"NALAZIMO se u fazi koja je blizu vrhunca", rekao je danas na Rai3 Silvio Brusaferro, čelnik nacionalnog zdravstvenog instituta Italije te dodao kako je sadašnji izazov locirati ljude prije nego što dođu u bolnicu. Prema njegovim riječima, najgore još uvijek nije iza njih, no zaraza se svugdje usporava. Brusaferro već danima najavljuje kako će vrhunac zaraze koronavirusom uslijediti uskoro te kako će od uskoro doći do smanjenja zaraze, koja ipak još uvijek nije u silaznoj fazi.
Za Italiju najgore još nije prošlo
I Giuseppe De Filippis, direktor bolnice Sacco u Milanu rekao je danas za SkyTg24 da ako država nastavi ovako, usporavanje širenja zaraze će postati konstantno. No isto tako je upozorio i kako usporavanje ne znači da je najgore prošlo te da se stanovništvo još više nego ikada mora pridržavati propisanih mjera o kretanju.
A posljednjih tjedana iz Italije stižu stravične vijesti i slike. Prenapučene bolnice, novine ispunjene osmrtnicama, nedostatak opreme i medicinskog osoblja. U gradu Tortonu tako više nije bilo mjesta za preminule u kapelici i mrtvačnici pa su vlasti morale donijeti hladnjaču kako bi smjestile lijesove dok ne bude moguće organizirati sprovode. U Bergamu gdje je najveći broj oboljelih situacija je nepodnošljiva. Preuzimanje mrtvih osoba preuzela je vojska. A svijetom se proširila i vijest o svećeniku Giussepeu Berardeliju koji je umro nakon što je svoj respirator prepustio mlađem čovjeku.
Italija je od 10. ožujka u karanteni, broj mrtvih i zaraženih se posljednjih dana smanjuje
Stoga, kao što smo već pisali, u Italiji od 10. ožujka vladaju stroge mjere kretanja, odnosno proglašena je karantena za cijelu zemlju. Jučer je broj preminulih od zaraze koronavirusom premašio 10.000, kada je prijavljeno još 883 mrtvih. Ipak, taj broj je manji u odnosu na dan prije kada je umrlo 919 ljudi. I danas se brojke umrlih smanjuju pa je tako prijavljeno 765 mrtvih od koronavirusa. Smanjuje se i broj zaraženih.
Italija ima najveću smrtnost zaraženih od koronavirusa
No s preko 92.000 prijavljenih slučajeva zaraze, Italija je nakon SAD-a druga zemlja po broju zaraženih, a čini se da ima i najveću smrtnost od koronavirusa. Ako se usporedi s Kinom, koja je epicentar zaraze, tamo je prijavljen otprilike jednak broj oboljelih, skoro 82.000, no broj umrlih je daleko manji. U Kini je do sada umrlo oko 3200 ljudi. Stručnjaci tvrde kako objašnjenje zbog čega je u Italiji toliko visoka smrtnost leži u nekoliko faktora – zemlja ima visok udio starijeg stanovništva, a metoda testiranja ne može dati cjelovitu sliku o broju zaraženih.
Italija nema pravu sliku o broju zaraženih jer se ne testiraju svi
Broj potvrđenih slučajeva zaraze ne predstavlja cjelokupnu zaraženu populaciju, rekao je za CNN doktor Massimo Galli, direktor odjela za zarazne bolesti u milanskom Saccu. Objasnio je da se testiraju samo najozbiljniji slučajevi, a ne cijela populacija, zbog čega smrtnost izgleda višom nego što jest.
U sjevernoj regiji Lombardiji, gdje je zabilježena većina slučajeva zaraze, dnevno se provodi oko 5000 testova. Galli smatra da je to mnogo manje nego što je potrebno, a još hiljade ljudi čeka na dijagnozu u svojim domovima. Najveća prepreka za veći broj testiranja je ograničena količina zaštitne opreme.
“Mi imamo jako dobar nacionalni zdravstveni sustav, posebice u Lombardiji. No čak je i naš sustav pogođen ovime. Čuda su se napravila u povećanju bolničkih kreveta”, rekao je Galli.
Prosječna dob umrlih je 78 godina
Osim toga, Italija, nakon Japana, ima najstariju populaciju na svijetu. Prosječna dob pacijenata koji su umrli nakon što su bili pozitivni na koronavirus je 78 godina. No i po ovom pitanju ima nekih lijepih vijesti. 102-godišnja Italica Grondona oporavila se od koronavirusa nakon što je provela 20 dana u bolnici u Genovi. I jedan 101-godišnji muškarac pušten je iz bolnice u Riminiju nakon što je prebolio zarazu koronavirusom.
Talijanske mjere nisu toliko učinkovite kao kineske
Neki stručnjaci su sumnjali i je li Italija poduzela dovoljne mjere za sprečavanje širenja virusa. Kineski grad Wuhan, s 11 milijuna stanovnika, prvi je u siječnju proglasio karantenu te otkazao sve prijevozne linije. Danas, dva mjeseca nakon, restrikcije se ublažavaju, a broj zaraženih smanjuje. U Italiji pak mjere se pooštravaju iz dana u dan. Građani Italije sada mogu biti kažnjeni s 3000 eura ako su izašli vani, a to nije bilo zbog nabavke osnovnih stvari kao što je hrana.
No doktor Giorgio Palu, bivši predsjednik Europskog i talijanskog društva virologa te profesor virologije i mikrobiologije na Sveučilištu u Padovi smatra kako talijanske mjere nisu “toliko snažne ni stroge kao kineske”.
“No to je najbolje što se može učiniti u demokraciji”, rekao je Palu te dodao kako su Talijanima privremeno oduzeta neka prava, poput javnog okupljanja. No “discipliniranje” Talijana i dalje ne ide glatko pa se vlasti domišljaju svakakvih načina da otjeraju ljude s javnih površina. Prije četiri dana tako je u Salernu policija helikopterom tjerala ljude s plaže.
Gradonačelnik Barija: "Ajmo kući"
I talijanski gradonačelnici krenuli su u kampanju pozivanja ljudi da ostanu kod kuće.
"Morate biti kod kuće, ne smijete biti ovdje. Ne gledajte me tako, morate ići kući, nije dopušteno biti vani. Ajmo!" vikao je načelnik Antonio Decaro nedavno na građane koji su sjedili pokraj mora. "Malo umačemo noge u more, daaj", bunili su se. "Ajmo kući", bio je neumoljiv očajni Decaro, gradonačelnik Barija.
"Čujem da neki žele prirediti tulum... Poslat ćemo vam naoružanu policiju i poslat ćemo je naoružanu bacačima plamena", kratko je rekao Vincenzo de Luca iz regije Campania.
"I ovi frizeri što vam dolaze kućama, za kog su vraga oni? Tko će vas vidjeti? Razumijete li da će lijes biti zatvoren?
"Ništa se neće dogoditi ako ne izađete ovih dana. Ništa! Ne brinite se, ništa se ne događa! Prestanite mi pisati pisma, besmisleno je. Samo ostanite u kućama, bit će vam dobro", vikao je na svoje građane Antonio Totulo. "I ovi frizeri što vam dolaze kućama, za kog su vraga oni? Tko će vas vidjeti? Razumijete li da će lijes biti zatvoren? Imat ćete koronavirus u kosi umjesto laka za kosu!" vikao je očajni političar.
Premijer Conti upozorio EU da bi mogla izgubiti svoju svrhu
No prekid ekonomskih aktivnosti itekako će utjecati na budućnost Italije nakon što se epidemija smiri. Talijanski premijer Giuseppe Conte upozorio je tako jučer Europsku uniju da bi mogla izgubiti svoju svrhu ako ne odgovori snažno na prijetnju koronavirusa te je optužio druge države da djeluju previše plaho na ovaj neviđeni ekonomski šok.
“Ako Europa ne odgovori na ovaj neviđeni izazov, cijela europska struktura izgubit će svoj raison d’être u očima ljudi. Nalazimo se u kritičnom trenutku za europsku povijest. Ja predstavljam zemlju koja je mnogo pretrpjela i ne mogu si priuštiti odugovlačenje”, rekao je Conte za financijski magazine Il Sole 24 Ore.
