Austrijski Krone Zeitung o ulasku Hrvatske u EU: "Problematično dijete stiže na Titanic"
Screenshot: Krone.at
MEĐU brojnim austrijskim medijima koji ovih dana analiziraju ulazak Hrvatske u EU je i Krone Zeitung koji je Lijepu našu okarakterizirao kao "problematično dijete" koje se ukrcava na - Titanic.
Austrijski dnevnik navodi kako će se u ponedjeljak na brod EU ukrcati 4,5 milijuna Hrvata: "1. srpnja ukrcavaju se na parobrod koji plovi prema europskoj budućnosti, ali mora li to nužno biti Titanic?". "Hrvatska je prva zemlja koja će ući u EU bez ikakvih iluzija", pišu. Nabrajaju i koje brige more građane: ekonomska kriza, nedovoljno razvijena industrija te korupcija, a podsjećaju i na blizak odnos Hrvatske i Austrije, kao i činjenicu da je Hrvatska druga po redu glavna austrijska turistička zemlja.
Navode i kako je Austrija broj 1 po investiranju u hrvatsko gospodarstvo, ali pišu i kako u Lijepoj našoj vladaju nacionalizam i strah od gubitka posla zbog privatizacije. Kao glavne probleme o kojima od austrijskih ulagača sluša austrijski delegat za gospodarstvo u Zagrebu, Roman Rauch, nazvan "Zidom plača austrijskih investitora", navode nepotizam, korupciju, birokratsko maltretiranje, nedostatak planiranja i pravne sigurnosti. Krone Zeitung piše i kako u glavama ljudi "još uvijek ima previše Titovog socijalizma".
Osvrnuli su se i na neslaganja između Hrvata i Srba, posebice na najnovije probleme oko dvojezičnosti. "Siromaštvo je gorivo nacionalizma", pišu Austrijanci govoreći o problemu nedostatka radnih mjesta, posebice u "ekonomski mrtvim" područjima uz granicu sa Srbijom.
U prosvjedima ubijen mladi Amerikanac: SAD upozorio građane da ne putuju u Egipat, povlači i dio diplomatskog osoblja
Foto: Guliver Image/Getty Images
U EGIPTU se održavaju masovni prosvjedi protivnika Vladinih mjera, ali i Vladinih pristaša. Na ulicama su deseci hiljada ljudi, javlja RT.
Veliki prosvjedi obiju strana najavljeni su za nedjelju, na godišnjicu predsjednikove inauguracije. Već jučer je nekoliko hiljada pristaša predsjednika Mohammeda Morsija prosvjedovalo ispred glavne džamije u jednoj kairskoj četvrti. Opozicijski prosvjednici počeli su se okupljati na više mjesta u glavnome gradu Egipta, uključujući i trg Tahrir, javlja BBC.
U Aleksandriji su se prosvjednici i fizički sukobili, a policija je nasilje pokušala smiriti suzavcem. Kako javlja RT, ozlijeđeno je oko 70 ljudi, a najmanje je jedna osoba ubijena u pucnjavi. U tome je gradu nasmrt izboden i jedan američki državljanin. Tamošnja je televizija javila da se radi o novinaru, ali kasnije je objavljeno da je ubijeni student. Jučer je ubijeno još dvoje ljudi, javlja BBC.
SAD upozorio Amerikance da ne putuju u Egipat, povlači i dio diplomatskog osoblja
SAD je nakon toga upozorio Amerikance da ne putuju u Egipat te naložio diplomatskom osoblju koje nije neophodno da napusti zemlju.
Američki državljanin navodno je mobitelom slikao događaje oko sebe. Različite su informacije o tome kako je ubijen. Službeni Egipat tvrdi da je uboden nožem u prsa, ali drugi izvori tvrde da je ubijen vatrenim oružjem.
Na mrežnoj stranici Kenyon Collegea u Ohiju objavljeno je da je žrtva 21-godišnji student Andrew Pochter koji je u Egiptu radio za jednu neprofitnu organizaciju.
