Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Mjanmar razmatra mogućnost davanja državljanstva Rohindžama
Mjanmar razmatra mogućnost davanja državljanstva Rohindžama
HINA
Foto: Hina
PRIPADNICI etničke skupine Rohindža koji su iz Mjanmara izbjegli u susjedni Bangladeš uslijed napada vojske mogli bi zatražiti državljanstvo ako se vrate, rekao je u nedjelju visoki mjanmarski dužnosnik.
Mjanmarski ministar vanjskih poslova U Myint Thu vodio je izaslanstvo od deset osoba u Bangladeš na razgovore o repatrijaciji Rohindža, od kojih se mnogi nalaze u izbjegličkim kampovima u toj zemlji.
Na konferenciji za medije nakon posjeta izbjegličkom kampu na jugoistoku Bangladeša, Thu je rekao da bi Rohindže mogli zatražiti da postanu "naturalizirani državljani " Mjanmara.
"Pokušavamo im objasniti koje su mogućnosti dobivanja državljanstva", rekao je Thu novinarima nakon susreta s Rohindžama, etničkoj muslimanskoj manjini Mjanmara koja je izbjegla pred represijom mjanmarske vojske.
Thu je rekao da, po zakonu, oni nemaju pravo na puno državljanstvo no da bi umjesto toga mogli zatražiti da status "naturaliziranih državljana" dok bi njihova djeca mogla imati pravo na puno državljanstvo.
Bangladeš i Mjanmar su 2017. potpisali sporazum o dragovoljnom povratku izbjeglica no proces repatrijacije je stao. Bangladeš je za to okrivio nespremnost Mjanmara da ih primi natrag a mnogi Rohindže se pribojavaju progona ako ih se neće priznati za državljane Mjanmara.
Gotovo 750.000 Rohindža izbjeglo je u Bangladeš tokom obračuna vojske s tom skupinom u augustu 2017. Mjanmar je većinski budistički, a UN i druge humanitarne organizacije optužile su vladu Mjanmara za etničko čišćenje i genocid.
0 ( + )
*
Gledate pornografiju online? Stotine firmi znaju točno što gledate
Gledate pornografiju online? Stotine firmi znaju točno što gledate
Nenad Jarić Dauenhauer
Foto/screenshot: Index/Freepik/YouPorn
OKO 93 posto pornografskih web stranica prosljeđuje važne i potencijalno neugodne podatke o svojim korisnicima raznim kompanijama, među kojima i Googleu i Facebooku, pokazalo je novo istraživanje.
U studiji objavljenoj na stranici arXiv.org Elena Maris iz tvrtke Microsoft Research i njezini kolege analizirali su 22.500 pornografskih stranica širom svijeta i utvrdili da je praćenje korisnika na njima vrlo rašireno te da predstavlja "veliki rizik za privatnost i sigurnost".
Kompromitirajući podaci o seksualnim sklonostima bez pristanka korisnika
Praćenje oglašivačkih kompanija i drugih tvrtki široko je rasprostranjeno na mnogim web stranicama, no tim upozorava da bi pornografske stranice kompanijama mogle otkrivati posebno kompromitirajuće podatke o seksualnim sklonostima bez pristanka korisnika.
U nekim zemljama svijeta u kojima je homofobija raširena i u državama u kojima je homoseksualnost kažnjiva, kao što su neke islamske, ovaj problem može imati vrlo ozbiljne posljedice.
"Već i same posljedice razotkrivanja URL-ova koje ste posjetili mogu biti teške", kaže Maris.
"Zamislite kakve bi posljedice, primjerice, mogao imati neki konzervativni vjerski čelnik koji redovno gleda gay pornografiju kada bi njegovi interesi bili razotkriveni njegovoj zajednici," dodala je.
Manje od petine web stranica ima neku politiku privatnosti
Nakon što je analizirao URL-ove 378 od ukupno 22.484 stranice, tim je utvrdio da skoro 45 posto adresa daje predodžbe o sadržajima web stranica te o seksualnoj orijentaciji i preferencijama koje se na njima traže.