Ekonomija će se urušiti, no mafija će profitirati
Prema podacima Ekonomske obavještajne jedinice očekuje se da će talijanski GDP smanjiti za sedam posto. Stručnjaci predviđaju da će 65 posto malog i srednjeg poduzetništva biti u riziku od bankrota.
No prema mišljenju novinara i pisca Roberta Savijana, stručnjaka za mafiju, upravo će oni biti ti koji će profitirati u cijeloj priči.
“Treba samo pogledati protfolije mafija da mi se vidjelo koliko oni mogu zaraditi od ove pandemije”, rekao je Saviano za Repubblicu ovaj tjedan. Dodao je kako je mafija posljednjih godina investirala u tvrtke koje se bave čišćenjem, dezinfekcijom, recikliranjem, prijevozom, pogrebna poduzeća te distribuciju hrane i ulja.
“Mafija zna što imate i što trebate i oni će vam to dati pod svojim uvjetima”, rekao je Saviano.
"Mafija se već pažljivo priprema za nadolazeći trenutak kad krene obnova ekonomije”, siguran je i Giuseppe Governale, koji vodi antimafijaški talijanski istražiteljski odjel.
0 ( + )
*
Pandemija nije opomena prirode, ali bilo bi dobro da ju tako shvatimo
KORONAVIRUS
Pandemija nije opomena prirode, ali bilo bi dobro da ju tako shvatimo
Petar Stošić
Foto: EPA
"NA KRAJU dana, sa svim ovim događajima, priroda nam šalje poruku", upozorila je u srijedu Inger Andersen, izvršna direktorica programa za okoliš Ujedinjenih naroda.
Priroda ne upozorava doslovno, ali...
Varijaciju ovog zaključka mogli smo i sami čuti ili pročitati na društvenim mrežama u jeku pandemije koronavirusa. Priroda se osvećuje, brani od ljudskih nasrtaja ili, u blažoj verziji, šalje nam upozorenje kroz ovu pandemiju. Neka iduća može biti još gora ako se ne opametimo i ne naučimo živjeti u skladu s prirodom, kažu takve interpretacije.
Naravno, priroda nije svjesni entitet i ne može doslovno slati upozorenja, braniti se ili osvećivati čovječanstvu. Ipak, Andersenin zaključak nije neutemeljen, kako se po gore navedenoj rečenici možda čini.
"Nikad nije postojalo toliko prilika za patogene da prijeđu s divljih i domaćih životinja na ljude. Naša kontinuirana erozija divljine dovela nas je neugodno blizu životinjama i biljkama koje donose zarazu koja može skočiti na ljude", objasnila je UN-ova dužnosnica.
"Previše je pritisaka u isto vrijeme na prirodne sustave i nešto mora popustiti. Mi smo intimno povezani s prirodom, sviđalo nam se to ili ne. Ako se ne brinemo za prirodu, ne možemo se brinuti ni za sebe. A dok idemo prema populaciji od 10 milijardi ljudi na ovom planetu, moramo ići prema budućnosti s prirodom kao našim najsnažnijim saveznikom", ustvrdila je Anderson.
Our immediate priority is to prevent the spread of #COVID19. In the long-term, important to tackle habitat and #biodiversity loss.
Epidemije koje smo imali prije Covida-19 trebale su biti upozorenje, a ne razlog za opuštenost
Osim Andersen, i vodeći znanstvenici upozoravaju da je pandemija Covid-19 "jasan hitac upozorenja" s obzirom na to da mnogo smrtonosniji virusi, bakterije i drugi mikroorganizmi postoje među divljim životinjama i mogu prije ili kasnije prijeći na ljude, baš kao što se dogodilo s koronavirusima SARS-CoV, koji je uzrokovao epidemiju 2002., i SARS-Cov2, koji se sada raširio diljem svijeta.
"Pojava i širenje COVID-19 nije samo bila predvidljiva, predvidjelo ju se, (u smislu) da će doći do još jedne pojave virusa iz divljih životinja koja će biti javnozdravstvena prijetnja", ocijenio je profesor Andrew Cunningham: "Gotovo uvijek je ljudsko ponašanje uzrok i bit će toga još u budućnosti ako se ne promijenimo." A istočnoazijske "mokre tržnice" na kojima se kolju divlje životinje i prodaje njihovo meso najočitiji su primjer te opasnosti, dodao je.
Pritom se referirao na znanstvenu studiju iz 2007. u kojoj je iznesen sljedeći zaključak: "Prisutnost velikog rezervoara virusa tipa SARS-CoV u šišmišima potkovnjacima, zajedno s kulturom jedenja egzotičnih sisavaca u južnoj Kini, bila je bomba koja otkucava."
Istraživanje objavljeno u vodećem medicinskom časopisu Lancet zaključilo je da je zaraza "vjerojatno počela zoonotičkom transmisijom povezanom" s tržnicom u Wuhanu. Kina je prošlog mjeseca konačno zabranila rad tzv. mokrih tržnica, no prekasno za zaustavljanje ove pandemije. A pitanje je i koliko će ta zabrana funkcionirati u praksi.
U međuvremenu smo imali i pandemiju svinjske gripe 2009., za koju se procjenjuje da je zarazila između 700 milijuna i 1,4 milijarde ljudi diljem svijeta, a ubila između 150 i 575 hiljada ljudi. Od ptičje gripe je također umrlo nekoliko stotina ljudi između 2003. i 2013. Dvjestotinjak ljudi umrlo je i od tzv. kravljeg ludila, smrtonosne bolesti koja se prenosi konzumacijom zaražene govedine, do 2012.
Argument da je Covid-19 nešto kao gripa se čuje sve rjeđe
Između 2013. i 2016. imali smo i epidemiju ebole u zapadnoj Africi u kojoj je zabilježeno više od 28 hiljada slučajeva i više od 11 hiljada smrti. Iako je dosegla i nekoliko zemalja izvan afričkog kontinenta, ova izuzetno smrtonosna zaraza (stopa smrtnosti je oko 50%, dok se kod koronavirusa po svemu sudeći kreće između 0.5% i 2%) ipak se nije raširila u njima.
To što nijedna od ovih bolesti, unatoč panici koju su izazvale, nije dovela do globalne katastrofe, neki koriste kao argument da je i zabrinutost oko novog koronavirusa pretjerana i da opasnost nije mnogo veća od sezonske gripe. Taj se argument ipak mnogo rjeđe čuje otkad je Covid-19 eksplodirao u Italiji, Španjolskoj, SAD-u, Iranu i drugim zemljama, sa stotinama, a sada i hiljadama mrtvih dnevno. Od SARS-CoV-2 virusa već je umrlo 34 puta više ljudi diljem svijeta nego od virusa SARS-CoV-1.
Ne samo da činjenica da smo u posljednja 2-3 desetljeća imali niz epidemija nije argument da se ne trebamo brinuti oko ove već je to, naprotiv, trebao biti razlog da se pripremimo za iduću, onu koja bi zaista mogla baciti svijet na koljena. I onda je jedna takva 2020. konačno došla, a svijet se pokazao potpuno, tragično nespremnim.
Bill Gates, 2014: Iduća epidemija? Nismo spremni
A ne možemo reći da nas se nije upozoravalo. Suosnivač Microsofta, humanitarac i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Bill Gates još je 2014. na konferenciji TED Talks održao predavanje čiji naslov sada zvuči proročanski: Iduća epidemija? Nismo spremni.
U tom je predavanju opisao potencijalnu pandemiju kao još veću opasnost od globalne katastrofe od nuklearnog rata, barem u današnje doba. "Ako postoji išta što će ubiti 10 milijuna ljudi u sljedećih nekoliko desetljeća, najvjerojatnije je da će to biti vrlo zarazni virus, a ne rat. Ne rakete, nego mikrobi", rekao je tada.
