U SAD-u najviše zaraženih od ospica u zadnjih 25 godina
U SAD-u najviše zaraženih od ospica u zadnjih 25 godina
HINA
Ilustracija: EPA
BROJ osoba zaraženih ospicama najviši je u SAD-u u posljednjih 25 godina što je posljedica širenja dezinformacija o štetnosti cjepiva protiv te bolesti, objavile su danas savezne zdravstvene vlasti.
Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti izvijestili su o 704 slučajeva do 26. travnja.
Velika većina zaraženih su djeca koja nisu primila cjepivo MRP (ospice - zaušnjaci - rubeola), kazali su dužnosnici.
"Bolesti su se mogle potpuno izbjeći", rekao je ministar zdravstva Alex Azar te objasnio da je riječ o jednom od najtestiranijih cjepiva.
Trump pozvao ljude na cijepljenje
U SAD-u sve više roditelja odbija cijepiti djecu vjerujući, a što je protivno znanstvenim dokazima, da cjepivo izaziva autizam ili druge poremećaje.
U 22 države zabilježeni su slučajevi ove krajnje zarazne i ponekad smrtonosne bolesti. Nijedna od oboljelih osoba u najnovijem izbijanju bolesti nije umrla, ali je njih 3 posto dobilo upalu pluća, a 9 posto je hospitalizriano zbog komplikacija koje je izazvala bolest, kazale su zdravstvene vlasti.
Američki predsjednik Donald Trump pozvao je u petak Amerikance da se cijepe nakon izbijanja ospica diljem zemlje.
"Cijepljenje je jako važno", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući. "Svi moraju dobiti svoje cjepivo."
U prošlosti je Trump davao neku vrstu potpore pokretu protiv cijepljenja, tvrdeći primjerice da velike doze cjepiva malim bebama mogu biti povezane s autizmom. "Vrlo velike kombinacije cjepiva za malu djecu uzrokuju povećanje oboljelih od autizma", objavio je Trump na Twitteru još 2012. godine.
Broj oboljelih od ospica u svijetu porastao za 300 posto
Pokret protiv cijepljenja, nastao na temelju znanstveno oborenog britanskog izvješća iz 1998. o poveznici između cjepiva i autizma, porastao je posljednjih godina zbog sve više teorija zavjere na društvenim medijima.
Ponovljene studije pokazale su da nema poveznice između cjepiva i autizma. U najnovijoj studiji promatrano je više od 650 hiljada djece preko deset godina.
Oko 169 milijuna djece nije primilo prvu važnu dozu cjepiva protiv ospica između 2010. i 2017., navodi se u izvješću UNICEF-a.
Broj oboljenja od ospica porastao je za 300 posto diljem svijeta u prva tri mjeseca 2019. u odnosu na isto razdoblje prošle godine, navodi UN.
0 ( + )
*
Pucnjava kod američkog veleposlanstva na Haitiju
Pucnjava kod američkog veleposlanstva na Haitiju
HINA
Ilustracija: EPA
AMERIČKO veleposlanstvo na Haitiju upozorilo je u ponedjeljak na pucnjeve ispaljene blizu njihove zgrade u Port-au-Princeu, u incidentu koji je ubrzo završio.
State Department je u upozorenju putnicima istaknuo da su se na stražnjem ulazu u veleposlanstvo čuli pucnjevi i da se osoblje sakrilo u zgradu.
"Ako idete u veleposlanstvo, pronađite sigurno mjesto", pisalo je u objavi State Departmenta na Twitteru, a dva sata kasnije dodano je da se situacija smirila.
U Haitiju, jednoj od najsiromašnijih zemalja na planetu, u februaru je došlo do prosvjeda više hiljade Haićana koji su zahtijevali bolje životne uvjete i odlazak predsjednika Jovenela Moisea.
0 ( + )
*
Putin naljutio Kijev, Ukrajincima će dijeliti ruske putovnice
Putin naljutio Kijev, Ukrajincima će dijeliti ruske putovnice
R.I.