Svaka pornografska stranica u prosjeku je propustila podatke u sedam različitih domena do 230 različitih kompanija i pružatelja usluga. Većina tih kompanija inače svojim temeljnim interesima nije bila povezana s pornografijom. Google je pratio 74 posto stranica, američki tehnološki div Oracle 24 posto, a Facebook 10 posto. Jedan od najvećih tragača za pornografijom bio je i Exoclick koji je pratio ljude na 40 posto stranica.
Prema nalazima tima, manje od petine web stranica ima neku politiku privatnosti.
Apsurd u ovoj priči je to što velike kompanije dobro znaju da bi trebale imati pristanak korisnika za prikupljanje njihovih osobnih podataka.
Stranice i protokoli sa slabom zaštitom
Dodatan problem s korištenjem pornografskih stranica je to što one generalno pružaju slabu zaštitu pa korisnike i njihova računala izlažu napadima malvera i hakera koji korisnikove uređaje mogu upotrijebiti za krađu bankovnih podataka i osobnih lozinki.
Među ostalim, većina pornografskih stranica do nedavno nije bila na protokolu HTTPS, već na mnogo slabije zaštićenom HTTP-u. Jedna od najpopularnijih, Pornhub, prešla je na HTTPS tek 2017., a tada su samo tri stranice sa sadržajima za odrasle bile na njemu. Ovaj problem najrašireniji je na stranicama koje spadaju u kategoriju besplatnih 'tube' stranica.
HTTPS (HyperText Transfer Protocol Secure) je internetski protokol nastao kombinacijom protokola HTTP s protokolom SSL/TLS. HTTP je nezaštićen i može biti predmetom napada i prisluškivanja, što napadačima može dopustiti pristup web računima i osjetljivim podacima. HTTPS je pak dizajniran da izdrži takve napade i smatra se sigurnim.
Dakle, jedna od ključnih stvari koju bi korisnik neke pornostranice trebao provjeriti jest koristi li ona protokol HTTPS. Je li veza sigurna, među ostalim, može se vidjeti po lokotiću u lijevom uglu adrese te provjerom, odnosno klikom na slovo 'i' u kružiću na istoj poziciji.
Samo 3 od 11 najpopularnijih porno stranica nude sigurnosni protokol
Od 11 najpopularnijih web stranica za odrasle na svijetu, prema Google Transparency Reportu iz 2017., samo su tri nudile HTTPS protokol: Chaturbate, xHamster i RedTube.
Richard Barnes, Firefoxov čelni čovjek za sigurnost, te je godine na BuzzFeedu upozorio da mnoge pornostranice koriste korisnička imena i lozinke te da ona čak ni na nekima od najboljih nisu zaštićena kodovima.
"Najgora stvar s lozinkama je to što ljudi iste koriste i za elektronsku poštu, za Facebook i brojne druge stranice“, rekao je.
Osim što kodira podatke, HTTPS je također važan i zato što koristi virtualni certifikat potreban da bi se omogućio HTTPS koji potvrđuje da stvarno gledate stranicu koju ste željeli gledati, a ne neku verziju koju su možda modificirali hakeri. Takva vrsta hakiranja naziva se napadom 'čovjeka u sredini'.
Zašto su pornografske stranice nesigurne?
Poznati hrvatski stručnjak za informacijsku sigurnost Lucijan Carić objasnio je zašto su mnoge pornografske stranice bile spore u prelasku na sigurniji protokol HTTPS.
"HTTPS je enkripcijski protokol, a enkripcija, koja je u biti složena matematička operacija, zahtijeva dodatnu snagu procesora kako bi opslužila jednak broj korisnika", kaže Carić.
"Vrlo posjećene stranice, a pornografske stranice to sigurno jesu, trebaju uložiti znatna sredstva u nadogradnju svoje opreme, odnosno hardwarea, kako bi korisnicima osigurale jednake performanse kada prijeđu na HTTPS protokol. Zbog ovog razloga svojevremeno čak ni Gmail, Googleov sustav elektroničke pošte, nije rutinski koristio HTTPS, već samo ako se korisnik servisu sam obratio HTTPS protokolom", kaže Carić.
Problem je također u tome što pornografske stranice moraju pridobiti i sve svoje suradnike i oglašivače da pristanu prijeći na HTTPS.
