega stoji Izrael, pokazatelj je očajnog ratnog huškanja počinitelja", napisao je Zarif na Twitteru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Iran poziva međunarodnu zajednicu, a posebno Europsku uniju, da prestane imati sramotne dvostruke standarde te da osudi ovaj čin državnog terorizma."
Terrorists murdered an eminent Iranian scientist today. This cowardice—with serious indications of Israeli role—shows desperate warmongering of perpetrators
Iran calls on int'l community—and especially EU—to end their shameful double standards & condemn this act of state terror.
Izraelski premijer Netanyahu 2018. o ubijenom znanstveniku: Zapamtite njegovo ime
Ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua nije htio komentirati ovaj napad, kao ni Pentagon.
Brzo nakon atentata pojavila se informacija iz 2018. godine da je Netanyahu prilikom jednog izlaganja, govoreći o Fakhrizadehu u kontekstu iranskog nuklearnog naoružanja, istaknuo: "Zapamtite ovo ime."
Head of Iran’s defense ministry research, innovation org. Mohsen Fakhrizadeh assassinated near #Tehran. Mohsen Fakhrizadeh was mentioned by @IsraeliPM Benjamin in 2018 during his “theatrical show” on #Iran’s nuclear program.#MohsenFakhrizadehpic.twitter.com/HAglHHLOBZ
Vojni savjetnik iranskog vrhovnog vođe obećao osvetu
Vojni savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija obećao je osvetu nad Fakhrizadehovim ubojicama.
"Poput gromova ćemo udariti na ubojice ovog potlačenog mučenika i oni će požaliti što su to učinili", napisao je na Twitteru Hosein Deghan.
Napad se dogodio u tjednu kad su se, prema tvrdnjama izraelskog javnog radija, u Saudijskoj Arabiji sastali čelnik te države, prijestolonasljednik Mohamed bin Salman, američki državni tajnik Mike Pompeo te izraelski premijer Benjamin Netanyahu.
Sutrašnje naslovnice iranskih medija također pozivaju na osvetu
Sutrašnje naslovnice glavnih iranskih medija uglavnom pozivaju na osvetu te detektiraju Izrael kao krivca za ovaj atentat. Keyhan tako šalje "upozorenje Izraelu da očekuje osvetu" te poziva na nju uz dodatak "oko za oko".
Vatan-e Emruz dodaje: "Ako mi ne napadnemo, oni će napasti nas."
Javan piše o "još jednom od ubojstava znanstvenika", dok Hemayat dodaje da "ljudi traže osvetu".
Nije prvi znanstvenik povezan s nuklearnim naoružanjem koji je ubijen
Ovo nije prvi put da je ubijen neki iranski znanstvenik povezan s nuklearnim naoružanjem.
Svakako je prvi ovako važan, ali njih četvero ubijeno je između 2010. i 2012. godine. Izrael nikada nije potvrdio ni demantirao je li bio upleten u ta ubojstva, ali su mnogi vjerovali da jest.
Ranije ubojstva nisu sputavala razvoj iranskog nuklearnog naoružanja, već su samo potpirivala tenzije između Zapada i Irana te otežavala diplomatske odnose, pogotovo između Teherana i Washingtona, smatraju stručnjaci.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Posljednji ubijeni istaknuti iranski vođa bio je moćni general Kasem Sulejmani. Njega su ubili Amerikanci, nakon čega se Iran zakleo na osvetu.
Prosvjedi su već počeli u Teheranu, poziva se na borbu protiv Amerike
Samo nekoliko sati nakon atentata, počeli su prosvjedi u Iranu.
"Ne pregovorima, ne predaji, jedini način je borba protiv SAD-a", prosvjednici viču ispred ključnih vladinih zgrada u Teheranu.
Također, okrivljuju Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) za Fakhrizadehovu smrt te pozivaju na njihovo protjerivanje.
