Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Tinejdžer u Francuskoj raspelom ubio svećenika koji ga je seksualno zlostavljao
Tinejdžer u Francuskoj raspelom ubio svećenika koji ga je seksualno zlostavljao
M.P.
Ilustracija: EPA
FRANCUSKI tinejdžer uhapšen je zbog ubojstva svećenika pedofila za kojeg se sumnja da ga je ranije seksualno zlostavljao.
Svećenik je imao 91 godinu
Devetnaestogodišnji Alexandre V. ubio je 91-godišnjeg svećenika Rogera Matassolija u Agnetzu na sjeveru Francuske.
Prema pisanju Daily Maila, mladić je starca usmrtio zabivši mu raspelo u grlo. Službeni uzrok smrti je gušenje.
Zločin se dogodio još 4. studenog, ali ubojica nije bio službeno optužen do jučer. Kod svećenika je radio kao pomoćnik.
Policija ga je optužila za mučenje, ubojstvo i otpor prilikom uhapšenja jer je pokušao pobjeći u svećenikovom automobilu. Kasnije su ga prebacili na psihijatriju.
Seksualno je zlostavljao i ubojičinog oca
Svećenik Matassoli optužen je za seksualno zlostavljanje najmanje četvorice dječaka između 1960. i 2000., uključujući i ubojičinog oca koji se ubio kada je saznao da mu je isti čovjek silovao i sina.
Navodni motiv ovog strašnog zločina je mladićeva osveta, pišu lokalni mediji.
0 ( + )
*
Sjećate se libijskog generala Haftara? Tvrdi da se s vojskom približio Tripoliju
Sjećate se libijskog generala Haftara? Tvrdi da se s vojskom približio Tripoliju
HINA
Foto: EPA, Index
SNAGE jednog od libijskih vojnih vođa Kalife Haftara objavile su da se približavaju središtu libijskog glavnog grada Tripolija koji nadzire vlada koju podržavaju Ujedinjeni narodi.
Ranije ovog mjeseca je Haftar, vođa samoprozvane Libijske nacionalne armije (LNA), najavio "odlučujuću" bitku za Tripoli.
U travnju je zapovijedao ofenzivu za preuzimanje grada od Vlade nacionalnog jedinstva (GNA), no ta je kampanja završila u pat-poziciji.
U petak je služba za medije LNA objavila da su Haftarove snage zauzele ključne položaje u južnom dijelu Tripolija, uključujući vojni logor i međunarodnu zračnu luku koja nije u funkciji od 2014.
LNA je također zauzeo cestu prema zračnoj luci nakon što je potisnuo milicije koje se bore na strani vlade, objavio je LNA na svojoj Facebook stranici bez dodatnih pojedinosti.
Vlada u Tripoliju te navode još nije komentirala.
Navodni napredak bi značio da su Haftarove snage na oko 10 kilometara od središta Tripolija.
Libija ima najmanje dvije suprotstavljene vlasti, vladu koju podržava UN i drugu u istočnom gradu Tobruku koja je Haftarova saveznica.
Vlada nacionalnog jedinstva, koju podržavaju Turska i Katar, već se mjesecima bori protiv ofenzive snaga Kalife Haftara s istoka zemlje, kojem pomažu Rusija, Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je u četvrtak da će Turska poslati vojne postrojbe u Libiju jer je Tripoli to zatražio i da će u siječnju parlamentu podnijeti prijedlog zakona koji će to omogućiti.
Ankara je potpisala dva sporazuma s vladom Fajeza Seradža u Tripoliju, koja je međunarodno priznata. Jedan se odnosi na sigurnosnu i vojnu suradnju, a drugi na demarkaciju morske granice na istočnom Mediteranu.
Erdoganova najava potaknula je bojazni da bi dugogodišnji libijski sukobi mogli prerasti u regionalni sukob.