Ne posjećujte pornostranice preko javnih WiFi mreža
Stručnjaci posebno savjetuju da se pornostranice s protokolom HTTP ne posjećuju preko WiFija na javnim mjestima, primjerice u hotelima, na radnim mjestima, u studentskim kampusima, u lancima poput Starbucksa i sl. Na takvim mjestima netko se vrlo lako može ubaciti kako bi vidio što čovjek gleda te kako bi utvrdio kakve je podatke poslao stranici koju koristi – korisničko ime, lozinku, osobne podatke ili podatke o bankovnom računu.
"Na javnom WiFiju nije potrebna visoka razina tehničke sofisticiranosti. Netko je napisao ekstenziju Firefoxa koja se zove Firesheep, oruđe koje se lako koristi, a otkriva svačija logiranja“, upozorio je Barnes iz Firefoxa.
Osim navedenog, važno je znati da pružatelj besplatnog WiFija može onemogućiti uslugu osobi koja posjećivanjem rizičnih, odnosno dvojbenih sadržaja prekrši pravila o pružanju usluge. Drugim riječima, može vam se dogoditi da ostanete bez WiFija ako u hotelu ili kampusu pokušate posjetiti pornografske stranice.
Pornografiju je bolje potsjećivati preko drugih browsera
Carić smatra da bi pornografskim stranicama trebalo pristupati preko sigurnog i odvojenog browsera, odnosno preglednika web stranica (primjerice zamijeniti Firefox Safarijem).
"Njima ne bi trebalo pristupati preko onog browsera preko kojega je osoba priključena na servise kao što su Google ili Facebook, već preko nekog drugog ili pak u tzv. inkognito modu, uz obavezno korištenje pouzdanog VPN servisa, mada ni to samo po sebi nije dovoljno. Sve to osobito ne pomaže ako se za plaćanje pornoservisa koristi kreditna kartica jer se korisnik tako identificira ne samo onima koji pružaju usluge pornografije već i svima s kojima su takvi servisi povezani“, poručio je Carić.
Ni zamjena browsera niju nužno sigurna
Zašto zamjena browsera ne mora biti sigurna zaštita?
Prije svega treba znati kako servisi poput Googlea prepoznaju tko što posjećuje? Oni sporazumno svakoj stranici dodjeljuju maleni kod. Pomoću njega prepoznaju koji čovjek što posjećuje i što ga zanima te ga povezuju sa stranicama koje to nude. Taj sistem u načelu je u svačijem interesu. No u slučaju porno stranica to baš nije nužno tako. Tu bi korisnici trebali imati mogućnost uskratiti svoj pristanak za praćenje.
Zamjena browsera trebala bi ga teoretski onemogućiti, no ni to ne mora nužno funkcionirati.
Inženjer elektrotehnike Damir Škrjanec, stručnjak za pametne kuće, za Index je protumačio zašto čak ni posjet pornostranicama s nekog browsera na kojem inače ne koristimo Google, Facebook ili neki treći sličan servis nije garancija da oni neće prepoznati naše posjete.
"Što se tiče sigurnosti, poseban problem predstavljaju kombinirane metode praćenja. Ako korisnik uključi HTTPS protokol i inkognito opciju, je li sigurnost potpuno zagarantirana? Nije, jer server još uvijek ima mogućnost identifikacije preko IP adrese. Dovoljno je da smo nešto ranije provjerili svoj Gmail ili Facebook račun da se usporedbom adresa s velikom sigurnošću zaključi da se radi o istom korisniku. Takve metode nisu sasvim legalne, no naivno je pretpostaviti da ih kompanije ne koriste unutar svojih algoritama“, objasnio je Škrjanec.
Treba mijenjati shvaćanje normalnosti, no još brže sigurnost
Od 2017. do danas mnoge pornostranice prešle su na HTTPS. No nisu sve. Osim toga, čak i ako jesu, pokazali smo da to ne znači da rezultati studije s početka našeg teksta u tom slučaju nisu relevantni. Unatoč zaštiti koju HTTPS pruža za osobne i bankovne podatke, Google, Facebook i niz drugih kompanija i danas mogu doznati tko posjećuje kakve sadržaje.