Foto: EPA
RUSKI predsjednik Vladimir Putin govorio je u ponedjeljak o "zajedničkom državljanstvu" između Rusije i Ukrajine, nekoliko dana nakon što je razljutio Kijev predloživši ubrzano izdavanje ruskih putovnica Ukrajincima.
"Ako se u Ukrajini budu davale putovnice Rusima i ako ih mi u Rusiji budemo davali Ukrajincima, prije ili kasnije doći će do očekivanog rezultata, imat ćemo zajedničko državljanstvo", rekao je nakon jedne svečanosti u Moskvi.
"To treba pozdraviti", dodao je šef Kremlja i pozdravio na ukrajinskom.
Putin je to izjavio dok promatrači pozorno prate razvoj odnosa između Moskve i Kijeva nakon što je u Ukrajini na predsjedničkim izborima pobijedio politički neiskusan komičar Volodimir Zelenskij.
Umjesto da mu čestita, Putin je prošlog tjedna potpisao uredbu kojom stanovnicima separatističkih regija na istoku Ukrajine olakšava dobivanje ruskog državljanstva. U subotu je rekao da to namjerava ponuditi svim Ukrajincima.
Kijev i EU osudili Putinove najave
Kijev i Europska unija su osudili te najave i optužili ruskog predsjednika da pokušava destabilizirati zemlju tijekom prijelaznog razdoblja.
Neki strahuju da bi podjela putovnica mogla poslužiti kao opravdanje za ruske vojne akcije zbog prisustvu ruskih građana u Ukrajini.
U odgovoru je Volodimir Zeleneskij rekao da će Kijev dati "ukrajinsko državljanstvo osobama svih naroda koji pate pod autoritarnim i korumpiranim režimima", posebice u Rusiji.
Putin je u ponedjeljak ponovio da Ruse i Ukrajice smatra "bratskim narodima".
"Mislim da se radi o jednom narodu s kulturnim, lingvističkim i povijesnim specifičnostima", dodao je.
Ukrajina i Rusija prolaze kroz duboku krizu nakon što je Moskva 2014. pripojila ukrajinski poluotok Krim i izbijanja sukoba sa separatistima, za koje Kijev i Zapad drže da ih podržava Rusija.
0 ( + )
*
Šef UN-a Kinu pitao o mučenju Ujgura, muslimanske nacionalne manjine
Šef UN-a Kinu pitao o mučenju Ujgura, muslimanske nacionalne manjine
HINA
Foto: Hina/ EPA
GLAVNI tajnik UN-a Antonio Guterres postavio je kineskim dužnosnicima pitanje ljudskih prava Ujgura, muslimanske manjine nastanjene u pokrajini Xinjiang, rekao je njegov glasnogovornik u ponedjeljak.
Međunarodna zajednica kritizira Kinu zbog njezinih centara za preodgoj u koje je, prema borcima za ljudska prava, zatvorila više od milijun Ujgura i drugih muslimana.
Kina je pokazala diplomatima te centre za preodgoj i rekla da islamski ekstremisti svojim "apsurdnim propovijedima" pretvaraju neke ljude u "smrtonosne demone".
Guterres se sastao s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom u petak na rubu summita kineske inicijative Pojas i put. Pitanje ljudskih prava Ujgura postavio je na sastanku s kineskim šefom diplomacije Wangom Yijem, navodi UN .
"Glavni tajnik razgovarao je o svim relevantnim pitanjima s kineskim vlastima... a to uključuje i stanje u Xinjiangu", rekao je glasnogovornik Stephane Dujarric.
Kina ranije rekla da su UN-ovi dužnosnici dobrodošli
Glavni tajnik je kineskim sugovornicima rekao da potpuno podupire inicijativu Visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet, dodao je Dujarric.
Bachelet opetovano poziva Kinu da dopusti UN-u istragu navoda o samovoljnim uhapšenjima i nestancima osoba, napose muslimana u pokrajini Xinjiang.
