Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
PREDSJEDNIK Donald Trump je iznenadio američke vojnike u Afganistanu na Dan zahvalnosti i rekao da vjeruje da će talibanski pobunjenici pristati na primirje u najduljem američkom ratu.
Prvi Trumpov posjet Afganistanu otkad je postao američki predsjednik uslijedio je tjedan dana nakon razmjene zatvorenika između Washingtona i Kabula, što je stvorilo nadu u oživljavanje mirovnog sporazuma.
"Talibani žele postići dogovor"
"Talibani žele postići dogovor i mi se sastajemo s njima", rekao je Trump novinarima po dolasku u Afganistan nakon noćnog leta iz SAD-a koji je bio tajan iz sigurnosnih razloga.
"Rekli smo da mora doći do primirja. Oni ga nisu željeli, ali vjerujem da sada žele. To će se vjerojatno dogoditi", rekao je Trump.
Talibanski vođe rekli su za Reuters da se ponovno sastaju s višim američkim dužnosnicima u Dohi od prošlog vikenda i dodali da bi uskoro mogli ponovno pokrenuti službene mirovne pregovore.
Predsjednički zrakoplov Air Force One sletio je u zračnu bazu Bagram sa savjetnikom za nacionalnu sigurnost Robertom O'Brienom, manjom skupinom pomoćnika, agentima tajne službe i novinarima.
Trump se susreo s afganistanskim predsjednikom Ashrafom Ghanijem i poslužio puricu američkim vojnicima prije nego što je sjeo s njima za večeru na Dan zahvalnosti. Razgovarao je i fotografirao se s nekim pripadnicima američkih snaga.
"Sjajan posao radite. Čast mi je biti ovdje", rekao im je Trump.
U Afganistanu se nalazi oko 13.000 američkih vojnika
Trumpa je dočekao američki general Mark Milley koji je u srijedu rekao da su izgledi za uspješnim mirovnim pregovorima i okončanjem 18-godišnjeg rata u Afganistanu veće nego ikad prije i da bi se to moglo dogoditi u "kratkom roku".
Trump već dugo želi okončati američko sudjelovanje u Afganistanu, još od dana kada je bio predsjednički kandidat, kao i u drugim inozemnim sukobima te prisiliti saveznike da plaćaju veći udio u troškovima za koje kaže da nerazmjerno padaju na leđa američkih poreznih obveznika.
U Afganistanu se nalazi oko 13.000 američkih vojnika i hiljade drugih vojnika NATO-a. Prije 18 godina je koalicija predvođena SAD-om napala Afganistan nakon napada Al Qaede na SAD 11. rujna 2001.
U nacrtu sporazuma koji je dogovoren u rujnu sljedećih mjeseci bi se oko 5000 američkih vojnika trebalo povući iz zemlje uz jamstvo da se Afganistan neće koristiti kao baza za napade militanata na Sjedinjene Države ili njezine saveznike.
Američka vojska priopćila je kako s 8600 vojnika još uvijek može provoditi ključnu protuterorističku misiju u zemlji u kojoj će borci Al Qaede i Islamske države nastaviti predstavljati prijetnju i nakon bilo kakvog mirovnog sporazuma s talibanima.
Trump je rekao kako će se američke snage bitno smanjiti, ali nije dao određen broj.
"Ostat ćemo dok ne dođemo do dogovora ili potpune pobjede, a oni strašno žele postići dogovor", rekao je Trump.
0 ( + )
*
Bivši Trumpov bankar počinio samoubojstvo
Bivši Trumpov bankar počinio samoubojstvo
G.Š.
Foto: EPA
BIVŠI dužnosnik Deutsche Banka Thomas Bowers počinio je samoubojstvo vješanjem u svom domu u Malibuu 19. studenog, utvrdio je mrtvozornik okruga Los Angeles.
Prema pisanju LA magazina, Bowers (55) je bio voditelj američkog odjela Deutsche Banka koji je odobrio zajmove Trumpu na prijedlog Rosemary T. Vrablic, direktorice Deutsche Banka koja je postala Trumpova privatna bankarica 2010. godine. Između ostalih, Bowers je odobrio zajam Trumpu u iznosu više od 100 milijuna dolara za kupnju golf resorta u Miamiju, i to nakon što su Trump i Deutsche Bank imali spor oko lošeg kredita u Chicagu.