"Pogledajte slučaj s ebolom, ja sam ga detaljno proučavao. Nije bio problem u tome što sustav nije dobro funkcionirao. Problem je bio što sustava uopće nije bilo. Katastrofalna reakcija na epidemiju ebole ukazuje na to da bismo na neku buduću epidemiju bili još manje spremni. S ebolom smo imali sreću u nesreći što se nije proširila na urbana područja. Sa sljedećim virusom možda nećemo imati toliko sreće. Moguće je da će se pojaviti virus koji prenositelji praktički neće ni osjetiti, a ići će u trgovine, u zrakoplove ili u grad. Ako ima neka pozitivna stvar u slučaju ebole, to je da je možemo shvatiti kao upozorenje. Poziv na buđenje, na pripremu. Počnemo li sad, bit ćemo spremni za sljedeću epidemiju", objasnio je Gates.
Foreign Policy, 2019: Svijet zna da apokaliptična pandemija dolazi
Nažalost, nismo se počeli pripremati tada. Jednako proročanski danas izgleda članak koji je objavljen u američkom časopisu Foreign Policy prije samo nekoliko mjeseci: "Svijet zna da apokaliptična pandemija dolazi." Još bolnije danas zvuči podnaslov tog članka: "Ali nitko nije zainteresiran da napravi išta u vezi toga."
Autorica tog članka Laurie Garrett, dobitnica Pulitzerove nagrade za znanstveno novinarstvo, referirala se na izvješće koje je naručio glavni tajnik UN-a, a sastavio neovisni panel Global Preparedness Monitoring Board (GPMB). Prema tom izvještaju, smrtonosni patogen koji se širi zrakom po svijetu mogao bi izbrisati gotovo pet posto globalnog BDP-a, odnosno oko 3 bilijuna dolara.
"Pripremljenost sputava manjak kontinuirane političke volje na svim razinama. Iako međunarodni lideri reagiraju na zdravstvene krize kad su strah i panika dovoljno jaki, većina zemalja ne posvećuje dosljednu energiju i resurse potrebne kako bi se spriječilo da epidemije ne prerastu u katastrofu", stoji u ovom izvješću.
Garrett je, nažalost s pravom, bila pesimistična oko njihovog upozorenja: "Teško je znati što bi, osim zaista razorne pandemije ubojite gripe ili nekog trenutačno nepoznatog mikroba, moglo motivirati globalne vođe da mikroskopsku prijetnju shvate ozbiljno."
Sama Garrett je 1994. objavila knjigu Nadolazeća kuga: Novonastale bolesti u neuravnoteženom svijetu, u kojoj tvrdi da ljudsko remećenje okoliša, praćeno ponašanjem koje potiče širenje mikroba između ljudi i sa životinja na ljude, jamči globalnu pojavu epidemija, pa čak i enormne pandemije.
Epidemije koje smo nabrojali ustvari su samo maleni dio: kako Garrett piše u ovom članku, WHO se samo od 2011. do 2018. borio s čak 1483 epidemije. Osim toga, napominje Garrett, klimatske promjene pogoduju izbijanju novih epidemija.
Michael Osterholm u knjizi 2017. opisao pandemiju koja bi potekla iz Kine
Slično upozorenje uputio je i američki ekspert za epidemiologiju i javno zdravstvo Michael Osterholm u svojoj knjizi iz 2017. Najsmrtonosniji neprijatelj: Naš rat protiv ubojitih mikroorganizama. On je početkom ovog mjeseca gostovao kod popularnog američkog komičara i voditelja podcasta Joea Rogana, gdje je detaljno izložio apsurd situacije u kojoj se najveće svjetske sile konstantno pripremaju za novi svjetski rat, dok su za pandemiju potpuno nespremne.
Osterholm u svojoj knjizi ima poglavlje Predznak stvari koje dolaze. U njemu je opisao kako bi izgledala pandemija koja bi potekla iz Kine - baš poput one koja je, tri godine od objave knjige, zaista izbila u kineskom gradu Wuhanu. Jedna od posljedica pandemije koju je predvidio je blokada globalnog lanca opskrbe vitalnim lijekovima i medicinskom opremom poput zaštitnih maski, rukavica, odijela i respiratora jer je njihova proizvodnja koncentrirana u Kini, a Kina je prekinula izvoz zbog pandemije.
"Vojska ne gradi nosač aviona kad ide u borbu, nego puno ranije. Zašto to ne radimo u zdravstvu?"
"Samo razmisli o ovome. Da dođem tebi i kažem da će (američko) ministarstvo obrane izvesti svu proizvodnju streljiva u Kinu, pogledao bi me i rekao: 'Ma daj.' Znaš što? Američko ministarstvo obrane nema više pristupa ovim lijekovima od ikoga drugoga. Oni ovise o Kini po pitanju ovih lijekova", objasnio je Osterholm Roganu.
"Trenutno svi proizvođači maski rade 110% vremena, ali ako žele ispuniti sve narudžbe koje su dobili posljednjih nekoliko tjedana, trebalo bi im nekoliko godina s kapacitetom koji imaju. Ne možete napraviti strojeve koji proizvode ove maske preko noći", objasnio je Osterholm Roganu.
"Razmislite o pitanju obrane. Svo se vrijeme pripremamo unaprijed (za obranu). Ne gradimo nosač aviona u trenutku kad mislimo da idemo u borbu. Pogledamo što nam treba. A to ne radimo s javnim zdravstvom. Pokušali smo i znate što? Skladištenje 500 milijuna maski N95 napravilo bi ogromnu razliku. A kad pogledate njihovu cijenu u usporedbi s cijenom jednog (vojnog) aviona, nije ni blizu", dodao je Osterholm.
Sva ova upozorenja, nažalost, nisu pomogla. Najbogatije zemlje svijeta i dalje su ulagale neusporedivo više u vojni arsenal nego u arsenal za borbu protiv pandemije. Stoga, kada već nismo ozbiljno shvatili upozorenja znanstvenika, ostaje nam da barem shvatimo pandemiju koronavirusa kao finalnu opomenu - i da učinimo sve što je u našoj moći da nas iduća, još smrtonosnija, pandemija ne uhvati jednako nespremne.
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.
0 ( + )
*
Od sutra počinje stroga karantena za građane Moskve
Od sutra počinje stroga karantena za građane Moskve
Hina
Foto: EPA
STANOVNICI Moskve moći će napustiti svoje domove od sutra samo pod posebnim uvjetima, u skladu s novim mjerama kojima je cilj spriječiti širenje koronavirusa u ruskoj prijestolnici.
Objavljujući nove mjere, gradonačelnik Sergej Sojanin poručio je Moskovljanima da više "neće moći bez razloga hodati po gradu".
Stanovnici će moći ići na posao i s posla, u dućan ili ljekarnu, te do kontejnera za smeće, pojasnio je.
Svako drugo kretanje bit će zabranjeno, a sa psima ili drugim ljubimcima moći će se izaći samo ispred kuće ili stana, dodao je.
Prisilni praznici
Ruski glavni grad već je ranije zabranio svojim stanovnicima starijim od 65 godina da napuštaju svoje domove te je zatvorio sve trgovinske centre, kafiće, restorane i veće parkove.
Cilj je mjera, kažu vlasti, spriječiti širenje koronavirusa u gradu, u kojem živi 12,5 milijuna ljudi.
Dosad je više od 1000 stanovnika bilo pozitivno na SARS-CoV-2.
U ponedjeljak u Rusiji počinje i tjedan dana prisilnih praznika, tokom kojeg će rad biti prekinut za većinu stanovnika.
Vlasti su zabrinute da bi ljudi mogli koristiti slobodno vrijeme za kupovinu ili rekreacijske aktivnosti.
0 ( + )
*
The Atlantic: Kako će ova pandemija završiti?
The Atlantic: Kako će ova pandemija završiti?
S.M.
Foto: EPA
PRIJE tri mjeseca nitko nije znao da postoji SARS-CoV-2. Sada se virus proširio u gotovo sve zemlje i zarazio najmanje 710.000 ljudi za koje znamo i još mnogo onih za koje ne znamo. Srušio je gospodarstva i slomio zdravstvene sustave, napunio je bolnice i ispraznio javne prostore. Udaljio je ljude od njihovih radnih mjesta i njihovih prijatelja. Poremetio je moderno društvo na razini koju većina živućih ljudi nikad nije vidjela. Uskoro će gotovo svi u SAD-u poznavati nekoga tko je zaražen. Poput Drugog svjetskog rata ili napada 9/11, ova se pandemija već urezala u psihu nacije, za The Atlantic piše Ed Yong.