Kina je ranije kazala da su UN-ovi dužnosnici dobrodošli ako se "neće miješati u unutarnja pitanja".
Guterresovo stajalište o tom pitanju jednako je "u privatnom i u javnom nastupu" i temelji se "na punom poštivanju jedinstva i teritorijalnog integriteta Kine, osudi terorističkih napada jer ih nikakva svrha ili nepravda ne može opravdati te (na stajalištu) da ljudska prava moraju biti potpuno poštovana u borbi protiv terorizma i sprečavanju nasilnog ekstremizma", rekao je Dujarric.
"Svaka zajednica mora osjećati da se njezin identitet poštuje i da ona potpuno pripada cijeloj naciji, rekao je.
0 ( + )
*
Objavljena snimka vođe ISIS-a, prva od 2014. godine
Objavljena snimka vođe ISIS-a, prva od 2014. godine
R.I., Hina
Foto: Hina/EPA
ŠEFskupine Islamska država (ISIS) Abu Bakr al-Baghdadi pojavio se prvi puta u pet godina u propagandnom videu koji je danas objavila ta džihadistička organizacija.
Nije poznat datum kada je video snimljen, ali osoba koja je predstavljena kao al-Baghdadi izjavljuje da "je sada završena bitka za Baghouz" govoreći o posljednjem utočištu ultraradikalne skupine na istoku Sirije koje je palo 23. ožujka.
Muškarac koji sjedi prekriženih nogu izjavljuje "da će se Islamska država osvetiti" u ime svojih ubijenih članova i da će borba sa Zapadom biti "duga".
On se u videu obraća trojici muškaraca čija su lica zamagljena i obećava druge akcije IS "nakon ove bitke".
SAD nudi 25 milijuna dolara za njegovo hapšenje
Video je objavila medijska mreža Islamske države al-Furqan.
Zadnja poruka koja se pripisuje al-Baghdadiju je audio snimka objavljena u augustu prošle godine.
Šef džihadista se prvi puta pojavio u javnosti 2014. u Mosulu, na sjeveru Iraka, gdje je proglasio "kalifat" Islamske države.
Stručnjaci drže da se najtraženiji čovjek na svijetu skriva u sirijskoj pustinji.
Sjedinjene Države nude 25 milijuna dolara za hapšenje al-Baghdadija.
1) BREAKING: #ISIS’ Furqan issues new video showing leader Abu Bakr al-Baghdadi, marking the first time he is shown in a video since his July 2014 sermon at the Great Mosque in #Mosulpic.twitter.com/cDgOmx7Mhn
ZAPOVJEDNIK zatvora Guantanamo, kontraadmiral John Ring, smijenjen je s dužnosti zbog "nedostatnog povjerenja u njegove zapovjedne sposobnosti", navele su danas američke oružane snage.
Odluka je donesena 27. travnja i na njegovu funkciju stupio je njegov zamjenik, brigadni general John Hussey, dodaje se u priopćenju zapovjedništva američke vojske zadužene za Latinsku Ameriku, bez dodatnih pojedinosti o razlozima te smjene.
"Ta promjena u zapovjedništvu neće ugroziti sigurnost i humanost pravne skrbi zatvorenika u Guantanamu", dodao je taj izvor.
Imenovan u travnju 2018. zapovjednikom združene borbene skupine koja vodi taj zatvor na jugoistoku Kube, Ring je trebao otići s dužnosti sredinom lipnja.
On je otpušten nakon jednomjesečne istrage, rekla je vojna glasnogovornica za dnevni list The New York Times.
U zatvoru su isti zatvorenici već 11 godina
Od stupanja na dužnost Ring je tražio obnovu zatvora u kojem se nalazi 40 zatvorenika, starih između 37 i 71 godine, kako bi ga prilagodio sve starijim zatvorenicima koji će većinom doživotno tamo ostati.
