Foto: Getty
JOSIP Broz Tito, već 37 godina pokojni jugoslavenski i hrvatski državnik, ponovo je tema ostrašćenih prijepora u duboko podijeljenoj javnosti. Povod je, naravno, političkom trgovinom motivirana odluka zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da promijeni ime Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske.
Ideološka prepucavanja i opsesija naslijeđem doživotnog jugoslavenskog predsjednika sigurno se neće okončati uklanjanjem njegova imena s jednog od najvažnijih trgova našeg glavnog grada. Izgleda kako ni ocjene stručnjaka tu, nažalost, nisu od prevelike pomoći jer su i povjesničari u Hrvatskoj čvrsto podijeljeni u lijevi i desni,"pro-Tito" i "anti-Tito" tabor - ili ih barem prati takva reputacija. Ipak, u interesu toliko proklamiranog suočavanju s prošlošću, poslije kojeg bi se možda mogli i okrenuti izazovima 21. stoljeća, donosimo nekoliko evaluacija lika i djela ove kontroverzne ličnosti svjetskih povjesničara i relevantnih autora.
Komunist i diktator koji se suprotstavio Hitleru i Staljinu
Geoffrey Swain, profesor emeritus za Srednjoeuropske i istočnoeuropske studije na Sveučilištu u Glasgowu, autor knjige Tito: A Biography, ističe kako je za određenu generaciju Tito bio heroj Drugog svjetskog rata i Hladnog rata, netko tko se suprotstavio i Hitleru i Staljinu i pobijedio. S druge strane, etničke tenzije u Jugoslaviji koje je Tito uzalud pokušavao razriješiti, ponovo su izronile uslijed sve većih gospodarskih problema i kolapsa Sovjetskog Saveza i drugih komunističkih država istočnog bloka. Dok je Jugoslavija tonula u jezivi rat, njen stari slogan o "bratstvu i jedinstvu" postao je vrijedan gorkog podsmijeha.
Tito je prije svega bio komunist i to je ostao do svoje smrti, ali njegovo iskustvo sa Staljinovim SSSR-om utjecalo je na to da ne bude pretjerano očaran njegovim autoritetom u svjetskom komunističkom pokretu. Slično kao i njegov drug Fidel Castro, u intervjuu s povjesničarkom Phyllis Auty, Tito je zaključio da će povijest biti njegov sudac. Iako je bio manje nasilan i skloniji konzultacijama od drugih komunističkih diktatora, Tito je svejedno bio diktator. Kritičare i suparnike je redovito uklanjao s pozicija moći: 1954. Milovana Đilasa, 1966. Aleksandra Rankovića, 1967. Svetozara Vukmanovića Tempa, 1968. "praxisovce". Jedino je bliskog suradnika Edvarda Kardelja zadržao uza sebe do kraja.
Njegov model socijalizma utemeljena na radničkom samoupravljanju trebao je, u teoriji, osloboditi radnike od navodnog otuđenja kapitalizma i omogućiti im da prepoznaju svoje kolektivne interese i rade na zajedničkim ciljevima; u isto vrijeme, trebao je dokinuti etničke tenzije između Hrvata, Srba i ostalih naroda. No jugoslavenski eksperiment sa samoupravljanjem nestao je s ovom državom bez traga. A upravo Tito snosi glavni dio odgovornosti za propast samoupravljanja i Jugoslavije: u ključnom trenutku 1968. kada su svijet tresli masovni prosvjedi, Tito je poručio radnicima i studentima da će slušati njihove zahtjeve - umjesto toga, zaustavio je razvoj samoupravljanja i prebacio još veću moć u ruke republičkih elita, što je samo raspirilo nacionalističke strasti. Titov neuspjeh potvrda je da se komunizam i diktatura ne mogu kombinirati, zaključuje Swain.