Globalna pandemija ovakvih razmjera bila je neizbježna. Posljednjih godina stotine zdravstvenih stručnjaka napisale su knjige, radove i kolumne upozoravajući na ovu mogućnost. Bill Gates je govorio o tome svakome tko je htio slušati, među ostalima je to čulo i 18 milijuna gledatelja njegova TED Talka. Yong je 2018. godine napisao članak za The Atlantic u kojem je tvrdio kako Amerika nije spremna za pandemiju koja će se jednom dogoditi. U oktobaru je Johns Hopkins Centar za zdravstvenu sigurnost izradio projekciju onoga što bi se moglo dogoditi ako novi koronavirus preplavi svijet. I to se i dogodilo. Hipoteza je postala realnost. „Što ako?“ pretvorilo se u „Što sad?“
I što sad? U kasnim satima prošle srijede, što se danas čini kad daleka prošlost, autor ovog teksta razgovarao je sa svojom trudnom prijateljicom, koju su samo dani dijelili od termina poroda. Shvatili su da bi njeno dijete moglo biti jedno od prvih koje će biti rođeno u svijetu duboko izmijenjenom zbog Covida-19. Odlučili su takvu djecu nazvati generacijom C.
Kao što ćemo vidjeti, životi generacije C bit će oblikovani odlukama koje će se donijeti u sljedećim tjednima te gubicima koje ćemo trpjeti kao rezultat. Ali Yong prvo iznosi nešto drugo. Na Indeksu globalne zdravstvene sigurnosti, izvještaju koji ocjenjuje spremnost svake zemlje na pandemiju, Sjedinjene Američke Države imaju rezultat 83,5, najviši na svijetu. Bogata, snažna i razvijena Amerika trebala bi biti najspremnija nacija. Ta je iluzija razbijena. Unatoč upozorenju koje je stiglo mjesecima unaprijed, dok se virus širio drugim zemljama, kad se Amerika napokon našla na udaru Covida-19, sustav je bio neuspješan.
„Bez obzira na to, virus poput SARS-CoV-2 stavit će na kušnju čak i najbolje pripremljene zdravstvene sustave“, kaže Nahid Bhadelia, infektolog s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Boston. Kako bi se zaustavio takav patogen, nacije moraju razviti test i početi identificirati zaražene ljude, izolirati ih i potom pronaći sve koji su s njima bili u kontaktu. To je u Južnoj Koreji, Singapuru i Hong Kongu imalo veliki učinak. To je ono što Sjedinjene Američke Države nisu učinile.
Fijasko s testiranjem
U ključnom mjesecu, kad se broj zaraženih u Americi popeo na desetke hiljada, samo su stotine bile testirane. Doslovno je nevjerojatno da je biomedicinska sila poput SAD-a propustila stvoriti jednostavan dijagnostički test. Fijasko s testiranjem izvorni je grijeh američkog neuspjeha s pandemijom i propust koji je potkopao sve ostale protumjere. Da je nacija uspjela pratiti širenje virusa, nastavlja Yong, bolnice su mogle pokrenuti svoje pandemijske planove, pripremiti odgovarajuće prostore, naručiti dodatne zalihe, obučiti osoblje i odrediti koje će se ustanove baviti samo slučajevima koronavirusa.
Ništa se od toga nije dogodilo. Umjesto toga, zdravstveni sustav, koji je ionako već bio blizu punog kapaciteta, koji se već morao nositi sa sezonom teške gripe, odjednom se suočio s virusom koji se širio bez kontrole. Preopterećene bolnice bile su preplavljene pacijentima. Počelo je ponestajati osnovne zaštitne opreme kao što su maske, ogrtači i rukavice. Uskoro se isto dogodilo i s krevetima, kao i s ventilatorima koji kisikom opskrbljuju pacijente čija su plaća napadnuta virusom.
S malo prostora za djelovanje tokom krize, američki zdravstveni sustav funkcionira na pretpostavci da će savezne države koje nisu pogođene u hitnim situacijama pomoći onima koje su pogođene. Takva etika funkcionira tokom lokalnih katastrofa, poput uragana ili šumskih požara, ali ne i kod pandemije koja je napala svih 50 država.
Dijelom je to posljedica nepripremljenost Bijele kuće. Tijelo koje je trebalo voditi računa o pandemijskim prijetnjama bilo je dio Nacionalnog sigurnosnog vijeća, raspuštenog još 2018. godine. Umjesto da pojuri u akciju, Amerika je mirno sjedila. Bez pravog vodstva, letargična, nekoordinirana i zaslijepljena Amerika pristupila je krizi oko koronavirusa mnogo lošije nego što je itko od stručnjaka očekivao.
1. Sljedeći mjeseci
S obzirom na zaostajanje, SAD će teško uhvatiti korak, ali to nije i nemoguće. Do određene mjere bliska budućnost je već određena jer Covid-19 je sporo i dugo oboljenje. Ljudi koji su se zarazili prije nekoliko dana tek danas će početi osjećati simptome, čak i ako su se u međuvremenu izolirali. Neki od njih trebat će intenzivnu skrb početkom travnja. Stvarni broj zaraženih u SAD-u trenutačno bi mogao biti i veći od 200.000. Brojke rastu eksponencijalno.
Italija i Španjolska nude mračna upozorenja o budućnosti: preopterećene bolnice, iscrpljenje zalihe i umorno osoblje. U nemogućnosti da spase svakoga, liječnici su prisiljeni na nezamislivo – racionalizirati skrb i posvetiti se pacijentima koji će vjerojatno preživjeti, a ostale prepustiti njihovoj sudbini.
Yong ističe kako SAD ima manje bolničkih kreveta po stanovniku nego Italija. Studija Imperial Collegea u Londonu pokazuje da će bez pravih mjera protiv pandemije ti kreveti biti popunjeni do kraja travnja. Do kraja lipnja za svako mjesto na odjelu intenzivnog liječenja konkurirat će najmanje 15 pacijenata s koronavirusom. Do kraja ljeta pandemija će izravno usmrtiti 2,2 milijuna Amerikanaca, ne računajući one koji će umrijeti zbog srčanih udara, moždanih udara i prometnih nesreća zato što se bolnice neće moći pobrinuti za njih. To je najgori scenarij. Da bi se to izbjeglo, moraju se dogoditi četiri stvari, i to hitno.
Prvo i najvažnije je ubrzano proizvoditi maske, rukavice i ostalu opremu za osobnu zaštitu. Ako zdravstveni radnici ne ostanu zdravi, ostatak mjera će propasti. Američke zalihe nisu neiscrpne, ali mogu kupiti ponešto vremena dok se proizvodnja ne pokrene. Američki predsjednik Donald Trump pozvao se prošle srijede na Zakon o obrambenoj proizvodnji, na temelju kojeg bi američki proizvođači mogli prijeći na proizvodnju medicinske opreme. Ali Trump je propustio doista i primijeniti taj zakon, navodno zbog lobiranja američke Gospodarske komore i šefova velikih korporacija.
„Širom zemlje potrebna je sveobuhvatna logistička i opskrbna operacija“, kaže Thomas Inglesby s Johns Hopkins Bloomberg Fakulteta javnog zdravlja. To se ne može postići s malobrojnim i neiskusnim osobljem u Bijelog kući. Rješenje je u angažiranju Obrambene logističke agencije, koja sa svojih 26.000 zaposlenika priprema američke vojne operacije u inozemstvu i koja je pomogla u prijašnjim javnozdravstvenim krizama, među ostalima i epidemiji ebole 2014. godine.
Ova agencija također može koordinirati i drugu hitnu potrebu – masovno testiranje na Covid-19. Ovi su testovi sporo pristizali zbog pet zasebnih nestašica: maske za zaštitu ljudi koji provode testove, nazofaringealni bris za prikupljanje viralnog materijala, ekstrakcijski setovi za vađenje genetskog materijala virusa iz uzoraka, kemijski reagensi koji su dio tih setova te osoblje obučeno za provođenje testova. Mnoge od ovih nestašica su posljedica naprezanja opskrbnih lanaca.
