Video: Gledajte uživo začepljavanje bušotine u Meksičkom zaljevu
Tekst: L.J., J.Š., I.Kri.
Foto: AFP
EKOLOŠKOJ katastrofi u Meksičkom zaljevu još se ne nazire kraj. Iako se isprva činilo kako će operacija "top kill" - upumpavanje velikih količina blata u naftnu bušotinu - donijeti uspjeh, ubrzo se pokazalo kako curenje nafte i plina ipak nije zaustavljeno.
Tijekom dana napokon je iz British Petroleuma stiglo i priznanje o razmjerima i posljedicama eksplozije na bušotini Deepwater Horizon 20. travnja. Glavni predstavnik BP-a ocijenio je tako kako se u Meksičkom zaljevu događa ekološka katastrofa iako je ranije tvrdio da razmjeri onečišćenja neće biti toliko veliki.
"Tvrtka British Petroleum privremeno je jučer obustavila upumpavanje u bušotinu jer je brod iz kojega se ispumpava ostao bez blata. Upumpavanje se nastavlja u večernjim satima kada će ga na istom mjestu zamijeniti novi brod", izvijestio je javnost Doug Suttles, glavni operativni dužnosnik BP-a, na konferenciji za tisak, dodajući kako je u smanjenju istjecanja nafte ipak ostvaren napredak.
BP i savezne vlasti lagali o količini nafte koja istječe
Suttles je kazao i kako im je plan u mješavinu kojom se puni bušotina dodati komadiće gume kako bi začepili cijev koja ispušta naftu. Radi se o postupku koji se u industriji naziva "junk shot". Operacija "top kill" trebala bi završiti betoniranjem bušotine, a javnost će se morati strpiti barem još jedan dan kako bi se znao uspjeh operacije.
Marcia McNutt, direktorica američkog Instituta za geološka istraživanja, izjavila je jučer na konferenciji za novinare kako su ekipe znanstvenika utvrdile da iz bušotine Deepwater Horizon dnevno istječe između 12 i 19 hiljada barela nafte, a ne 5 hiljada kako su tvrdili BP i savezna vlada. Prema tim podacima, do sada je u more isteklo između 77 i 122 hiljade tona nafte, čime je ova ekološka katastrofa postala veća i od potonuća tankera Exxon Valdez 1989. kod Aljaske, kada je u more isteklo 50 hiljada tona nafte.
Iz oštećenih instalacija bušotine nafta istječe već 38 dana, točnije od 20. travnja.
Obama dolazi u posjet Louisiani
Predsjednik Američki predsjednik Barack Obama stigao je na plažu Lousiane koja je pogođena onim što je nazvao "najvećom naftnom mrljom u povijesti SAD-a". Obama će se sastati i sa političarima iz Louisiane te dužnosnicima Obalene straže. To je drugi posjet Baracka Obame Louisiani od katastrofe koja ju je zadesila 20. travnja i zbog koje je Obamina administracija pod paljbom zbog prespore reakcije nakon eksplozije naftne bušotine.
"Preuzimam odgovornost. Moj je posao da osiguram da se napravi sve kako bi se rupa začepila", kazao je Obama jučer u Bijeloj kući na konferenciji za novinare, javlja CNN. "To ne znači da će biti lako. Ne znači ni da će se riješiti odmah niti na način na koji bih to volio. Ne znači da nećemo napraviti greške", ustvrdio je Obama te dodao kako je zbog bušotine zabrinuta i njegova 11-godišnja kći Malia.
"Jutros dok sam se brijao Malia mi je pokucala na vrata kupaonice i pitala me: 'Tata, jesi li već začepio rupu?'", ispričao je američki predsjednik.
Louisiana je inače druga savezna država po udjelu u ukupnoj američkoj proizvodnji morske hrane i prva po količini isporučenih škampa, ostriga i rakova. U industriji morske hrane u Louisiani je zaposleno 27.000 ljudi, a njome se opskrbljuje oko 40 posto američkoga tržišta tih proizvoda.
Uragan u kombinaciji s naftom onečistio bi i kopno
Sezona uragana koja se predviđa u području pogođenom onečišćenjem, sljedeći je faktor koji naročito zabrinjava znanstvenike te dodatno komplicira ekokatastrofu u Meksičkom zaljevu. Ne samo što se ne može previdjeti kako bi se nafta tokom uragana redistribuirala, već se ne zna ni kako bi ona utjecala na uragan.
Profesor meteorologije Jennis Evans smatra kako bi uragan mogao raširiti naftu po površini mora ili bi je pak mogao pomiješati s vodom, zbog čega bi potonula. Oba moguća scenarija svakako su katastrofalna. Bude li se nafta pod utjecajem uragana širila horizontalno, onečistit će obalni pojas, a bude li se kretala vertikalno, uništit će morsku floru i faunu.