Pomoć Zapada i zatvaranje očiju pred zločinima
Misha Glenny, novinar BBC-a koji se bavi jugoistočnom Europom i ratovima u bivšoj Jugoslaviji devedesetih u svojoj knjizi The Balkans, 1804-2012: Nationalism, War and the Great Powers piše kako je Titova Jugoslavija uvećala svoj međunarodni prestiž osnivanjem pokreta nesvrstanih, saveza zemalja u razvoju koji je nastao iz prosvjeda zbog manipulativne prakse dvaju tadašnjih supersila, SSSR-a i SAD-a. Neočekivana korist koju je Jugoslaviji donio ovaj neobični status omogućila joj je da daleko nadmaši balkanske susjede poput Bugarske i Rumunjske u životnom standardu. Amerika i zapadna Europa odobravale su Jugoslaviji pomoć i kredite, a njeni radnici odlazili su raditi diljem zapadne Europe, poglavito u Zapadnu Njemačku. Režim je bio dovoljno liberalan da spriječi masovno otuđenje kakvo je vladalo u Čehoslovačkoj ili Rumunjskoj, a kad je tajna policija UDBA provodila obračun nad disidentima, Zapad je zatvarao oči pred ovim kršenjem ljudskih prava radi zadržavanja dobrih odnosa s Jugoslavijom.
Titov autoritet proizlazio je i iz njegova heroizma u Drugog svjetskom ratu na čelu partizanskog pokreta, posebno zato što ga nije instalirala sovjetska Crvena armija kao u satelitskim državama istočne Europe. Ali nakon završetka Drugog svjetskog rata, vodstvo nove Jugoslavije provelo je svoju surovu verziju revolucionarne pravde. Nakon što se na Bleiburgu više od sto hiljada odbjeglih ustaša, domobrana, pripadnika drugih poraženih vojski i civila koji su ih pratili predalo britanskoj vojsci, a ona ih izručila Titovim partizanima, nekih 50 hiljada vojnika i 30 hiljada civilnih izbjeglica pogubljeni su pri povratku u Sloveniju.
Suprotstavljanje najmoćnijoj komunističkoj sili nije učinilo Tita demokratom. Nikad nije dopustio provjeru svoje popularnosti na slobodnim izborima, iako bi na njima vjerojatno pobijedio. Čitava jugoslavenska politička struktura počivala je na Titovu uvjerenju u vlastitu nepogrešivost. Kako je primijetio Đilas, Tito je raskrstio sa Staljinom, ali ne i sa staljinizmom. S druge strane, prvi put u svojoj povijesti, većina naroda Jugoslavije uživala je ekonomski prosperitet pod njegovom vladavinom, zaključuje Glenny.
Raspad SSSR-a ima korijen u raskolu s Jugoslavijom 1948.
Bernard Cook, profesor emeritus povijesti na Sveučilištu u New Orleansu, navodi kako je Tito uveo centralno planiranje sovjetskog stila, nacionalizaciju industrije i bankarskog sustava i kolektivizaciju poljoprivrede. Štoviše, jugoslavenski ustav iz 1946. preuzet je gotovo riječ po riječ od staljinističkog sovjetskog ustava iz 1936. Jugoslavenska tajna policija bila je također ustrojena po uzoru na sovjetsku, a političke žrtve njene represije broje se u stotinama hiljada: ne samo nacističkih simpatizera i suradnika, već i intelektualaca iz srednje klase, liberala i demokrata.
No do kraja 1947. odnosi Staljina i Tita počeli su se pogoršavati zbog sve veće TItove neovisnosti unutar istočnog bloka koju Staljin nije namjeravao tolerirati. Komunistički informbiro 1948. je javno proglasio Tita "buržujskim nacionalistom" i izbacio Jugoslaviju. Nakon izolacije istočnog komunističkog bloka, tokom koje je zamalo došlo i do invazije, Tito je proveo čistku staljinista, od kojih je veliki broj završio na Golom otoku, dok se u isto vrijeme približio zapadnim zemljama predvođenim SAD-om. Staljin tako nije uspio slomiti Tita, već je stvorio suparničku komunističku zemlju u Europi. U biti, konačni raspad SSSR-a krajem osamdesetih ima svoj korijen u Titovom alternativnom socijalističkom putu 1948., zaključuje Cook.