Nestašice se otklanjaju
Neke se nestašice već otklanjaju. Agencija za hranu i lijekove odobrava testove koje su razvili privatni laboratoriji. Najmanje jedan od testova daje rezultate za manje od sat vremena, što liječnicima omogućava da saznaju je li zaražena osoba koja sjedi pred njima.
Trump je 6. ožujka izjavio kako se „može testirati svatko tko to želi“. Yong ističe kako to zasad nije točno i Trumpovi su suradnici brzo ispravili predsjednika. Bez obzira na to, zabrinuti ljudi navalili su u bolnice, tražeći testove koji ne postoje.
„Ljudi su se željeli testirati iako nisu imali simptome ili su samo sjedili blizu nekoga tko je kašljao“, kaže Saskia Popescu sa Sveučilišta George Masona, koja radi na pripremanju bolnica za pandemiju. Ostali su imali samo prehladu, ali liječnici su svejedno morali koristiti maske prilikom pregleda, trošeći ionako tanke zalihe. Iako se kapacitet povećava, testovi se trebaju provoditi pažljivo. Prvi je prioritet, kaže Marc Lipsitch s Harvarda, testirati zdravstvene radnike i hospitalizirane pacijente te tako omogućiti gašenje vatre unutar bolnica. Tek kasnije, kad neposredna kriza bude usporena, može se krenuti u šire testiranje.
Za takve mjere treba vremena tijekom kojeg će pandemija nadmašiti kapacitet zdravstvenog sustava ili usporiti na održivu razinu. Ovaj tijek, a time i sudbina nacije, ovisi o trećoj potrebi, a to je socijalno distanciranje. Yong na to gleda na ovako. Trenutačno postoje dvije skupine Amerikanaca. U skupini A su svi koji su uključeni u medicinske mjere, bilo da liječe pacijente, provode testove ili proizvode opremu. U skupini B su svi ostali, a njihov je zadatak kupiti skupini A što više vremena. Skupina B mora izravnati krivulju tako što će se fizički izolirati od ostalih i presjeći lance transmisije zaraze. Ove naizgled drastične mjere treba poduzeti odmah i treba ih provoditi nekoliko tjedana.
Nije lako nagovoriti naciju da dobrovoljno ostane kod kuće, a bez jasnih smjernica Bijele kuće, gradonačelnici, guverneri i poslodavci bili su prisiljeni poduzeti vlastite korake. Neke su savezne države zabranile velike okupljanja ili zatvorile škole i restorane. Najmanje 21 savezna država uvela je neki oblik obavezne karantene, tjerajući ljude da ostanu kod kuće.
U ovakvim trenucima, kad opće dobro ovisi o žrtvi mnogih, važna je jasna koordinacija, odnosno naša četvrta potreba. Važnost socijalne distance mora se prenositi javnosti kako bi ona bila uvjerena i informirana. Umjesto toga, Trump je više puta umanjivao problem, govoreći kako „sve imamo pod kontrolom“ iako nismo imali. U nekim slučajevima njegove su zablude produbljivale krizu, a čak je i promovirao neprovjerene lijekove.
Osim toga, Trump je posljednjih dana signalizirao da je spreman povući praksu socijalnog distanciranja kako bi zaštitio gospodarstvo. Mnogi razmišljaju da visokorizične skupine treba zaštititi, a ne da se niskorizični mogu vratiti na posao, objašnjava Yong. Takvo razmišljanje je primamljivo, ali manjkavo. Ono precjenjuje našu mogućnost da procijenimo rizik neke osobe te da nekako visokorizične osobe ogradimo od ostatka društva. Konačno, bolnice su i sada prepune mlađih ljudi koje je napao koronavirus.
Prema nedavnoj analizi Sveučilišta Pennsylvania, čak i uz mjere socijalnog distanciranja, 960.000 Amerikanaca svejedno će trebati intenzivnu njegu. U SAD-u ima samo 180.000 ventilatora, a osoblja obučenog za rukovanje i skrb za samo 100.000 pacijenata. Napustiti socijalno distanciranje bilo bi glupo. A napustiti ga sada, kad nedostaje testova i zaštitne opreme, bilo bi katastrofalno.
2. Završnica
Čak i savršeni odgovor neće završiti pandemiju. Sve dok virus postoji bilo gdje, postoji šansa da neki zaraženi putnik ponovno zapali iskru u zemljama koje su već ugasile svoje požare. U takvim uvjetima postoje tri izlazne strategije, jedna je malo vjerojatna, druga je vrlo opasna, a treća je dugotrajna.
Prva strategija je da svaka nacija istodobno uspije suzbiti virus, kao što se dogodilo sa SARS-om 2003. godine. S obzirom na pandemiju koronavirusa i na to kako se borba odvija, izgledi za sinkroniziranu kontrolu širom svijeta vrlo su mali, smatra Yong.
Druga strategija podrazumijeva da će se s virusom dogoditi kao i s prethodnim pandemijama gripe: da će harati svijetom sve dok se ne stvori dovoljno imunih ljudi da pandemija zamre. Ovaj scenarij „imuniteta krda“ bio bi brz, a time i primamljiv. Ali imao bi i strašnu cijenu, SARS-CoV-2 prenosi se brže od gripe i smrtonosniji je od gripe i vjerojatno bi za sobom ostavio milijune mrtvih i uništio zdravstvene sustave.
Prema trećem scenariju, svijet će se igrati skrivača s virusom na duži rok, suzbijajući epidemije na raznim stranama sve dok se ne pojavi cjepivo. Ovo je najbolja opcija, ali isto tako i najduža i najkompliciranija. Kao prvo, ovisi o razvoju cjepiva.
Prvi su koraci bili iznenađujuće brzi. Prošlog ponedjeljka u prva klinička testiranja krenulo je moguće cjepivo koje su razvili Moderna i Nacionalni institut za zdravstvo. Inicijalna ispitivanja ukazat će istraživačima je li cjepivo sigurno i može li zapravo mobilizirati imunološki sustav. Istraživači potom moraju provjeriti sprječava li cjepivo zaista zarazu koronavirusom. Treba provesti ispitivanja na životinjama kako bi se utvrdilo da cjepivo nema ozbiljne nuspojave.
Virus će godinama ostati dio američkog života
Vjerojatno je da će novi koronavirus još godinama ostati dijelom američkog života, ako ne i duže, naglašava Yong. Bude li trenutačna runda mjera socijalnog distanciranja djelotvorna, pandemija bi se mogla povući u toj mjeri da se vratimo u privid normalnosti. Ali čim se status quo vrati, vratit će se i virus. To ne znači da će društvo morati ostati zatvoreno neprestano do 2022. godine. „Moramo se pripremiti na višekratna razdoblja socijalnog distanciranja“, rekao je Stephen Kissler s Harvarda.
U godinama koje dolaze mnogo toga, počevši od frekvencije, trajanja i termina društvenih previranja, ovisit će o dvama svojstvima virusa, a oba su trenutačno nepoznata. Prvo je sezonalnost. Koronavirusi imaju tendenciju zimske infekcije koja nestaje ili se povlači s ljetom. Tako bi moglo biti i sa SARS-CoV-2, ali sezonske varijacije možda neće biti dovoljne da bi se virus usporio ako bude dovoljno imunološki naivnih domaćina koje se može zaraziti.
Drugo je trajanje imuniteta. Kad se ljudi zaraze blažim humanim koronavirusima, koji izazivaju simptome poput prehlade, ostaju imuni nešto manje od godinu dana. S druge strane, oni koji su bili zaraženi originalnim virusom SARS-a, koji je bio kudikamo ozbiljniji, ostaju imuni mnogo duže. Pod pretpostavkom da je SARS-CoV-2 negdje u sredini, ljudi koji se oporave bit će imuni nekoliko godina.
Znanstvenici mogu iskoristiti razdoblja između napada kako bi razvili antiviralne lijekove, iako su takvi lijekovi rijetko kad panaceje i uvijek imaju nuspojave i rizik od rezistencije. Bolnice mogu stvoriti zalihe. Testovi se mogu podijeliti kako bi se brzo spoznalo kad se virus vrati. Nema razloga da SAD ponovno dopusti da ga SARS-CoV-2 uhvati nespremnog pa nema ni razloga da se mjere socijalnog distanciranja primjenjuju tako sveobuhvatno i strogo.
