Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Militanti IS-a pred vratima iračke prijestolnice: Hoće li Bagdad pasti?
Militanti IS-a pred vratima iračke prijestolnice: Hoće li Bagdad pasti?
Foto: FAH
ŽESTOKI sukobi između iračkih državnih snaga i militanata Islamske države odvijaju se zapadno od Bagdada, prenosi BBC.
Militanti su odbačeni uz pomoć američkih zračnih napada, ali napadači se ne povlače i trenutačno se nalaze na manje od deset kilometara od grada.
Barack Obama priznao je kako su američke obavještajne službe podcijenile snagu IS-a u Siriji, istovremeno precjenjujući snagu iračke vojske, javlja Christian Fraser za BBC.
White: Zračni napadi neučinkoviti, IS-ovci jučer ubili 1.000 iračkih vojnika
Do sukoba je došlo u gradu Amariya al-Falluja, koji se nalazi na 40 kilometara od Bagdada, no Andrew White, vikar u jedinoj anglikanskoj crkvi u Iraku, tvrdi kako se militanti nalaze na manje od 10 kilometara od grada.
"Islamska država je skoro ušla u Bagdad. Nalaze se na 10 kilometara od grada, a jučer su ubili preko 1.000 iračkih vojnika, situacija je grozna. Kao što sam već rekao, zračni napadi nemaju učinka", rekao je White, prenosi International Business Time.
Organizacija koja podupire Whitea, Fondacija za pomoć i pomirenje na Bliskom istoku, tvrdi kako je IS još bliže iračkoj prijestolnici, na samo dva kilometra od grada.
"Islamska država je sada na manje od dva kilometra od Bagdada. Rekli su da je to nemoguće, a eto, skoro se dogodilo", izjavili su iz Fondacije.
Obama: Kratkoročan mir nije mir, potrebna politička promjena
Obama je istaknuo kako se, pri pristupanju problemu tolerancije u mjestima kao što su Irak i Sirija, radi o "izazovu za generaciju".
"Ne možemo ovo napraviti umjesto njih jer ovo nije isključivo vojni problem. Ovo je politički problem. Ako ponovimo pogrešku i ponovno pošaljemo svoje postrojbe onamo, možemo osigurati samo kratkotrajan mir i ništa više... Očekujemo promjenu, promjenu koja se neće dogoditi preko noći", rekao je Obama jučer u intervjuu za CBS.
Uskoro opširnije...
Nakon mukotrpnih pregovora, otmičar koji je taocu navukao eksplozivni prsluk u Brazilu predao se vlastima
Nakon mukotrpnih pregovora, otmičar koji je taocu navukao eksplozivni prsluk u Brazilu predao se vlastima
Screenshot: YouTube
JAC Souza dos Santos, bivši vijećnik i član brazilske Progresivne stranke, bio je u središtu talačke krize kao glavni akter, prenosi AP.
Naime, Dos Santos je oteo čovjeka, navukao mu eksplozivni prsluk te prijetio kako će aktivirati eksplozivnu napravu u hotelu u Brasiliji, prenosi Fox News.
Otmičar je čovjeka izveo na balkon, a vatrogasci i policijske snage ispraznili su 300 posjetitelja hotela iz zgrade, istovremeno ograđujući područje.
Dos Santos je tražio dvije stvari od snaga reda, zahtijevao je primjenu zakona koji bi onemogućio onima s "kriminalnom prošlošću" da se natječu na izborima te izručenje Cesara Battistija, bivšeg člana ljevičarske gerilske organizacije Naoružanih proletera za komunizam, Italiji.
Unatoč tome što neki mediji prenose kako se Dos Santos predao vlastima, BBC javlja da su pregovori još u tijeku.
Hrvatica se pridružila islamistima, ranjena je u granatiranju u Siriji?
Hrvatica se pridružila islamistima, ranjena je u granatiranju u Siriji?
Foto: FAH
HRVATICA Dora Bilić iz Zagreba nalazi se među islamističkim borcima u Siriji, objavila je Slobodna Bosna.