Inače, Deutsche Bank je posudio Trumpu oko 2 milijarde dolara nakon što ga je odbila većina drugih financijskih institucija zbog njegovih bankrota. Odnos Trumpa i Deutsche Banka je došao pod istragu dva kongresna odbora, kao i glavnog državnog odvjetnika New Yorka s ciljem da se rasvijetli Trumpovo poslovanje, o čemu je u ožujku pisao New York Times.
Nije prvi
Thomas Bowers je od 2015. radio kao direktor Starwood Capitol Groupa, a 2016. postavljen je za člana Upravnog odbora Opus Banke.
Bowers nije prvi bankar iz Deutsche Banka povezan s Trumpom koji je počinio samoubojstvo. Analitičar financijskih derivata William S. Broeksmit, koji je navodno imao veze s Trumpom i Rusijom, objesio se uzicom za pse u svom domu u Londonu 2014. godine.
0 ( + )
*
Potvrda rezultata predsjedničkih izbora u Urugvaju: Pobjedu odnio desničar
Potvrda rezultata predsjedničkih izbora u Urugvaju: Pobjedu odnio desničar
HINA
Foto: EPA
URUGVAJSKA oporbena konzervativna stranka proglasila je pobjedu na predsjedničkim izborima, a kandidat vladajuće stranke priznao je poraz nakon što je završeno prebrojavanje glasova.
Prvo je oporbena Nacionalna stranka na Twitteru objavila da je njezin kandidat Luis Lacalle Pou pobijedio na izborima.
Nekoliko minuta kasnije je kandidat vladajuće ljevičarske stranke Frente amplio (Široka fronta) Daniel Martinez također je na Twitteru priznao poraz.
La evolución del escrutinio de los votos observados no modifica la tendencia.Por lo tanto saludamos al presidente electo @LuisLacallePou ,con quien mantendré una reunión mañana. Agradezco de corazón a quienes confiaron en nosotros con su voto.
"Čestitamo izabranom predsjedniku Luisu Lacalleu Pou s kojim ću se sutra susresti", napisao je Martinez.
Urugvajski zamah udesno označava politički preokret u poljoprivrednoj južnoameričkoj državi, poznatoj po rančevima stoke i liberalnim politikama - legalizaciji marihuane i pravu na pobačaj.
Stranka Široka fronta na vlasti je 15 godina i pratio ju je period stabilnosti i rasta. No, našli su se pod pritiskom nakon usporavanja gospodarstva djelomice zbog globalnih trgovinskih neprilika i loših vremenskih prilika koje su oslabile ključni poljoprivredni sektor.
0 ( + )
*
U Iraku ubijeno 27 prosvjednika, napadali su službene zgrade
U Iraku ubijeno 27 protestanata, napadali su službene zgrade
HINA
Foto: EPA
NA JUGU Iraka policija je tokom gušenja prosvjeda ubila 27 protestanata dok su napadali službene zgrade, među kojima i iranski konzulat u svetom šijitskom gradu Najafu.
Kako bi obuzdale nasilje, vlasti su smijenile generala kojeg su ranije uputile da "uvede red na jugu Iraka", gdje od 1. oktobara traje prosvjedni pokret desetljećima neviđenog intenziteta.
Sinoć je zapaljen iranski konzulat, a u nasilju je smrtno stradalo više od 380 osoba i 15.000 ih je ranjeno, prema procjeni AFP-a na temelju bolničkih i policijskih podataka.
Prosvjednici ne posustaju
U Nasiriji je ubijeno 25 protestanata i više od ih 200 je ranjeno u nekoliko sati nakon što su iz Bagdada stigla policijska pojačanja, rekli su liječnici. Ali prosvjednici ne posustaju.
Oni su zapalili policijski stožer i okružili vojno zapovjedništvo pokrajine gdje se nalaze ruševine drevnog grada Ura. Zatim su formirali pogrebnu povorku za "mučenike" u središtu grada, prkoseći ranije uvedenom policijskom satu uz povike "do pada režima".
Više desetaka naoružanih plemenskih boraca rasporedilo se uz autoput iz Bagdada kako bi spriječili dolazak novih policijskih pojačanja iz glavnog grada.
Sjevernije u Najafu stotine protestanata su izvikivale parole "Iran van" i "pobjeda Iraku".
Blizu iranskog konzulata ubijena su dvojica protestanata.