Kombinacija tiranije i liberalizacije
U knjizi 20th Century A-Z: Dictionary of World Biography koji je uredio Frank Magill, osnivač izdavačke kuće Salem Press, Tito je predstavljen kao jedan od velikih političkih vođa dvadesetih stoljeća, pri čemu se također ističe njegov sukob s Hitlerom i Staljinom te njegov talent da vodi kako revoluciju (narodnooslobodilački pokret u Drugom svjetskom ratu), tako i državu. Tito je, navodi se, bio sposoban manevrirati kroz ekstremno kompleksnu i višeslojnu mrežu sila, boreći se i protiv vanjskih neprijatelja (nacističke Njemačke i fašističke Italije), kao i domaćih (ustaša, četnika i ostalih).
Bio je prvi komunistički lider koji je nakon Drugog svjetskog rata postao diplomatski saveznik Zapada kao i predvodnik Trećeg svijeta koji je kroz kombinaciju tiranije i liberalizacije uspostavio Jugoslaviju kao silu koju se nije moglo zanemariti u europskoj i svjetskoj politici. No u mnogim aspektima provodio je samovolju i uzgajao kult ličnosti kao i njegov protivnik Staljin. Njegova netolerancija prema kritikama, čak i od ideološki srodnih suradnika poput Đilasa, okaljala je njegovu tvrdnju da je zagovornik egalitarne demokracije. Njegova ekonomska politika dovela je sedamdesetih do gospodarske stagnacije, nezaposlenosti i inflacije. Nije uspio razriješiti probleme Jugoslavije, a njegove neosporne zasluge mogu se uvelike pripisati okolnostima vremena i mjesta.
Umro prekasno za konstruktivne promjene, a prerano da zaustavi kaos
Na kraju, u ovaj pregled može se uvrstiti i analiza Ive Banca, budući da je ovaj hrvatski povjesničar doktorirao na Sveučilištu Stanford i predavao na Sveučilištu Yale do 2009. Banac u članku za čuvenu Encyclopedia Britannica o Titu zaključuje kako je ironija njegovog izvanrednog života to što je kreirao uvjete za konačno uništenje njegova životnog pothvata. Umjesto da dopusti demokratizaciju, stalno je ometao napore reformista, dok u isto vrijeme nije uspio zadovoljiti njihove protivnike. Stvorio je federalnu državu, ali u isto vrijeme stalno je izražavao strah od posljedica decentralizacije. Znao je da se Hrvati, Srbi, Slovenci i ostali ne mogu integrirati u neku nad-naciju, ali njegov je "jugoslavizam" nalikovao na unitarizam. Promicao je samoupravljanje, ali nikad nije prepustio monopol moći Komunističke partije. Dopustio je slobodu znanosti, umjetnosti i kulture nečuvenu u sovjetskom bloku, ali svejedno je osuđivao Zapad. Propovijedao je miroljubivu koegzistenciju, ali je izgradio Jugoslavensku narodnu armiju koja je 1991. dokrajčila umiruću Jugoslaviju. Nakon smrti je ostavio državnu riznicu praznom, a političke oportuniste izvan kontrole. Umro je prekasno za konstruktivne promjene, a prerano da spriječi kaos, zaključuje Banac.
*
Uhićen muškarac koji se automobilom pokušao zabiti u okupljene ispred džamije u Parizu
Uhićen muškarac koji se automobilom pokušao zabiti u okupljene ispred džamije u Parizu
Foto: FaH
U PARIZU je uhapšen muškarac koji se automobilom pokušao zabiti u masu okupljenu ispred džamije u četvrti Creteil, prenosi Reuters.
Istu informaciju je potvrdila i policija koja je izvijestila kako nitko nije ozlijeđen u incidentu.
Kako su izvijestili iz policije muškarac je oko 18.30 sati po lokalnom vremenu pokušao prijeći preko barijere uz cestu koja je postavljena ispred džamije.
Motivi napada zasad su nepoznati.
Uskoro opširnije...
*
Zašto Slovenija tvrdi da joj pripada cijeli Piranski zaljev?
