Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Sukobili se prosvjednici u Donjecku, gradonačelnik Harkiva upucan u leđa
Sukobili se prosvjednici u Donjecku, gradonačelnik Harkiva upucan u leđa
Foto: Wikimedia
U DONJECKUje došlo do sukoba između protestanata koji su se nalazili na dva odvojena skupa. Na jednoj strani nalazili su se oni koji podupiru trenutnu ukrajinsku vladu dok su na drugoj strani bili proruski separatisti. Prosvjedi su se počeli odvijati u isto vrijeme, a policija nije uspjela obuzdati publiku.
RT javlja kako se na mjestu događaja čuju pucnjava i eksplozije te da je bilo brutalnih sukoba. Na obje strane nalazili su se maskirani mladići koji su bili u potrazi za sukobom. U borbama su koristili dimne bombe, petarde i palice.
"Rusija ima obvezu djelovati na separatiste"
Beerlin je u nedjelju navečer pooštrio ton prema Moskvi, ocjenjujući da Rusija ima obvezu izvršiti pritisak na proruske separatiste na istoku Ukrajine kako bi bili oslobođeni promatrači OESS-a koji su zatočeni od petka.
"Rusija ima obvezu djelovati na separatiste, kako bi zatočeni članovi misije OESS-a bili oslobođeni što je prije moguće", rekao je u priopćenju njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier.
On se također oštrijim tonom obratio i proruskim separatistima, ocjenjujući da je "grozno" i "krši dostojanstvo osoba" to što su promatrači OESS-a i pripadnici ukrajinskih snaga sigurnosti danas javno pokazani na konferenciji za novinare.
Radi se o kršenju svih pravila pregovora koja su na snazi u zategnutim situacijama kakva je ova, dodao je Steinmeier, pojašnjavajući da Berlin najuže surađuje s OESS-om kako bi se došlo do dobrog rješenja.
Jedan od osam stranih promatrača OESS-a u nedjelju navečer je odvezen vozilom OESS-a, javile su agencije. Novinari pred zgradom gradske uprave u Slavjansku kazali su da je on izašao u pratnji tri nenaoružana muškarca, ušao u terensko vozilo OESS-a i odvezao se.
Stela Koroševa, glasnogovornica separatističkog gradonačelnika Slavjanska, rekla je da je promatrač švedski državljanin. "On ima blaži oblik dijabetesa te smo ga odlučili pustiti", rekla je novinarima. Upitana hoće li on biti jedini promatrač koji će u nedjelju biti pušten, ona je rekla "da", ali je naglasila da se "pregovori nastavljaju" za ostale članove skupine.
Osmero zapadnih promatrača iz OESS-a bilo je u nedjelju na tiskovnoj konferenciji u Slavjansku. "Nema naznaka o tome kada bismo mogli biti pušteni kući", rekao je njemački pukovnik Axel Schneider i dodao kako su svi dobro, kako ga "nitko nije taknuo" te da nije bilo fizičkog zlostavljanja. "Želimo iz dubine srca što prije otići kući", rekao je Schneider i objasnio kako im sigurnost u Slavjansku jamči osoba koja je de facto gradonačelnik toga grada i lokalni separatistički vođa Vjačeslav Ponomarev.
Schulz: Kriza u Ukrajini upozorava na važnost zapadnog Balkana
Kriza u Ukrajini upozorenje je Europskoj uniji da mora posvetiti više pozornosti zapadnom Balkanu jer svaka nestabilnost u susjedstvu izravno ugrožava i Uniju, kazao je za sarajevski dnevnik od ponedjeljka Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta i kandidat za novog predsjednika Europske komisije (EK).
"Kriza u Ukrajini jasno pokazuje da mi u EU moramo posvetiti više, a ne manje pozornosti zapadnom Balkanu i našim susjedima", kazao je Schulz, kandidat skupine europskih socijalista i socijaldemokrata (PES) za predsjednika EK.
Odgovornost Unije ne prestaje na njezinim sadašnjim granicama, rekao je Schulz u intervjuu za sarajevski "Dnevni avaz".
