Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
UMJETNA inteligencija (AI) mijenja tržište rada, zahtijevajući od radnika usvajanje novih znanja a od politike etičke standarde i regulaciju budući da će osim na zaposlenost utjecati i na porezne prihode, mala i srednja poduzeća i tržišno natjecanje, upozoravaju sudionici okruglog stola u Davosu.
Umjetna inteligencija ima i svoje mračne strane, posebno na tržištu rada, o čemu su u Davosu raspravljali sudionici panela "Ljudi iza strojeva", poznati izraelski povjesničar Yuval Harari, bivša švicarska predsjednica Doris Leuthard, francuski sindikalist Pierre Habbard i američki informatičar Greg Weyl.
Tisuće radnika-duhova angažirane su na označavanju podataka, pomažući algoritmima da ih shvate i pripreme za upotrebu u širokoj lepezi sektora, od automobilske industrije, preko medicine i biotehnologije, do prikaza 3-D mapa.
Problem je što je radni status tih ljudi nereguliran - nemaju ugovore o radu, loše su plaćeni, nemaju zdravstveno osiguranje niti štede za mirovinu.
Uništene institucije
Teško je ne biti pesimističan kada ste sindikalist, naglasio je Pierre Habbard, glavni tajnik međunarodne konfederacije sindikata TUAC pri Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Mnoge institucije koje su štitile radnike ukinute su a čekaju nas velike prilagodbe, istaknuo je.
"Potrebne su nove vještine, digitalizacija iz temelja mijenja postojeći odnos radnika i poslodavca."
Digitalizacija ubrzava trgovinu, što dodatno komplicira već narušeni odnos izmedju trgovinskog sustava i standarda Međunarodne organizacije rada (ILO).
Treba definirati regulativu
Radnicima AI može olašati posao a problem se javlja kada je uključena u proces odlučivanja između radnika i uprave, dodao je.
Napomenuo je također da ugovori o radu ne odražavaju činjenicu da mnogi radnici rade za više digitalnih tvrtki i time zapravo ulaze u kategoriju samozaposlenih.
Treba definirati regulativu kako bi se izbjegla pogrešna kategorizacija radnika a u tom procesu moraju sudjelovati i međunarodne organizacije, uključujući Međunarodnu organizaciju rada (ILO), OECD i G20, sugerirao je Habbard.
Nevidljiva nova radna mjesta
Mnoga su radna mjesta zbog automatizacije već nestala, posebno u industriji, a nadzor današnjih radnika stvorit će osnovu za nova radna mjesta i rad u budućnosti, objasnio je Greg Weyl iz Microsofta, ujedno osnivač pokreta za digitalna prava Radical Exchange.
Nova radna mjesta već su se pojavila ali su nevidljiva. "Nismo ni svjesni da sudjelujemo u tom procesu", upozorio je Weyl.
Potrebna je suradnja sa sindikatima kako bi radnici dobili pravičnu naknadu, poručio je.
Tehnološke kompanije ujedno po njegovim riječima žele prikriti činjenicu da značajan dio posla u digitalnim tvrtkama ne obavlja tehnologija vec radnici.
Na tome počiva ogromna vrijednost i tajnovitost umjetne inteligencije, zaključuje.
Novac ide samo "čarobnjacima"
Kompanije ne žele dijeliti zaradu, "samo čarobnjaci moraju biti plaćeni, ne i vojska radnika", pojasnio je ugledni izraelski povjesničar Yuval Harari, aludirajući na poznati dječji film "Čarobnjak iz Oza".
Istaknuo je ujedno zamagljenu razliku između radnika i 'običnih' ljudi, između rada i ljudskog iskustva. Umjetna inteligencija skuplja podatke o ljudskom iskustvu, upozorio je.
Želite li, primjerice, izvesti na cestu autonomno vozilo, morate ga testirati i prikupiti podatke, primjerice u zemljama Trećeg svijeta koje ne polažu previše važnosti sigurnosti.
Kompanije ne plaćaju naknadu zemljama u kojima će obaviti testiranje, ne plaćaju je ni ljudima čije su podatke prikupili, podsjetio je Harari.
"Jesu li ti ljudi radnici? Je li to rad? Da, u 21. stoljeću to je rad vrlo velike vrijednosti", smatra on.
Koji se standardi starog svijeta mogu primijeniti na ovaj novi
Ljudski rad uvijek će biti jako važan, pitanje je samo je li taj rad pristojan i rade li ljudi za pristojnu plaću, upozorila je Doris Leuthard, bivša švicarska predsjednica i predsjedateljica Švicarske digitalne inicijative.
Ne postoje etički standardi za umjetnu inteligenciju, blockchain i ostale nove tehnologije koje su tek u povojima. Moramo utvrditi koji se standardi starog svijeta mogu primijeniti na ovaj novi a to je posao političara, naglasila je.
Harrari je pak istaknuo središnju ulogu sindikata koji po njemu moraju biti fleksibilni. "Moraju se fokusirati na ljude koji mijenjaju radna mjesta" .
Većina naših podataka ne pripada pojedincima
Weyl je izdvojio instrument kolektivnog pregovaranja koji bi trebalo upotrijebiti i u digitalnom svijetu. "Većina naših podataka ne pripada pojedincima", upozorio je.
"Individualna kontrola podataka dovodi do snižavanja standarda - svi mogu otkrivati podatke i svi se u tome natječu kako bi ugrozili pregovaračku poziciju konkurencije".