0 ( + )
*
Spotify ukida političko oglašavanje dok se izborna kampanja u SAD-u zahuktava
Spotify ukida političko oglašavanje dok se izborna kampanja u SAD-u zahuktava
Hina
Foto: EPA
DIGITALNI glazbeni servis Spotify objavio je danas kako će suspendirati političko oglašavanje početkom 2020.
Najpopularniji plaćeni streaming servis Spotify, koji je u oktobaru imao gotovo 141 milijun korisnika, rekao je kako će suspenzija vrijediti i za ekskluzivne podcaste Spotifya.
Spotify je donio odluku dok se zahuktava kampanja za američke predsjedničke izbore 2020.
Twitter zabranio političko oglašavanje prošle godine
Online platforme, uključujući Facebook i Google, suočavaju se s rastućim pritiskom da kontroliraju širenje dezinformacija na svojim platformama te da zaustave političke reklame koje sadrže lažne ili varljive navode.
Twitter je zabranio političko oglašavanje u oktobaru prošle godine, a Google je rekao da će onemogućiti oglašivačima da targetiraju konzumente korištenjem podataka, poput javne evidencije glasača i političkog opredjeljenja.
"Naši procesi, sustav i alati u ovom trenutku nemaju nužnu razinu robusnosti da odgovorno odobrimo i pregledamo taj sadržaj", rekla je glasnogovornica Spotifya za Reuters.
"Razmotrit ćemo ovu odluku, s nastavkom razvijanja naših mogućnosti", rekla je.
Prihvaćao političke oglase jedino u SAD-u
Spotify je prihvaćao političke oglase jedino u SAD-u.
Odluka Spotifya obuhvaća političke skupine, kandidate za političke dužnosti, izabrane i imenovane dužnosnike, političke stranke, stožere kampanje, kao i sadržaje koji zagovaraju ili govore protiv tih entiteta.
Spotify će također onemogućiti oglase koji zagovaraju izmjenu zakonodavstva.
Odluka se ne odnosi na oglase treće strane na Spotifyu.
0 ( + )
*
Crnogorski pisac za Index objasnio kaos sa Srbima u Crnoj Gori
Crnogorski pisac za Index objasnio kaos sa Srbima u Crnoj Gori
Gordan Duhaček
Foto: FAH/Index
U CRNOJ Gori vrije. Prijedlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je došao iz vlade dugogodišnjeg crnogorskog lidera Mila Đukanovića, izazvao je histerične reakcije prosrpske opozicije, Srpske pravoslavne crkve, ali i Srbije.
Proteklih dana je Podgorica bila pod policijskom blokadom, održavale su se napete demonstracije, a u crnogorskoj Skupštini je dolazilo do šokantnih verbalnih, pa i fizičkih obračuna među zastupnicima. Na kraju je u Skupštini morala intervenirati i policija.
"Svi znamo kamo nas je dovela u regiji i bivšoj državi zloupotreba nacije i vjere i 30 godina kasnije je nedopustivo da se manipulira nacijom i vjerom, značajan dio rasprave je bio u tom smjeru", poručio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović prije nego što je pozvao preostale zastupnike u Skupštini, uglavnom one iz vladajuće većine, da se izjasne o predloženim amandmanima, među kojima su bili i oni koje je predložila SPC.
Bošnjački i hrvatski zastupnici također podržali zakon
Svi su amandmani odbačeni, a 45 preostalih zastupnika - među kojima su bili i predstavnici Bošnjaka i Hrvata - je jednoglasno podržalo donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u obliku u kojem je predložen.
Zakonom je predviđeno da se državi vraćaju vjerski objekti i zemljište koje vjerske zajednice koriste na teritoriju Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni sredstvima države ili su bili u njezinom vlasništvu do 1. prosinca 1918. godine. Prijedlog je podržala Crnogorska pravoslavna crkva koja smatra da će njime biti vraćena imovina nezakonito prepisana SPC-u. SPC u Crnoj Gori ima u vlasništvu 66 uglavnom srednjovjekovnih manastira, desetke crkava i drugih nekretnina.