Kriza u Ukrajini izbila je jer su njezini građani zahtijevali više demokracije i jer su bili prestrašeni izglednim bankrotom države, konstatirao je.
"Aktualna situacija potvrđuje da ako postoji nestabilnost u susjedstvu to pogađa i nas", drži njemački političar koji je unatoč vidnom napretku država zapadnog Balkana vrlo zabrinut "rastućom nestabilnošću" Bosne i Hercegovine.
Vlasti te zemlje pozvao je da slušaju glas naroda i počnu raditi na promjeni socijalnog i gospodarskog stanja u zemlji, a prestanu rabiti retoriku etničkih podjela i secesionizma.
"Nezakonita aneksija Krima (koju je provela Rusija) ne može biti korištena da se u BiH potpaljuju separatističke ambicije. BiH je suverena i jedinstvena država i njezin se teritorijalni integritet mora poštivati", kazao je Schulz.
To se posebice odnosi na čelnike Republike Srpske, istaknuo je.
Predsjednik Europskog parlamenta potvrdio je kako ostaje zagovornikom politike proširenje Unije jer je perspektiva članstva uvijek bila dobar motiv za provedbu reformi.
"Proširenje je jedan od najvažnijih instrumenata vanjske politike EU i daje nam iznimnu važnost u regiji", kazao je Schulz.
To ne bi trebalo shvatiti kao poziv da se stvari "požuruju" nego da se intenzivnije provode reforme koje su nužne za članstvo u EU, rekao je i pohvalio napredak koji su na tom planu ostvarili Kosovo, Makedonija, Srbija, Albanija i Crna Gora.
Važnim saveznikom Unije u regiji nazvao je Tursku, ali uz ogradu da se ta zemlja, želi li nastavak pregovora s Bruxellesom, mora više približiti demokratskim načelima kakva vrijede u državama članicama EU.
"Ako Turska nastavi tako flagrantno ograničavati temeljne slobode svojih građana to bi moglo dovesti do zastoja u pregovorima (o njezinu članstvu u EU)", kazao je Schulz.
SAD proširile sankcije protiv Rusije, EU se načelno dogovorila, Rusi zgroženi
Sjedinjene Države u ponedjeljak su uvele sankcije protiv još sedam dužnosnika ruske vlade i 17 tvrtki, dok se EU načelno dogovorila o proširivanju sankcija na dodatnih 15 osoba u sklopu jačanja sankcija protiv Rusije zbog njezinih poteza u Ukrajini, javljaju agencije.
Moskva je odmah zbog novih sankcija izrazila zgražanje, te rekla da se radi o potpunom nedostatku razumijevanja onoga što se događa u Ukrajini.
Bijela kuća je objavila da će sedmorici dužnosnika, među kojima je Igor Sečin, direktor najveće ruske naftne kompanije Rosneft i bliski suradnik predsjednika Vladimira Putina, zamrznuti svu imovina i ukinuti vize za SAD.
Washington će osim toga odbiti sve zahtjeve za izvoz visokotehnoloških proizvoda koji bi mogli koristiti ruskoj vojsci, a ministarstva trgovine i vanjskih poslova ukinuti će sve takve postojeće dozvole, priopćila je Bijela kuća.
Radi se o trećem krugu sankcije koje je SAD uveo Rusiji zbog intervencije na Krimu i gomilanja snaga na granici s Ukrajinom.
Sve su sankcije usmjerene protiv određenih pojedinaca i tvrtki, no predsjednik Barack Obama je jasno dao do znanja da će u slučaju ulaska ruskih vojnika u Ukrajinu uvesti ciljane sankcije za ključne dijelove ruskog gospodarstva kao što su financijske usluge, energetika, metalna i rudarska industrija te inženjerski i obrambeni sektor.
Europski diplomati su istovremeno objavili da se EU načelno dogovorila oko zamrzavanja imovine i viza za još petnaest Rusa i da je službena odluka tek stvar formalnosti.