Kolektivno je pregovaranje ključno kako bismo se izborili za svoja prava u digitalnom predstavljanju i sklopili razuman društveni ugovor s digitalnim platformama, naglašava Weyl.
Vremena je sve manje
Moramo prilagoditi organizaciju sindikata i propise brzim promjenama na tržištu rada, poručio je izraelski povjesničar.
Nakon industrijske revolucije u 19. stoljeću sindikati i političari prilagođavali su propise i rad desetljećima pa i stoljećima.
Danas je gledano iz perspektive radnih mjesta najvažnije da je taj proces jako ubrzan. "Stara radna mjesta nestaju, nova se pojavljuju a ključni je problem prekvalifikacija i potreba da ljudi iz temelja preispitaju vlastiti identitet", što sve po Harariju stvara ogroman psihološki stres.
Problem 'pristojnog rada'
Švicarska političarka upozorila je da su etika i tržište rada već dugo vruća tema u politici. Prošle je godine oko dvije milijarde ljudi u svijetu radilo 'neformalne poslove' a 600 milijuna nisko-kvalificiranih radnika imalo je posao ali njihova je plaća bila niža od 3,2 dolara dnevno, objasnila je, osvrćući se na problem 'pristojnog rada'.
Nova tehnologija stvara dodatni pritisak i otvara nova etička pitanja budući da ti ljudi nemaju ugovore o radu, plaće su im niske i nemaju zdravstvenu zaštitu ni pravo na mirovinu.
Uvjeti na tržištu rada koje stvaraju nove tehnologije moraju biti isti kao i na postojećem reguliranom tržištu, zaključila je.
0 ( + )
*
Šire se teorije zavjere i lažne vijesti o koronavirusu, ovo su neke od njih
Šire se teorije zavjere i lažne vijesti o koronavirusu, ovo su neke od njih
R.I.
Screenshot: YouTube, Twitter
OD POSLJEDICA koronavirusa za sada je umrlo više od 100 ljudi. Zaraženo je više od 4500 osoba, a neka mjesta su zabranila putovanja u Kinu kako bi se zaustavilo širenje virusa.
Ipak, sa širenjem virusa se šire i dezinformacije. Brojne teorije zavjere su se počele širiti otkako je počelo širenje virusa, primjerice priča o juhi od šišmiša, javlja BBC.
BBC-jev tim je stoga odlučio provjeriti otkuda su se sve te informacije potekle.
Teorija zavjere 1: Virus je počeo jedenjem šišmiševe juhe
Od početka se nagađa kako je virus prešao na ljude. Ljudi na društvenim mrežama su počeli nagađati o porijeklu virusa posebno nakon što se proširio video Kineskinje koja jede juhu od šišmiša usred širenja virusa.
Jedna od snimki pokazuje Kineskinju koja drži kuhanog šišmiša i pokazuje ga osobi koja snima te potom govori kako ima ukus kao pileće meso.
Video je izazvao zgražanje na društvenim mrežama, a neki su za širenje virusa počeli kriviti prehrambene navike Kineza.
No, kako piše BBC, taj video nije snimljen u Wuhanu, čak ni u Kini. Originalno je snimljen 2016. i pokazuje popularnu blogericu koja ima svoju emisiju o putovanjima Wang Mengyuan tokom puta u Palau, arhipelag u Tihom oceanu.
No, taj se video pojavio ponovno na društvenim mrežama nakon što je na kraju prošle godine došlo do izbijanja epidemije koronavirusa.
Nakon što je napadnuta zbog tog videa, Mengyuan se ispričala i rekla kako je tom snimkom samo pokušavala pokazati navike lokalnog stanovništva. Dodala je kako nije znala da šišmiši mogu prenositi viruse, a video je u međuvremenu uklonjen.
Vjeruje se da je novi koronavirus izbio na tržnici na kojoj se ilegalno prodavala divljač u Wuhanu. Iako se u novim studijama iz Kine šišmiši pojavljuju kao mogući prijenosnici virusa, juha od šišmiša nije zajednička svima u Kini, a istraživači i dalje pokušavaju pronaći porijeklo virusa.
Teorija zavjere 2: Epidemija je planirana
Kako javljaju mediji iz SAD-a u kojemu je prvi slučaj koronavirus zabilježen prošlog tjedna, Twitterom i Facebookom su počeli kružiti dokumenti za koje se čini da sugeriraju kako su stručnjaci znali za virus prošle godine.
Jedan od prvih korisnika koji je objavio te navode je teoretičar zavjere i YouTuber Jordan Sather.
U dugoj objavi koja se dijelila tisuće puta podijelio je link za patent iz 2015. godine koji je ispunio Pirbright Institut u Surreyu, u Engleskoj.
U dokumentu se govori o tome kako se razvija oslabljena verzija koronavirusa za potencijalnu upotrebu kao cjepivo kako bi se spriječile ili liječile respiratorne bolesti. Isti link se dijelio i na Facebooku, uglavnom u grupama protiv cjepiva i u grupama koje dijele teorije zavjera.
Sather je pisao da je Fondacija Billa i Melinde Gates donirala Pirbrightu ali i kako je donirala za razvijanje cjepiva te je tako sugerirao da je trenutni koronavirus nekako namjerno proizveden kako bi se tako potaknulo razvijanje cjepiva za njega.