Bilo putem imuniteta krda ili pronalaskom cjepiva, virusu će biti sve teže širiti se ekspanzivno. Malo je vjerojatno da će potpuno nestati, Cjepivo će možda trebati ažurirati kako se virus bude mijenjao, a ljude će možda trebati redovito dodatno cijepiti. U budućnosti bi Covid-19 mogao postati poput gripe, odnosno pojavljivati se svake zime. Možda će na kraju postati toliko svakodnevan da unatoč cjepivu mnogi pripadnici generacije C neće brinuti zbog zaraze te će zaboraviti koliko je koronavirus dramatično promijenio njihov svijet.
3. Epilog
Troškovi dostizanja ove točke, sa što je manje moguće umrlih, bit će enormni. Otprilike svaki peti Amerikanac već je ostao bez posla ili su mu smanjeni radni sati. Hoteli su prazni. Zrakoplovne kompanije prizemljile su svoje flote. Restorani i ostala mala poduzeća se zatvaraju. Nejednakost je sve veća. Ljudi s nižim prihodima bit će najteže pogođeni mjerama socijalnog distanciranja, a vjerojatno će imati i kronična zdravstvena stanja koja će povećati rizik od ozbiljne infekcije, napominje Yong.
Nakon što se infekcije povuku, uslijedit će sekundarna pandemija mentalnih bolesti. U doba teške strepnje i nesigurnosti, ljudi su odsječeni od umirujućeg humanog kontakta. Zagrljaji, rukovanje i drugi socijalni rituali postali su opasni. Posebno je teško osobama koje pate od tjeskobe i opsesivno-kompulzivnih poremećaja. Starije osobe, koje su ionako isključenje iz društva, moraju se još više distancirati, što produbljuje njihovu usamljenost. Azijci već trpe rasističke uvrede, koje potiče i američki predsjednik inzistirajući na tome da se novi koronavirus naziva „kineski virus“.
Nakon pandemije osobe koje su preboljele Covid-19 suočit će se s izbjegavanjem i stigmatizacijom, kao i ljudi koji su preboljeli ebolu, SARS i HIV. I zdravstvenim radnicima trebat će vremena da se oporave, a bit će posebno podložni sindromu izgaranja na poslu i post-traumatskom stresu. Ljudi koji su dugo bili u karanteni nosit će ožiljke tog iskustva.
Međutim, postoji i potencijal za stvaranje puno boljeg svijeta nakon ove traume. Baš kao što je pojava HIV-a i AIDS-a dovela do temeljitih promjena u seksualnim navikama i raširila korištenje kondoma, tako bi i ova pandemija u našu svakodnevicu mogla uvesti pranje ruku u trajanju od najmanje 20 sekundi.
Pandemije također mogu katalogizirati socijalne promjene. Ljudi, poduzeća i ustanove nevjerojatno su brzo prihvatili praksu rada od kuće, konferencijskih poziva, bolovanja i fleksibilnih aranžmana o dječjoj skrbi. Postalo je sasvim normalno da poslodavci svojim zaposlenicima govore kako trebaju ostati kod kuće ako su bolesni. Možda će nacija naučiti, nastavlja Yong, da spremnost nije samo u maskama, cjepivima i testovima nego i u poštenim radnim uvjetima i stabilnom zdravstvenom sustavu.
Veterani prijašnjih epidemija dugo su upozoravali da je američko društvo zarobljeno u ciklusu panike i zanemarivanja. Nakon svake krize – antraks, SARS, gripa, ebola – posvećuje se pažnja i investira se u prevenciju. Ali nakon kratkog mirnodopskog razdoblja, sjećanja blijede i proračuni se smanjuju. Ovaj trend nije povezan s time koja je stranka na vlasti. Čim se dosegne normalna razina, abnormalno nam ponovno postaje nezamislivo, upozorava Yong za The Atlantic.
No, postoji razlog vjerovati da će Covid-19 biti katastrofa koja će dovesti do trajnih i radikalnih promjena. Ostale velike epidemije posljednjih desetljeća jedva da su dotaknule SAD (SARS, MERS, ebola) ili su imale blaže posljedice nego što se očekivalo (gripa H1N1 iz 2009. godine) ili su bile ograničene na specifične skupine ljudi (zika, HIV). Nasuprot tome, pandemija koronavirusa utječe na svakoga, mijenjajući svakodnevicu. Po tome je drukčija ne samo od bilo koje druge bolesti nego i od bilo kojeg drugog sustavnog izazova našeg vremena.
Nakon napada 9/11 svijet se fokusirao na protuterorizam. Nakon Covida-19 pažnja se možda usmjeri na javno zdravstvo. Možemo očekivati porast ulaganja u virologiju i vakcinologiju te porast broja studenata u javnozdravstvenim programima. Svaka će zemlja raditi i na vlastitoj proizvodnji medicinske opreme.
Trumpu raste rejting
Unatoč mnogim propustima Trumpov je rejting porastao usred pandemije koronavirusa. Zamislite što bi tek bilo, piše Yong, kad bi uspio prebaciti krivnju na Kinu, označiti ju kao negativca, a Ameriku kao heroja. Tijekom eventualnog njegova drugog mandata, SAD bi se dodatno povukao iz NATO-a i drugih međunarodnih saveza, izgradio pravi i figurativni zid i zaustavio investicije u druge zemlje. Kako bi generacija C odrastala tako bi pošasti iz inozemstva zamijenile komunizam i terorizam kao nove generacijske prijetnje.
Može se također zamisliti i budućnost u kojoj će Amerika naučiti drukčiju lekciju. Duh zajedništva, ironično rođen kroz socijalno distanciranje, tjera ljude da se okrenu prema van, prema susjedima kod kuće i inozemstvu. Izbori u studenome 2020. godine donose odmak od politike „America first“. Kao i nakon Drugog svjetskog rata, nacija se kreće od izolacionizma prema međunarodnoj suradnji. Potaknut investicijama i priljevom stranih stručnjaka, broj zaposlenih u zdravstvenom sektoru raste. Klinci iz generacije C pišu školske eseje o tome kako će biti epidemiolozi kad odrastu. Javno zdravstvo postaje središnje pitanje vanjske politike. SAD vodi novo globalno partnerstvo usmjereno na rješavanje izazova kao što su pandemije i klimatske promjene.
SARS-CoV-3 pojavljuje se niotkuda 2030. godine, ali biva zaustavljen u roku od mjesec dana, završava Ed Yong svoju analizu za The Atlantic.
0 ( + )
*
Predsjednik Bjelorusije poručio ljudima da piju votku: "Ovdje nema virusa"
Predsjednik Bjelorusije poručio ljudima da piju votku: "Ovdje nema virusa"
Hina
Foto: EPA
BJELORUSKO nogometno prvenstvo nastavljeno je i ovoga vikenda usprkos pandemiji koronavirusa koja je paralizirala svijet sporta.
Bjeloruska Premier league jedina je europska liga u kojoj se još igra nogomet, a ovoga vikenda odigrano je drugo kolo.
Derbi igran u subotu između Minska i gradskog suparnika Dinama privukao je na stadionu u bjeloruskoj prijestolnici oko 3.000 navijača.
Bjelorusija trenutačno ima manje od 100 slučajeva zaraženih koronavirusom, a mrtvih za sada nema u ovoj državi koja ima oko 9.5 milijuna stanovnika.
"Bolje je umrijeti stojeći nego živjeti na koljenima"
Većina europskih zemalja je u karanteni, no bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko nije zabrinut. Čak je građanima predložio da piju votku kako bi se borili protiv bolesti.
"Apsolutna je glupost zatvarati državne granice. Panika nam može nauditi više od samog virusa," kazao je Lukašenko.
Predsjednik je predložio da umjesto panike, njegovi građani trebaju piti votku, dva puta tjedno odlaziti u saunu i nastaviti raditi na svojim farmama jer "traktor može sve izliječiti".