0 ( + )
*
Zbog novih napetosti između SAD-a i Kine cijene nafte pale su ispod 64 dolara
Zbog novih napetosti između SAD-a i Kine cijene nafte pale su ispod 64 dolara
HINA
Ilustracija: EPA
CIJENE nafte pale su na međunarodnim tržištima ispod razine od 64 dolara nakon što su službeni podaci iz SAD-a potvrdili rast zaliha sirove nafte i benzina, a američki predsjednik Donald Trump potpisao zakon kojim je iskazana potpora prosvjednicima u Hong Kongu.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 32 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 63,74 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 18 centi nižoj cijeni, od 57,93 dolara.
Rast zaliha
Američke zalihe sirove nafte nabujale su u prošlom tjednu za 1,6 milijuna barela, a proizvodnja se popela na rekordnih 12,9 milijuna barela dnevno, uz paralelnu smanjenu aktivnost prerade u rafinerijama, pokazalo je u srijedu objavljeno izvješće vlade u Washingtonu.
Time je potvrđen trend iz izvješća Američkog instituta za naftu (API), koje je u utorak pokazalo rast zaliha u prošlom tjednu za 3,6 milijuna barela. Analitičari su očekivali njihov blagi pad.
Trgovci pozorno prate i američko-kineske trgovinske pregovore. Dva vodeća svjetska gospodarstva drže tržišta u napetosti, izmjenjujući poruke koje naizmjence bude nadu i raspiruju zabrinutost jer je riječ o najvećim potrošačima energenata u svijetu. Njihov je trgovinski sukob zakočio svjetski gospodarski rast, a time i potražnju za naftom.
Trenutno prevladava zabrinutost, nakon što je Kina upozorila SAD da će odgovoriti "čvrstim protumjerama" na američke zakone kojima je iskazana potpora protuvladinim prosvjednicima u Hong Kongu.
Investitori strahuju da bi taj korak mogao dodatno odgoditi preliminarni sporazum SAD-a i Kine.
"Odobrenje zakona kojim se podržavaju hongkonški prosvjednici vjerojatno će dovesti u pitanje trgovinski sporazum jer je Kina ponovila da će uzvratiti", tumači Hussein Sayed iz FXTM-a.
"Ako investitori posumnjaju da je trgovinski sporazum uistinu u opasnosti, očekujte nagle rasprodaje u prosincu. Za sada su odlučili pričekati (sa zaključcima)", dodaje Sayed.
Rusija traži da kvote ostanu iste
U sljedećem će se tjednu pozornost tržišta preusmjeriti na sastanak Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i partnera poput Rusije, grupe OPEC+ koja ograničava opskrbu za 1,2 milijuna barela dnevno kako bi poduprla cijene.
"Očekujemo da će OPEC+ produljiti važeći sporazum o smanjenju proizvodnje, koji bi trebao isteći krajem ožujka, za tri do šest mjeseci", rekao je Giovanni Staunovo iz UBS-a.
Ruske naftne kompanije predložile su da njihove kvote u sklopu sporazuma koji bi važio do kraja ožujka ostanu nepromijenjene, podvrgavajući pritisku OPEC+ da izbjegne značajniju promjenu proizvodne politike.
Također su ponudile da se iz proizvodnih kvota isključi posebni, lagani tip nafte jer Rusija posljednjih mjeseci muku muči s poštivanjem zacrtane, smanjene razine proizvodnje.
Odvojeno je OPEC jutros na svojim službenim stranicama izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u srijedu iznosila 64,40 dolara, što znači da je porasla 48 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.
0 ( + )
*
Talijanska policija razotkrila plan osnivanja nove nacističke stranke
Talijanska policija razotkrila plan osnivanja nove nacističke stranke
HINA
Foto: EPA
TALIJANSKA policija izjavila je da je razotkrila plan koji je za cilj imao osnivanje nove nacističke stranke i zaplijenila oružje u pretresima provedenim diljem zemlje.
Policija u 16 gradova i mjesta, od Sicilije do Alpa, sudjelovala je u toj istrazi pokrenutoj prije dvije godine.
Istraga je otkrila "ogroman i raznolik niz subjekata, stanovnika u raznim mjestima, koje je ujedinio isti ideološki fanatizam i volja da osnuju otvoreno pronacistički, ksenofobni i antisemitski pokret", navodi se u priopćenju policije.
Pronađena velika količina oružja
Policija nije navela koliko se ljudi pridružilo skupini ili koliko ih je uhapšeno. U Italiji se "obrana fašizma" i napori u svrhu oživljavanja fašističkih stranaka smatraju zločinima.
Policija je pokazala nacističke simbole, uključujući svastike i slike Adolfa Hitlera zaplijenjene tokom pretresa 19 lokacija.