Zašto Slovenija tvrdi da joj pripada cijeli Piranski zaljev?
Foto: Hina
GRANICA u Savudrijskoj vali koju Slovenci zovu Piranski zaljev te mogućnost izravnog kontakta Slovenije s otvorenim morem u središtu su dugogodišnjeg prijepora dviju država i za slovensku stranu ključno pitanje u arbitražnom postupku.
Za razliku od kopnenih, granice na moru između jugoslavenskih republika nisu bile određene, pa je to poslije osamostaljenja zapravo bio glavni problem u odnosima Slovenije i Hrvatske.
Parlamentarnom deklaracijom o "cjelovitosti" Piranskog zaljeva iz 1994. godine Slovenija je postavila tezu da joj pripada cijeli zaljev iako u tome nema uporišta u međunarodnom pravu.
Slovenija je svoj zahtjev argumentirala tvrdnjom da je njezina republička milicija vrijeme SFRJ imala jurisdikciju i kontrolu u cijelom zaljevu, dok je Hrvatska dokumentima iz tog vremena dokazivala suprotno, tvrdeći da to nije točno.
Povijesne okolnosti
Drugi slovenski argumenti bio je pozivanje na posebne "povijesne okolnosti" jer se granični morski prostori mogu podijeliti i drugačije od onoga što piše u UN-ovoj konvenciji o pravu mora ako se dokaže kako je riječ o "povijesnom" prostoru i posebnim okolnostima.
Na tezu o tome da je Savudrijska vala za Sloveniju važan "povijesni zaljev" i da treba primijeniti nekonvencionalne načine razgraničenja, Hrvatska nije pristajala i kao polazište predlagala razgraničenje u Savudrijskoj vali crtom sredine, dok se o tome ne donese konačno rješenje.
Za Sloveniju je u pitanju razgraničenja na moru važan dokument poznat pod nazivom sporazum Drnovšek - Račan iz 2001., od kojega je bivši hrvatski premijer odustao nakon što je shvatio da za njega nema političke potpore u Saboru i nakon protesta hrvatskog stručnjaka za međunarodno i pomorsko pravo.
Bez isključivog gospodarskog pojasa
Tim je sporazumom bilo predviđeno da Slovenija dobije oko tri četvrtine Savudrijske vale i preko posebnog koridora, tzv. dimnjaka, koji je dotad bio dio hrvatskog teritorijalnog mora, kontakt s otvorenim morem, a Hrvatska bi u jednom trokutu zadržala morsku granicu s Italijom. Taj koridor, predviđao je sporazum, zapravo bi postao dio međunarodnog mora i nijedna država u njemu ne bi imala suverena prava poput, primjerice, raspisivanja isključivog gospodarskog pojasa.
Od tada je Sloveniji bila na snazi teza da taj sporazum mora biti polazište za konačno rješenje i da Slovenija ne može pristati na ništa manje od onoga što je on predviđao.
Po arbitražnom sporazumu, sud treba odlučiti o toku morske i kopnene granice Hrvatske i Slovenije, o vezi (junction) Slovenije s otvorenim morem i o režimu upotrebe relevantnih morskih područja. Za određivanje granične crte, arbitražni sud primjenjivat će međunarodno pravo. Za točku koja govori o vezi Slovenije prema otvorenom moru primjenjivat će se međunarodno pravo, načelo pravičnosti (equity) te načelo dobrosusjedskih odnosa.
Hrvatska je istaknula da se granica u Savudrijskoj vali/Piranskom zaljevu treba odrediti od ušća rijeke Dragonje, gdje završava kopnena granica, i da se od te točke zaljev razgraniči primjenjujući crtu ekvidistance.
Granica na moru
Slovenija je s druge strane istaknula da cijeli zaljev pripada njoj, da su to njezine unutarnje vode, da je ona za vrijeme bivše Jugoslavije nadzirala cijeli zaljev i da se stoga treba primijeniti načelo 'uti possidetis juris', koje znači da svaka strana treba zadržati za sebe ono što je ranije imala.