Imena sankcioniranih dužnosnika objavit će se u utorak u službenom glasilu EU-a, rekli su.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Ribakov izrazio je "gađenje" zbog odluka SAD-a i EU-a, prenosi ruska novinska agencija Interfax.
"Priopćenje glasnogovornika Bijele kuće (o sankcijama) izaziva gađenje", rekao je Ribakov.
Dodao je da to "pokazuje potpuni nedostatak razumijevanja među kolegama u Washingtonu o tome što se događa u Ukrajini".
Rusija nove američke sankcije nazvala 'hladnoratovskim'
Visoki ruski diplomat oštro je kritizirao novi krug američkih sankcija u ponedjeljak, tvrdeći da su sankcije nelegitimne i necivilizirane te da restrikcije izvoza visoke tehnologije iz SAD-a označavaju povratak praksi Hladnoga rata.
"Odlučno osuđujemo seriju mjera koje su objavljene u pokušaju da se sankcijama izvrši pritisak na Moskvu", kazao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov u komentaru na internet stranici ministarstva.
Jednostrane eksteritorijalne sankcije su po svojoj prirodi nelegitimne i one ne samo da ne korespondiraju s normama civiliziranog odnosa između država nego su i kontradiktorne zahtjevima međunarodnog prava, ustvrdio je Rjabkov.
Po njegovoj ocjeni sankcije su temeljene na potpuno krivom viđenju onoga što se događa u Ukrajini i neće popraviti šanse za konstruktivno rješenje problema.
Uz uskratu viza i zamrzavanje imovine za sedam ruskih dužnosnika i uvodeći sankcije za 17 tvrtki koje su povezane s predsjednikom Vladimirom Putinom, Sjedinjene Države objavile su da će uskratiti izvozne dozvole za bilo kakve proizvode visoke tehnologije koji bi mogli pomoći u jačanju ruskih vojnih sposobnosti.
"Washington praktički oživljava staru metodu ograničavanja normalne suradnje, iz doba Hladnog rata, gurajući sebe u taman i prašnjav ormar prošloga doba", kazao je Rjabkov.
Gradonačelnik Harkiva teško ranjen
Proruski gradonačelnik Harkiva Genadij Kernes teško je ranjen u atentatu koji su počinile nepoznate osobe, objavile su gradske vlasti na svojoj internetskoj stranici, javljaju ukrajinski mediji.
"Gradonačelnik Harkiva ranjen je iz vatrenog oružja u leđa. U bolnici je na operacijskom stolu. Liječnici se bore za njegov život", navodi se u priopćenju gradskih vlasti.
Kako navodi Kyiv Pos, Kernes je bio snažan pristaša bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča.
Također Kernes ima sudski dosje zbog krađe i prevare. Posebice se istaknuo oštrim postupcima prema protivnicima u svome gradu u zadnja tri mjeseca pobune protiv Janukoviča.
Nakon bijega Janukoviča u februaru i Kernes je pobjegao iz Harkiva sa svojim saveznikom, guvernerom regije Mihailom Dobkinom, a zatim se vratio u zemlju.
Dobkin je smijenjen s mjesta guvernera, ali se kandidirao za prijevremene predsjedničke izbore 25. svibnja za Stranku regiju, bivšu stranku Viktora Janukoviča.
Picula: Nije jasan motiv napada, možda je riječ o običnom kriminalu
Tonino Picula u posjetu je Kijevu zajedno s drugim članovima socijaldemokratske skupine Europskog parlamenta kako bi dobili uvid u stanje uoči predstojećih predsjedničkih izbora. Media servisu javio se s informacijama o atentatu na gradonačelnika Harkiva.
"Ovoga trenutka nije jasno da li je motiv koji je vodio napadače politički ili je možda riječ o običnom kriminalom budući da se za gospodinom vuku sjene da nije samo zbog političkih uvjerenja, koje je često mijenjao, možda meta napadača nego i zbog svojih aktivnosti u ranijem biznisu", kaže Picula.
Europarlamentarci su također trebali putovati u Harkiv no zbog pokušaja ubojstva, to je stavljeno pod upitnik.