I 1800 vojnika koji rade u zatvoru, čuvari i kuhari, ophodnje i pomorski nadzor, također su smješteni u sve neprikladnijim objektima. Zatvor je otvoren 2002. nakon uhapšenja prvih džihadista u sklopu američke intervencije u Afganistanu, u odgovoru na terorističke napade 11. rujna 2001. i u Guantanamu je bilo i do 780 zatvorenika.
U zatvor nije došao novi zatvorenik od 2008., ali predsjednik Donald Trump je u siječnju 2018. potpisao uredbu o daljnjem korištenju zatvora.
Zatvor bi trebao ostati otvoren još 25 godina. Većina zatvorenika Guantanama nikad nije optužena niti im je suđeno.
0 ( + )
*
Prije 26 godina jedan Britanac se spalio zbog rata u BiH. Ovo je priča o tome
Prije 26 godina jedan Britanac se spalio zbog rata u BiH. Ovo je priča o tome
G.D.
Screenshot: Factum
"BRITANIJA mora zaustaviti rat u Bosni, čak i silom ako je potrebno. Sada je vrijeme da povratimo svoje međunarodno poštovanje. Britanska vojska ne smije biti tek počasna straža na masovnom pogrebu. Bosanske bebe, djeca i žene strpljivo čekaju da političari učine ono što i sami znaju da trebaju - daju im zaštitu, vojnu zaštitu. Ne smijemo više gledati to sa strane. Dosta je bilo spaljenih leševa iz bombardiranih zgrada."
Tako je glasila posljednja poruka britanskog državljanina Grahama Bamforda koji se na današnji dan prije 26 godina, 29. travnja 1993. godine, u Londonu protestno spalio zbog rata u Bosni i Hercegovini i odbijanja britanskih vlasti da vojno interveniraju i zaustave taj rat.
Potaknuo ga je pokolj u Ahmićima
Bamford se spalio na ulici nedaleko od britanskog parlamenta, u kojemu se u tom trenutku održavala rasprava o situaciji u BiH. Prema svjedočenju njegovih bližnjih, on nije ima neke direktne veze s BiH, ali je bio jako pogođen slikama i snimkama razaranja i ubijanja te je osjetio potrebu da mora nekako skrenuti pažnju na pasivnost britanske vlade prema svemu tome. Naročito su ga potresle slike masakra u Ahmićima u kojem su snage HVO-a ubile 116 ljudi i koji se dogodio oko dva tjedna prije, između ostaloga i jer ga je jedna ubijena djevojčica podsjetila na njegovu kćer.
Svjedoci njegova samospaljivanja kažu da je umro u teškim mukama, iako su ga neki prolaznici pokušali brzo ugasiti nakon što je zapalio svoju odjeću koja je bila polivena benzinom.
Dokumentarni film "Graham i ja"
Hrvatski dokumentarist Nenad Puhovski snimio je 1997. godine dokumentarni film “Graham i ja” u kojemu se pozabavio ovim slučajem.
"Vidio sam čovjeka kako gori, vrištao je, gorio je. Sjećam se kako se kretao, bila je to strašna agonija", rekao je jedan svjedok u dokumentarcu.
"Bilo je puno svjedoka. Mnogi od njih su govorili da je to možda protest zbog Bosne", ispričala je svjedokinja u dokumentarcu.
Nažalost, ovaj ekstremni protesti čin Grahama Bamforda nije ostavio velikog traga niti je utjecao na politiku britanske vlade prema BiH.
“Ovo je film o Grahamu, njegovim djelima, šutnji kojom su obavijena, ali i o autoru - pripadniku praktično iste generacije, i njegovom nastojanju da producira film o tom događaju. Verzija filma iz 2006. obogaćena je izjavama Grahamovog oca koji u vrijeme snimanja izvorne verzije još nije želio stati pred kameru. Godine 1998. film je prikazan i u britanskom parlamentu”, navodi se u službenom opisu filma koji je producirala kuća Factum.
Gradska uprava Grada Sarajeva 2009. ustanovila je nagradu koja nosi ime Grahama Bamforda, a dodjeljuje se za iskazanu izuzetnu građansku hrabrost, solidarnost, humanost i altruizam.