“A koliko je sredstava njihova Fondacija dala programima cijepljenja tokom godina? Je li puštanje ove bolesti planirano? Jesi li mediji iskorišteni da šire strah”, pisao je Sather na Twitteru.
No, kako piše BBC, Pirbrightov patent nije za novi koronavirus. Umjesto toga, pokriva zarazni virus bronhitisa, član šire obitelji koronavirusa koji obično zarazi perad..
Što se tiče nagađanja o Fondaciji Gatesovih, Pirbrightova glasnogovornica je izjavila za BuzzFeed News da institut radi s virusom zaraznog bronhitisa i kako ga ne podržava Fondacija Gatesovih.
Teorija zavjere 3: Radi se o biološkom oružju
Još jedna neutemeljena teorija se proširila internetom, a ona sugerira kako je virus bio dio kineskog tajnog programa biološkog oružja. Ista teorija tvrdi da je virus slučajno pušten iz Instituta za virologiju u Wuhanu.
Brojni profili su gurali ovu teoriju zavjere i citirali dva članka Washington Timesa. Oba članka su citirala bivšeg izraelskog vojnog obavještajca koji je to tvrdio.
No, dokazi za te tvrdnje u člancima nisu podneseni. Izraelski izvor je citiran kako govori da za sada nema dokaza za te indikacije koje navodi.
Dva članka su za sada objavljena na stotinama različitih profila na društvenim medijima. Tako su mogli doći do milijuna ljudi.
Daily Star je objavio sličan članak prošlog tjedna, u kojemu tvrde kako je virus možda napravljen u tajnom laboratoriju. No, u međuvremenu su objavili ispriku i dodali kako nemaju dokaza za te tvrdnje.
Prema službenom istraživanju, smatra se da se virus pojavio na ilegalnoj tržnici divljih morskih životinja u Wuhanu. BBC je od Washington Timesa zatražio komentar.
Teorija zavjere 4: Tim špijuna
Još jedna teorija zavjere koja se proširila tvrdi da je virus povezan sa suspendiranjem istraživača iz kanadskog Nacionalnog mikrobiološkog laboratorija.
Radi se o virologinji dr. Xiangguo Qiu, njezinom mužu i njenim studentima iz Kine koji su otpušteni iz laboratorija zbog mogućeg kršenja njihove poslovne politike. Tako je barem izvijestila kanadska nacionalna televizija CBC prošle godine. Policija je pak izvijestila kako nema prijetnje sigurnosti građana.
Drugo izvješće pak tvrdi kako je dr. Wiu posjećivala Nacionalni biosigurnosni laboratorij u Wuhanu dvaput godišnje u periodu od dvije godine.
Tvit koji je podijelilo više od 12.000 ljudi i koji ima 13.000 lajkova tvrdi da je dr. Qui sa suprugom bila špijunka koja je poslala patogene u Wuhan i kako je njezin suprug specijaliziran za koronavirus.
Nijedna od ovih tvrdnji nije bila u CBC-jevim izvještajima, kao ni termini koronavirus ili špijun.
CBC je izjavio kako su ove tvrdnje neutemeljene.
Teorija zavjere 5: Video medicinske sestre iz Wuhana
Prošlog tjedna su se pojavile verzije videa za koji se tvrdi da ga je snimila medicinska sestra ili liječnica iz provincije Hubei. Video je pregledan više od milijuna puta na različitim društvenim mrežama, a prenijeli su ga brojni mediji.
Najpopularniju verziju je na YouTube uploadao korisnik iz Koreje, a video uključuje titlove na engleskom i korejskom.
U međuvremenu je video uklonjen.
Prema onome što je pisalo na engleskom, žena tvrdi da je medicinska sestra u bolnici u Wuhanu. Ipak, ona to u videu ne govori. Čini se da se radi o pretpostavkama onih koji su video postavili na YouTube.
Žena koja se nije identificirala nosi zaštitno odijelo na nepoznatoj lokaciji. Ipak, njezino odijelo i maska nisu onakvi kakve nosi medicinsko osoblje u Wuhanu.
Zbog karantene koju je nametnula vlast teško je potvrditi vjerodostojnost videa. Ali, ona daje puno neutemeljenih tvrdnji o virusu, pa je malo vjerojatno da je medicinska sestra ili liječnica.
U tom videu tvrdi da je u Kini zaraženo preko 90.000 osoba, ali prema službenim izvješćima oboljelo je oko 4500 ljudi.
Ona govori i da je virus duga mutacija koja može zaraziti i do 14 ljudi. Ipak, WHO javlja kako jedna osoba može zaraziti 1,4 do 2,5 osoba.
“Ona ne zvuči kao netko medicinske struke”, rekla je Muyi Xiao, vizualna urednica ChinaFile online časopisa.
Lokacija videa nije poznata, ali se čini da se radi o ženi iz Hubeija koja daje svoje mišljenje o virusu.
“Mislim da ona vjeruje da govori istinu. Jer nitko ne zna istinu”, rekla je Baiuciao, kineska politička aktivistkinja koja je trenutno u Australiji. Ona zaključuje kako u Kini nema transparentnosti pa ljudi nagađaju i paničare.