"Bolje je umrijeti stojeći nego živjeti na koljenima", rekao je u subotu lokalnoj televiziji nakon hokejaške utakmice. "Ovdje nema virusa, Ne vidim ih," poručio je Lukašenko.
U Bjelorusiji su dosad zabilježena 94 slučaja koronavirusa.
0 ( + )
*
Slovenija uvela još strože mjere, Janša objasnio detalje "megazakona"
Slovenija uvela još strože mjere, Janša objasnio detalje "megazakona"
Hina
Foto: EPA
KAKO bi spriječila širenje koronavirusa slovenska vlada donijela je odluku po kojoj od ponoći na ponedjeljak građani ne smiju napuštati područje općine u kojoj žive, uz izuzetke poput odlaska na posao.
Odluka o privremenoj općoj zabrani kretanja i okupljanja ljudi na javnim mjestima i površinama, te zabrani kretanja izvan općina stalnog ili privremenog boravka stupa na snagu 30. ožujka u 00,00 sati i važi do opoziva, objavila je slovenska vlada u nedjelju navečer na svom Twitter računu.
Odluka o zabrani napuštanja matične općine, navodi se u odluci, ne odnosi se na službe i djelatnosti kojima se osigurava izvođenje zadaća države, lokalnih zajednica i javnih službi.
Stroge mjere
Kretanje, pristup i zadržavanje na javnom mjestu, uz mjere socijalnog distanciranja, dopušteno je za odlazak na posao, obavljanje gospodarskih, poljoprivrednih i šumarskih aktivnosti, te otklanjanje neposredne opasnosti za zdravlje, život i imovinu. Ostali razlozi uključuju pomoć osobama kojima je potrebna potpora, te odlazak u ljekarne i zdravstvene ustanove.
Odluka predviđa i nekoliko drugih izuzetaka, a za dio njih bit će potrebne dozvole koje će izdavati predstavnici lokalnih vlasti, odnosno načelnici općina.
Premijer Janez Janša kazao je da je riječ o restrikcijama koje se donose jer su neka već donijeta ograničenja proteklih dana bila kršena.
No, ni ove restrikcije same po sebi neće pomoći u obuzdavanju epidemije ako ih se svi ne budu strogo držali, istaknuo je.
Janša: "megazakon" od 3 milijarde eura za Covid-19 potreban za oporavak društva
"Megazakon" pomoći stanovništvu i gospodarstvu težak 3 milijarde eura za prevladavanje posljedica epidemije Covida-19 u Sloveniji potreban je za premošćivanje do vremena izlaska iz krize, rekao je premijer Janez Janša.
"Cijeli financijski paket težak je 3 milijarde eura, to je nešto čega u Sloveniji još nije bilo. Njime interveniramo na brojna područja, kako bismo kao društvo mogli normalno funkcionirati i kad ovoj krizi bude kraj", kazao je Janša na konferenciji za novinare predstavljajući javnosti novi zakon.
Njegovo je očekivanje da će zakon s preko 100 članaka parlament prihvatiti sredinom idućeg tjedna, kako bi se što prije počeo provoditi.
Zakonski prijedlog usklađen među članovima četveročlane koalicije ima ugrađeni članak prema kojemu se njegovo stupanje na snagu, nakon što ga parlament prihvati, ne može osporavati na referendumu i time ga proceduralno odgoditi.
Njegove odredbe primjenjivale bi se do kraja svibnja, s time da bi se mogle produžiti za još mjesec dana, ako se sredinom svibnja ocijeni da će kriza izazvana pandemijom potrajati duže.
Janša je građane pozvao da u vrijeme zdravstvene i socijalne krize koju je izazvala pandemija pokažu međusobnu solidarnost, a najavio je i strože mjere koje će se odrediti ako se građani donesenih mjera ne budu dosljedno pridržavali.
To je bio slučaj zadnja dva dana, kad je prvotna disciplina koju su pokazivali popustila jer ih je na druženje i vrijeme na otvorenom izmamilo sunce i toplije vrijeme.
Ministar financija Andrej Šircelj izjavio je na konferenciji za novinare u vladi da su izvori za opsežno interventno financiranje poduzeća i građana u nastaloj krizi osigurani kroz državni proračun, a pokrit će se i europskim sredstvima, te povoljnim zaduživanjem koje je Slovenija zadnjih dana realizirala.
Pojasnio je da se Slovenija ovih dana i dodatno zadužila po "relativno povoljnim uvjetima", pa je prodala državne obveznice u visini 1,1 milijardu eura, pri čemu je kamatna stopa za državnu obveznicu s dospijećem plaćanja od 9 godina bila 0,7 posto, a za trogodišnju obveznicu 0,25 posto.
Odgovarajući na pitanja novinara, Janša je zanijekao navod da jedan član "megazakona" sadrži i odredbu koja policiji daje ovlasti za ulazak u privatne stanove, ali je potvrdio da sadrži odredbu koja državi daje mogućnost da preko teleoperatera kontrolira komunikaciju i kretanje onih građana kojima je zbog epidemije određena samoizolacija.
No, takav nadzor moći će se provoditi samo uz privolu građana koji su u karanteni, naglasio je slovenski premijer.
Financijska pomoć koja se kroz megazakon daje poljoprivrednom sektoru i poljoprivrednim i prehrambenim tvrtkama i individualnim poljoprivrednicima polazi od pretpostavke o poljoprivredi kao nacionalnom strateškom resursu, naglasila je ministrica poljoprivrede Aleksandra Pivec.
Ona je naglasila da će se ubuduće stimulirati domaća proizvodnja i kupnja domaće hrane.
Osim široke pomoći kroz plaćanje doprinosa i uplatu temeljnog minimalnog dohotka širokom krugu malih i mikropoduzeća, pomoći socijalno ugroženima, te umirovljenicima s najnižim mirovinama koji će za vrijeme krize dobivati posebne dodatke, vlada je naglasila da su posebno važne mjere za poduzetnike i obrtnike zbog velikog pada njihovog prometa.
I oni će imati pravo na temeljni dohodak koji osigurava država, odgodit će im se plaćanje poreza na dohodak, a smanjivanje dohotka pravdat će posebnom osobnom izjavom.
Država će svoje obveze iz megazakona isplaćivati najkasnije za osam dana, a izdat će i 200 milijuna eura vrijedne garancije poduzećima u kreditnim teškoćama, kako bi im banke mogle odgoditi naplatu financijskih obveza iz zaduživanja, naveli su među ostalim ministri na konferenciji za novinare.
0 ( + )
*
Šef kineskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti: Ovo su greške koje Europa radi
Šef kineskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti: Ovo su greške koje Europa radi
HINA, R.I.
Screenshot: You Tube
KINESKI znanstvenici na prvoj liniji borbe u sprečavanju širenja koronavirusa posljednjih mjeseci nisu bili dostupni stranim medijima. Mnogi su bili preopterećeni nastojanjem da razumiju epidemiju i suprotstave joj se te odgovaranje na upite medija, pogotovo one van, Kine nije im bio prioritet.
Portal Science dva mjeseca je pokušavado oći do Georgea Gaa, glavnog direktora kineskog Centra za prevenciju i sprečavanje bolesti kako bi ga intervjuirali. Prošlog tjedna im je odgovorio.
Gao nadgleda 2000 zaposlenika, no i dalje se bavi znanstvenim radom. U siječnju je bio dio tima koji je napravio prvu izolaciju i sekvenciranje SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje Covid-19. U siječnju je bio koautor u dva znanstvena članka objavljena u The New England Journal of Medicine (NEJM), koja su pružila pogled na detaljnu epidemiologiju i kliničke značajke bolesti. Uz to, objavio je još tri rada koja se tiču COVID-19.
Gao je završio veterinu, no potom je upisao doktorat iz biokemije na Sveučilištu u Oxfordu te postdoktorat iz imunologije i virologije na Harvardu.
Održavanje socijalne udaljenosti ključna je strategija za kontrolu
Što druge zemlje mogu naučiti od kineskom pristupu Covidu-19?