"Trebali smo se susresti i s ljudima koji vode harkivsku oblast kao i s predstavnicima sindikata i nevladinog sektora, ljudima koji imaju veze s onim dijelom istoka Ukrajine koji govore ruski. Ja vjerujem da ćemo i taj program realizirati iako ovoga trenutka čekamo sigurnosnu procjenu najodgovornijih za našu sigurnost", otkrio je europarlamentarac.
Picula je prokomentirao i kako građani dišu uoči izbora 25. svibnja
"Dobar dio javnosti u Ukrajini se pita kako će izgledati sam izborni dan 25. svibnja s obzirom da očito jedan dio političkih grupacija priželjkuje odgodu tih izbora. Najviše na odgodi i delegitimaciji izbornog procesa radi moćni susjed Ukrajine, Ruska Federacija", zaključio je Picula.
Separatisti zauzeli grad Kostjantinivka
Naoružani proruski separatisti u maskama i maskiranim uniformama zauzeli su u ponedjeljak policijsku postaju i zgradu državne uprave u gradu Kostjantinivka na istoku Ukrajine što upućuje na širenje pobune protiv Kijeva.
Reutersovi reporteri javljaju da svaku zgradu kontrolira dvadesetak dobro organiziranih naoružanih muškaraca, neki u neprobojnim prslucima i s automatskim oružjem i da su postavili barikadu od guma, vreća pijeska i betonskih blokova.
Preko zvučnika puštala se glazba iz sovjetskog doba dok su žene prikupljale potpise ljudi koji se žele priključiti pobuni.
Taj industrijski grad u regiji Donjecka nalazi se blizu Kramatorska i Slavjanska gdje su se naoružani separatisti sukobili s ukrajinskim snagama sigurnosti.
Separatisti u Donjecku proglasili su neovisnu "Narodnu republiku" i zaprijetili odcjepljenjem od Ukrajine nakon ruskog pripojenja Krima u ožujku.
OESS se sastaje popodne, Berlin traži od Moskve da iskoristi svoj utjecaj
Stalno vijeće OESS-a sastat će se u ponedjeljak poslije podne u Beču na izvanrednoj sjednici posvećenoj krizi u Ukrajini, najavila je glasnogovornica organizacije Nataša Rajaković, dok predstavnik njemačke vlade kaže da je Berlin zatražio od Moskve da iskoristi svoj utjecaj na proruske separatiste kako bi se oslobodili promatrači OESS-a.
Sedam promatrača OESS-a i dalje od petka drže proruski pobunjenici na istoku Ukrajine, a jedan od njih, švedski državljanin, pušten je u nedjelju zbog zdravstvenog stanja.
Predsjedatelj OESS-a, švicarski ministar vanjskih poslova Didier Burkhalter osudio je u nedjelju potez proruskih separatista i pozvao na oslobađanje pripadnika misije OESS-a, nazivajući situaciju "neprihvatljivom".
Njemačka je također u ponedjeljak zatražila od Moskve da iskoristi svoj utjecaj na proruske separatiste na istoku Ukrajine kako bi se osiguralo oslobađanje promatrača koje drže separatisti u Slavjansku.
Glasnogovornik kancelarke Angele Merkel Steffen Seibert rekao je da je Berlin osudio oduzimanje slobode promatračima među kojima se nalaze četiri Nijemca.
Puštanje jednog promatrača bio je "pozitivan korak" ali i ostalih sedam također bi moralo biti oslobođeno, "odmah, bez uvjeta i neozlijeđeni", rekao je Seibert.
Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier razgovarao je tokom dana o njihovu oslobađanju s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim, priopćilo je rusko ministarstvo, ali nije objavilo nikakve detalje o razgovoru, osim što je kazalo da je održan na njemačku inicijativu.
Španjolci uhapsili 17 osoba zbog veličanja terorizma na internetu
Španjolci uhapsili 17 osoba zbog veličanja terorizma na internetu
Ilustracija: Arhiva
ŠPANJOLSKA policija je uhapsila 17 osoba u nekoliko gradova diljem zemlje pod sumnjom da su veličali terorizam na internetu, priopćilo je u ponedjeljak španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova.