0 ( + )
*
Trump objavio svoj mirovni plan za Bliski istok: "Ovo je dogovor stoljeća"
Trump objavio svoj mirovni plan za Bliski istok: "Ovo je dogovor stoljeća"
Hina
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump predstavio je danas plan za osnutak palestinske države s prijestolnicom u istočnom Jeruzalemu, ovisno o spremnosti Palestinaca da sami upravljaju vlastitom državom, u nastojanju da se okonča njihov višedesetljetni sukob s Izraelom.
Visoki dužnosnici Trumpove vlade koji su brifirali novinare o planu što ga je predsjednik predstavio u Bijeloj kući rekli su da će mirovnim planom Sjedinjene Države priznati izraelska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.
Zauzvrat, Izrael će zamrznuti gradnju novih naselja na četiri godine kako bi dao vremena da se u tom razdoblju pregovara o palestinskoj državi.
"Danas je Izrael učinio orijaški korak prema miru", rekao je Trump objavljujući plan.
Stojeći uz izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Bijeloj kući, poručio je da je njegov plan "možda posljednja prilika za Palestince".
Dodao je da je pismeno obavijestio palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa.
Tunel povezuje Gazu i Zapadnu obalu
Trumpov plan sadrži visoke zapreke koje Palestinci moraju savladati žele li ostvariti dugo željeni cilj o vlastitoj državi.
Predložio je ostvarivo rješenje dvije države i obećao da ni Izraelci ni Palestinci neće biti istjerani iz svojih domova. Na planu se radilo u tajnosti i sastavljen je pod vodstvom Trumpova zeta Jareda Kushnera.
Trump je u ponedjeljak predstavio svoj plan Netanyahuu i njegovu protivniku na izborima Bennyju Gantzu i obojica su, kako tvrde američki dužnosnici, izrazili spremnost podržati ga i suglasili se sa zemljovidima.
Na Twitteru je Trump objavio zemljovid po kojem bi Palestinci nadzirali neka područja Zapadne obale, ali su sa svih strana okruženi Izraelom i imaju pristupne ceste za Jordan.
Židovska naselja na Zapadnoj obali bila bi pod potpunom izraelskom kontrolom kao i cijela dolina rijeke Jordana.
Neka područja južno od Gaze u pustinji Negev bila bi pod nadzorom Palestinaca, a Pojas Gaze bi tunelom bio spojen sa Zapadnom obalom.
Izrael je obećao osigurati muslimanima pristup džamiji Al Aksa u Jeruzalemu i poštovati ulogu Jordana koji upravlja svetim mjestima, rekli su američki dužnosnici.
Palestinska državnost ovisit će o koracima koje će Palestinci poduzeti kako bi ostvariti samovladavinu, kao što su poštivanje ljudskih prava, medijske slobode te transparentne i vjerodostojne držane ustanove, ističu dužnosnici.
Naglasili su kako je važno da Palestinci "sjednu za stol i pregovaraju".
Ako budu spremni za pregovore, postoje neka područja o kojima je moguće postići kompromis, rekao je američki dužnosnik ne navodeći pojedinosti.
Ne iznoseći detalje, kazao je da Trumpov plan predviđa "velikodušni kompenzacijski fond" za Palestince ako se vrate za pregovarački stol o budućoj državi.
"Plan se temelji na načelu da se ljudi ne moraju seliti da bi se postigao mir... Ali plan zaustavlja buduće širenje naselja i to smatramo najrealističnijim pristupom", rekao je.
Izrael zahvalan, Palestinci odsutni
"To je povijesni plan", rekao je Netanyahu i usporedio ga s priznanjem države Izrael 1948. što je učinio tadašnji predsjednik Harry Truman.
Plan je i ranije nazvan "dogovorom stoljeća" jer smjera okončati jedan od najdugotrajnijih svjetskih sukoba.
"S današnjim danom postali ste prvi svjetski lider koji priznaje izraelski suverenitet nad područjima u Judeji i Samariji koje su vitalne za našu sigurnost i za našu baštinu", rekao je Netanyahu koristeći se biblijskim nazivljem za Zapadnu obalu.
Izrael je zahvalio SAD-u na prijedlozima, ali su ga Palestinci unaprijed odbacili nazivajući ga pristranim. Tisuće Palestinaca prosvjedovale su ranije u utorak u Pojasu Gaze, a izraelska vojska poslala je pojačanja na okupiranu Zapadnu obalu.
Činjenica da uz Trumpa u trenutku objave nije bilo palestinskih predstavnika vjerojatno će potaknuti kritike da je plan skrojen više prema potrebama Izraela nego Palestinaca.
Izraelsko-palestinski pregovori prekinuti su 2014. i neizvjesno je da će ih Trumpov plan oživjeti.
Američki dužnosnici rekli su da su spremni na palestinski skepticizam, ali se nadaju da će Palestinci s vremenom pristati na pregovore.
Palestinci su Trumpov plan odbili i prije službene objave u utorak. Tvrde kako je američki predsjednik naklonjen Izraelu i strahuju da će se planom uništiti njihova nada za neovisnom državom na Zapadnoj obali, u Pojasu Gaze i istočnom Jeruzalemu, područjima koje je Izrael anektirao u Šestodnevnom ratu 1967. godine.
0 ( + )
*
Potres magnitude 7,4 po Richteru pogodio područje između Jamajke i Kube
Potres magnitude 7,4 po Richteru pogodio područje između Jamajke i Kube
R.I.