“No negotiation, no surrender, the only way is fight against the US,” chant protesters near the office of #Iran Pres. on Pasteur St. in Tehran hrs after assassination of top nuclear scientist #Fakhrizadeh. They also blame #IAEA inspectors for his death, call for their expulsion! pic.twitter.com/M8zUCANqed
Zapadne države Fakhrizadeha dugo smatraju predvodnikom tajnog programa razvoja nuklearnog naoružanja, zaustavljenog 2003. godine. Izrael i SAD tvrde da Teheran u tajnosti pokušava ponovno pokrenuti taj projekt, a Iran godinama odbacuje da želi nuklearno oružje.
Iranski mediji pišu da je Fakhrizadeh bio visokopozicionirana politička i strateška figura u Iranu te da je radio kao profesor fizike na Sveučilištu Imam Hussein. Bio je i viši znanstvenik u iranskom Ministarstvu obrane i logistike oružanih snaga.
Neki ga nazivaju iranskim Robertom Oppenheimerom i daleko najvažnijim iranskim nuklearnim znanstvenikom.
U izvještaju IAEA-e stoji da je ubijeni Iranac nadzirao aktivnosti "moguće vojne dimenzije nuklearnog programa" unutar takozvanog plana AMAD.
Fakhrizadehovo ubojstvo sigurno će podići tenzije između Irana i SAD-a te američkih saveznika u regiji
Tko god stajao iza napada, sigurno je da će on podići tenzije između Irana, SAD-a i američkih saveznika u regiji u posljednjim tjednima mandata američkog predsjednika Trumpa.
On je više puta optužio Iran da potajno radi na atomskoj bombi te je povukao SAD iz sporazuma JCPOA između Teherana i svjetskih sila kojim su u vrijeme mandata Baracka Obame Iranu ukinute neke ekonomske sankcije u zamjenu za ograničenje nuklearnog programa.
Obamin potpredsjednik u dva mandata, novi američki predsjednik Joe Biden, najavio je da će vratiti SAD u taj sporazum.
Reuters piše kako je anonimni američki dužnosnik ranije ovaj mjesec potvrdio da je Trump od vojnih savjetnika tražio plan za mogući napad na Iran, no da je potom odustao od toga.
0 ( + )
*
Sud u Pennsylvaniji odbacio Trumpov zahtjev da se Biden ne proglasi pobjednikom
Sud u Pennsylvaniji odbacio Trumpov zahtjev da se Biden ne proglasi pobjednikom
Hina
Foto: EPA
FEDERALNI žalbeni sud u petak je odbio zahtjev stožera američkog predsjednika Donalda Trumpa za blokiranjem proglašenja demokrata Joea Bidena pobjednikom u toj saveznoj državi.
Sudac Stephanos Bibas je u ime tročlanog odbora kazao da optužbe o prevarama na izborima trebaju biti konkretne i popraćene dokazima.
"Ovdje nemamo ni jedno ni drugo", napisao je Bibas, kojega je na dužnost imenovao sam Trump. Slučaj može biti proslijeđen američkom Vrhovnom sudu.
Pennsylvania je ovaj tjedan potvrdila Bidena kao pobjednika na izborima čime je demokrat dobio njezinih 20 elektorskih glasova.
Trump i dalje odbija priznati izborni poraz iako ne daje konkretne dokaze o prevari za koju tvrdi da je velikih razmjera i koja je po njemu preokrenula konačan rezultat izbora.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Republikanac je u četvrtak natuknuo da će napustiti Bijelu kuću ako njegovi pravni pokušaji ne uspiju te se potvrdi da Biden ima veliku većinu glasova izbornog kolegija.
Trumpova vlada u ponedjeljak je otvorila put za prijenos vlasti na Bidena dajući mu pristup informacijama i sredstvima, no Trump ipak najavljuje nastavak borbe.