Autori studije u zaključku stoga upozoravaju da curenje informacija s pornostranica predstavlja jedinstvenu i značajnu prijetnju za svakog građanina.
"Mi smo izloženi riziku kada su takvi podaci dostupni bez pristanka korisnika te kada ih zlonamjerni ljudi mogu koristiti protiv njih na temelju moralističkih normativa o rodu i seksualnosti. Ovi rizici veći su za ranjive populacije čija se pornografija može klasificirati kao ne-normativna ili suprotna njihovom javnom životu. Konačno, tvrdimo da pornostranice trenutno djeluju s neetičnom definicijom spolnog pristanka s obzirom na osjetljive seksualne podatke koje posjeduju. Tvrdimo da golema propusnost i seksualna izloženost pornostranica otkrivena u našim rezultatima znači da one trebaju ozbiljnije uzeti u obzir sigurnost korisnika te usvojiti politike koje se temelje na afirmativnom pristanku. Pornografija često ima obrazovne, istraživačke i oslobađajuće, odnosno 'seksualno pozitivne' ishode. Kada seksualne 'norme' uspostavljaju i provode države ili drugi akteri, u konačnici je svaki građanin u opasnosti da bude označen kao 'ne-normativan' ili patološki. Takvi rizici za online privatnost, kao i rizici za tjelesnu sigurnost i reputaciju, mogu voditi do neravnoteže moći kada su u pitanju manjine te do njihova povlačenja u podzemlje i marginalizacije...
"Mada uvijek trebamo raditi na razotkrivanju složene prirode normalnosti, pokazali smo da je imperativ brzo i pragmatično adresirati i zaustaviti kontinuirano i rašireno curenje pornostranica“, poručuju autori.
0 ( + )
*
U priču o Vatikanu, kostima i nestaloj djevojci uključio se atentator na papu
U priču o Vatikanu, kostima i nestaloj djevojci uključio se atentator na papu
HINA
Screenshot: Youtube/RAI
STRUČNJACI koji su danas završili analizu posmrtnih ostataka pronađenih u dvjema kosturnicama u Vatikanu zaključili su da su kosti stare najmanje sto godina i da ne mogu pripadati Emmanueli Orlandi, djevojčici koja je nestala prije 36 godina, priopćila je Sveta Stolica.
Velik broj kostiju i njihovih dijelova izvađeni su 20. srpnja iz podruma Papinskog teutonskog zavoda.
No Giovanni Arcudi, stručnjak za sudsku medicinu koji je vodio tim za analizu, "nije pronašao nijednu košćicu koja bi potjecala iz vremena nakon kraja 19. st.", navodi se u priopćenju Svete Stolice.
Stručnjak kojeg je odredila obitelj Orlandi zatražio je iscrpnu analizu sedamdesetak kostiju koju je profesor Arcudi ocijenio nepotrebnom jer su, rekao je, veoma stare.
No kosti je popisala vatikanska žandarmerija koja će i skrbiti o njima u očekivanju sudske odluke.
Pronađene kosti pripadale princezama?
Stručnjaci su zaključili da su pronađeni posmrtni ostatci premješteni u te kosturnice u vrijeme radova u Papinskom zavodu i na groblju pokraj njega između 1970-ih i 1980-ih.
Među njima su možda i kosti dviju princeza koje su u 19. st. bile pokopane na manjem groblju i čiji su grobovi bili prazni kada su ih početkom srpnja otvorili.
Odvjetnica obitelji je lani primila anonimnu poruku u kojoj se kaže da bi kosti djevojčice mogle biti zajedno s kostima jedne princeze.
Emmanuela Orlandi, vatikanska građanka, čiji je otac bio zaposlenik te državice, nestala je nakon sata glazbe u Rimu 22. lipnja 1983. Nakon toga o slučaju su se raspredale različite teorije koje nikad nisu dokazane.
Javio se Turčin koji je pucao papu?