Screenshro: CSEM/EMSC
SNAŽAN potres magnitude 7,4 po Richteru pogodio je područje između Jamajke i Kube, javlja CSEM/EMSC.
Epicentar potresa je na dubini od 10 kilometara.
Do potresa je došlo južno od Kube i sjeverozapadno od Jamajke.
Upozorenje od tsunamija izdano je za Kubu, Jamajku i Kajmansko Otočje.
Uskoro opširnije
0 ( + )
*
Stručnjaci su još lani upozorili: Pandemija bi mogla ubiti 80 milijuna ljudi
Stručnjaci su još lani upozorili: Pandemija bi mogla ubiti 80 milijuna ljudi
S.M.
Foto: EPA
NEOVISNO izvješće, sastavljeno krajem prošle godine na zahtjev glavnog tajnika UN-a, upozorava da postoji "vrlo realna prijetnja" pandemije koja bi mogla preplaviti svijet i usmrtiti do 80 milijuna ljudi.
Smrtonosni patogen koji se širi zrakom po svijetu, stoji u izvješću, mogao bi izbrisati gotovo pet posto globalne ekonomije, a mi na to nismo spremni, piše u rujnu prošle godine za Foreign Policy Laurie Garrett, dobitnik Pulitzerove nagrade za znanstveno novinarstvo.
Ovu zloslutnu analizu sastavio je neovisni panel, Global Preparedness Monitoring Board (GPMB), koji je okupljen prošle godine na zahtjev Ureda glavnog tajnika UN-a, uz potporu Svjetske banke i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Supredsjedatelji su bivša čelnica WHO-a i bivša norveška premijerka Gro Harlem Brundtland i glavni tajnik međunarodne organizacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca Elhadj As Sy. GPMB je naručio stručne studije i oštro napao političko, financijsko i logističko stanje spremnosti na pandemiju.
"Pripremljenost sputava manjak kontinuirane političke volje na svim razinama. Iako međunarodni lideri reagiraju na zdravstvene krize kad su strah i panika dovoljno jaki, većina zemalja ne posvećuje dosljednu energiju i resurse potrebne kako bi se spriječilo da epidemije ne prerastu u katastrofu", stoji u izvješću.
"Bez namjere da omalovažavam GPMB-ove napore, nažalost, moram reći da je temeljna poruka poslana već mnogo puta, s vrlo slabo uočljivim učinkom na gluhe političke vođe, financijska poduzeća ili multinacionalne institucije. Nema razloga misliti da će ovaj put biti išta drukčije. Teško je znati što bi, osim zaista razorne pandemije ubojite gripe ili nekog trenutačno nepoznatog mikroba, moglo motivirati globalne vođe da mikroskopsku prijetnju shvate ozbiljno", piše Garrett u svom tekstu.
Bolesti kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti
U svibnju 1989. godine nobelovac Joshua Lederberg okupio je kolege nobelovce i skupinu izvanrednih lovaca na viruse na trodnevnom sastanku u Washingtonu kako bi razmotrili tada smjelu hipotezu da moderna medicina nije iskorijenila viruse, nego se zapravo šire svijetom po životinjama i ljudima, često u ranije nezabilježenim oblicima. Uz sve više putovanja zrakom, to znači da se bolest ubrzo nakon pojave na nekoj opskurnoj lokaciji može proširiti na velike gradove te širom svijeta.
U to vrijeme epidemija HIV/AIDS-a privukla je kolektivnu pažnju. Ako neizlječivi virus može odnijeti milijune života, kakve bi još prijetnje mogle vrebati? Tijekom tog okupljanja osjećalo se kako tenzije rastu iz sata u sat, kako je rasla količina dokaza koji podupiru ovu hipotezu.
Medicinski institut Nacionalne akademije znanosti bio je toliko uzdrman od sastanka da se okrenuo svim mikrobiološkim prijetnjama i 1992. godine objavio poziv na oružje - izvješće koje je izazvalo interes tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona i potaknulo ga da 1996. godine formalno klasificira pojavu bolesti kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
Godine 1994. Garrett je objavio knjigu The Coming Plague: Newly Emerging Diseases in a World Out of Balance (Nadolazeća kuga: Novonastale bolesti u neuravnoteženom svijetu), u kojoj tvrdi da ljudske intervencije u globalnom okruženju, praćene ponašanjem koje potiče širenje mikroba između ljudi i sa životinja na ljude, jamči globalnu pojavu epidemija, pa čak i enormnih pandemija.
Njegova knjiga Betrayal of Trust: The Collapse of Global Public Health (Izdaja povjerenja: Kolaps globalnog javnog zdravstva) pokazala je da su pojave bolesti potpomognute nestručnim zdravstvenim sustavima, ljudskim ponašanjem i potpunim izostankom konzistentne političke i financijske potpore sustavu za borbi protiv bolesti širom svijeta.
I što se promijenilo?
Ogroman broj dosad nepoznatih virusa, poput onoga koji je 2003. godine izazvao epidemiju teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS), uzrokovao je smrt ljudi i životinja širom svijeta. U samo sedam godina, od 2011. do 2018., WHO se borio s 1483 epidemije. I troškovi suzbijanja, zajedno s općim gospodarskim učinkom poremećaja, također su se povećali, sudeći prema GPMB-ovoj studiji koju je naručila Svjetska banka.