Bilić je Islam navodno prihvatila prije dvije godine, nakon čega se doselila u selo Gornja Maoča, gdje je pronašla i supruga s kojim je otišla u Siriju. Kada je njen suprug raspoređen na neki od frontova u sklopu džihada Islamske države, Bilić je ostala u gradu Raqqa, te je ranjena u zračnom napadu koji je izvela sirijska vojska, javlja Slobodna Bosna.
U istom napadu poginula je državljanka BiH Fatima Mahmutović iz naselja Sladna kod Srebrenika. Mahmutović je u Siriju otišla u jesen 2013. zajedno s mlađim sinom Jasminom, dok se njen stariji sin Mirzet Mahmutović na strani Islamske države bori više od godinu i pol dana.
Rusija pokreće istragu zbog "genocida": Ukrajina naredila potpuno uništenje rusofonog stanovništva
Rusija pokreće istragu zbog "genocida": Ukrajina naredila potpuno uništenje rusofonog stanovništva
Foto: FAH
RUSIJA je u ponedjeljak najavila pokretanje kaznene istrage zbog genocida nad rusofonim stanovništvom na istoku Ukrajine, gdje je, po njezinim tvrdnjama, uporaba teškog naoružanja uzrokovala smrt najmanje 2.500 ljudi.
"Istražni odbor pokreće kazneni postupak zbog genocida rusofonog stanovništva koje živi na teritoriju narodnih republika Luhansk i Doneck", dvaju glavnih separatističkih uporišta na istoku Ukrajine, naveo je u priopćenju glasnogovornik tog tijela Vladimir Markin.
Markin: Ukrajina naredila potpuno uništenje rusofonog stanovništva
"Neidentificirane osobe iz političkog i vojnog vrha Ukrajine, ukrajinske oružane snage, Nacionalna garda i ukrajinska paravojna ultranacionalistička organizacija Desni sektor naredile su potpuno uništenje rusofonog stanovništva" na istoku zemlje, dodao je.
Markin je rekao da je zbog uporabe teškog naoružanja i zrakoplovstva tokom sukoba ukrajinskih snaga i proruskih pobunjenika poginulo najmanje 2.500 ljudi i uništeno je više od 500 civilnih objekata u regijama Doneck i Lugansk.
UN: Na istoku Ukrajine poginulo preko 3.200 ljudi
Ruski Istražni odbor je glavni organ zadužen za kriminalističke istrage u Rusiji, pandan američkom FBI-u, i nema sudske nadležnosti izvan zemlje.
Prema podacima UN-a, u sukobu na istoku Ukrajine u pet je mjeseci poginulo više od 3.200 ljudi i izazvalo egzodus više od 600.000 civila.
Prosvjedi u Hong Kongu nastavljeni, interventna policija napustila ulice
Prosvjedi u Hong Kongu nastavljeni, interventna policija napustila ulice
Foto: Guliver Image / Getty Images
VLADA Hong Konga objavila je u ponedjeljak da je povukla pripadnike interventne policije s ulica nakon noći sukoba s hiljadama prodemokratskih protestanata koji su nastavili prosvjede u više četvrti u gradu.
"S obzirom da su se građani okupljeni na ulici smirili, interventna policija je opozvana", objavila je vlada u priopćenju na internet stranici. U zamjenu, prosvjednici su pozvani da "oslobode sve ulice koje su zauzeli što je prije moguće kako bi kola hitne pomoći mogla prolaziti te kako bi se ponovno uspostavio javni promet".
Kampanja građanskog neposluha tinja već tjednima
Više od 200 autobusnih linija otkazano je ili preusmjereno, poremećen je i tramvajski promet a stanice podzemne željeznice zatvorene. Brojne škole ostale su zatvorene kao i dobar dio tvrtki. Kampanja građanskog neposluha koja tinja već tjednima u nekadašnjoj britanskoj koloniji pojačana je tokom vikenda, a Hong Kong je doživio najgore građanske nemire od prijelaza pod kinesku upravu 1997.
Prosvjednici su odlučni u osudi odluke Pekinga da ograniči opće pravo glasa u toj autonomnoj regiji pod kineskom upravom.
U kaotičnim uličnim prizorima na koje Hong Kong nije uopće naviknut, policajci su u nedjelju do kasno u noć bacali suzavac u pokušaju rastjerivanja protestanata. Njih više desetaka hiljada okupilo se u četvrtima u središtu grada ali i sve do Kowloona, preko puta otoka Hong Kong, na kontinentu.