Nedugo nakon presude u petak Trump je na svom Twitter profilu objavio video Newsmaxa o navodnoj izbornoj prevari u Nevadi.
Trumpova kampanja je zahtjev u Pennsylvaniji podnijela ranije u studenom tvrdeći da su izborni službenici nedosljedno postupali s glasačkim listićima primljenima poštom.
0 ( + )
*
U SAD-u hospitalizirano rekordnih 90.000 ljudi, struÄŤnjaci najavljuju novi rast
U SAD-u hospitalizirano rekordnih 90.000 ljudi, stručnjaci najavljuju novi rast
Hina
Foto: EPA
BROJ pacijenata zaraženih covidom-19 koji se liječe u bolnicama diljem Sjedinjenih Država u petak je dosegnuo 90.000 pošto se gotovo udvostručio prošli mjesec, no očekuje se da obiteljska okupljanja potaknu novi val zaraza.
Stopa hospitalizacije - sada na najvišoj razini od početka pandemije - gurnula je neke bolnice preko granica izdrživosti i događa se u tjednima nakon porasta zaraze diljem zemlje.
Stručnjaci predviđaju daljnji rast broja hospitaliziranih
Zdravstveni stručnjaci predviđaju da će broj hospitaliziranih rasti jer će rasti i broj oboljelih nakon Dana zahvalnosti, blagdana koji Amerikanci provode s rođacima i prijateljima.
Mnogi zdravstveni stručnjaci i političari apelirali su na Amerikance da se ove godine suzdrže od okupljanja za Dan zahvalnosti, koji se tradicionalno slavi u krugu obitelji, te upozoravaju da će druženje povećati stopu transmisije unutar zajednice i već ugroženi zdravstveni sustav gurnuti na rub održivosti.
Neki su se složili s uputama javnog zdravstva te su Dan zahvalnosti proveli tako da su se s obitelji čuli videopozivom, no drugi su ipak odlučili putovati.
Dan zahvalnosti mobilizirao Amerikance
Dan prije Dana zahvalnosti, koji je tradicionalno jedan od najprometnijih u godini u SAD-u, više od 1,07 milijuna ljudi prošlo je kroz američke aerodrome - više nego na bilo koji drugi dan od početka pandemije, prema podacima Uprave za prometnu sigurnost.
Gotovo 6 milijuna Amerikanaca putovalo je zrakoplovom od petka do srijede, rečeno je, iako je taj broj dvostruko manji nego lani u istom periodu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Guverneri pozivaju ljude da ostanu kod kuće za Black Friday
Guverneri saveznih država apelirali su na Amerikance da ostanu kod kuće na Crni petak, tradicionalno prometan dan kupovine, nagovarajući ih da umjesto toga iskoriste online pogodnosti te podrže radnje koje su pretrpjele gubitke tokom ekonomske krize uzrokovane pandemijom.
"Ne zaboravite, preskočite gužve i ovaj Crni petak kupujte od kuće. Naše lokalne trgovine imaju opcije brze dostave i trebaju našu pomoć", tvitao je u petak guverner Kentuckyja Andy Beshear.
Kako bi ublažile zimski val covida-19, više od 20 saveznih zemalja uvelo je nove restriktivne mjere, uključujući i obavezno nošenje maski i ograničen broj gostiju u barovima, restoranima i crkvama.
Vrhovni sud u srijedu pomogao Crkvi, a odmogao njujorškom guverneru
Američki Vrhovni sud u srijedu je dosudio protiv restrikcijskih mjera njujorškog guvernera Andrewa Cuoma po pitanju ograničenih kapaciteta tokom vjerskih okupljanja, u korist rimokatoličke biskupije i dvije ortodoksne židovske kongregacije.
Cuomo je odbacio presudu kao "nevažnu" rekavši da se ona odnosi na crkve u područjima koja se ne smatraju rizičnima. Međutim, presuda bi mogla biti važna za crkve koje se drugdje budu žalile na pokušaj ograničavanja kapaciteta.