Epidemija SARS-a 2003. godine koštala je globalnu ekonomiju 40 milijardi dolara, trošak epidemije svinjske gripe 2009. godine dosegnuo je 50 milijardi dolara, a cijena epidemije ebole u zapadnoj Africi bila je gotovo 53 milijarde dolara. Pandemija gripe kakva se pojavila 1918. godine danas bi svjetsku ekonomiju koštala tri trilijuna dolara ili oko 4,8 posto globalnog BNP-a.
Ekonomski gledano, bogatije nacije pokazale su se otpornijima na nedavne pojave bolesti, a GPMB predviđa da bi zemlje kao što su SAD ili Njemačka mogle proći kroz razornu epidemiju s gubitkom BNP-a manjim od 0,5 posto. Međutim, siromašnije nacije, od Indije i Rusije do zemalja centralne Afrike, mogle bi u istoj hipotetskoj epidemiji izgubiti i do dva posto BNP-a. Epidemija ebole u zapadnoj Africi stajala je pogođene zemlje, Liberiju, Sierra Leone i Gvineju, oko 2,8 milijardi dolara, a BNP Sierra Leonea potonuo je 2015. godine za 20 posto. A rizici su sve veći.
Klimatske promjene pogoduju epidemijama
Klimatske promjene pogoduju epidemijama, zato što porast temperature i vlage potiče rast populacije komaraca koji prenose bolesti, pogoduje da se vodene površine guše pod toksičnim algama, da bolnice i poljoprivredne površine budu pune smrtonosnih gljivica te da se mijenjaju migracijske navike ptica i drugih životinja, što mikrobe dovodi u nova područja.
Razmotrimo događaje od rujna prošle godine, na primjer. Misteriozna eksplozija u laboratorijskom kompleksu iz sovjetskog doba u blizini Novosibirska u Rusiji izazvala je zabrinutost zbog virusa malih boginja i drugih bolesti koji se čuvaju u tamošnjim hladnjacima. Ruski laboratorij, poznat kao vektor, nekoć je bio jedan od nekoliko dobro čuvanih centara za istraživanje patogena u svijetu, ali danas postoji više od 1000 laboratorija biosigurnosne razine 3 i 4 u kojima se čuvaju i proučavaju smrtonosni mikrobi. Mnoge od tih ustanova imale su problema sa sigurnošću.
Australska se gripa H3N2 prošlog proljeća širila kontinentom i brojem slučajeva i hospitalizacija postala najvećom epidemijom u nedavnoj povijesti zemlje. Ukupno je oboljelo 279.326 Australaca.
Prema podacima Panameričke zdravstvene organizacije, više od 2.384.029 ljudi u Latinskoj Americi i Karibima oboljelo je od denga virusne infekcije prošle jeseni. Takozvana gljivica TR4 odjednom je napala banane širom Srednje Amerike i potom se pojavila i u Australiji te izazvala zabrinutost zbog propasti plodova.
Afrička epidemija svinjske groznice koja je započela u Kini krajem 2018. godine i proširila se po Aziji stigla je i do Filipina. Deseci hiljada svinja u regiji umrli su zbog neizlječive i obično smrtonosne bolesti.
Ebola u Kongu
GPMB kaže kako je epidemija ebole u Demokratskoj Republici Kongu primjer onoga što ne valja s trenutačnom spremnosti na epidemije. Kad se prvi put pojavila, 1. augusta 2018. godine, prema izvješću GPMB-a, "temelji učinkovitog odgovora postavljeni su u prvih nekoliko dana nakon proglašenja epidemije. Odgovor u prvim tjednima augusta bio je najbrži, najbolje opremljen i najbolje financiran u povijesti odgovora na pojavu ebole."
Ipak, unatoč tim naporima, epidemija se u Sjevernom Kivuu i Ituriji zadržala i proširila, u lipnju 2019. godine prešla je granicu i ušla u Ugandu te dosegnula Gomu, glavni grad pokrajine Sjeverni Kivu u srpnju 2019. Nakon više od godinu dana zabilježeno je 3000 slučajeva i 2000 smrtnih slučajeva. Reakciju na ebolu u DR Kongu bila je neuspješna i zato što je zdravstveni sustav ove zemlje u neredu, što se epidemija pojavila u ratnim zonama, što je sumnjičavo lokalno stanovništvo odbijalo potpuno surađivati sa zdravstvenim vlastima te zato što donatori nisu dovoljno financirali humanitarne potrebe pa su ljudi koji se bore s ebolom morali moljakati za dolare i eure.
Budućnost izgleda još gore, zato što su u porastu mikrobi koji se šire zračnim putem, a tehnologija kojom se mijenjaju bakteriološki geni postala je brza, jednostavna, precizna i jeftina. Danas je moguće dati mikrobima sve vrste karakteristika ili ih čak stvoriti iz novog DNK. Bilo da se radi o slučajnom ispuštanju virusa ili namjernom širenju, nijedna nacija nema organizaciju i tehnologiju da zaustavi epidemiju kad klice jednom pobjegnu iz laboratorija.
Sedam mjera
GPMB je sastavio popis od sedam mjera koje bi se trebale implementirati širom svijeta kako bi se poboljšali izgledi čovječanstva u borbi s mikrobima. Svi su oni, u određenom obliku, poznati već godinama, pa čak i desetljećima. Sve smo to već prošli.