Za analizu situacije u Crnoj Gori obratili smo se poznatom književniku i kolumnistu Andreju Nikolaidisu.
Nikolaidis je rođen 1974. godine u Sarajevu, a od početka 1990-ih živi u Ulcinju. Njegovi najpoznatiji romani su Mimesis, Sin, Dolazak i Mađarska rečenica. Sin je roman za koji je dobio nagradu Europske unije za književnost, a za roman Mađarska rečenica dobio je nagradu Meša Selimović za najbolji roman na prostoru BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Njegovi romani prevedeni su na 14 svjetskih jezika.
Nikolaidis: To je liberalan, europski zakon
Za početak pitamo Nikolaidisa što misli o sinoć izglasanom zakonu.
“Mislim da je to liberalan, europski zakon. Na njemu se radi od 2014. godine te on nije nikakva šokantna novost. Zakon je odobrila Venecijanska komisija, a Vlada Crne Gore prihvatila je i u tekst zakona unijela sve sugestije te komisije. Zakon je, dakle, posve u skladu s europskom pravnom stečevinom. To je zakon koji važi i za Islamsku zajednicu i za Katoličku crkvu, kao i Crnogorsku pravoslavnu crkvu, pa su se sve te vjerske zajednice izjasnile da podržavaju zakon, dok je samo SPC do neba digla galamu o svojoj navodnoj ugroženosti i krađi”, odgovara Nikolaidis.
U medijima se ovih dana često spominje “prosrpska opozicija” pa pitamo Nikolaidisa da objasni o kojim strankama i političarima je riječ.
Četnički vojvoda na čelu prosrpske opozicije
“Ključni sudionik u nemirima bio je Demokratski front, ekstremistički, populistički, nacionalistički srpski savez. Dva lidera DF-a, Andrija Mandić i Milan Knežević, osuđeni su na višegodišnje kazne zatvora zbog neuspjelog pokušaja državnog udara. Na slobodi su jer presuda još nije pravomoćna. Treći lider je Nebojša Medojević, koji je političku karijeru počeo sa socijaldemokratskih pozicija, da bi mu danas za sve u Europi bio kriv Soros. Medojević se prikačio na europski populistički vlak. Uz to, već spomenuti Andrija Mandić je četnički vojvoda, doslovce”, kaže Nikolaidis.
Srbija instruira protivnike zakona u Crnoj Gori
Ovaj pisac ocjenjuje da u previranjima u Crnoj Gori Srbija ima “zabrinjavajuću ulogu”.
“Nekoliko dana pred održavanje sjednice Andrija Mandić najavio je da će Front bojkotirati sjednicu parlamenta na kojoj će se glasati o tom zakonu. To je značilo da će sjednica proteći mirno. To je bilo odveć lijepo da bi bilo istinito. Noć pred početak sjednice lideri Fronta Andrija Mandić i Milan Knežević avionom vlade Srbije odvedeni su u Beograd i tamo su primili instrukcije. Stavljeni su pod direktnu komandu srpskog Patrijarha Irineja i istim tim avionom vraćeni su u Podgoricu da tu izazovu najveći nered koji su u stanju izazvati i tako spriječe usvajanje zakona. Po dolasku u Podgoricu, kao i više puta u Skupštini tokom zasjedanja iz Fronta su poručili da za sve što čine imaju blagoslov Irineja, koji je blagoslovio njihovu borbu i u skupštinskoj sali i na ulici. Irinej ih je, hoćemo li pretjerati ako to tako kažemo, pozvao u sveti rat. Snimka koju je obavila Al Jazeera, na kojoj vidimo Mandića kako, koji trenutak prije nego što će pokušati nasiljem prekinuti sjednicu parlamenta, svoje pristalice videoporukom poziva da 'budu spremni' i da 'budu Hristovi vojnici', svjedoči da je Mandić brifing kod Irineja shvatio baš tako, kao blagoslov za sveti rat”, govori nam Nikolaidis.