Ranije ovaj tjedan gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser rekla je da se najnovije restrikcije pri okupljanju u glavnom gradu države odnose i na vjerske obrede te da se kapaciteti smanjuju sa 100 na 50 osoba, s maksimumom popunjenosti do 50 posto. Ostaje nejasno jesu li restrikcije na snazi nakon presude Vrhovnog suda.
0 ( + )
*
Šveđani i bez preporuka počeli masovno kupovati maske
Šveđani i bez preporuka počeli masovno kupovati maske
Index Vijesti
Foto: EPA
SAMO pola sata prije nego što će glavni državni epidemiolog Anders Tegnell, kao i svakog utorka i četvrtka, objaviti posljednje podatke o epidemiji koronavirusa, švedski premijer Stefan Löfven sazvao je svoju konferenciju za novinare.
Premijer poslao poruku da više neće pasivno pratiti Tegnella
Nije rekao ništa posebno novo, osim što je pozvao Šveđane da izbjegavaju gužvu u trgovačkim centrima na Black Friday, ali je poslao poruku da više neće pasivno pratiti Tegnella i Zavod za javno zdravstvo, nego će sam postati stjegonoša borbe protiv pandemije.
Budući da situacija nije optimistična i da su epidemiološke mjere i dalje relativno blage (javna okupljanja ograničena su na osam osoba, ali ne i privatna i poslovna), mnogi su Šveđani odlučili otići i korak dalje od nacionalnih javnozdravstvenih preporuka i naoružati se maskama.
Privatni lanac prošlog tjedna prodao devet puta više maski nego u bilo kojem tjednu oktobara
Jedan je privatni lanac apoteka objavio kako je prošli tjedan prodao 700.000 maski, ili devet puta više nego u bilo kojem tjednu oktobara. Državne ljekarne, koje imaju najveći tržišni udio u Švedskoj, prije pandemije prodavale su oko 100.000 maski godišnje, a samo u prvih deset mjeseci 2020. godine prodale su gotovo pet milijuna maski.
Da zabrinutost raste pokazuje i redovita anketa dnevnog lista Dagens Nyhetera i Ipsosa koja otkriva da je 82 posto Šveđana zabrinuto zbog opterećenja zdravstvenog sustava. Iako mu je popularnost ponešto opala, Tegnella i dalje podržava 65 posto ispitanika (u oktobaru 72 posto), a 44 posto Šveđana smatra da javnozdravstvene vlasti ne poduzimaju dovoljno u suzbijanju epidemije.
Svakog dana Šveđani imaju oko 30 mrtvih
U četvrtak je Švedska imala ukupno 6622 preminulih od covida-19 i ukupno 236.355 zaraženih od početka pandemije. Dnevni rekord dosegnut je 19. studenoga, kad je zabilježeno 7629 novozaraženih, a prosječno se dnevno otkriva nešto više od 4000 pozitivnih osoba. Prošli tjedan provedeno je rekordnih 267.000 testova. Posljednjih tjedana u Švedskoj svakog dana umire oko 30 osoba zaraženih koronavirusom. Iako u posljednjih desetak dana broj novozaraženih usporava, Tegnell upozorava da se to još najmanje tri tjedna neće odraziti na broju pacijenata s koronavirusom u bolnicama i stopi smrtnosti.
Trenutačno je na intenzivnom liječenju 211 pacijenata, a ukupno u bolnicama 1940 osoba s koronavirusom. Broj bolničkih kreveta i respiratora zasad u Švedskoj nije problem jer je trećina kapaciteta još slobodna, ali moglo bi nedostajati kvalificiranog medicinskog osoblja. Zato su mnoge regije odlučile dodatno nagraditi zdravstvene djelatnike. Tako će regija Halland u prosincu podijeliti dodatnih 500 eura svima koji su ove godine najmanje tri mjeseca radili u bolničkom sustavu. Radi se o 8000 zaposlenika.