Pretpostavlja se i kako bi nafta mogla usporiti jačanje uragana. Naime, isparena oceanska voda "hrani" uragan i pojačava ga. Sloj nafte na površini vode spriječio bi to isparavanje, a time i jačanje uragana.
Mnogo pesimističniju teoriju ima meteorolog Chad Meyers koji upozorava kako bi opasna mješavina nafte i vode mogla dovesti do još veće katastrofe, i to ne na moru, već na obali. "Svi vjetrovi sručit će se prema centru uragana, što će stvoriti jedan veliki val. On će pomesti plaže i obalni pojas, no usmjeri li se prema kopnu, mogao bi onečistiti kilometre zemlje", objasnio je Meyers.
Američka vojska gradi umjetne otoke da zaustavi onečišćenje?
AFP javlja da će se u sanaciju štete zbog toga uključiti i američka vojska, koja bi između platforme i kopna trebala nasuti nekoliko brana i tako stvoriti niz umjetnih otoka dužine 75 kilometara. Ti bi otoci trebali umanjiti onečišćenje.
No, određen broj stručnjaka nije uvjeren da će ovo rješenje uroditi plodom. Zbog toga zapovjednik obalne straže Thad Allen predlaže da se najprije naspe jedan dio i donese procjena koliko bi ukupni projekt mogao biti efikasan. "Za kompletan završetak projekta nasipanja umjetnih otoka moglo bi nam trebati i do godinu dana", kaže Allen.
Umrla zvijezda serije "Diff´rent Strokes" Gary Coleman
Tekst: I.Kri.
Foto: AFP
GARY COLEMAN, BIVŠA dječja glumačka zvijezda koja je svoju slavu stekla u televizijskoj seriji "Diff'rent Strokes", umro je u 42. godini.
Coleman je danas ujutro umro zbog krvarenja u mozgu. Preminuo je u bolnici u Provu u saveznoj američkoj državi Utah. Glumac je bolove osjetio u srijedu u svome domu te je prevezen u bolnicu.
Glumac je slavu stekao 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća glumeći u seriji "Diff'rent Strokes", priči o dva dječaka koje je posvojio bogati poslovni čovjek, a odgojili su ih njegova kćer i sluga. Coleman je osvajao svojim prirodnim šarmom i rečenicom "Whatchoo talkin' 'bout, Willis?".
Uskoro opširnije...
Hannes Swoboda: Bilo bi razumno otvoriti 23. poglavlje
Tekst: S.C.H.
Foto: Index
SPECIJALNI izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu Hannes Swoboda izjavio je njemačkom Deutsche Welleu kako bi Hrvatska trebala otvoriti sporno 23. pregovaračke poglavlje o pravosuđu i temeljnim pravima, jer uvijek postoji mogućnost da se u slučaju nepotpune suradnje sa Haškim sudom ono ne zatvori.
Stoga bi, tvrdi Swoboda, "bilo razumno" otvoriti ovo poglavlje, jer treba riješiti još čitav niz pitanja, a sam pritisak za punu suradnju Hrvatske s Haškim sudom održao bi se tokom pregovora u ovom poglavlju kao i oko ispunjavanja brojnih mjerila za zatvaranje. "Na koncu pregovora važno je da se može utvrditi puna suradnja s ICTY-em" upozorio je.
Brammertzovo nepovjerenje rezultat je ranije suzdržanosti Hrvatske
Swoboda je prokomentirao i prevladavajuće mišljenje u Hrvatskoj, u kojoj veći dio javnosti vjeruje da je Brammertzov pritisak na Hrvatsku zbog topničkih dnevnika iracionalan, te da hrvatska Vlada nema nikakvog interesa kriti te dokumente. Izvjestitelj vjeruje kako je Brammertzov stav rezultat prijašnjih problema u komunikaciji na relaciji između Haaga i Zagreba. Podsjetio je kako je hrvatska Vlada u prošlosti "vrlo suzdržano i bez intenziteta reagirala na zahtjeve nadležnih organa Haškog suda", te da takav hrvatski pristup "daje povoda Brammertzu da vjeruje kako hrvatska Vlada ni sada ne traži topničke dnevnike punim naporima".
Swoboda tvrdi kako bi Hrvatska u svakom slučaju trebala slijediti sve moguće tragove kako bi glavnom haškom tužitelju mogla reći da je "tražila svugdje, ali dnevnike nije mogla naći". "Međutim, sve dok Brammertz ima osjećaj da Hrvatska ne traži svugdje za topničkim dnevnicima tako dugo će Brammertz biti oko tog pitanja kritičan" upozorava Swoboda.
Na pitanje da procijeni kolika je vjerojatnost da Hrvatska u lipnju otvori sva preostala i zatvori još četiri poglavlja, izvjestitelj za Hrvatsku ocjenjuje da su izgledi "50 prema 50". "Još uvijek je sve otvoreno. Jedno je čemu se nadam, a drugo što smatram točnim. EU još uvijek ima sve karte u svojim rukama oko pregovaračkih poglavlja. Drugo je razmišljanje Brammertza i nekih članica da što je veće protivljenje, tim više je moguće uvjeriti Hrvatsku da dodatnim naporima traži topničke dnevnike za koje pak nitko ne zna da li uopće još postoje" dodao je Swoboda.