"Riječ je o operaciji na državnoj razini protiv javne uporabe društvenih mreža u svrhu veličanja terorizma ETA-e i ponižavanja žrtava terorizma", navodi se u priopćenju ministarstva.
Uhićenici, među kojima su dvije malodobne osobe, objavile su na internetu komentare iz kojih je vidljiva "želja da terorističke organizacije koje su još aktivne, nastave s napadima; usto su veličali već počinjene napade kao i osuđene teroriste".
Uhićene osobe su također zaželjele "dobrodošlicu zatvorenicima zbog terorizma koji su oslobođeni", navodi isti izvor. Uz to su pozivali na "terorističke akcije na određene osobe i objavili ponižavajuće komentare u vezi s fizičkim ozljedama koje su zadobile žrtve terorizma", dodaje se u priopćenju.
Uhićenici nisu međusobno povezani. Dvanaestero ih je uhapšeno u Baskiji i u Navarri, a ostali u Castillei, Galiciji, Asturiji i Kataloniji.
Njemački diplomat ozlijeđen u pokušaju otmice u Jemenu
Njemački diplomat ozlijeđen u pokušaju otmice u Jemenu
Screenshot: Google Maps
U GLAVNOM gradu Jemena došlo je do pokušaja otmice njemačkog diplomata koji je pritom ozlijeđen, prenosi BBC.
Naoružani napadači pokušali su zaustaviti vozilo u kojem se vozio njemački diplomat i njegov kolega. Kada su diplomati odbili napustiti vozilo i dali se u bijeg, napadači su otvorili vatru. Do napada je došlo u četvrti Hadda koja se nalazi u južnom djelu Sanae i koja je dom mnogih ambasada.
Identitet napadača nije poznat.
Snimljen trenutak bijega kapetana s južnokorejskog trajekta
Snimljen trenutak bijega kapetana s južnokorejskog trajekta
Screenshot: YouTube
JUŽNOKOREJSKA obalna straža objavila je snimku na kojoj se vidi trenutak kada kapetan trajekta Lee Joon-seok prelazi na čamac za spašavanje.
Obalna straža navodi kako im kapetan i članovi posade nisu otkrili svoje identiteta kada su prelazili s tonućeg trajekta na čamac za spašavanje.
"U toj situaciji nema čekanja"
Moon Ye-shik, kapetan broda Doola Ace kazao je kako su prilikom dolaska na mjesto potonuća očekivali da će u vodi vidjeti na stotine putnika, no zatekli su samo kontejnere.
"Trajekt se nagnuo za 30-40 stupnjeva. Bio je u lošem stanju i bilo tko bi pomislio da je evakuacija u tijeku", izjavio je kapetan Moon Ye-shik.
Do trajekta koji je 16. travnja počeo tonuti prvo je došao brod Doola Ace, samo nekoliko minuta nakon što su primili poziv za pomoć. Dvadesetak minuta nakon poziva za pomoć Moon i njegovi ljudi bili su na 200 metara od broda i spremni da bace opremu za spašavanje u more, piše CNN.
Tada je uslijedila komunikacija koja je pokazala zbunjenost i neodlučnost posade Sewola. Moon Ye-Shik ispričao je kako je neidentificiranom članu posade kazao da su spremni pomoći pri evakuaciji, no i nakon deset minuta posada Sewola je i dalje ispitivala: "Ako pobjegnemo, hoćete li nas spasiti?"
"Možda su čekali drugi brod za spašavanje, no u toj situaciji nema čekanja. Trebali su pozvati putnike na evakuaciju. Puno života bi bilo spašeno", izjavio je Moon Ye-shik.
Strava u Leedsu: 15-godišnjak izbo učiteljicu pred drugim učenicima
Strava u Leedsu: 15-godišnjak izbo učiteljicu pred drugim učenicima
Screenshot: YouTube
STRAVIČAN zločin dogodio se u srednjoj školi u Velikoj Britaniji gdje je 15-godišnjak nožem izbo 61-godišnju nastavnicu i to pred očima drugih učenika. Policija je objavila kako je 15-godišnjak uhapšen.