U otvorenom pismu o kojemu su ovog tjedna pisali talijanski mediji, Mehmet Ali Agca, Turčin koji je 1981. pokušao atentat na papu Ivana Pavla II. i koji je 2010. pušten na slobodu, rekao je da je Emmanuela Orlandi živa i da trag o njoj vodi u arhive CIA-e.
0 ( + )
*
U snažnoj eksploziji ranjen afganistanski potpredsjednički kandidat
U snažnoj eksploziji ranjen afganistanski potpredsjednički kandidat
HINA
Foto: Hina/EPA
U SNAŽNOJ eksploziji u središtu Kabula, na dan kad je afganistanski predsjednik Ashraf Ghani započeo predizbornu kampanju za drugi mandat, ozlijeđen je njegov potpredsjednički kandidat uz još najmanje 24 osobe, a dvije su izgubile život, objavili su službeni izvori.
Do eksplozije je došlo u blizini privatnog sveučilišta Ghalib i trga Shahid, rekao je glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova Nasrat Rahimi.
Ghani je započevši kampanju obećao obnoviti pregovore s talibanima nakon desetljeća rata i pretvoriti zemlju u trgovinsko središte. Bivši dužnosnik Svjetske banke koji je na vlast došao 2014. i prema očekivanjima, osvojit će novi mandat.
Rahimi je rekao da su napadači odmah nakon eksplozije upali u zgradu sveučilišta i napali glavni politički ured potpredsjedničkog kandidata Amrulaha Saleha. Saleh je ranjen šrapnelom i evakuiran je na sigurno iz ureda stranke.
Na fotografijama se vidi kako Saleh sjedi u vrtu s tragovima krvi na desnoj ruci okružen osiguranjem.
Nitko još nije preuzeo odgovornost.
0 ( + )
*
Iran upozorava Europljane da mu ne zaustavljaju izvoz nafte
Iran upozorava Europljane da mu ne zaustavljaju izvoz nafte
HINA
Foto: Hina/EPA
TEHERAN je upozorio Europljane da mu ne priječe izvoz nafte, ocijenivši da nizanje incidenata ugrožava trenutačne napore radi spašavanja nuklearnog ugovora iz 2015. koji je oslabljen nakon američkog istupanja.
"Svaka zapreka načinu na koji Iran izvozi svoju naftu kosi se s (međunarodnim) nuklearnim ugovorom", istaknuo je zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Abbas Araghchi nakon sastanka sa zemljama potpisnicama (Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Rusija i Kina) u Beču.
Diplomat je otvoreno smjerao na događaj s početka srpnja kada su britanske vlasti blizu Gibraltara zarobile iranski naftni tanker Grace 1, što je pogoršalo ionako napete prilike u Perzijskom zaljevu.
Teheran drži da je iznimno važno da i dalje može izvoziti svoju naftu, što je najveća dobrobit koju je izvukao iz ugovora koji je prije četiri godine potpisao s velesilama u zamjenu za strogo ograničavanje svoje nuklearne aktivnosti.
Iran je u teškoj gospodarskoj situaciji
Araghchi je u nedjelju nešto ranije istaknuo za iransku televiziju da europske zemlje ne smiju postavljati "nikakvu zapreku" iranskom izvozu nafte žele li sačuvati ugovor koji treba jamčiti isključivo mirnodopsku namjenu nuklearnog programa Teherana.
Nakon jednostranog istupanja Sjedinjenih Država iz ugovora 2018. i uvođenja oštrih sankcija, Iran je, pritisnut teškom gospodarskom situacijom, početkom srpnja prestao ispunjavati neke svoje obveze i zaprijetio postupnim izlaskom iz ugovora ako mu druge zemlje potpisnice ne omoguće da zaobiđe američke sankcije.
No dijalog se ipak nastavio i pregovori u Beču, održani na razini političkih direktora, protekli su u "konstruktivnom" ozračju, rekao je Araghchi. "Svi preostali potpisnici su odlučni sačuvati ugovor koji je velik diplomatski uspjeh", rekao je.
Iranski predsjednik Hassan Rohani je u nedjelju odlučno odbio britanski prijedlog o slanju europskih pomorskih snaga u Perzijski zaljev ocijenivši da bi "nazočnost stranih snaga" bila "glavni uzrok napetosti" u regiji.