Pogledajte rijetki Treacher-Collinsov sindrom: Genetski poremećaj koji deformira lice
Tekst: B.R.
Foto: JLP
KAD SE priroda grubo poigra s genima, jedna od posljedica takve okrutne "igre" može biti rijetki genetski poremećaj nazvan Treacher-Collinsov sindrom, bolest koja izaziva deformacije kostiju lica.
Bolest je vrlo rijetka, tek jedno od 10.000 novorođenčadi dolazi na svijet noseći ovaj genetski poremećaj, koji uzrokuje deformacije lica u obliku slabo razvijene donje vilice, nedostajućih kostiju jagodica, iskrivljenih očnih jabučica i deformacije uški, koje nerijetko posve nedostaju.
Čitav život takvih osoba obilježen je karakterističnim deformiranim izgledom s kojim je vrlo teško normalno živjeti i uklopiti se u društvo, no osim estetskog nedostatka, mnogo je teže popraviti brojne zdravstvene probleme koje poremećaj sa sobom nosi, jer deformirano lice vrlo često uzrokuje teškoće u disanju, žvakanju i gutanju hrane ili pak probleme gluhoće.
Jedna od osoba s Treacher-Collinsovim sindromom je 19-godišnja Lidia DiFrancesco, koja je odlučila suočiti se sa svojom realnošću, čestim odbacivanjima i nerazumijevanjima okoline, grubim reakcijama, neprimjerenim komentarima i nerazumijevanjem pojedinaca te pokušati živjeti koliko-toliko normalno, uz veliku podršku roditelja i obitelji.
Video: Maoisti u Indiji iščupali tračnice i izazvali željezničku nesreću s najmanje 100 mrtvih
Tekst: Z.J., I.Kri.
Foto: AFP
Video: YouTube
NA PODRUČJU Zapadnoga Bengala, koji je uporište maoističkih pobunjenika, u željezničkoj nesreći je poginulo najmanje 100 osoba, a više od 145 je ranjeno. Lokalne vlasti su potvrdile da je ekspresni putnički vlak iskočio iz tračnica, a nakon toga je na njega naletio teretni vlak iz suprotnoga smjera.
Maoisti najavili "crni tjedan"
Luksuzni ekspresni vlak putovao je iz indijske financijske i trgovačke prijestolnice Mumbaija.
Područje Zapadnoga Bengala uporište je maoističkih pobunjenika koji se na istoku Indije već više desetljeća bore za uspostavu komunističke države. Prije samo nekoliko dana su pobunjenici upozorili na "crni tjedan" koji će u saveznim državama trajati od petka do srijede.
"Strojovođa je čuo glasan udarac, što može biti znak da je prvo došlo do eksplozije. Istraga će razjasniti okolnosti nesreće te je li došlo do sabotaže", rekao je nakon nesreće Vivek Sahay, viši predstavnik indijskih željeznica.
Tri vagona potpuno uništena
I 14 sati od nesreće spasioci još uvijek pokušavaju iz vlakova izvući preživjele. Ozlijeđeni se helikopterima prevoze u obližnje bolnice. Stotine policajaca, vojnika i spasilaca je uključeno u potragu za preživjelima.
Glasnogovornik željeznice Soumitra Majumdar je kazao kako je pet vagona iskočilo iz tračnica zbog toga što je iščupan dio pruge. Tri vagona su tada pala na susjedne tračnice pa je na njih naletio drugi vlak. Tri vagona su potpuno uništena dok ih je još nekoliko oštećeno.
Maoisti preuzeli odgovornost
Šef savezne policije rekao je da je otrgnuto 46 centimetara tračnica, a maoisti su preuzeli odgovornost za napad. "Otkrili smo dva postera lokalne maoističke milicije blizu mjesta nesreće", kazao je direktor policije Zapadnog Bengala Bhupinder Singh te dodao kako su na posterima maoisti preuzeli odgovornost za napad.
U zadnjim mjesecima su ojačala nastojanja indijskih saveznih vlasti i vojske da slome otpor maoista na istoku Indije. Prije desetak dana su maoisti u eksploziji putničkoga autobusa u državi Chhattisgarh ubili 35 ljudi.
Indijski premijer Manmohan Singh je maoistički otpor, koji je započeo ustankom seljaka 1967. godine te se raširio na više od 20 saveznih država, nazvao najvećom unutarnjom prijetnjom Indiji. U posljednjih 20 godina je u borbi maoista za komunističku državu poginulo više hiljada ljudi. O snazi pobunjenika govori i podatak da su početkom travnja u napadu oteli 75 vladinih vojnika.
Tijek događaja pratite na Indexu