Kako stajalište slovenskih stručnjaka vezi s očekivanom presudom arbitara o granici na kopnu i moru ovih dana prenosi agencija STA, oni smatraju da Hrvatska neće imati argumente da se suprotstavi odluci arbitraže kako veći dio Piranskog zaljeva pripada Sloveniji, navodno upravo zato što se granica na moru među njima uspostavlja po prvi put.
Slovenski stručnjaci nešto s oprezniji u pogledu toga kako će arbitri riješiti pitanje "izlaza na otvoreno more" i to zbog različitog tumačenja izraza "junction" u engleskom tekstu arbitražnog sporazuma.
U vrijeme kad su se arbitražnim sporazumom bavili pravnici s obje strane granice, slovenska je strana taj neutralni izraz tumačila kao pomorski koridor, a hrvatska kao mogućnost da Slovenija dobije kontakt s otvorenim vodama u jednoj točki, bez smanjivanja hrvatskih teritorijalnih voda.
*
Norveški masovni ubojica žali se Europskom sudu zbog izolacije u zatvoru
Norveški masovni ubojica žali se Europskom sudu zbog izolacije u zatvoru
Foto: Hina
NORVEŠKI masovni ubojica Anders Breivik, koji je formalno promijenio ime u Fjotolf Hansen, uputio je žalbu Europskom sudu za ljudska prava zbog uvjeta u zatvoru, rekao je njegov odvjetnik u četvrtak.
Ranije ovoga mjeseca norveški vrhovni sud odbacio je žalbu Andersa Breivika, protuislamskog ekstremnog desničara koji je u srpnju 2011. ubio 77 osoba.
"Bit žalbe je prosvjed protiv pretjerane izolacije"
Jedan od njegovih odvjetnika, Oeystein Storrvik, najavio je da će se žaliti Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
"Bit naše žalbe je prosvjed zbog pretjerane izolacije te da ta izolacija traje dugo vrijeme", rekao je Storrvik državnoj televiziji NRK.
Breivik nastoji oboriti presudu norveškog prizivnog suda iz ožujka da se njegovom izoliranošću u ćeliji koja ima tri sobe ne krše ljudska prava.
Preuzeto sa portala INDEX.HR
20.04.2024
Čovjek se zapalio pred sudnicom u New Yorku gdje traje suđenje Trumpu
Izrael: U Pojas Gaze je došlo 276 kamiona s pomoći
Scholz: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati još nekoliko godina
Azerbajdžan i Armenija dogovorili povratak sela. "Ovo je prekretnica"
"I Izrael i Iran pokušavaju spasiti obraz." Iranci na ulici viču: "Smrt cionistima"
Šef NATO-a: Nitko nema koristi od rata na Bliskom istoku
Iranski ministar: Izraelski dronovi nisu prouzročili štetu ili žrtve u Isfahanu
19.04.2024
Trump: Opstanak Ukrajine je važan za SAD
New York Times: Stranka krajnje desnice bi mogla odlučiti hrvatske izbore
Scholz traži od saveznika u NATO-u da Kijevu isporuče šest sustava Patriot
EU misli da Kina isporučuje Rusiji komponente za izradu oružja
SAD: Blokirat ćemo puno članstvo Palestine u UN-u, trebaju pregovarati s Izraelom
Zapovjednik kenijske vojske poginuo u padu vojnog helikoptera
Argentina traži partnerski status u NATO-u
18.04.2024
Netanyahu britanskom šefu diplomacije: Sami ćemo odlučiti kako ćemo odgovoriti Iranu
Njemački i britanski šefovi diplomacije pozvali Izrael na suzdržanost od eskalacije
U izraelskim napadima uništeno više od 4000 embrija u Gazi
Rusi nadograđuju svoje tenkove-kornjače. Sad imaju radijske ometače
U BiH pronađena djevojčica iz Njemačke, žrtva trgovine ljudima
Rusi raketirali Černihiv, poginulo najmanje 13 ljudi
Birači izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024
Kanađanin se obogatio prevarivši više od milijun Amerikanaca
Ukrajinski gradonačelnik otišao u rat pa ubijen tijekom misije
Godina kada je cijela Europa gorjela
SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izručenje Juliana Assangea
Koliko je jaka iranska vojska?