Otkriveni ozbiljni nedostaci u njezi osoba u domovima za starije
Međutim, švedska javnost posljednjih se dana ne bavi epidemijskom statistikom, nego zabrinjavajućim izvještajem Inspektorata za zdravstvo i socijalnu skrb (IVO), koji je u svim regijama otkrio "ozbiljne nedostatke u medicinskoj njezi osoba u domovima za starije tokom pandemije", u razdoblju od ožujka do lipnja. IVO je još tokom ljeta obavio nadzor u svih 1700 švedskih domova za njegu starijih i nemoćnih osoba i u njih 98 pronašao manjkavosti zbog kojih je provedena dubinska revizija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pokazalo se, naime, da petina svih štićenika zaraženih koronavirusom u tih 98 domova nije dobila individualnu liječničku procjenu zdravstvenog stanja, nego su o njima skrbile medicinske sestre (koje u Švedskoj u pravilu imaju visokoškolsko obrazovanje) ili medicinski uglavnom neobrazovano osoblje domova koje je slijedilo unaprijed utvrđene generalne smjernice.
Među pacijentima o čijoj su skrbi individualno odlučivali liječnici mahom se radilo o procjenama na daljinu, što je u Švedskoj dopušteno, ali samo pod uvjetom da su liječnici od ranije dobro upoznati s pacijentom i njegovom povijesti bolesti. Takva praksa, međutim, potpuno je neprihvatljiva kod pacijenata koji su bili u terminalnoj fazi života. Iako se IVO o tome nije očitovao, postavlja se pitanje u kojoj su mjeri nedostaci pridonijeli preuranjenoj smrti
"Radi se o nečijim mamama i tatama"
"Ovdje se ne radi samo o brojkama nego o ljudima pred kojima je možda bio dulji ili kraći život. Radi se o nečijim mamama i tatama koji su doživjeli duboku starost i koji su bolesni i osjetljivi. Osobe koje žive u domovima imaju isto pravo na medicinsku skrb kao i ostali. Nije prihvatljivo da se u ovakvim situacijama liječničke procjene donose na daljinu. Svatko ima pravo na kvalitetno liječenje i njegu. Čak i u vrijeme krize", rekla je ravnateljica IVO-a Sofia Wallström dodavši da su regije dobile rok do 15. siječnja da isprave nedostatke ili podnesu izvještaj što namjeravaju poduzeti da bi ih ispravili.
Švedska ima oko 500.000 građana starijih od 80 godina, od kojih 85.440 živi u domovima za starije. Ukupno je rizičnim praksama bilo izloženo nekoliko stotina starijih u dobi od 85 do 95 godina u cijeloj zemlji. Tijekom proljetnog vala epidemije smrtnost od covida-19 u takvim domovima bila je izrazito visoka. Do danas je u domovima za skrb umrlo 2400 osoba s koronavirusom starijih od 80 godina.
Pad prosječne životne dobi, ali...
Opozicijske stranke iskoristile su izvještaj IVO-a kako bi optužile socijaldemokratsku vladu za loše upravljanje krizom, a vladajući su uzvratili da krivce za propuste trebaju potražiti u vlastitim redovima zato što su zdravstvo i socijalna skrb u nadležnosti regija i općina, u kojima je često na vlasti desnica, kao u Stockholmu i Göteborgu.
O razmjerima epidemije u Švedskoj govori i novi izvještaj Zavoda za statistiku koji je izračunao da je ove godine prosječna životna dob žena pala s 84,7 na 84,4 godine, a muškaraca s 81,3 na 80,8 godina. Radi se o najvećem smanjenju na godišnjoj razini od 1944. No treba reći kako je prošle godine zbog neuobičajeno niske ukupne smrtnosti životni vijek porastao za čak šest mjeseci. Zavod za statistiku objavio je i kako trenutačno Švedska bilježi višak smrtnosti u odnosu na očekivane demografske trendove, odnosno umrlo je 4800 osoba više nego što se moglo očekivati.