SPC odbija prihvatiti postojanje Crne Gore kao neovisne države
Središnju ulogu u svemu ima, naravno, i SPC.
“Srpska pravoslavna crkva zakon smatra neprihvatljivim zbog, u suštini, dvije stvari. SPC odbija biti dio pravnog poretka države Crne Gore. Ona se odbija registrirati u Crnoj Gori i na bilo koji način poštovati zakone te države. Ona tvrdi da je starija od države i aktivno odbija prihvatiti postojanje te države i crnogorske nacije, ma kako u neskladu s realnošću promatraču sa strane to moglo djelovati. Istovremeno, iako u njoj pravno ne postoji, Srpska pravoslavna crkva tvrdi da je vlasnik svih crkava i manastira u Crnoj Gori. Država Crna Gora novim zakonom od svih vjerskih zajednica traži pismeni dokaz o vlasništvu nad imovinom. Zakonom je predviđeno šeststupanjsko dokazivanje imovine, sa sudom u Strasbourgu kao konačnom pravnom instancom. Ako ne može dokazati da je neki vjerski objekt njeno vlasništvo, vjerska zajednica će taj objekt moći nastaviti koristiti, ali kao vlasništvo države Crne Gore”, objašnjava Nikolaidis.
“Poanta je u sljedećem: Amfilohije i SPC (dakako i Demokratski front), kao što su mnogo puta, što eksplicitno, što implicitno, rekli, Crnu Goru ne vide kao sekularnu, građansku državu jednakih građana i religijskih grupa, što ona po ustavu jest, nego je vide kao pravoslavnu srpsku državu (u kojoj, eto, žive i muslimani i katolici, ali ne i Crnogorci, jer oni ne postoje - oni su Srbi) koju je, kako krivo tvrdi Amfilohije, osnovala srpska crkva. Stoga, njihova argumentacija veli dalje, nema potrebe da se oni registriraju u državi od koje su stariji. Ne jednom, Amfilohije - i naravno Front, kroz bezbrojne pozive za obnovu takozvane 'njegoševske Crne Gore' - pozvao je na obnovu Crne Gore kao teokracije. Svi oni koji su direktno stali uz Amfilohija i Front, ili pokušavaju relativizirati stvari i na jednake dijelove između vlasti i nasilnika podijeliti odgovornost za skandalozno, ekstremističko ponašanje SPC-a i Fronta, zapravo traže srednjovjekovnu Crnu Goru”, tumači Nikolaidis objašnjavajući zapravo zašto se ova situacija, izvan nacionalističkih srpskih krugova ili krugova unutar SPC tumači i kao konačan poraz srpskog nacionalizma u toj zemlji, pa i ideje o Velikoj Srbiji.
Đukanovićeva odluka
Je li danas mirnija situacija u Crnoj Gori i postoji li opasnost od oružanog sukoba, pitamo Nikolaidisa.
“Teško je reći. Sa stajališta dramaturgije, jučer je bio vrhunac i tlo će se, uz još nekoliko drhtaja, lagano smiriti. Ili neće. Vladika SPC-a Joanikije već je najavio formiranje Odbora za odbranu crkava, sada kada je zakon donesen. Nešto mi govori da je mislio na naoružane odbore”, sarkastično komentira Nikolaidis.
A što je s Milom Đukanovićem u ovoj situaciji? Čovjek koji već tri desetljeća vlada Crnom Gorom, mijenjajući pozicije premijera i predsjednika, ključni je igrač u cijeloj drami.
“Milo Đukanović je donio odluku da ovakav zakon bude donesen, kao i odluku da ne bude povučen, usprkos pritiscima. Zakon je donesen, no hoće li biti proveden? Kako god bude, to će biti njegova odluka”, konstatira Nikolaidis.