"Sustavi za reakciju na epidemiju nisu dovoljni kako bismo se nosili s ogromnim učinkom, brzim širenjem i šokom po zdravstveni, socijalni i ekonomski sustav koji bi izazvala visoko smrtonosna pandemija, prirodna, slučajna ili namjerna. Nema dovoljno investicija u istraživanje i razvoj te planiranje inovativnog razvoja cjepiva, proizvodnju širokog spektra antiviralnih proizvoda i odgovarajućih nefarmaceutskih intervencija. Troškovi kontrole epidemije potpuno bi nadmašili sadašnje mehanizme financiranja hitne reakcije", stoji u izvješću GPMB-a.
Clintonova je administracija 1996. godine proglasila da su nove infektivne bolesti poput ebole i tuberkuloze otporne na lijekove te HIV/AIDS, a predstavljaju jedan od najvažnijih zdravstvenih i sigurnosnih izazova s kojima se suočava globalna zajednica te je predstavila plan od osam točaka za poboljšanje spremnosti na pandemiju.
Specifičnosti su se možda promijenile, ali ton i preporuke u novom GPMB-ovu pandemijskom izvješću su nevjerojatno slični, ako ne i hitniji. GPMB inzistira na tome da je epidemije moguće kontrolirati i suzbijati ako čovječanstvo ima političku i financijsku volju za to. Dosad je, međutim, čovječanstvo prijetnje izbacivalo iz svoje kolektivne svijesti ubrzo nakon prestanka epidemije.
Gripa iz 1918. godine ubila je 50 do 100 milijuna ljudi. A kuga je u 14. stoljeću odnijela 60 posto europske populacije, otprilike 50 milijuna ljudi. Tijekom svojih života nismo uspjeli zaustaviti HIV, koji je od pojave na globalnoj sceni 1981. godine pogodio 75 milijuna ljudi, a 32 milijuna usmrtio.
"Mi znamo da će se dogoditi još jedna strašna epidemija, možda ne tako velika kao gripa iz 1918. ili kao kuga, ali svakako užasna. Ipak, vjerojatno će nam trebati puno više od stručnih izvješća kako bismo mobilizirali ozbiljne kolektivne napore u sprečavanje i pripremu za katastrofu", zaključio je Garrett.
0 ( + )
*
Više od 100 mrtvih od koronavirusa, širi se Europom
Više od 100 mrtvih od koronavirusa, širi se Europom
T.J.D, Hina
Foto: EPA
OD KORONAVIRUSA umrlo je najmanje 106 ljudi, a više od 4.515 ih je zaraženo, pokazuju nove brojke (jučer je bilo 80 smrtnih slučajeva i 2.800 zaraženih).
Australija je potvrdila pet slučaja, Kambodža jedan slučaj, Francuska tri, Hong Kong pet, Japan četiri, Makao dva, Malezija četiri, Nepal jedan, Singapur pet, Taipei tri, Tajland osam, Vijetnam dva, Južna Koreja četiri, Kanada dva, Njemačka jedan, a SAD je potvrdio pet.
Jučer je WHO podigao razinu prijetnje koronavirusa s "umjerene" na "povišenu" na međunarodnoj razini, a potvrđen je i prvi smrtni slučaj u Pekingu.
Razvoj događaja pratite na Indexu:
7:15 Pojedini europski turoperatori otkazuju putovanja u Kinu nudeći povrat uplaćenog novca klijentima uslijed zabrinutosti oko širenja novog koronavirusa. Koraci za ograničavanje putovanja u Kinu uslijedili su nakon što je Peking produžio novogodišnje praznike, a dio tvrtki zatvorilo urede, kazavši osoblju da radi od kuće kako bi smanjili stopu zaraze tokom najprometnijeg razdoblja u zemlji.
Njemačka internetska putnička agencija Studiosus, koja nudi putovanja do 20 dana u Kinu, objavila je na svojoj stranici da otkazuje putovanja u tu zemlju do sredine travnja. Iduće putovanje trebalo je započeti 15. ožujka. Klijenti čija putovanja kreću prije 31. svibnja mogu promijeniti datum ili otkazati putovanje, navedeno je.
Putnička tvrtka DER Touristik, također iz Njemačke, refundirat će ili promijeniti datum putovanja za putovanja u Kinu do kraja ožujka, stoji u e-mailu. Trenutno u Kini imaju oko 100 klijenata.
Udruga koja predstavlja francuske turističke operatore SETO, preporučilo je članovima da obustave putovanja u Kinu barem do 21. veljače, a kupcima ponude mogućnost promjene rezervacije. Ruski turistički operatori također su prestali prodavati paket aranžmane za Kinu.
7:00 U Njemačkoj je potvrđen prvi slučaj smrtonosnog koronavirusa. Bavarski zdravstveni odjel potvrdio je u ponedjeljak kako je tim virusom zaražen jedan stanovnik Starnberga, mjesta tridesetak kilometara udaljenog od Munchena.
Zaraženi je zasad u dobrom stanju i pod paskom je liječnika. Nisu objavljeni detalji o bolesniku - niti njegova dob niti nacionalnost. Ljudi koji su bili u kontaktu s pacijentom obaviješteni su o mogućim simptomima bolesti, odnosno mjerama koje trebaju poduzeti u slučaju promjene zdravstvenog stanja, objavila je spomenuta bavarska zdravstvena institucija.