0 ( + )
*
Tko je bio danas ubijeni glavni iranski struÄŤnjak za nuklearno oruĹľje?
Tko je bio danas ubijeni glavni iranski stručnjak za nuklearno oružje?
Hina
Foto: EPA
IRANSKI znanstvenik za kojeg se dugo sumnja da je mozak tajnog nuklearnog programa ubijen je u petak u zasjedi u blizini Teherana, a taj napad će zasigurno podići tenzije između Irana i njegovih neprijatelja u posljednjim tjednima vladavine Donalda Trumpa.
Iransko Ministarstvo obrane u petak je objavilo kako su "naoružani teroristi napali vozilo u kojem je bio Mohsen Fakhrizadeh, čelnik organizacije Ministarstva za istraživanje i inovacije".
"Nakon sukoba između terorista i njegovih tjelohranitelja Fakhrizadeh je teško ozlijeđen i odveden u bolnicu", dodaje se u priopćenju, a prenosi Reuters.
"Liječnici, nažalost, nisu uspjeli spasiti Fakhrizadeh, pa je prije nekoliko minuta taj menadžer i znanstvenik dosegao visok status mučeništva nakon godina borbe", priopćile su iranske Oružane snage.
Iranska novinska agencija Tasnim ranije je objavila da su "teroristi raznijeli drugi automobil" prije nego što su pucali na vozilo u kojem su bili Fakhrizadeh i njegovi tjelohranitelji.
Ministar vanjskih poslova napad nazvao "činom državnog terorizma"
Iranski ministar vanjskih poslova Džavad Zarif rekao je da iza ubojstva vjerojatno stoji Izrael, no nije dao dokaze za tu tvrdnju.
"Ovaj kukavičluk, s ozbiljnim naznakama da iza njega stoji Izrael, pokazatelj je očajnog ratnog huškanja počinitelja", napisao je Zarif na Twitteru.
"Iran poziva međunarodnu zajednicu, a posebno Europsku uniju, da prestane imati sramotne dvostruke standarde te da osudi ovaj čin državnog terorizma."
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua nije htio komentirati ovaj napad, kao ni Pentagon.
Vojni savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija obećao je osvetu nad Fakhrizadehovim ubojicama.
"Poput gromova ćemo udariti na ubojice ovog potlačenog mučenika i oni će požaliti što su to učinili", napisao je na Twitteru Hosein Deghan.
Napad se dogodio u tjednu kad su se, prema tvrdnjama izraelskog javnog radija, u Saudijskoj Arabiji sastali čelnik te države, prijestolonasljednik Mohamed bin Salman, američki državni tajnik Mike Pompeo te izraelski premijer Benjamin Netanyahu.
Tko je bio Fakhrizadeh?
Zapadne države Fakhrizadeha dugo smatraju predvodnikom tajnog programa razvoja nuklearnog naoružanja, zaustavljenog 2003. godine.
Izrael i SAD tvrde da Teheran u tajnosti pokušava ponovno pokrenuti taj projekt, a Iran godinama odbacuje da želi nuklearno oružje.
Fakhrizadeh je bio među rijetkim znanstvenicima spomenutima u "konačnoj procjeni" Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) iz 2015. o tome razvija li bliskoistočna država atomsku bombu.
U izvještaju IAEA-e stoji da je ubijeni Iranac nadzirao aktivnosti "moguće vojne dimenzije nuklearnog programa" unutar takozvanog plana AMAD.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Netanyahu je u svom izlaganju iz 2018. u kojem je optužio Iran za nastavak razvoja nuklearnog naoružanja optužio Fakhrizadeha da i dalje radi u iranskom Ministarstvu obrane na "posebnim projektima".