Više desetaka hiljada protestanata
Prosvjednici su većinom bili odjeveni u plastične kabanice a lica su prekrili kako bi se zaštitili.
Prema procjeni agencije France presse na ulicama je prosvjedovalo više desetaka hiljada ljudi.
Policija je tokom dana obznanila da je 78 osoba privedeno, a 26 je ozlijeđenih.
Kina, kojoj je London 1997. vratio upravu nad Hong Kongom, objavila je u augustu da će se od 2017. budući čelnik izvršne vlasti u toj posebnoj upravnoj regiji u sastavu Kine birati na općim izborima, ali da će na njima moći sudjelovati samo dva ili tri kandidata koja će predložiti poseban odbor.
Studenti, koji su petak čak upali u sjedište vlade, tjednima predvode kampanju građanskog neposluha kako bi ukazali da se brojni stanovnici Hong Konga protive kineskim ograničavanjem demokratskih procesa.
Peking podržava mjesnu vladu
Occupy Central zahtijeva "povlačenje" odluke Pekinga i novi proces političkih reformi. "Zahtijevamo da vlada Leung Chun-yinga preda središnjoj vladi novo izvješće o političkim reformama koji će u potpunosti odražavati demokratske težnje naroda Hong Konga", navodi Occupy i naglašava da će se u slučaju odbijanja pokret intenzivirati.
Čelnik Hong Konga Leung Chun-ying je istaknuo na konferenciji za novinare da je odlučan boriti se protiv ilegalnih akcija.
Peking je u nedjelju istaknuo da je siguran da su vlasti Hong Konga kadre suočiti se sa situacijom. Peking se "oštro protivi svakoj ilegalnoj aktivnosti koja šteti pravnoj državi i ugrožava socijalni mir, te čvrsto podržava mjesnu vladu", rekao je jedan glasnogovornik ureda poslova Hong Konga i Macaoa, prenijela je službena agencija Xinhua.
U srpnju je pola milijuna protestanata izašlo na ulice zbog nezadovoljstva sve većim utjecajem Pekinga na život u Hong Kongu.
Traže doživotni zatvor za Karadžića: "Žene su po danu čistile krv i tijela, a po noći su silovane"
Traže doživotni zatvor za Karadžića: "Žene su po danu čistile krv i tijela, a po noći su silovane"
Foto: Guliver Image / Getty Images
TUŽITELJSTVO Haaškog suda počinje iznositi završne riječi na suđenju bivšem čelniku bosanskih Srba Radovanu Karadžiću. Karadžić koji se brani sam svoj će govor iznijeti u srijedu.
Tužitelji su zatražili doživotni zatvor za Karadžića kojega se tereti, među ostalim, za ubojstvo sedam hiljada ljudi u Srebrenici te granatiranje Sarajeva. Tužiteljstvo tvrdi da je tokom trogodišnjega rata u kojem je poginulo stotinu hiljada ljudi Karadžić predvodio protjerivanje Hrvata i Bošnjaka.
"Pod Karadžićevim zapovijedanjem i nadzorom njegovi su podređeni sa suradnicima protjerali, ubili, mučili i na druge načine zlostavljali stotine hiljada Muslimana i Hrvata", napisali su tužitelji u dokumentu objavljenom u petak.
Tužitelj je opisao i kako su tretirani i protjerivani muslimani u Prijedoru, po nalogu Karadžića, te stravične slike logoraša u logoru Omarska
"Na hiljade je zatvorenika živjelo u groznim, nehigijenskim uvjetima, stisnuti, na rubu gladi. Zatvorenike je ispitivao MUP i vojna policija, a tokom ispitivanja neizostavno je bilo zlostavljanje, neki su čak pretučeni do smrti. U Omarski su držane i žene koje su po danu čistile krv i tijela, a po noći su silovane. Svaki su dan tijela ležala na tlu jedno na drugome kao smeće koje bi potom bilo natovareno na kamion. Zatvorenici su se bojali "svake sekunde" jer nisu znali koga će sljedećeg pozvati, tko se više nikad neće vratiti"
Karadžić "pokretačka snaga" genocida
Radovan Karadžić bio je "pokretačka snaga" genocidne kampanje 90-ih kako bi se Bosna i Hercegovina riješila nesrpskog stanovništva, izjavili su u ponedjeljak tužitelji Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) u završnim riječima na suđenju bivšem političkom vođi bosanskih Srba, zatraživši maksimalnu kaznu doživotnog zatvora za jednog od vodećih političkih figura tokom rata u BiH od 1992.-95. u kojem je poginulo oko 100.000 ljudi.