Također je pronađena velika količina oružja, uključujući pištolje, lovačke puške i samostrele.
Skupina se povezala s ekstremističkim grupama u inozemstvu, među kojima su one u Portugalu, Britaniji i Francuskoj, rekla je policija.
0 ( + )
*
Vučić o povučenoj naslovnici NIN-a: Čestitam im na dobrom izboru snajpera
Vučić o povučenoj naslovnici NIN-a: Čestitam im na dobrom izboru snajpera
Hina
Foto: EPA
BEOGRADSKI tjednik NIN pojavio se danas u prodaji s bijelom naslovnicom nakon što je, zbog žestokog pritiska državnih i partijskih dužnosnika vladajuće koalicije i dijela javnosti, njemački vlasnik NIN-a Ringier Axel Springer odlučio povući naslovnicu na kojoj je arhivska fotografija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića ispred cijevi snajperske puške na jednom sajmu oružja.
Fotografija naslovnice objavljena je u srijedu kao najava današnjeg tiskanog izdanja NIN-a i nastavka serije tekstova o aferi s prodajom oružja u koju je umiješan otac vicepremijera i ministra policije, inače visokog dužnosnika vladajućeg SNS-a, Nebojše Stefanovića.
Uslijedila je serija oštrih reagiranja državnih i partijskih dužnosnika vladajuće koalicije i dijela javnosti, uz manje-više slične ocjene da se predsjedniku Srbije "crta meta na čelu" te da naslovnica priziva Vučićevo ubojstvo, uz asocijacije na atentat u kojem je ubijen nekadašnji premijer Srbije Zoran Đinđić.
Vučić reagirao ironično
Redakcija NIN-a uzvratila je ocjenom da su samo "najmračnijim umovima" mogle pasti na pamet "gadosti koje se pripisuju" redakciji zbog naslovnice novog broja te da ni novinarima ni uredništvu nije palo na pamet to za što ih optužuju.
U četvrtak ujutro vlasnik NIN-a, njemački medijski koncern Ringier Axel Springer, objavio je da se neprimjerena naslovnica povlači, ali da tekst o aferi ostaje nepromijenjen.
Vučić je danas reagirao ironično ocijenivši da je NIN reklamirao kvalitetnu pušku srpske proizvodnje, ali se potom ispravio.
“Snajper je finski, srpska kompanija ga je izlagala na Sajmu naoružanja te 2017. godine. Čestitam im na dobrom izboru snajpera“, prenio je prorežimski tabloid Kurir Vučićevu današnju izjavu.
Udruga novinara Srbije: Akt cenzure
Premijerka Srbije Ana Brnabić zahvalila je njemačkom vlasniku NIN-a što je pokazao dovoljno odgovornosti da se promjeni naslovna strana.
Ministarstvo informiranja drži da je cijeli slučaj "žalostan primjer odsustva skrupula i urušavanja dobrog ukusa i novinarske etike u duboki ponor".
Udruga novinara Srbije (UNS) drži da je riječ aktu cenzure u kojemu je "izdavač suspendirao pravo uredništva na samostalnost uređivačke politike, iako izdavač ima pravo štititi reputaciju svoje kompanije".
Objavljivanje fotografije na naslovnoj strani NIN-a na kojoj je puška uperena u predsjednika Srbije, UNS drži "lošom uredničkom odlukom koja može povrijediti osjećaje čitatelja i javnosti".
Izdanje bez sporne fotografije umjesto koje je prazan bijeli prostor
Predsjednik Neovisne udruge novinara Srbije (NUNS) Željko Bodrožić ne vidi ništa sporno u naslovnici, niti u naslovu ima "spomena nekog atentata ili ubojstva", a reagiranje i pritiske na redakciju ocjenjuje kao "mašinu spinovanja i ludnice".
"Naravno, suočavamo se s moćnim protivnikom koji te gazi i ti se non-stop moraš braniti", rekao je Bodrožić.
Današnje izdanje NIN-a do ranih popodnevnih sati nije isporučeno većini kioska u središtu Beograda ni u unutrašnjosti Srbije, ali su se međuvremenu kod uličnih prodavača tiska pojavila oba izdanja NIN-a – i primjerci koji su tiskani s originalnom naslovnicom i izdanje bez sporne fotografije umjesto koje je prazan bijeli prostor. "Nisu im mogli napraviti bolju reklamu", tvrde ulični prodavači.