"Zapamtite to prezime, Fakhrizadeh", rekao je tada izraelski čelnik.
Tko god stajao iza napada, sigurno je da će on podići tenzije između Irana, SAD-a i američkih saveznika u regiji u posljednjim tjednima mandata američkog predsjednika Trumpa.
On je više puta optužio Iran da potajno radi na atomskoj bombi te je povukao SAD iz sporazuma JCPOA između Teherana i svjetskih sila kojim su u vrijeme mandata Baracka Obame Iranu ukinute neke ekonomske sankcije u zamjenu za ograničenje nuklearnog programa.
Obamin potpredsjednik u dva mandata, novi američki predsjednik Joe Biden, najavio je da će vratiti SAD u taj sporazum.
Reuters piše kako je anonimni američki dužnosnik ranije ovaj mjesec potvrdio da je Trump od vojnih savjetnika tražio plan za mogući napad na Iran, no da je potom odustao od toga.
0 ( + )
*
Cijene nafte blizu 48 dolara
Cijene nafte blizu 48 dolara
Hina
Foto: EPA
CIJENE nafte zadržale su se u petak na međunarodnim tržištima blizu razine od 48 dolara, balansirajući između očekivanog sporog oporavka potražnje i predviđanja da će vodeći proizvođači produljiti sporazum o ograničenju ponude.
Na londonskom je tržištu cijena barela u ugovorima s rokovima isporuke u siječnju porasla 19 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 47,99 dolara. Aktivnije se trgovalo ugovorima s rokovima isporuke u februaru u kojima su bile više 25 centi i iznosile su 48,04 dolara.
Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 45 centi a nižoj cijeni, od 45,26 dolara.
Pao optimizam nakon vijesti o cjepivima
Cijene su na oba tržišta rasle ovog tjedna zahvaljujući vijestima o potencijalnim cjepivima protiv covida 19. U drugoj polovini tjedna optimizam je donekle prigušilo upozorenje nekoliko znanstvenika na oprez pri analizi rezultata ispitivanja potencijalnog cjepiva AstraZenece.
"Uspješna distribucija cjepiva trebala bi prekinuti usku vezu između širenja zaraze i mobilnosti, ali globalna potražnja za naftom vjerojatno će i u tom slučaju dosegnuti pretpandemijske razine tek sredinom 2022. godine", objavio je JP Morgan.
Pozornost ulagača već je preusmjerena na sastanak Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika predvođenih Rusijom, na kojem bi se u ponedjeljak i utorak trebalo razgovarati o proizvodnoj politici.
Ministri članica grupe trebali bi se neslužbeno sastati u subotu a službeni je sastanak zakazan u ponedjeljak i utorak
Tekst se nastavlja ispod oglasa
OPEC+ trenutno koordinirano smanjuje opskrbu za 7,7 milijuna barela dnevno a početkom sljedeće godine trebao je ublažiti rezove na 5,7 milijuna barela dnevno.
Sprema se odgoda povećanja proizvodnje
Tri izvora bliska grupi izjavila su za Reuters da je grupa sklona odgoditi povećanje proizvodnje.
"Ponavljamo da će prema našem mišljenju OPEC+ vjerojatno 30. studenoga odgoditi odluku o povećanju proizvodnje za dva milijuna barela dnevno za jedno tromjesečje, s 1. siječnja na 1. travnja", napisali su u bilješci analitičari JP Morgana.
Trgovci se pribojavaju da bi povećanje libijske proizvodnje moglo rezultirali prekomjernom opskrbom. Libija je bila izuzeta iz sporazuma o ograničenju opskrbe i od početka rujna povećala je proizvodnju za više od 1,1 milijun barela dnevno.
Odvojeno je OPEC danas na svojoj internetskoj stranici objavio da je cijena barela sirove nafte iz košarice njegovih članica u četvrtak iznosila 46,66 dolara, što znači da je pala 25 centi u odnosu na prethodni radni dan.