SAD: Ovo su informacije koje imamo o osveti Izraela. Neke mogućnosti su zastrašujuće
Katastrofalne poplave u Dubaiju. U jednom danu palo kiše koliko inače u godinu dana
16.04.2024
Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune
Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao
Izraelski doseljenici ubili 2 Palestinca na Zapadnoj obali, naoružani upali u selo
Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali
Čeka se odgovor Izraela. Ako uzvrati istom mjerom, Iran neće imati šanse
Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava kopnene ofenzive?
15.04.2024
Zelenski: Izraelu su pomogli saveznici, a mi mjesecima čekamo pomoć
Palestinci oduševljeni zbog napada na Izrael. "Klali su nas više od šest mjeseci"
Izrael: Oborili smo neprijateljski dron lansiran iz Jemena
Izraelska vojska: Odobreni su operativni planovi i za ofenzivu i za defenzivu
Iran: Mogli bismo gađati Amerikance ako budu branili Izraelce
Policajka ubila napadača iz Sydneyja. Njegovi roditelji: Samo je radila svoj posao
Izrael: Curica koja je ozlijeđena u iranskom napadu je kritično
14.04.2024
Širi se lažna slika eksplozije u Teheranu
Iran: Lansirali smo i projektile i dronove na Izrael
Izrael: Spremni smo za mogući iranski napad
Žena u SAD-u ubila dečka i svoju bebu. Upozoravala na apokalipsu zbog pomrčine
Iran zaprijetio Izraelu. Biden se ranije vraća u Washington
Scholz otputovao u Kinu. Nalazi se sa Xijem
Banda iz Bugarske u Britaniji ukrala 54 milijuna funti pomoći. Ovo je njihova taktika
13.04.2024
Biden očekuje iranski napad na Izrael, poručio im: Nemojte
UN: Potonuo brod s migrantima kod talijanske obale, nestalo 45 migranata
Iran i Izrael desetljećima su neprijatelji. Prijeti li zaista eskalacija sukoba?
SAD: Iranski napad na Izrael je stvarna prijetnja, branit ćemo ga
Cijene nafte blizu 92 dolara zbog straha od eskalacije na Bliskom istoku
Skočio s kruzera u more prije tjedan dana. Otac: Dobar je ronilac, vjerujem da je živ
Agencija: Švedska neće ispuniti klimatske ciljeve bez promjena politike
12.04.2024
Macron: Moramo se trajno pripremiti za geopolitičku i geostratešku promjenu
Iran: Naš odgovor Izraelu bit će kontroliran i neće izazvati eskalaciju
Turska priprema novi mirovni plan za Ukrajinu
Američki general: Rusi su nadoknadili gubitke puno brže od očekivanog
Nizozemska daje još 400 milijuna eura Ukrajini
Japanski premijer: Ukrajina riskira kolaps bez američke podrške
Navalni je prije smrti uspio dovršiti autobiografiju, objavit će se
11.04.2024
Pucnjava u Americi ispred džamije. Ozlijeđeno više osoba
Jedna osoba ubijena u napadu nožem u Francuskoj. Napadača ubila policija
Britanija najavila redovite vojne vježbe s Amerikom i Japanom
Velike mjere sigurnosti na utakmicama u Madridu i Parizu zbog ISIL-ovih prijetnji
Britanski TV doktor pacijentici radio botoks u zamjenu za seks
Sastali se Biden i japanski premijer, najavili "nikad viđenu" obrambenu suradnju
10.04.2024
Američka savezna država zabranila gotovo sve pobačaje
15-godišnjak izveo pokolj u školi u SAD-u. Zbog toga u zatvor idu i njegovi roditelji
UN: U Ukrajini je naglo porastao broj poginulih i ozlijeđenih civila
Ukrajinska obrana je pred kolapsom. Ovo su najgori scenariji za kraj rata
Trump i britanski ministar razgovarali o izdvajanju članica NATO-a na obranu
Umro je Peter Higgs
Izrael nabavlja 40.000 šatora za evakuaciju ljudi iz Rafaha
09.04.2024
Vatikan tvrdi da je protiv zakona koji kriminaliziraju istospolne radnje
Razbijena mreža krivotvoritelja novca u Napulju. Novčanice zvali Maradona i Pele
Zašto Rusija tako manijakalno želi okriviti Ukrajinu za masakr u Moskvi?