Dužnosnici su objavili da je u posljednjih nekoliko dana na sjeveru Egipta u nasilju povezanom s političkom situacijom poginulo najmanje četvero ljudi. Pripadnici Muslimanskog bratstva, koje podupire predsjednika, kaže da su žrtve iz njihovih redova.
Velika istraga talijanskog pravosuđa: Zbog pranja novca u vatikanskoj banci uhapšen biskup
Ilustracija: Guliver image/Getty images
TALIJANSKI mediji izvijestili su da su u srijedu, u sklopu velike istrage talijanskog pravosuđa, privedeni jedan biskup, jedan pripadnik talijanskih tajnih službi i jedan financijski posrednik zbog sumnje na pranje novca u vatikanskoj banci.
Uhićeni biskup je msgr. Nunzio Scarano, a sumnjiči ga se za pronevjeru i korupciju.
Podsjetimo, talijansko pravosuđe je u rujnu 2010. godine pokrenulo opsežnu istragu usmjerenu na predsjednika Zavoda za religijska djela Ettorea Gottija Tedeschija i tadašnjeg glavnog direktora Paola Ciprianija zbog sumnje na pranje novca.
Istraga je na kraju dovela do smjene uprave Zavoda, ali i blokade računa vatikanske banke.
"Istražuje me FBI, radim na velikoj priči": Jesu li tajne službe ubile nagrađivanog američkog novinara?
Foto: Guliver image/Getty images
PRIJE devet dana u prometnoj nesreći poginuo je 33-godišnji novinar Michael Hastings. Nesreća se dogodila ujutro u 4.20, kada se automobilom zabio u drvo, nakon čega je izbio požar. Hastings je smrtno stradao na mjestu nesreće. Nakon provedenog očevida, navodno je utvrđeno da nesreća nije sumnjiva, no čekaju se još rezultati toksikoloških testova, koji će biti gotovi tek za 8 do 10 tjedana.
Prema informacijama koje su dosad izašle u javnost iz policije, navodno je Hastings vozio prebrzo te izgubio nadzor nad automobilom. Njegovi prijatelji ne vjeruju u to. "Svi znaju da je vozio kao neki starac, tako da nema šansi da je izgubio kontrolu nad vozilom", tvrdi jedan od njegovih prijatelja u razgovoru za Fox News. "Na puno pitanja o njegovoj smrti treba pronaći odgovor", dodao je.
Novinar je tražio pomoć WikiLeaksove odvjetnice!
Naime, 15 sati prije smrti Hastings je svojim prijateljima i kolegama poslao poruku: "FBI ispituje moje bliske prijatelje i kolege. Ako dođu do vas, bilo bi mudro odmah zatražiti pravni savjet, pogotovo prije bilo kakvog razgovora s njima", napisao je Hastings prijateljima u BuzzFeedu. Dodao je da radi na velikoj priči i da bi se trebao na neko vrijeme "skloniti s radara", prenosi Huffington Post.
Odmah nakon teške nesreće, krenule su špekulacije oko njegove smrti... A vatru oko toga potpirila je i objava WikiLeaksa na Twitteru. "Michael Hastings kontaktirao je WikiLeaksovu odvjetnicu Jennifer Robinson samo nekoliko sati prije nego što je umro kazavši kako ga FBI istražuje. O njegovoj smrti imat ćemo više informacija kasnije.", napisali su iz WikiLeaksa.
Hastings je 2010. godine dobio nagradu George Polk za članak zbog kojega je general Stanley McChrystal morao podnijeti ostavku. Sada se priča kako je radio na priči vezanoj za nadzor Amerikanaca, a posebice o Jill Kelley koja je podnijela tužbu protiv američkih vlasti zbog curenja informacija za koje smatra da su povrijedile njeno pravo na privatnost. Sve navedeno vezano je uz skandal sa šefom CIA-e David Petraeusom koji je krajem prošle godine podnio ostavku zbog toga.