0 ( + )
*
Iračka vojna baza pogođena projektilima
Iračka vojna baza pogođena projektilima
HINA
Foto: EPA
NEKOLIKO projektila ispaljeno je na iračku vojnu bazu K1 blizu Kirkuka, u kojoj su smještene američke i iračke snage, priopćila je iračka vojska.
Za sada se ne zna ima li žrtava. Vojni izvori rekli su kako su pronašli lansirnu rampu za višecijevni raketni bacač kaćuša u napuštenom vozilu blizu baze.
Nitko za sada nije preuzeo odgovornost za napad.
Militanti islamske države u području odustali su privremeno od pokušaja vojnog svrgavanja vlasti u Bagdadu, nakon što je iračka vojska oslobodila cijeli teritorij koji je bio pod njihovom kontrolom u prosincu 2017.
Međutim, visoki američki vojni dužnosnik rekao je ovoga mjeseca da se pojačavaju napadi proiranskih skupina na američke snage u Iraku te da ti napadi postaju sve sofisticiraniji, gurajući sve strane bliže prema nekontroliranoj eskalaciji.
To je upozorenje izrečeno dva dana nakon što su četiri projektila ispaljena iz kaćuše pogodila bazu blizu bagdadske zračne luke, ranivši pritom pet pripadnika elitne iračke protuterorističke postrojbe.
U vojnoj bazi K1, koja se nalazi oko 15 kilometara od Kirkuka u sjevernom Iraku, smještene su američke postrojbe te iračka savezna policija i protuteroristička jedinica Iraka, rekli su vojni izvori.
0 ( + )
*
Čileanci će na proljeće glasati o pripremi novog ustava
Čileanci će na proljeće glasati o pripremi novog ustava
HINA
Foto: EPA
PREDSJEDNIK Čilea Sebastian Pinera ispunio je jedan od zahtjeva nedavnih prosvjeda protiv vlade te će Čileanci 26. travnja iduće godine glasati o izradi nacrta novog ustava.
Pinera je danas potpisao ukaz kojim se određuje datum referenduma rekavši kako "građani još jednom mogu olovkom i papirom odlučiti kojim putem treba zemlja krenuti".
Priprema novog ustava bila je od jedan od ključnih zahtjeva prosvjeda protiv vlade koji su počeli u oktobaru. Sadašnji čileanski ustav donesen je 1980., kada je zemlja bila pod diktaturom generala Augusta Pinocheta.
U prosvjedima ubijeno najmanje 26 ljudi
Prosvjednici su tražili i dostupniju zdravstvenu skrb i obrazovanje te odustajanje od neoliberalnog ekonomskog sustava.
Tijekom prosvjeda u sukobima sa snagama sigurnosti i u pljačkama ubijeno je najmanje 26 osoba.
Na izjašnjavaju u travnju glasači će prvo morati odlučiti žele li novi ustav i tko treba pripremiti njegov nacrt. Kasnije će o nacrtu ustava glasati na novom referendumu.
0 ( + )
*
VIDEO Policajac spasio bebu nakon pada aviona u Kazahstanu
VIDEO Policajac spasio bebu nakon pada aviona u Kazahstanu
M.P.
Screenshot: Ruptly
NAJMANJE 15 ljudi poginulo je u zrakoplovnoj nesreći koja se dogodila danas u Kazahstanu.
U avionu tvrtke Bek Air bila su 93 putnika i pet članova posade. Prema podacima Flightradara24, avion se srušio 19 sekundi nakon uzlijetanja, oko pet kilometara od zračne luke.
No, u cijeloj ovoj tragediji ima i jedna lijepa vijest. Policajac je spasio bebu iz olupine aviona.
Kako piše Ruptly, ne zna se u kakvom je stanju beba, a na snimci se vidi kako je policajac nosi prema djelatnicima Hitne pomoći.