SAD: Vršimo pritisak na Izrael da dopusti više kamiona s pomoći u Gazi
Izraelski oporbeni čelnik: Dogovor o oslobađanju talaca je težak, ali izvediv
SAD: Nismo obaviješteni o datumu izraelske invazije na Rafah
08.04.2024
Ukrajina dronovima napala nuklearku Zaporižja. Dron ubio dijete u Belgorodu
Savjetnik iranskog vrhovnog vođe: Nijedno izraelsko veleposlanstvo nije sigurno
Šef ukrajinskih obavještajaca: Rusija krajem proljeća kreće u novu veliku ofenzivu
Od par sela do najmoćnije sile svijeta. Ovako je nastao, rastao i propao Rim
Ruanda obilježava 30. godišnjicu genocida nad Tutsijima
Cameron: Britanska podrška Izraelu nije bezuvjetna
07.04.2024
Zelenski: Ukrajina bi uskoro mogla ostati bez projektila protuzračne obrane
Scholz: EU treba ulagati više u zajedničku sigurnost da nas se nitko ne usudi napasti
Uhićena Greta Thunberg
Milanović: Odlazak u Čepin otkazao sam zbog reputacijskog rizika
Musk: Tesla će 8. kolovoza predstaviti robotaksi
Ruska kapsula Sojuz vratila tri člana posade ISS-a na Zemlju
Broj mrtvih u tajvanskom potresu popeo se na 13. Stotine još zatočene
06.04.2024
Kuba pokušava smanjiti napetost nakon prosvjeda, građanima zajamčeni obroci
Potres od 4.8 kod New Yorka. Problemi u zračnom i željezničkom prometu
Europol: Europskoj uniji prijeti više od 800 kriminalnih mreža
EK: Očekujemo od Izraela da brzo omogući veći pristup humanitarne pomoći Gazi
Rusija: Glavno potencijalno područje za dijalog sa SAD-om je naoružanje u svemiru
Izrael smijenio dva časnika smrti sedam humanitaraca u Gazi
05.04.2024
World Central Kitchen i španjolski humanitarci obustavljaju pomoć Gazi morem
Huti: Ubijeno 37 ljudi u američkim i britanskim napadima na Jemen
Kineskinja ukrala 5.8 milijardi eura, htjela doći u Hrvatsku i vladati Liberlandom
Veliki Bidenov zaokret, SAD poslao najžešće upozorenje Izraelu dosad
Vođa Hamasa: U prijedlogu Egipta o prekidu vatre ništa novo. Neprihvatljiv je
Održao govor na kiši, razbolio se i umro. Predsjednik SAD-a bio je mjesec dana
Za vikend izvedena jedna od najvećih pljački u povijesti Los Angelesa
04.04.2024
Zelenski: Rusi pripremaju mobilizaciju 300.000 ljudi do lipnja. Peskov: Nije istina
Ukrajinska fronta je pred urušavanjem. Časnici: Skoro ništa nam više ne može pomoći
UN obustavlja noćno dopremanje pomoći u Gazu nakon smrti humanitaraca
Milanović: Danas je bilo nevjerojatno slušati što Plenković govori
Na Tajvanu traje velika potraga. Urušen otok, nagnute zgrade, nastale goleme rupe
Nakon prosvjeda u Turskoj priznata pobjeda kurdskog gradonačelnika
Plenković: Putin je najveći poticatelj proširenja EU
03.04.2024
Bijela kuća: SAD nije umiješan u napad na iransko veleposlanstvo u Damasku
Tisuće Izraelaca i dalje prosvjeduju protiv vlade, došli s bakljama pred parlament
Predsjednik Izraela ispričao se nakon smrti sedam hu