Glavni nadzornik iz Leedsa, Paul Money, kazao je kako je učiteljica zadobila niz ubodnih rana te je odvedena u bolnicu, no kasnije je proglašena mrtvom, javlja Sky News.
"Osoblje škole privelo je 15-godišnjeg učenika na mjestu događaja odmah nakon što se dogodio incident. Učenici su alarmirali osoblje, a neki od njih svjedočili su zločinu", izjavio je Money.
Napetost ne jenjava: Izrael zaustavio palestinsku stanogradnju za Zapadnoj obali
Napetost ne jenjava: Izrael zaustavio palestinsku stanogradnju za Zapadnoj obali
Screenshot: YouTube
IZRAEL je zaustavio palestinsku "intifadu ilegalne stanogradnje" u većem dijelu Zapadne obale, objavio je u ponedjeljak koordinator izraelskih aktivnosti na Zapadnoj obali Yoav Mordechai, u potezu koji se čini još jednom reakcijom na nedavno pomirenje palestnskih frakcija Hamasa i Fataha.
Mordechai, koji je i dužnosnik ministarstva obrane, kazao je da izraelska vojska ima dužnost zaustaviti ilegalnu stanogradnju u zoni C Zapadne obale. Radi se o području koje čini 60 posto teritorija Zapadne obale i pod punom je kontrolom vojske.
Izrael poduzima kaznene mjere protiv palestinske samouprave otkako se Fatah palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa pomirio s islamističkim pokretom Hamasom, koji Izrael smatra terorističkom organizacijom.
Vojna uprava zone C zamrznula je i pet "ilegalnih" projekata koje financiraju strane zemlje, među kojima je gradnja sportskog terena koji financira talijanska vlada, modernizacija bunara koje financira Švedska te distribucija šatora koje financira UN.
"Naša je nova politika zaustaviti svaki ilegalni projekt koji se financira iz stranih donacija te ćemo odsad odmah podnijeti tužbu pri stranim konzulatima i veleposlanstvima dotičnih zemalja", rekao je izraelski dužnosnik.
Izraelska vojna uprava lani je popisala 1.646 ilegalnih gradnja na Zapadnoj obali.
Izraelski dnevni list Haaretz ističe, međutim, da je zamrzavanje gradnje u "zoni C" (kojom potpuno upravlja izraelska vojska) protivno nedavnoj odluci Vrhovnog suda. Izraelski Vrhovni sud presudio je da projekti gradnje na Zapadnoj obali ne smiju ovisiti o "političkim", već samo o "profesionalnima" odlukama.
Marš živih: Tisuće Mađara prosvjedovalo protiv jačanja antisemitizma
Marš živih: Tisuće Mađara prosvjedovalo protiv jačanja antisemitizma
Foto: FAH
DESECI hiljada Mađara prosvjedovali su u nedjelju u Budimpešti protiv antisemitizma u zemlji, tri tjedna nakon što je krajnje desni Jobbik na parlamentarnim izborima dobio gotovo trećinu glasova.
Godišnji budimpeštanski "Marš živih" privlači zadnjih godina sve više sudionika koji time obilježavaju smrt gotovo pola milijuna mađarskih Židova tokom Drugog svjetskog rata.
Sudionici povorke, među kojima su mnogi nosili zastave Europske unije i Izraela, nazočili su inauguraciji spomenika holokausta na obali Dunava na kojoj su tokom rata ubijani Židovi. Potom su u tišini prošli gradom do starog kolodvora iz kojeg se Židove deportiralo u nacističke logore smrti.
Sve više Mađara sudjeluje u tim povorkama jer se boje jačanja antisemitizma. "Uzrok je zapravo siromaštvo. Kada gospodarstvu ne ide i ljudi su siromašni, nekoga treba za to okriviti pa se krivi Židove i Rome", rekao je Miklos Deutsch (64), voditelj restorana, čiji su roditelji u ratu izgubili većinu rodbine.