Završavajući četverogodišnje suđenje, tužitelj Alan Tieger je sucima u Den Haagu kazao da se Karadžić svojevremeno hvalio svojim namjerama da izbriše nesrpsko stanovništvo.
"Nakon stotina svjedoka, 80.000 stranica transkripata i 10.000 dokaza, politika etničkog čišćenja je napokon razotkrivena. A Karadžić je bio njezina pokretačka snaga", rekao je Tieger.
Tužitelj Tieger je također kazao da genocid ne mora značiti ubojstvo i uništenje etničkih grupa nego to može biti i uništavanje "osnova za život neke etničke grupe".
Karadžića se smatra odgovornim i za 43-mjesečnu opsadu Sarajeva
Ustvrdio je da su Karadžićeve teritorijalne ambicije bile ogromne. Tvrdio je da područja gdje su Srbi bili većinski narod prije Drugog svjetskog rata trebaju pripasti njima", citirao je Tieger te podsjetio da je tvrdio da Srbi imaju pravo na oko 65 posto zemlje, "čemu se podsmjehivao čak i Slobodan Milošević".
Karadžića se smatra odgovornim i za 43-mjesečnu opsadu Sarajeva, tokom koje je poginulo više od 5.000 civila.
"Tada je rekao što će se to dogoditi i to se i dogodilo. Tisuće ubijenih, stotine gradova razoreno, mase ljudi prisilno raseljene", kazao je Tieger u sudnici.
Prema njegovim riječima, Karadžić, sada 69-godišnjak, koristio se nasiljem i terorom kako bi od multikulturalne BiH stvorio posebnu etničku srpsku državu, a u realizaciju svog nauma krenuo je nekoliko dana prije nego je Bosna proglasila nezavisnost od Jugoslavije.
U pritvor Međunarodnog suda prebačen je 2008.
Prvobitna optužnica podignuta je u srpnju '95. godine. Tereti ga za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja počinjene u Bosni i Hercegovini. U pritvor Međunarodnog suda prebačen je 2008., a suđenje je počelo godinu poslije. Tijekom postupka tužiteljstvo je pozvalo oko 200 svjedoka.
"Vidite, iz ove naredbe da sam ja naredio da se zaustave sva djelovanje prema Srebrenici (Karadžić).......Znate što, vi što ste naređivali ste naređivali da samo malo čuje javnost, ali ste potajno govorili samo-ubij što više, jer je vama cilj bio da što više ubijete (svjedok)"
Snažan potres zatresao Peru, najmanje osam osoba poginulo
Snažan potres zatresao Peru, najmanje osam osoba poginulo
Screenshot: YouTube
NAJMANJE osam osoba poginulo je u potresu jakosti 5,1 po Richteru na jugoistoku Perua gdje je razoreno selo Misca, u pokrajini Cuscu, objavila je u nedjelju civilna zaštita.
U Misci je razoreno šezdeset kuća u kojima je stanovalo tristotinjak ljudi. U susjednoj Cusibambi 46 kuća više nije za stanovanje i 230 ljudi je također ostalo bez krova nad glavom, po istom izvoru.
Osmero poginulih iz Misce je, izvijestila je civilna zaštita, dodajući da ta dva sela u okrugu Paruru imaju oko hiljadu stanovnika.
Žrtve su "muškarac i sedam žena", rekao je za mjesni radio RPP general Rodrigo Prada Vargas, načelnik policije u Cuscu.
Na prvim televizijskim snimkama iz Misce mogu se vidjeti spasilačke ekipe i policajci kako nose trupla.
Potres se dogodio u subotu u 21.35 sati (nedjelja u 5.35 sati po srednjoeuropskome vremenu). Epicentar je bio sedam kilometara jugozapadno od Parura na dubini od osam kilometara, javio je peruanski Geofizički zavod.