Agencija dpa javlja da je drugi britanski ratni brod doplovio u zaljev radi veće zaštite naftnih tankera i drugih brodova u vrijeme dok Iran upućuje prijetnje.
0 ( + )
*
Bosanac uhićen zbog pokolja u Parizu 2015. bit će izručen Belgiji
Bosanac uhapšen zbog pokolja u Parizu 2015. bit će izručen Belgiji
R.I.
Foto: Hina
NJEMAČKA će izručiti 39-godišnjeg Adisa Abaza Belgiji, objavljeno je prije nekoliko dana. Riječ je o, podsjetimo, muškarcu iz BiH kojeg se sumnjiči da je povezan s velikim terorističkim napadom na Pariz u studenom 2015. godine. Konkretno, njega se sumnjiči da je nabavljao oružje napadačima na dvoranu Bataclan.
Abaz je uhapšen u lipnju u gradu Bad Duerrenbergu, južno od grada Hallea koji se nalazi u istočnoj saveznoj pokrajini Saska-Anhalt.
39-godišnjak je došao u središte pažnje sigurnosnih službi u sklopu istrage koja nije imala veze s terorističkim napadima u Parizu, no otkrilo se i da je s time povezan. Istraživala su se dva državljana BiH u Njemačkoj koja se povezuje s trgovinom oružjem.
Uhitila ga je specijalna jedinica njemačke savezne policije tokom istrage o dva državljanina Bosne i Hercegovine koji su povezani s povredama zakona o vojnom naoružanju.
"Belgijske vlasti izdale su europski nalog za hapšenje zbog poticanja terorističke organizacije povezane s terorističkim napadima, uključujući i napad na koncertnu dvoranu Bataclan 13. studenoga 2015. godine u Parizu", poručili su tada njemačka federalna policija i tužiteljstvo u Dresdenu u zajedničkoj izjavi.
Teroristički napad na koncertnu dvoranu Bataclan dogodio se tokom rock koncerta američke grupe Eagles of Death Metal.
Trojica napadača IS-a ubili su 90 ljudi za vrijeme koncerta, dok su drugi teroristi ubijali po pariškim terasama barova i restorana i blizu nogometnog stadiona u predgrađu. Ukupno je ubijeno 130 osoba u najkrvavijim napadima izvedenima u Francuskoj.
0 ( + )
*
Zatvoreni ruski vođa oporbe završio u bolnici
Zatvoreni ruski vođa oporbe završio u bolnici
HINA
Foto: EPA
RUSKI vođa opozicije Aleksej Navalni, koji je trenutno u zatvoru zbog organiziranja nedozvoljenih prosvjeda, hospitaliziran je nakon što je imao akutnu alergijsku reakciju, rekla je njegova glasnogovornica.
Navalni je ovog tjedna počeo služiti kaznu od 30 dana zatvora zbog organiziranja nedozvoljenih prosvjeda protiv isključivanja oporbenih kandidata iz sudjelovanja na lokalnim izborima u rujnu.
Policija je uhapsila gotovo 1400 ljudi u glavnom ruskom gradu tokom marša u subotu u jednom od najvećih pokušaja ušutkavanja oporbe u posljednjih nekoliko godina.
Kira Jarmiš, glasnogovornica Navalnog, na Twitteru je napisala kako je u nedjelju ujutro hospitaliziran s "jakim oteklinama lica i crvenilom kože".
Objavila je da uzrok njegov alergijske reakcije nije poznat te da nikada ranije nije imao takve reakcije.
Ruski ministar unutarnjih poslova i moskovska bolnica, u kojoj se Navalni nalazi prema navodima njegove glasnogovornice, nisu bili dostupni za komentare.
Navalni, jedan od najistaknutijih ruskih oporbenih političara, odslužio je nekoliko zatvorskih kazni u posljednjih nekoliko godina zbog organiziranja prosvjeda protiv vlade.
Europski sud za ljudska prava prošle je godine presudio kako su hapšenje i pritvor Navalnog 2012. i 2014. bili politički motivirani te su kršili njegova ljudska prava, a Moskva je presudu nazvala upitnom.