Održavanje socijalne udaljenosti ključna je strategija za kontrolu bilo koje zarazne bolesti, a posebice ako su vezane uz respiratorne infekcije. Prvo smo koristili “nefarmaceutske strategije", jer nismo imali specifičnih inkubatora, lijekova ni cjepiva. Potom je važno izolirati sve zaražene. Treće, ljudi u bliskom odnosu sa zaraženim osobama moraju u karantenu. Potrošili smo puno vremen tražeći te ljude, ali i za pregledavanje uvjeta karantene. Četvrto, zabraniti javna okupljana. I peto, restriktivne mjere.
Zatvaranje je u Kini počelo 23. siječnja u Wuhanu te se proširilo na druge susjedne gradove u provinciji Hubei. Druge provincije u Kini imale su manje restriktivna zatvaranja. Koliko je ovo bilo dobro koordinirano te koliko su važni “supervizori” koji su nadgledali četvrti?
Mora postojati razumijevanje i konsenzus. Za to je potrebno vrlo jako liderstvo, I na lokalnoj i na nacionalnoj razini. Mora postojati supervizor i koordinator koji vrlo blisko surađuju s javnošću. Supervizori moraju znati tko su bliski kontakti zaraženih, tko su sumnjivi slučajevi. Supervizori u zajednici moraju biti vrlo oprezni. Oni su ključni.
Velika greška u SAD-u i Europi, po mom mišljenju, jest što ljudi ne nose maskeoje greške rade države
Koje greške rade države?
Velika greška u SAD-u i Europi, po mom mišljenju, jest što ljudi ne nose maske. Ovaj virus se prenosi kapljično i u bliskom kontaktu. Kapljični prijenos igra vrlo važnu ulogu – morate nositi masku jer kada govorite uvijek iz usta izlaze kapljice. Mnogi ljudi imaju asimptomatične i presimtomatične zaraze. Ako oni nose maske, mogu spriječiti kapljice koje nose virus da se prenesu na druge.
Što je s drugim mjerama kontrole? Kina je počela s agresivnim pristupom mjerenju temperature u zgradama, trgovinama, javnom prijevozu?
Da. Bilo gdje da ulazite u Kini, termometri su tu. Potrebno je ljudima što češće mjeriti temperature kako bi svatko tko je ima ostao kod kuće.
I uistinu važno pitanje jest koliko je virus stabilan u okruženju. Jer je to omotani virus, ljudi misle da je krhak i posebno osjetljiv na temperature površine ili vlažnost. No rezultati i kineskih i američkih studija pokazali su da je vrlo otporan na neke površine. Može preživjeti u raznolikom okruženju. Ovdje su nam potrebni odgovori utemeljeni na znanosti.
Zaraženi ljudi moraju u izolaciju. Tako treba biti svugdje.
Ljudi koji su u Wuhanu bili pozitivni, no nisu previše oboljeli, poslani su u izolaciju u posebnim velikim prostorima gdje im nije bila dozvoljena posjeta obitelji. Je li to nešto što druge zemlje bi isto trebali razmotriti?
Zaraženi ljudi moraju u izolaciju. Tako treba biti svugdje. Covid-19 može se kontrolirati jedino ako se ukloni izvor zaraze. To je razlog zbog kojeg smo izgradili privremene bolnice i pretvorili stadione u bolnice.
Postoje mnoga pitanja o tome kako je došlo do izbijanja virusa u Kini. Kineski istraživači otkrili su da je prvi slučaj zabilježen još 1. prosinca 2019. godine. Što mislite o tekstu objavljenom u South China morning Postu u kojem piše da podaci kineske vlade pokazuju da su prvi slučajevi bili u studenom 2019., odnosno prvi 17. studenog?
Nema solidnih dokaza da smo imali klaster u studenom. Mi sada pokušavamo bolje shvatiti podrijetlo.
Zdravstveni službenici u Wuhanu povezali su veliki broj slučajeva zaraze s tržnicom Huanan koja je zatvorena 1. siječnja. Pretpostavka je da je virus skočio na ljude sa životinje kupljene i vjerojatno ubijene tamo. No u vašem radu objavljenom u NEJM-u, u kojem je opisan retrospektivni pogled na slučajeve, tvrdite da četiri od pet najranije otkrivenih slučaja zaraze nisu imali veze s tržnicom. Mislite li da je ta tržnica porijeklo virusa ili distrakcija, odnosno pojednostavljeni faktor, no ne i originalni izvor?
To je vrlo dobro pitanje. Radite kao detektiv. Od samog početka svi su mislili da je mjesto nastanka tržnica. Sada mislim da je tržnica mogla biti prvo mjesto ili mjesto gdje se virus proširio. To je znanstveno pitanje. I postoje dvije mogućnosti.
Brzo smo podijelili informacije s kolegama znanstvenicima
Kina je kritizirana jer nije odmah podijelila sekvencu virusa. Priča o novom koronavirusu pojavila se 8.siječnja u The Wall Street Journal, a nije došla od kineskih znanstvenika. Zašto?
To je bio jako dobro nagađanje The Wall Street Journala. Svjetska zdravstvena organizacija je obaviještena o sekvenci. I mislim da je vrijeme između objave članka i službene podjele sekvence bilo nekoliko sati. Mislim da nije bilo više od jednog sata.
No javna baza podataka o sekvenci kasnije je pokazala da su prvu podnijeli kineski istraživači 5. siječnja. Dakle, bila su najmanje tri dana da ste znali da se pojavio novi koronavirus. To neće promijeniti tijek epidemije sada, no da budemo iskreni, nešto se dogodilo s javnom objavom izvještaja sekvenci.
Ne bi rekao. Brzo smo podijelili informacije s kolegama znanstvenicima, no u to je bio uključen i sektor javnog zdravstva i morali smo pričekati zakonodavce da ih objave javnim. Ne želite da javnost paničari, zar ne? I nitko iz nijedne zemlje nije mogao predvidjeti da će virus uzrokovati pandemiju.
Do 20. siječnja kineski znanstvenici su rekli kako postoji jasan dokaz prijenosa virusa s ljudi na ljude. Što mislite zbog čega je epidemiolozima u Kini to bilo teško vidjeti da se događa?
Još nemamo potpune epidemijske podatke. A od početka se suočavamo s vrlo ludim i tajnovitim virusom. Isto je i u Italiji, i bilo gdje drugo u Europi, kao i SAD-u.Od samog početka znanstvenici i svi su mislili: “Pa dobro, to je samo virus”.
U Kini nema više lokalne transmisije koronavirusa
Pada širenje virusa u Kini, a novi slučajevi oboljenja su uglavnom oni koji su pokušali ući u zemlju, točno?
U ovom trenutku ne postoji lokalna transmisija, ali za Kinu su sada problem uvezeni slučajevi. Jako puno zaraženih osoba dolazi u Kinu.
No što će se dogoditi kada se Kina vrati u normalu? Mislite li da je zaraženo dovoljno ljudi da imunitet krda zadrži virus od daljnjeg širenja?
Mi definitivno nismo stekli još imunitet krda. No čekamo na podrobnije rezultate testiranja koji će nam kazati koliko je zapravo ljudi bilo zaraženo.
Koja je sada strategija? Kupovina vremena dok se ne nađe učinkovit lijek?
Da, naši liječnici rade i na cjepivu i na lijekovima.
Mnogi znanstvenici smatraju da je remdesivir najobećavajućiji lijek. On se sada testira. Kada mislite da će se dobiti podaci o lijeku u Kini?
U travnju.
Jesu li kineski znanstvenici razvili životinjske modele koji su dovoljno snažni za proučavanje patogeneze i testiranje lijekova i cjepiva?
Trenutno koristimo majmune i transgenske miševe, koji imaju ACE2,odnosno ljudski receptor za virus. Modeli miševa su u širokoj upotrebi u Kini za testiranje lijekova i cjepiva. I mislim da će nekoliko radova izaći na temu majmunskih modela. Mogu vam kazati da naš model majmuna funkcionira.
Što mislite o tome kako je predsjednik Donald Trump novi koronavirus nazvao “kina virus” ili kineski virus”?
Definitivno nije ga dobro zvati kineskim virusom. Virus pripada zemlji. Virus je naš zajednički neprijatelj – a ne neprijatelj bilo koje osobe ili zemlje.