Hastingsova žena, međutim, demantirala je informacije, da je njen suprug prije smrti radio na toj priči.
Živimo kraće nego Europljani, životni standard nam je niži, a nezaposlenost mladih dvostruko veća nego u EU!
Foto: Damir Krajač/Cropix
EUROPSKI statistički centar Eurostat objavio je jučer priopćenje pod nazivom "Hrvatska u EU brojkama" povodom skorašnjeg ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Radi se o svojevrsnoj analizi ekonomskih i društvenih indikatora u usporedbi sa stanjem u zajednici 27 zemalja.
Prema zaključcima Eurostata, Hrvati žive kraće nego Europljani, imamo manje visokoobrazovanih stanovnika i manje zaposlenih, dok je nezaposlenost među mladima gotovo dvostruko veća nego u Europskoj uniji.
Živimo kraće od stanovnika EU
Podaci Eurostata pokazali su da je očekivana životna dob muškaraca u Hrvatskoj 73,9 godina, a žena 80,4 godine, što je u prosjeku oko tri godine kraće nego kod stanovnika Europske unije. Podaci pokazuju i kako je udio stanovnika mlađih od 15 i starijih od 65 godina nešto manji nego u EU - mlađi od 15 godina čine 14,9 posto populacije, a stariji od 65 17,3 posto ukupnog stanovništva.
Podaci Eurostata pokazuju i da se u Hrvatskoj u prosjeku rađa manje djece na godinu nego u EU, dok je stopa smrtnosti veća. Ipak, u Hrvatskoj je zabilježen manji broj razvoda nego u EU, kao i manji broj djece rođene u izvanbračnim zajednicama.
Životni standard znatno niži
U Hrvatskoj je životni standard stanovnika znatno niži nego u zemljama članicama Europske unije, pokazali su podaci Eurostata. Naime, hrvatska je ekonomija lani padala 6,5 puta jače i brže nego europska, imali smo BDP od 44 milijarde eura, dok su gospodarstva Europske unije ostvarila 12.901 milijarde eura.
Podaci koji vjerojatno najviše zabrinjavaju su oni o nezaposlenosti, koji su daleko lošiji nego u Europskoj uniji. Naime, ukupna stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je, prema Eurostatu, 18,1 posto, što je čak 7 posto više nego u EU. Nezaposlenost mladih ispod 25 godina u Hrvatskoj je čak dvostruko veća nego u Europskoj uniji - iznosi čak 51,8 posto u odnosnu na 23,5 posto u EU!
Standard je manji za 39 posto od europskog prosjeka i zbog niske stope zaposlenosti. Samo 48,7 posto ljudi u Hrvatskoj radi, dok je u Europi standard da radi više od 64 posto stanovništva.
Najviše zaposlenih u uslužnim djelatnostima
U Hrvatskoj je 10,9 posto stanovnika zaposleno u sektoru poljoprivrede, 27,7 posto u industrijskom sektoru te najviše, 61,1 posto u uslužnim djelatnostima. Takva se raspodjela podudara s onom u Europskoj uniji, u kojoj je 5 posto stanovnika zaposleno u poljoprivredi, 24,5 posto u industrijskom sektoru te 70,5 posto u uslužnim djelatnostima.
Hrvatska najviše svojih proizvoda, 58,5 posto, izvozi upravo u zemlje Europske unije.
66 posto domaćinstava u Hrvatskoj ima pristup internetu, u odnosnu na 76 posto u Europskoj uniji. Podaci Eurostata pokazali su i da u Hrvatskoj ima manje visokoobrazovanog stanovništva nego u Europskoj uniji. Visokoobrazovanih je u Hrvatskoj 18,6 posto (27,7 posto u EU) - visokoobrazovanih žena je 19,7 posto (28,9 posto u EU), a muškaraca 17,6 posto (26,5 posto u EU).