Proširio se unutar par mjeseci
Podsjetimo, smrtonosni virus prvi je put otkriven prije dva mjeseca u gradu Wuhanu u provinciji Hubei i od tada je u kontinentalnoj Kini zarazio najmanje 2700 ljudi, a odnio živote njih 80.
Virus se proširio na druge kineske gradove, među kojima i Peking i Šangaj, te na druge države među kojima i SAD, Tajland, Južnu Koreju, Japan, Australiju, Francusku i Kanadu. Sposobnost širenja koronavirusa sve je veća i očekuje se da će se broj zaraženih povećavati.
Kineski nacionalni povjerenik za zdravlje Ma Xiaowei na konferenciji za novinare kazao je kako su znanja o tom virusu ograničena. Po njegovim riječima inkubacija traje od jednog do 14 dana, a virus može zaraziti druge i tokom toga razdoblja, što nije bio slučaj sa SARS-om, koji je također uzrokovan koronavirusom i koji je krenuo iz Kine i ubio gotovo 800 osoba širom svijeta tokom 2002. i 2003.
0 ( + )
*
Suspendirana novinarka koja je podsjetila da je Bryant bio optužen za silovanje
Suspendirana novinarka koja je podsjetila da je Bryant bio optužen za silovanje
P.S., M.J.
Foto: EPA
WASHINGTON Post je suspendirao novinarku koja je izjavila da je primila prijetnje smrću nakon što je na Twitteru objavila poveznicu na medijski članak o onome što se danas rijetko spominje: sudski slučaj u kojem je legendarni NBA košarkaš Kobe Bryant bio optužen za silovanje.
Novinarka Felicia Sonmez objavila je svoj tvit nedugo nakon što je odjeknula vijest o Bryantovoj tragičnoj pogibiji u padu helikoptera, zajedno s 13-godišnjom kćeri Giannom i još sedmero ljudi.
Washington Post je suspendirao dok ne utvrdi je li prekršila redakcijska pravila
Urednica Washington Posta, Tracy Grant, u priopćenju je objasnila da je Sonmez suspendirana dok uredništvo ne utvrdi jesu li "njeni tvitovi o smrti Kobea Bryanta prekršili politiku (Washington) Posta za aktivnosti na društvenim mrežama.
"Tvitovi su pokazali lošu prosudbu koja je potkopala rad naših kolega", dodala je Grant.
Potez Washington Posta osudili su neki od njenih kolega u otvorenom pismu. "Umjesto da zaštiti i podrži novinarku od zlostavljanja, Washington Post ju je suspendirao", navodi se između ostalog u pismu.
Sama novinarka je svoje tvitove obrisala nakon što su izazvali snažne negativne reakcije. Novinar Matthew Keys objavio je nakon toga screenshotove "prostih tvitova", kako ih je nazvao, opominjući novinarku da su screenshotovi "vječni".
Washington Post reporter @feliciasonmez deleted her crass tweets about Kobe Bryant. But screen grabs are forever – and I took some before she deleted the tweets.
Novinarka kaže da su joj hiljade ljudi slale bijesne i prijeteće poruke
U tvitu koji je kasnije izbrisala Sonmez je napisala: "Dakle, ovo mi je otvorilo oči. Za 10 hiljada ljudi (doslovno) koji su komentirali i slali mi mailove s uvredama i prijetnjama smrću, molim vas, uzmite trenutak i pročitajte priču - koja je napisana prije više od tri godine i koju nisam napisala ja. Bilo koja javna ličnost zaslužuje da je se sjećamo u njenoj potpunosti, čak i ako je ta javna ličnost omiljena i ako je ta potpunost uznemirujuća. To da mi ljudi odgovaraju bijesom i prijetnjama (iako nisam napisala članak, ali smatram da je dobro napisan) govori jako puno o pritisku pod kojim se ljudi nalaze da ostanu tihi u ovakvim slučajevima."
Članak koji je podijelila objavljen je na portalu Daily Beast 2016. pod naslovom: "Uznemirujući slučaj suđenja Kobeu Bryantu za silovanje: DNK dokazi, priča žene koja ga je optužila i polovično priznanje".
Kobe Bryant optužen za silovanje, nađen njegov DNK, sve je riješio nagodbom
Radi se o slučaju starom 17 godina u kojem je Bryant optužen za seksualni napad, ali je tada 19-godišnja djevojka na kraju odbila svjedočiti na sudu. Prijetnje smrću je dobila nakon što je tokom suđenja objavljeno njeno ime. Bryantovi odvjetnici su, osim njenog identiteta, iznosili podatke o njenoj seksualnoj prošlosti i psihijatrijskom liječenju kako bi je predstavili kao nevjerodostojnu.
Bryant je čvrsto odbacivao optužbe, a u početku je poricao čak i da je imao ikakav kontakt s djevojkom koja ga je optužila, no promijenio je iskaz kad ga je policija suočila s DNK dokazima da je imao spolne odnose s njom te da je taj odnos bio nasilan - njena krv na njegovoj majici i ozljede koje je imala na vratu i genitalijama.
Bryant se na kraju ispričao i riješio slučaj nagodbom izvan suda - prema glasinama, uz odštetu od 2,5 milijuna dolara. S njegovom smrću, priča o slučaju ponovo je pokrenuta.
Kobe Bryant je, podsjetimo, bio jedan od najboljih košarkaša u povijesti, osvojio je pet naslova prvaka NBA lige i dvije zlatne olimpijske medalje.